000026 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
tls SS --44f9E 3 # 4 i "8? ' 4 i J ne ? j i _3 Ql yfMfiiT Jf Uf S 72 lil Mi 88sfsI 4 _ i "s r 'W"snijsi5pwpis?r5-'i""5pj(Pip- 1 - "C ? "Tt i"KfTi™wj r„- - f~i ij"- - "-jra- F1 ftftjT'BpBpgr STRANA 2 NOVOSTI Subota 19 januara 1946 NOVOSTI Publishcd every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Companv i In tho Croatian Language ! Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registry Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP Authorized as Second Class Mail Tost Office Department Ottaa ADRESA: 20G Adeloide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Zločin i kazna Nacistički general Kurt Meyer komandir jedne nacističke SS divizije osudjen je bio na smrt po kanadskom vojnom sudu u Aunch Njemačka Optužnica je Mevera teretila za smrt osamnaest kanadskih ratnih zarobljenika u Normandiji koji su po naredjenju Mevera ubijeni Nekoliko dana poslije smrt-ne osude kazna Mevera je izmjenjena na doživotnu robiju fer da protiv njega "nema" dovoljno dokaza Onaj isti sud kaže se u objašnjenju uzeo je u obzir njegovu molbu da mu ste kaznu ublaži jer da ima petero djece i ženu I kazna je ublažena Ubojica osamnaestorice naših vojni-ka u Normandiji i hiljada drugih vojnika i civila je pomilo-van Kaznu će prema odluci izdržavati u jednom kanadskom zatvoru gdje poslije 20 godina "radi dobrog" vladanja može biti pušten na slobodu Pa da cijela stvar bude još sramotni-ja za njim će se ovamo doseliti i žena i djeca te nastaniti ne-daleko odnosnog zatvora kako bi ga mogli redovito posjeći-vat- i da mu kaznu još više ublaže Postupak prema fašisti Meveru je opći izazov demokrat-skog naroda Kanade To je izazov onih udovica djece i majki Čiji su muževi očevi i sinovi pali žrtvom tog nacističkog zlo-činca To je oskvrnuti grobove kanadskih vojnika koji su dali svoje živote da ovakvi Meveri nebi više živjeli Zašto je Meyer pomilovan? Kome se to htjelo poigrati sa demokratskim osjećajima naroda Kanade? — To su pitanja kojima je danas obuzet svaki iskreni patriota Konačno nije Meverov slučaj jedinstven Imamo mi pored Meverovog slučaja i više takvih izazova demokracije Eno vodje fašističkog pokreta u Kanadi Arcand iz Quebeca i Farr iz Ontaria pušteni su na slobodu odmah po svršetku rata i danas se slobodno šeću i šire svoju otrovnu fašističku propa-gandu U Engleskoj je pušten na slobodu vodja engleskih fašista Moslev u Madjarskoj ratni zločinac Horty u Austriji su britanske vlasti pustile na slobodu zločinca Pavelića i Ne-dio- a ustaše i četnici izvršioci mnogih zločina u Jugoslaviji uzeti su u "sigurnosnu" službu u Koruškoj šeću slobodno po Italiji slične stvari dogadjaju se u okupacionim zonama Ame-rike i Engleske u Njemačkoj gdje su poznati bivši nacisti uzeti u policijsku službu umjesto na optuženičku klupu itd Sve ovo je povreda i izazov demokratskog osjećaja ne samo kanadskog nego i drugih naroda Da li se je pri ovom sudjenju Mevera pitala što vlada u Ottawi ili ne nije važno Isprike vlade da je to posao vojnog suda i da se ta sudska odluka ne može promijeniti ne drže vode Vlada je znala o sudjenju Ona je znala i o namjeri po-milovanja Krivica prema tome leži na vladi odnosno na mi-nistarstvu narodne obrane koje je imenovalo i odobrilo onaj torijevski "set up" vojnih sudija Javno rnijenje Kanade je uzbudjeno radi takvog postupka naših vojnih sudova Ono je ogorčeno protiv fašističkih raz-bojnika koji su poubijali na milijune nevinih žrtava Ono traži energičnije mjere svoje vlade protiv ratnih zločinaca Kanadska demokratska javnost ne želi da Kanada postane utočište raznih fašističkih izbjeglica već zemlja koja je bila prva u borbi za vrijeme rata pak treba aa )e i poslije rata prva na braniku narodnih sloboda mira i blagostanja u svi-jetu "Sto po sto" za Mačeka ' Stankovićeva novina iz VVinnipega uvodnički donaša dva pisma ne iz Jugoslavije jer ono što iz zemlje pilu Stanko-vi- ć no voli nego Jednog iz Madjarske a drugog iz Italije u kojem Stankovićevi prijatelji pišu da je hrvatski narod "sto po sto uz Mačeka i njegovu politiku" Tko se to danas nalazi u Italiji i Madjarskoj da toliko viče za Mačeka i njegovu popularnost u Hrvatskoj? Da li se tamo nalaze borci protiv fašizma i za slobodu svog naroda? Da li se tamo nalaze slučajni i nevini ljudi? — Ne Tamo se nalaze izbjeglice koji su skrivili narodu i njegovoj borbi za oslobo-djenj- e Tamo se nalaze oni koji su bili organizatori klanja ili svijesno izvršivah klanje našeg nevinog naroda Tamo se na laze oni koji su vedrili i oblačili koji su bili strah i trepet hrvatskih sela i gradova — ustaše i četnici Takvi se danas nalaze u Italiji i Madjarskoj i pišu pisma Petiu Stankoviću tužeći mu se kako je u Jugoslaviji danas slabo i da narod naš "spas svoj gleda samo u Mačeku" Do jučer ti su izbjeglice bili sa Pavelićem jer Pavehć je bio na vlasti Bili su ustaše i ljuti zagovornici Pavelića i nje-gove pro-fašisnč- ke teorije Danas kad je Pavelić odletio od-leri- li su i oni Da nisu krivi nebi bježali iz zemlje već bi po-mogli narodu u obnovi onog što je neprijatelj porušio Danas a prodana čeljad zna da se više o povratku Pavelića nemo-f- e ni govoriti da biti Pavelićevac u zemlji ili inostranstvu nije probitačno Za Mačeka pak misle da je čovjek koji bi se uz pomoć stranih sila po vremenu ipak mogao povratiti