Novosti, August 22, 1946

              ""P" -- IJI'lpi i
CIJENA PRETPLATA:
% ADRESA NOVOSTI
Za gcdinu HM
206 Adeloide St V Za pola godine S250
Za SDA 5500 C Toronto 1 Oni
Za Jugoslaviju S5uđ
MtkA OfciHlUii Si fc-- ♦ JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA V KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God G Broj 852 TORONTO ONTARIO THURSDAY AUGUST 22ND 1946 VoL 6 No 852 Povreda j ugosiavenskog i ntegritet
CCL poziva premijera Kinga sa Mirovne Konferen-cije
da se vrati i pomogne rjesiti tešku
štrajkovnu situaciju u zemlji
40000 RADNIKA ŠTRAJKUJE U OSNOVNOJ INDUSTRIJI
Toronto 22 Aug — Koordina-cioni
odbor Canadian Congres of
Labor poilva premijera Kinga
da se neposredno povrati sa mirov-ne
konferencije i pomogne rješiti
štrajkove radnika koji se bore za
veću plaću i druge unijske zaht-jeve
Oko 40000 radnika štrajkuje u
čeličnoj automobilskoj gumenoj
električnoj kemičkoj i drugoj in-dustriji
Svagdje poslodavci upor-no
odbijaju nagodbu pa su radnici
u nekoj industriji prisiljeni već
mjesecima štrajkovati Svi apeli
unija na federalne i provincijalne
vlasti za njihovo posredovanje i
pravilno rjeienje štrajkovnih pro-blema
nisu uspjeli Vlasti otvore-no
provode poslodavačku politiku
i time još vise zaoitruju krizu u
industriji
Preporuke parlamentarnog od-bora
za industrijske odnose su na
zasjedanju koordinacionog odbora
Jednoglasno osudjene Pozvani su
svi članovi parlamenta da nadju
pravilno rješenje za izlaz iz itraj-kovn- e
situacije prije nego završe
padanje zasjedanje
ŽELJEZNIČARI TRAŽE
CENTI POVIŠICE
bi
KAŽE SE U REZOLUCIJI SAVEZA PARIŠKIH SINDIKATA
Pariz — Dopisnik TAKJUG-- a
Javlja:
Savez radničkih sindikatu orga-nizirao
je u Parizu miting na
kome su se gradjanl Pa"iza iz-jasnili
za priključenje Sulijske
Krajine i Trsta Jugoslaviji
Na mitingu su pročitani tele-grami
Narodnog fronto Ćehoslo-vačk- o
kolonije Udruženja Madža-ra
Nacionalnog vijeća Poljaka
Glavnog odbora Narodnog fronta
Francuskog pokreta otpora gru-pe
Španjolaca i udruženja Jugo-slavena
u Francuskoj u kojima
se traži da Trst i Julijska Kraji-na
budu pripojeni Jugoslaviji
Govorio je Maurice Lacrois
bivši poslanik Ustavotvorne skup-štine
i predsjednik političkog bi-roa
stranke "Mlada republika"
Poslije njega je Florimoml Bo-a- te
član političkog biroa Komu-shtttk- e
partije održao govor u
kome je izmedju ostalog rekao:
"Ne treba zaboraviti da je Ju-goslavenska
armija omogućila sa-veznicima
da se iskrcaju na Sici-liji
i u Južnoj Italiji i da je mno-go
doprinijela uništavanju nepri-jatelja
Svakim udarcem po ne-prijatelju
Jugoslaveni su svojom
brabrošću pomogli saveznicima
Rilo da se to želi ili ne nikada
se iz anala povijesti neće moći da
izbriše činjenica da je Jugosla-vija
jedna od zemalja koja je po-red
Sovjetskog Saveza najviše do-prinijela
pobjedi Ujedinjenih na-roda
Mi zahtijevamo da se Jugo-slavija
tretira kao istinska prija-teljica
pobjedničkih nacija Jugo-slavija
nailazi danas na teškoće
zato što su Jugoslaveni pokazali
da su riješeni da ne dozvole pov- ratak stare Jugoslavije