u Jugo-slaviju i njih — ako danas viču živio Maček — potegnuti so-bom Sve svoje bacila je ta izbjegla ustaška banda na Mače-ka Spas u Mačeku gledaju ustaše četnici domobrani maće-kov- ci obranaši kraljevci frankovci ljotićevci Topalovićevi socijalisti Jeftićevi profovci 2ivkovićevi verugaši i ostali iz-dajnici i koritoJi Svi su oni sto po sto uz Mačeka" Svi se oni danas natječu tko će bolje pogladiti Mačku rep Njemački imperijalizam nesmije više oživjeti Tiše: LEV Kl'IhVEV Moskva — Neposredno poslije poraza u prvom svjetskom ratu njemačka imperijalistička klika se počela pripremati za nove ratne agresije Odjednoć je počela po polju sijati zmajske zube a mi smo bili svjedoci kako je straSan plod urodio od tog sijanja ćim su Nijemci potpisali versaljski ugovor odmah su ga počeli naru šavati Mjere za ekonomsko razoruža-nj- e Njemačke kako su ocrtane u potsdamskom sporazumu odrazu-j- u volju savezničkih sila da spri-ječe one pogreške koje su se po-javile poslije versaljskog ugovo-ra Ovaj puta te mjere će likvidi rati sve mogućnosti za vojne pri-preme Njemačke kako više nika-da nebi mogla ugroziti svijet U Potsdamu je stvoren potanji plan za uniitenje ratne industrijske baze njemačkog imperijaliima Potsdamski program za reparacije Je vrlo efektivan instrumenat ko-- jeg se vodeće savezničke sile mo--j n j€mnčku industrijU( kako će nas raju pridržavati Pri svrletku prvog svjetskog rata Nijemci su pomoću medju- - narodnih kartela i monopola isko ristili reparacione pošiljke za pri-manje kredita i ponovnu opremu njemačke industrije Memorandum komisije senatora Kilgoura odno šeći nacističke planove za ' Njemačku Odbijanjem pitanja Posljednji dani Lenjina Pile: KA MM l POX Nikada nije bio fizički ozbilj-no bolestan Samo bi ga s vre-mena na vrijeme njegova og-romna mentalna energija uma-rala postao je nervozan osjet-ljiv i prisiljavan na odmor On se ponosio svojim zdravljem pa se ponekada u sali osvrćao na sebe kao na model zdravog čovjeka koji jede kada je gla dan i spava kada je umoran Ali sve od augusta 1918 godine u njegovom vratu se nalazila kugla radio je kao Ito jo malo ljudi ikada moglo raditi uo-čavao je i rjelavao probleme koji bi bili mnoge zaplaMH pi-sao broSure članke i održaao duge i ozbiljne govore Zimski dani bili su surovi i gladni i ni-je čudo ito se u početku 1921 poslije potresa Kronstandts spora sa Trockijem i svim no-vim odgovornostima u promjeni na Novu Ekonomsku Politiku počeo osjećati slab i bolestan i opažati da mu je potrebno od-mora Otišao je u selo Gorky ne-daleko Moskve a centralni ko-mitet jartije zabranio mu je Si-Ija- nje bilo kakvih novina Ali on nije htjeo tamo stajati iSe od nekoliko dana U proljeću 1922 podvrgao se operaciji za vadjenje kugle vrata OtiSao je opet u Gorky da dane svog oporaka potroši u krasoti rus-kog proljeća Ali učinjena je ne-popravljiva povreda nevidljiva ali smrtonosna na finom meha-nizmu njegovog mozga i tako je na 26 maja udarila prva pa-raliza njegovu desnu ruku i no-gu oduzevši mu djelomično dar govora Započela je elika tragedija dugo mučenje najveće volje plemenitog razuma suzbijanje misli koja nije nikada umrla Liječnici su mu govorili da nesmije raditi ni misliti Mogli su mu reći da nesmije ni disati Ako posao i misao znači smrt i to ne laku smrt tada on mora umrijeti Nikada se toga nije bojao Svijet je danas pun diktato-ra i tobožnjih diktatora Samo časak pogleda na bilo kojeg od njih dovoljno je pa da čov-jek uvjeri da Lenjin nije bio ta-kav "diktator" On je bio čov-jek stvoren u modelu Lincolna i Cromwella vrlo jednostavan vrlo goropadan rlo velik pot-puno svjestan svoje važnosti u historiji svijeta ali i čovjek ko-ji nikada nije gledao sebe u ogledalu historije nikada u svom životu se nije utvarao ili držao histerične govore On je imao znanje intelektualnu sna-gu i mudrost: imao je snagu brzih odluka odlučujućih i ko-načnih akcija hrabrost iznad normalnosti ali to je najza-pažljivi- je u cijelom njegovom karakteru je to da je bio čov-jek kao i svaki drugi Nitko ni-je mogao viSe prezirati utvara-no- g nadčovjeka kao Lenjin ili viJe mrziti lažnu kulturu ili jef-tinu filozofiju koja je iza nje ležala što je u svjetskoj histo-riji bilo malo njemu ravnih lju-di to je samo radi velike tra-gedije te historije u kojoj su ponovnu opremu Njemačke ne ostavlja nikakve dvojbe da ovaj puta Nijemci računaju na blagost pobjednika Podaci u dokumentu ove komisije pokazuju da vodje njemačkih kartela pokušavaju stvoriti utisak kao da nisu nikako povezani sa svojim nacističkim prijateljima Pod Ugovorom tobož-nje neutralnosti jer da nisu pove-zani sa nacistima njemački krup-ni interesi već pripremaju plano-ve za treći pokuSaj u porobljava-nju svijeta Narodi svijeta traže da se već jednoć učini konac njemačkim im perijalističkim sanjama za osvetu Sovjetski narodi upravo se čude kampanji u britanskim novinama da treba biti "strpljen" prema poraženoj Njemačkoj Ta kampa-nja nas podsjeća na sličnu kam-panju koja se vodila u prilog te iste Njemačke poslije versaljskog ugovora Poslije 25 godina ponov-no čujemo poznate pripovjesti ka ko će reparacije disorganizirati tati ekonomski kaos u Njemačkoj i Europi ako se izvrSe reparacio-n- i planovi Kritika saezničkog reparacio-no- g programa stvara zapreke na putu u provodjenju odluka kon-ferencije u Potsdamu odnoseći se se na na iz se I KJtČ r - tA fiflK "SS i Lenjin ljudski talenti uzalud trofeni izopačivani suzbijani kočenl i silom uguiivani po grabožlji-vost- i ljudskoga druitva nekojim krugoima u ta-boru njegovih neprijatelja po-stojao je utisak da je bio hla-dan neosjetljiv besrčan i neu-moljiv Jest u borbi je zaista bio nemilosrdan i okrutan To pokazuje sva njegova polemika i oltroumnost sa je vodio revoluciju Sve od onog časa kada je počeo provoditi politi-čku agitaciju pa do njegove smrti se borio protiv oportunizma jest protiv do- - naSanja u politiku radničke klase ideju i poglede drugih klasa Njegov rat narod-njaka dugačka borba protiv menjSevika borba sa Trockije-vi- m centrumaitvom njegovi žestoki napadi za vrijeme i poslije revolucije protiv zastra-njivanja bilo na desnom ili li-jevom krilu sve bilježi nje-govu nepokolebivu sigurnost da jedino radnička klasa može ispuniti svoju historijsku zada-ću putem dosljednog pridržava-nja pouka iz vlastitog iskustva u riječima revolucio-narnog marksizma Možda će ga listorija zabilje-žiti ne kao vodju ruske revolu-cije jer se Sto se toga tiče revolucija i bez Lenjina dogo-dila nego kao stvaratelja no-vog političkog života nove po-litičke partije Boljševičkoj Partiji koja je izrasla u tim borbama i raspravama koje je Lenjin uveo i predvodio je stvorila novog faktora od ogromnog i tvjetskog zna-čaja U svom životu i ukusu bio je "staro-modan- " ljubio je literaturu i muziku Keetho-ven- a Holstoja Dalzaca Dic-ken- sa — ljude koji su možda bili bliski njegovom pravcu jed-nostavnog i prostodulnog miS-Ijen- ja i njegovoj žarkoj prema životu On je posve jas-no razumio i da mlad ja ge-neracija malo Štuje staro bo-žanstvo pa se shvatljivo smije-sio kad su mu studenti umjet-nosti koje je posjetio govorili da su oni za budućnjake a "protiv Eugena Onegina" Malo je ljudi imalo njegov kapacitet za rad pa ipak je ra-dio odredjeno uredovno Usta-ja- o se oko devet sati u jutro i do 11 sati čitao novine ili pre-gledavao kroz nove knjige ko za likvidaciju njemačke ratne in-dustrije ova kritika nastoji pobr-kati reparacioni program sa pita-njem razvijanja njemačke neratne industrije Mora se znati kako potsdamska konferencija naročito podvlači da likvidiranje njemačke ratne industrije niti najmanje ne znači likvidiranje industrije za proizvodnju životnih potreba nje-mačkog naroda To znači da će u buduće Njemačka opet biti proiz-vodna zemlja ali svoje i domaće tržiite će snabdjevati samo sa ne-ratni- m proizvodima Iz toga proiz-lazi da takva reorganizacija nje-mačke ekonomije ne znači razbi-janje njemačke industrije Usprkos snažnih "zaštitnika" u savezničkim zemljama njemačkim vojnim interesima se ovaj puta ne-će dozvoliti igranje starih trikova "mirnodobnih razvijanja" Krupo-vi- h i Tisenovih poduzeća u pos-ljeratn- oj ekonomiji Europe svo jim naporima za obnovu ekonom skog prosperiteta ovaj puta slo-bodoljub- eći narodi neće zaboraviti opasnosti svjetskoj sigurnosti Ako želimo spriječiti ostatke na-cizma i njihovih zaštitnika u pri-premi novih ratnih agresija onda se moramo čvrsto podržavati odlu-ka konferencije u Potsdamu odno-seći se na demilitiziranje Njema-čke njezino razoružanje i unilte-nj- e svih mogućnosti za rat AIebSES JsLbssLssSu --kmm&fiffi5si VifAK&r&tlilffl Em&zš™ & Vladimir Ilić za svojim radnim stolom U kojom neumorno to protiv rata to izraženog bi U his-torija klasič-nu ljubavi to U je su ga interesirale Tada je počeo njpgov pravi dnevni jo-sa- o: primanje i intervju savje-tovanje na hiljadama pitanja odnoseći se na Jivot ogromne zemlje u revoluciji održavanje sjednica vlade centralnog ko-miteta partije njezinog politi-čkog biroa pisanje članaka (on nije često diktirao dok nije bio bolestan) pripremao govore itd Kad je jednom otišao u svoj ured rijetko ga je ostavljao pri-je kasno u noći a ponekada čak i rano u jutro Samo poslije revolucije njegov rad sastavljen je u osam velikih svezaka Svaka riječ letak ili članak sastoji se od tako teških i čis-tih misli o problemima da bi to zapanjilo devet desetina držav-nika svijeta Stil kao i misao je teJka i jasna jednostavna i izravna puna čistoće i razumi-Jevan- ja Same riječi kao riječi za njega nisu imale vrijednosti One su njemu služile kao sred-stvo za izraz misli o stanovitom pitanju On je bio čovjek sa obilnom energijom ljubio je prirodu i djecu pun humora i jednostav-nog ponašanja čojek koji je imao pobuda čiji temperamenat Je bio nervozan i visoko napet ali kontroliran po nesavladivoj oyi 1 hrabrosti čovjk bez ikake upaljivosti ' i sa sim znakovima genija koji je lju-bio i bio strastveno ljubljen čovjek koji je učinio zaokret u historiji svijeta filozof koji je vodio čovjeka vodja čovjeka ko-ji je ljubio čovjeka koji je pre-zirao licomjerstvo i okrutnu eksploataciju i mučenje tolikih naroda po nekolicini Prvi osjetljivi zamah doSao je u maju 1922 Poslije je bilo ja-sno da je bolest — skrutnjaa-nj- e krvi koja hrani mozak — mnogo teža nego su njegovi fi-zički znakovi dokazivali prem su oni koji su blisko uz njega radili pjegova žena i tajništvo često sa uzbudjenoSću s vreme-na na vrijeme opažali strasni skoro potpuno iscrpljeni izgled njegovog lica naročito pri kra-ju dana U oktobru se vratio na posao i na 20 novembra s zad-nji put pojavio u javnosti sa govorom o unutarnjoj i vanj-skoj politici pred moskovskim Sovjetom Ali mozak je već bio povrijedjen Poslije njegove smrti liječnici su se divili ne radu kojeg je učinio nego tomu kako je bio u stanju bilo Sto ra- - Lenjin Na 21 januara navršava se 22 godine od kako je uhto veliki vodja svjetskog proletarijata i tvorac lenjinfima Vladimir Iljić Uljanov Lenjin Sav svoj život sve svoje izvanredne sposobnosti i snage posvetio je borbi za rušenje odvratnog ruskog carizma krvni-ka radnog naroda i tlačitelja svih neruskih naroda Rusije posvetio je borbi za oslobodjenje proletarijata i sveg radnog-narod- a koji stenje u imperijalističkom ropstvu Pod vodstvom Boljševičke Partije kojoj je dao najsolidnije organizacione i ideološke temelje program i taktiku pod rukovodstvom Le-njino- ve Partije radni narod Rusije izvojevao je pobjedu nad monarhijom veleposjednicima i kapitalistima Država radnika i seljaka bila je uspostavljena na razva-linama starog ugnjetavačkog državnog stroja prvi puta u povjesti čovječanstva Vlast koju je proletarijat osvojio bila je očuvana i učvršćena iako su protiv nje ustali imperijalisti čitavog svijeta povezujući se sa kontrarevolucionarnim sna-gama Rusije Oni su shvatili da se ne radi samo o zaostaloj Rusiji i njezinim vlastodršcima već i o njihovom daljnjem op-stanku Jer Lenjin je bio genijalni strateg klasne borbe ne samo ruskog nego i svjetskog proletarijata Boljševička Partija partija novog tipa postala je obrazac za proletersku partiju svake zemlje Učenje Lenjina to je oružje kojeg je on skovao ne samo za proletarijat za radni narod Rusije nego za izrab- - Ijene i ugnjetene klase čitavog svijeta za sve narode koji ste-nj- u u nacionalnom i kolonijalnom ropstvu Lenjinov nauk rad i djelo nisu samo putokaz za jednu zemlju i vrijeme u kojem je on živio nego su trajni vodić svim narodima epohe imperijalizma na revolucionarnom putu koji vodi iz kapitaliz-ma ropstva i ugnjetavanja u socijalizam slobodu i ravno-pravnost Mlada sovjetska vlast proizašla iz Oktobarske Revolucije morala se boriti sa ogromnim poteškoćama pred nju su se postavljala pitanja golemog značaja Rješenje tih pitanja bilo je od presudne važnosti ne samo za tadašnji čas nego i za budućnost ne samo Rusije već i za čitavog svijeta U zemlji s teškim nasledjem carizma gospodarskom i kuitumom zaos-talošću u zemlji razorenom ratom i intervencijom trebalo je stvoriti uvjete za izgradnju socijalizma pretvoriti je iz zaosta-l- e poljoprivredne zemlje u industrijsku sitnu seosku proizvod-nju prevesti preko kolektivizacije na put socijalističke krupne proizvodnje stvoriti bratsku zajednicu naroda i dati joj odgo-varajući državni oblik organizirati obrambenu snagu zemlje protiv napadaja koji su stalno prijetili Kod rješavanja svih ovih i bezbroj drugih pitanja bio je Lenjinov genij taj koji je dao pravo i potpuno rješenje utemeljeno na dubokom pozna vanju zakona društvenog razvitka i njihovog složenog djelo-anj- a u svakom historijskom razdoblju Ogromno je značenje Lenjina i njegove borbe za partiju za 6stoću njezine teorije od svakog oportunističkog nanosa za svjetsku proletersku partiju i revolucionarno jedinstvo pro-letarijata kojeg su razbili izdajnički vodje socijaldemokrat-skih partija Lenjin je time postao neosporni vodja ne samo proletarijata Rusije nego i proletarijata čitavog svijeta A stvar proletarijata je stvar sveg radnog naroda stvar svih porobljenih i ugnjetenih naroda svijeta Od tuda je veliko značenje Lenjina izvan granica Sovjetskog Saveza i zato je godišnjica njegove smrti dan kad se i u najzabačenijem ku li-cu svijeta ukazuje na njegovo veliko značenje za čitavo čov-ječanstvo na lenjinski put borbe za oslobodjenje od jarma fašističkih imperijalista U velikom domovinskom ratu kojeg je provodio Sovjet ski Savez Lenjinovo djelo dalo je sovjetskim narodima onu veliku moralnu snagu u borbi protiv fašističkih barbara ono ie rasplamsalo srca milijuna boraca u borbi na život i smrt sa fašističkom zvijeri Samo partija Lenjina prekaljena u vatri borbe mogla je unijeti u sovjetske narode onaj divni duh discipline orga-niziranosti samoprijegora i izdržljivosti u borbi protiv omra-ženog fašizma Samo partija koja je prožeta duhom lenjiniz-m- a a vodjena po velikom Staljinu najvećem učeniku Lenji-na mogla je spasiti čovječanstvo od pada u najteže i naj-sramnije ropstvo Jedino je lenjinsko-staljinsk- a partija mogla u toj džinovskoj borbi osigurati pobjedu svim po fašizmu po-robljenim narodima Lenjin je mrtav ali lenjinizam živi i Živjeti će vjefino u srcima radnog i naprednog čovječanstva v '' 1 1 mk TiWWM m Djevojka na straži svoje oslobodjene domovine — Federativ-ne Narodne Republike Jugoslavije diti u takvim prilikama Njegova žena nam je pripov-jeda-la da mu je dva dana prije smrti čitala pripovjedku John Londona Ljubav Života "U le-denoj pustinji gdje nije bilo ljudske noge bolestan i od gla-d- a umirući čovjek putuje pre-ma obali elike rijeke Snaga ga na pulta ne može hodati no ipak se spotiče a uz njega se spušta vuk — takodjer umire od glada Medju njima se vodi borba čovjek je pobjedio Na pola živ i na pola umno pore-mećen stigao je do kuda je že-lio Tom pripovjedkom Ilić je mnogo bio zadovoljan" On zaista nije vjerovao da će ga bolest savladati Na 1G de-cembra 1922 drugi udarac je (Natarak na str 4) Kf I tIif
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, January 19, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-01-19 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000760 |
Description
Title | 000026 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | tls SS --44f9E 3 # 4 i "8? ' 4 i J ne ? j i _3 Ql yfMfiiT Jf Uf S 72 lil Mi 88sfsI 4 _ i "s r 'W"snijsi5pwpis?r5-'i""5pj(Pip- 1 - "C ? "Tt i"KfTi™wj r„- - f~i ij"- - "-jra- F1 ftftjT'BpBpgr STRANA 2 NOVOSTI Subota 19 januara 1946 NOVOSTI Publishcd every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Companv i In tho Croatian Language ! Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registry Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP Authorized as Second Class Mail Tost Office Department Ottaa ADRESA: 20G Adeloide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Zločin i kazna Nacistički general Kurt Meyer komandir jedne nacističke SS divizije osudjen je bio na smrt po kanadskom vojnom sudu u Aunch Njemačka Optužnica je Mevera teretila za smrt osamnaest kanadskih ratnih zarobljenika u Normandiji koji su po naredjenju Mevera ubijeni Nekoliko dana poslije smrt-ne osude kazna Mevera je izmjenjena na doživotnu robiju fer da protiv njega "nema" dovoljno dokaza Onaj isti sud kaže se u objašnjenju uzeo je u obzir njegovu molbu da mu ste kaznu ublaži jer da ima petero djece i ženu I kazna je ublažena Ubojica osamnaestorice naših vojni-ka u Normandiji i hiljada drugih vojnika i civila je pomilo-van Kaznu će prema odluci izdržavati u jednom kanadskom zatvoru gdje poslije 20 godina "radi dobrog" vladanja može biti pušten na slobodu Pa da cijela stvar bude još sramotni-ja za njim će se ovamo doseliti i žena i djeca te nastaniti ne-daleko odnosnog zatvora kako bi ga mogli redovito posjeći-vat- i da mu kaznu još više ublaže Postupak prema fašisti Meveru je opći izazov demokrat-skog naroda Kanade To je izazov onih udovica djece i majki Čiji su muževi očevi i sinovi pali žrtvom tog nacističkog zlo-činca To je oskvrnuti grobove kanadskih vojnika koji su dali svoje živote da ovakvi Meveri nebi više živjeli Zašto je Meyer pomilovan? Kome se to htjelo poigrati sa demokratskim osjećajima naroda Kanade? — To su pitanja kojima je danas obuzet svaki iskreni patriota Konačno nije Meverov slučaj jedinstven Imamo mi pored Meverovog slučaja i više takvih izazova demokracije Eno vodje fašističkog pokreta u Kanadi Arcand iz Quebeca i Farr iz Ontaria pušteni su na slobodu odmah po svršetku rata i danas se slobodno šeću i šire svoju otrovnu fašističku propa-gandu U Engleskoj je pušten na slobodu vodja engleskih fašista Moslev u Madjarskoj ratni zločinac Horty u Austriji su britanske vlasti pustile na slobodu zločinca Pavelića i Ne-dio- a ustaše i četnici izvršioci mnogih zločina u Jugoslaviji uzeti su u "sigurnosnu" službu u Koruškoj šeću slobodno po Italiji slične stvari dogadjaju se u okupacionim zonama Ame-rike i Engleske u Njemačkoj gdje su poznati bivši nacisti uzeti u policijsku službu umjesto na optuženičku klupu itd Sve ovo je povreda i izazov demokratskog osjećaja ne samo kanadskog nego i drugih naroda Da li se je pri ovom sudjenju Mevera pitala što vlada u Ottawi ili ne nije važno Isprike vlade da je to posao vojnog suda i da se ta sudska odluka ne može promijeniti ne drže vode Vlada je znala o sudjenju Ona je znala i o namjeri po-milovanja Krivica prema tome leži na vladi odnosno na mi-nistarstvu narodne obrane koje je imenovalo i odobrilo onaj torijevski "set up" vojnih sudija Javno rnijenje Kanade je uzbudjeno radi takvog postupka naših vojnih sudova Ono je ogorčeno protiv fašističkih raz-bojnika koji su poubijali na milijune nevinih žrtava Ono traži energičnije mjere svoje vlade protiv ratnih zločinaca Kanadska demokratska javnost ne želi da Kanada postane utočište raznih fašističkih izbjeglica već zemlja koja je bila prva u borbi za vrijeme rata pak treba aa )e i poslije rata prva na braniku narodnih sloboda mira i blagostanja u svi-jetu "Sto po sto" za Mačeka ' Stankovićeva novina iz VVinnipega uvodnički donaša dva pisma ne iz Jugoslavije jer ono što iz zemlje pilu Stanko-vi- ć no voli nego Jednog iz Madjarske a drugog iz Italije u kojem Stankovićevi prijatelji pišu da je hrvatski narod "sto po sto uz Mačeka i njegovu politiku" Tko se to danas nalazi u Italiji i Madjarskoj da toliko viče za Mačeka i njegovu popularnost u Hrvatskoj? Da li se tamo nalaze borci protiv fašizma i za slobodu svog naroda? Da li se tamo nalaze slučajni i nevini ljudi? — Ne Tamo se nalaze izbjeglice koji su skrivili narodu i njegovoj borbi za oslobo-djenj- e Tamo se nalaze oni koji su bili organizatori klanja ili svijesno izvršivah klanje našeg nevinog naroda Tamo se na laze oni koji su vedrili i oblačili koji su bili strah i trepet hrvatskih sela i gradova — ustaše i četnici Takvi se danas nalaze u Italiji i Madjarskoj i pišu pisma Petiu Stankoviću tužeći mu se kako je u Jugoslaviji danas slabo i da narod naš "spas svoj gleda samo u Mačeku" Do jučer ti su izbjeglice bili sa Pavelićem jer Pavehć je bio na vlasti Bili su ustaše i ljuti zagovornici Pavelića i nje-gove pro-fašisnč- ke teorije Danas kad je Pavelić odletio od-leri- li su i oni Da nisu krivi nebi bježali iz zemlje već bi po-mogli narodu u obnovi onog što je neprijatelj porušio Danas a prodana čeljad zna da se više o povratku Pavelića nemo-f- e ni govoriti da biti Pavelićevac u zemlji ili inostranstvu nije probitačno Za Mačeka pak misle da je čovjek koji bi se uz pomoć stranih sila po vremenu ipak mogao povratiti u Jugo-slaviju i njih — ako danas viču živio Maček — potegnuti so-bom Sve svoje bacila je ta izbjegla ustaška banda na Mače-ka Spas u Mačeku gledaju ustaše četnici domobrani maće-kov- ci obranaši kraljevci frankovci ljotićevci Topalovićevi socijalisti Jeftićevi profovci 2ivkovićevi verugaši i ostali iz-dajnici i koritoJi Svi su oni sto po sto uz Mačeka" Svi se oni danas natječu tko će bolje pogladiti Mačku rep Njemački imperijalizam nesmije više oživjeti Tiše: LEV Kl'IhVEV Moskva — Neposredno poslije poraza u prvom svjetskom ratu njemačka imperijalistička klika se počela pripremati za nove ratne agresije Odjednoć je počela po polju sijati zmajske zube a mi smo bili svjedoci kako je straSan plod urodio od tog sijanja ćim su Nijemci potpisali versaljski ugovor odmah su ga počeli naru šavati Mjere za ekonomsko razoruža-nj- e Njemačke kako su ocrtane u potsdamskom sporazumu odrazu-j- u volju savezničkih sila da spri-ječe one pogreške koje su se po-javile poslije versaljskog ugovo-ra Ovaj puta te mjere će likvidi rati sve mogućnosti za vojne pri-preme Njemačke kako više nika-da nebi mogla ugroziti svijet U Potsdamu je stvoren potanji plan za uniitenje ratne industrijske baze njemačkog imperijaliima Potsdamski program za reparacije Je vrlo efektivan instrumenat ko-- jeg se vodeće savezničke sile mo--j n j€mnčku industrijU( kako će nas raju pridržavati Pri svrletku prvog svjetskog rata Nijemci su pomoću medju- - narodnih kartela i monopola isko ristili reparacione pošiljke za pri-manje kredita i ponovnu opremu njemačke industrije Memorandum komisije senatora Kilgoura odno šeći nacističke planove za ' Njemačku Odbijanjem pitanja Posljednji dani Lenjina Pile: KA MM l POX Nikada nije bio fizički ozbilj-no bolestan Samo bi ga s vre-mena na vrijeme njegova og-romna mentalna energija uma-rala postao je nervozan osjet-ljiv i prisiljavan na odmor On se ponosio svojim zdravljem pa se ponekada u sali osvrćao na sebe kao na model zdravog čovjeka koji jede kada je gla dan i spava kada je umoran Ali sve od augusta 1918 godine u njegovom vratu se nalazila kugla radio je kao Ito jo malo ljudi ikada moglo raditi uo-čavao je i rjelavao probleme koji bi bili mnoge zaplaMH pi-sao broSure članke i održaao duge i ozbiljne govore Zimski dani bili su surovi i gladni i ni-je čudo ito se u početku 1921 poslije potresa Kronstandts spora sa Trockijem i svim no-vim odgovornostima u promjeni na Novu Ekonomsku Politiku počeo osjećati slab i bolestan i opažati da mu je potrebno od-mora Otišao je u selo Gorky ne-daleko Moskve a centralni ko-mitet jartije zabranio mu je Si-Ija- nje bilo kakvih novina Ali on nije htjeo tamo stajati iSe od nekoliko dana U proljeću 1922 podvrgao se operaciji za vadjenje kugle vrata OtiSao je opet u Gorky da dane svog oporaka potroši u krasoti rus-kog proljeća Ali učinjena je ne-popravljiva povreda nevidljiva ali smrtonosna na finom meha-nizmu njegovog mozga i tako je na 26 maja udarila prva pa-raliza njegovu desnu ruku i no-gu oduzevši mu djelomično dar govora Započela je elika tragedija dugo mučenje najveće volje plemenitog razuma suzbijanje misli koja nije nikada umrla Liječnici su mu govorili da nesmije raditi ni misliti Mogli su mu reći da nesmije ni disati Ako posao i misao znači smrt i to ne laku smrt tada on mora umrijeti Nikada se toga nije bojao Svijet je danas pun diktato-ra i tobožnjih diktatora Samo časak pogleda na bilo kojeg od njih dovoljno je pa da čov-jek uvjeri da Lenjin nije bio ta-kav "diktator" On je bio čov-jek stvoren u modelu Lincolna i Cromwella vrlo jednostavan vrlo goropadan rlo velik pot-puno svjestan svoje važnosti u historiji svijeta ali i čovjek ko-ji nikada nije gledao sebe u ogledalu historije nikada u svom životu se nije utvarao ili držao histerične govore On je imao znanje intelektualnu sna-gu i mudrost: imao je snagu brzih odluka odlučujućih i ko-načnih akcija hrabrost iznad normalnosti ali to je najza-pažljivi- je u cijelom njegovom karakteru je to da je bio čov-jek kao i svaki drugi Nitko ni-je mogao viSe prezirati utvara-no- g nadčovjeka kao Lenjin ili viJe mrziti lažnu kulturu ili jef-tinu filozofiju koja je iza nje ležala što je u svjetskoj histo-riji bilo malo njemu ravnih lju-di to je samo radi velike tra-gedije te historije u kojoj su ponovnu opremu Njemačke ne ostavlja nikakve dvojbe da ovaj puta Nijemci računaju na blagost pobjednika Podaci u dokumentu ove komisije pokazuju da vodje njemačkih kartela pokušavaju stvoriti utisak kao da nisu nikako povezani sa svojim nacističkim prijateljima Pod Ugovorom tobož-nje neutralnosti jer da nisu pove-zani sa nacistima njemački krup-ni interesi već pripremaju plano-ve za treći pokuSaj u porobljava-nju svijeta Narodi svijeta traže da se već jednoć učini konac njemačkim im perijalističkim sanjama za osvetu Sovjetski narodi upravo se čude kampanji u britanskim novinama da treba biti "strpljen" prema poraženoj Njemačkoj Ta kampa-nja nas podsjeća na sličnu kam-panju koja se vodila u prilog te iste Njemačke poslije versaljskog ugovora Poslije 25 godina ponov-no čujemo poznate pripovjesti ka ko će reparacije disorganizirati tati ekonomski kaos u Njemačkoj i Europi ako se izvrSe reparacio-n- i planovi Kritika saezničkog reparacio-no- g programa stvara zapreke na putu u provodjenju odluka kon-ferencije u Potsdamu odnoseći se se na na iz se I KJtČ r - tA fiflK "SS i Lenjin ljudski talenti uzalud trofeni izopačivani suzbijani kočenl i silom uguiivani po grabožlji-vost- i ljudskoga druitva nekojim krugoima u ta-boru njegovih neprijatelja po-stojao je utisak da je bio hla-dan neosjetljiv besrčan i neu-moljiv Jest u borbi je zaista bio nemilosrdan i okrutan To pokazuje sva njegova polemika i oltroumnost sa je vodio revoluciju Sve od onog časa kada je počeo provoditi politi-čku agitaciju pa do njegove smrti se borio protiv oportunizma jest protiv do- - naSanja u politiku radničke klase ideju i poglede drugih klasa Njegov rat narod-njaka dugačka borba protiv menjSevika borba sa Trockije-vi- m centrumaitvom njegovi žestoki napadi za vrijeme i poslije revolucije protiv zastra-njivanja bilo na desnom ili li-jevom krilu sve bilježi nje-govu nepokolebivu sigurnost da jedino radnička klasa može ispuniti svoju historijsku zada-ću putem dosljednog pridržava-nja pouka iz vlastitog iskustva u riječima revolucio-narnog marksizma Možda će ga listorija zabilje-žiti ne kao vodju ruske revolu-cije jer se Sto se toga tiče revolucija i bez Lenjina dogo-dila nego kao stvaratelja no-vog političkog života nove po-litičke partije Boljševičkoj Partiji koja je izrasla u tim borbama i raspravama koje je Lenjin uveo i predvodio je stvorila novog faktora od ogromnog i tvjetskog zna-čaja U svom životu i ukusu bio je "staro-modan- " ljubio je literaturu i muziku Keetho-ven- a Holstoja Dalzaca Dic-ken- sa — ljude koji su možda bili bliski njegovom pravcu jed-nostavnog i prostodulnog miS-Ijen- ja i njegovoj žarkoj prema životu On je posve jas-no razumio i da mlad ja ge-neracija malo Štuje staro bo-žanstvo pa se shvatljivo smije-sio kad su mu studenti umjet-nosti koje je posjetio govorili da su oni za budućnjake a "protiv Eugena Onegina" Malo je ljudi imalo njegov kapacitet za rad pa ipak je ra-dio odredjeno uredovno Usta-ja- o se oko devet sati u jutro i do 11 sati čitao novine ili pre-gledavao kroz nove knjige ko za likvidaciju njemačke ratne in-dustrije ova kritika nastoji pobr-kati reparacioni program sa pita-njem razvijanja njemačke neratne industrije Mora se znati kako potsdamska konferencija naročito podvlači da likvidiranje njemačke ratne industrije niti najmanje ne znači likvidiranje industrije za proizvodnju životnih potreba nje-mačkog naroda To znači da će u buduće Njemačka opet biti proiz-vodna zemlja ali svoje i domaće tržiite će snabdjevati samo sa ne-ratni- m proizvodima Iz toga proiz-lazi da takva reorganizacija nje-mačke ekonomije ne znači razbi-janje njemačke industrije Usprkos snažnih "zaštitnika" u savezničkim zemljama njemačkim vojnim interesima se ovaj puta ne-će dozvoliti igranje starih trikova "mirnodobnih razvijanja" Krupo-vi- h i Tisenovih poduzeća u pos-ljeratn- oj ekonomiji Europe svo jim naporima za obnovu ekonom skog prosperiteta ovaj puta slo-bodoljub- eći narodi neće zaboraviti opasnosti svjetskoj sigurnosti Ako želimo spriječiti ostatke na-cizma i njihovih zaštitnika u pri-premi novih ratnih agresija onda se moramo čvrsto podržavati odlu-ka konferencije u Potsdamu odno-seći se na demilitiziranje Njema-čke njezino razoružanje i unilte-nj- e svih mogućnosti za rat AIebSES JsLbssLssSu --kmm&fiffi5si VifAK&r&tlilffl Em&zš™ & Vladimir Ilić za svojim radnim stolom U kojom neumorno to protiv rata to izraženog bi U his-torija klasič-nu ljubavi to U je su ga interesirale Tada je počeo njpgov pravi dnevni jo-sa- o: primanje i intervju savje-tovanje na hiljadama pitanja odnoseći se na Jivot ogromne zemlje u revoluciji održavanje sjednica vlade centralnog ko-miteta partije njezinog politi-čkog biroa pisanje članaka (on nije često diktirao dok nije bio bolestan) pripremao govore itd Kad je jednom otišao u svoj ured rijetko ga je ostavljao pri-je kasno u noći a ponekada čak i rano u jutro Samo poslije revolucije njegov rad sastavljen je u osam velikih svezaka Svaka riječ letak ili članak sastoji se od tako teških i čis-tih misli o problemima da bi to zapanjilo devet desetina držav-nika svijeta Stil kao i misao je teJka i jasna jednostavna i izravna puna čistoće i razumi-Jevan- ja Same riječi kao riječi za njega nisu imale vrijednosti One su njemu služile kao sred-stvo za izraz misli o stanovitom pitanju On je bio čovjek sa obilnom energijom ljubio je prirodu i djecu pun humora i jednostav-nog ponašanja čojek koji je imao pobuda čiji temperamenat Je bio nervozan i visoko napet ali kontroliran po nesavladivoj oyi 1 hrabrosti čovjk bez ikake upaljivosti ' i sa sim znakovima genija koji je lju-bio i bio strastveno ljubljen čovjek koji je učinio zaokret u historiji svijeta filozof koji je vodio čovjeka vodja čovjeka ko-ji je ljubio čovjeka koji je pre-zirao licomjerstvo i okrutnu eksploataciju i mučenje tolikih naroda po nekolicini Prvi osjetljivi zamah doSao je u maju 1922 Poslije je bilo ja-sno da je bolest — skrutnjaa-nj- e krvi koja hrani mozak — mnogo teža nego su njegovi fi-zički znakovi dokazivali prem su oni koji su blisko uz njega radili pjegova žena i tajništvo često sa uzbudjenoSću s vreme-na na vrijeme opažali strasni skoro potpuno iscrpljeni izgled njegovog lica naročito pri kra-ju dana U oktobru se vratio na posao i na 20 novembra s zad-nji put pojavio u javnosti sa govorom o unutarnjoj i vanj-skoj politici pred moskovskim Sovjetom Ali mozak je već bio povrijedjen Poslije njegove smrti liječnici su se divili ne radu kojeg je učinio nego tomu kako je bio u stanju bilo Sto ra- - Lenjin Na 21 januara navršava se 22 godine od kako je uhto veliki vodja svjetskog proletarijata i tvorac lenjinfima Vladimir Iljić Uljanov Lenjin Sav svoj život sve svoje izvanredne sposobnosti i snage posvetio je borbi za rušenje odvratnog ruskog carizma krvni-ka radnog naroda i tlačitelja svih neruskih naroda Rusije posvetio je borbi za oslobodjenje proletarijata i sveg radnog-narod- a koji stenje u imperijalističkom ropstvu Pod vodstvom Boljševičke Partije kojoj je dao najsolidnije organizacione i ideološke temelje program i taktiku pod rukovodstvom Le-njino- ve Partije radni narod Rusije izvojevao je pobjedu nad monarhijom veleposjednicima i kapitalistima Država radnika i seljaka bila je uspostavljena na razva-linama starog ugnjetavačkog državnog stroja prvi puta u povjesti čovječanstva Vlast koju je proletarijat osvojio bila je očuvana i učvršćena iako su protiv nje ustali imperijalisti čitavog svijeta povezujući se sa kontrarevolucionarnim sna-gama Rusije Oni su shvatili da se ne radi samo o zaostaloj Rusiji i njezinim vlastodršcima već i o njihovom daljnjem op-stanku Jer Lenjin je bio genijalni strateg klasne borbe ne samo ruskog nego i svjetskog proletarijata Boljševička Partija partija novog tipa postala je obrazac za proletersku partiju svake zemlje Učenje Lenjina to je oružje kojeg je on skovao ne samo za proletarijat za radni narod Rusije nego za izrab- - Ijene i ugnjetene klase čitavog svijeta za sve narode koji ste-nj- u u nacionalnom i kolonijalnom ropstvu Lenjinov nauk rad i djelo nisu samo putokaz za jednu zemlju i vrijeme u kojem je on živio nego su trajni vodić svim narodima epohe imperijalizma na revolucionarnom putu koji vodi iz kapitaliz-ma ropstva i ugnjetavanja u socijalizam slobodu i ravno-pravnost Mlada sovjetska vlast proizašla iz Oktobarske Revolucije morala se boriti sa ogromnim poteškoćama pred nju su se postavljala pitanja golemog značaja Rješenje tih pitanja bilo je od presudne važnosti ne samo za tadašnji čas nego i za budućnost ne samo Rusije već i za čitavog svijeta U zemlji s teškim nasledjem carizma gospodarskom i kuitumom zaos-talošću u zemlji razorenom ratom i intervencijom trebalo je stvoriti uvjete za izgradnju socijalizma pretvoriti je iz zaosta-l- e poljoprivredne zemlje u industrijsku sitnu seosku proizvod-nju prevesti preko kolektivizacije na put socijalističke krupne proizvodnje stvoriti bratsku zajednicu naroda i dati joj odgo-varajući državni oblik organizirati obrambenu snagu zemlje protiv napadaja koji su stalno prijetili Kod rješavanja svih ovih i bezbroj drugih pitanja bio je Lenjinov genij taj koji je dao pravo i potpuno rješenje utemeljeno na dubokom pozna vanju zakona društvenog razvitka i njihovog složenog djelo-anj- a u svakom historijskom razdoblju Ogromno je značenje Lenjina i njegove borbe za partiju za 6stoću njezine teorije od svakog oportunističkog nanosa za svjetsku proletersku partiju i revolucionarno jedinstvo pro-letarijata kojeg su razbili izdajnički vodje socijaldemokrat-skih partija Lenjin je time postao neosporni vodja ne samo proletarijata Rusije nego i proletarijata čitavog svijeta A stvar proletarijata je stvar sveg radnog naroda stvar svih porobljenih i ugnjetenih naroda svijeta Od tuda je veliko značenje Lenjina izvan granica Sovjetskog Saveza i zato je godišnjica njegove smrti dan kad se i u najzabačenijem ku li-cu svijeta ukazuje na njegovo veliko značenje za čitavo čov-ječanstvo na lenjinski put borbe za oslobodjenje od jarma fašističkih imperijalista U velikom domovinskom ratu kojeg je provodio Sovjet ski Savez Lenjinovo djelo dalo je sovjetskim narodima onu veliku moralnu snagu u borbi protiv fašističkih barbara ono ie rasplamsalo srca milijuna boraca u borbi na život i smrt sa fašističkom zvijeri Samo partija Lenjina prekaljena u vatri borbe mogla je unijeti u sovjetske narode onaj divni duh discipline orga-niziranosti samoprijegora i izdržljivosti u borbi protiv omra-ženog fašizma Samo partija koja je prožeta duhom lenjiniz-m- a a vodjena po velikom Staljinu najvećem učeniku Lenji-na mogla je spasiti čovječanstvo od pada u najteže i naj-sramnije ropstvo Jedino je lenjinsko-staljinsk- a partija mogla u toj džinovskoj borbi osigurati pobjedu svim po fašizmu po-robljenim narodima Lenjin je mrtav ali lenjinizam živi i Živjeti će vjefino u srcima radnog i naprednog čovječanstva v '' 1 1 mk TiWWM m Djevojka na straži svoje oslobodjene domovine — Federativ-ne Narodne Republike Jugoslavije diti u takvim prilikama Njegova žena nam je pripov-jeda-la da mu je dva dana prije smrti čitala pripovjedku John Londona Ljubav Života "U le-denoj pustinji gdje nije bilo ljudske noge bolestan i od gla-d- a umirući čovjek putuje pre-ma obali elike rijeke Snaga ga na pulta ne može hodati no ipak se spotiče a uz njega se spušta vuk — takodjer umire od glada Medju njima se vodi borba čovjek je pobjedio Na pola živ i na pola umno pore-mećen stigao je do kuda je že-lio Tom pripovjedkom Ilić je mnogo bio zadovoljan" On zaista nije vjerovao da će ga bolest savladati Na 1G de-cembra 1922 drugi udarac je (Natarak na str 4) Kf I tIif |
Tags
Comments
Post a Comment for 000026