Prvi put u svojoj povijesti na-redi
Balkan koje su njihovi upra-vljači
razdvajali iskovali su kroz
borbu slogu i jedinstvo Ti naro-di
izražavaju svoju radost ali ta
radost je pomućena jer oni opa-žaju
nastojanje da se spriječi
priključenje naroda Trsta narodi-ma
Jugoslavije
Pripojiti Julijsku Krajinu I Trst
jugoslavenskoj federaciji načiniti
©d Trsta slobodnu državu pred-stavlja
pravedno rješenje u inte-resu
mira koje bi istodobno zna-čite
i kraj svakom ugnjetavanju i
nasilju To je i u interesu Fun--
cuske j
20
Toronto 21 Aug — Na sjed-nici
predstavnika željezničara od-bijena
je ponuda C N R za de-set
centi poviiice plaće Njihova
unija Brotherhood of Raihvav
Emplovees traži povišicu za 20
centi po satu
Ponudu uprave C N R za 10
centi povišice željezničari nemogu
prihvatiti jer 10 centi ne pred-stavlja
veće vrijednisti od C ili 7
centi Za vrijeme rata rečeno je
na sjednici nadnice kanadskih žc
Ijezničara bile su "zamrznute' i
od onda uvjek ostale jednake dok
su cijene životu poskočile za 30
do 40 posto
Obzirom na toliku povihicu ci
jena "željezničari nemogu izlazi-ti
sa povišicom od 10 centi po sa-tu"
rečeno je u odgovoru upravi
C N R Već od 1D43 godine odbor
Željezničarske unije vodi pregovo
re u ime 18000 radnika po pita-nju
plaće koja nije još ni za je
dan cent povišena od kako je po
cVo rat
Vratiti Trst Jugoslaviji je je-dim
način da se uspostavi uspje-šna
trgovina izmedju Francuske i
Jugoslavije Osim toga Trst treba
pripojiti Jugoslaviji i iz vojnih
razloga pošto moja zemlja ne želi
da bude opet napadnuta od njema-čkih
i talijanskih fašista a Tali-jani
su upravo u Trstu fabricirali
oružje da bi njime ubijali naše
vojnike i naš narod
Poslije Bontea govorili su pred-stavnik
izbjeglica iz Julijske Kra-jine
Bruner član uprave masov-ne
organizacije "Italia Libera"
Albert Bayet predsjednik fede-racije
štampe i član Centralnog
komiteta lige za prava čovjeka
Marcelle Brajonne članica uprav-nog
odbora vijeća francuskih že-na
i Pogassi predsjednik Naro-dno-oslobodilačk- og
odbora Trsta
Na mitingu jednoglasno je prih-vaćena
rezolucija koja glasi:
"Parižani i Parižanke okup-ljeni
na mitingu koji je posve-ćen
problemu Trsta i mira osu- -
djuju fašističko i šovinističko ro-varenje
talijanskih reakcionara u
Trstu koji vrše napade na rad-ni
slavenski i talijanski narod
što predstalja tešku povredu na-cionalnih
prava Slavena i podsje-ća
na Mussolinijevu diktaturu
Prisutni traže od g Bidaulta da
bude tumač želja svih Francuza
kako bi Julijska Krajina bila pri-pojena
Jugoslaviji jer je to jedi-no
pravedno rješenje kojim se
zadovoljavaju nacionalna prava
naše vjerne saveznice Jugoslavije
koja ulaže napore na organizira-nju
čvrstog mira na Balkanu Živ-jela
Jugoslavija! 2ivk Trst pri-pojen
Jugoslaviji 1H
PERON "CISTI" ARGENTIN-SK- U
MORNARICU
Buenos Aires — Argentinska
mornarica stari je neprijatelj sa-danj- eg
predsjednika Ferona Pri-je
svog izbora za predsjednika
Peron se povukao iz vlade pored
ostalog i uslijed pritiska morna-ričkih
krugova Nakon je izabran
za predsjednika da se osveti svo-jim
političkim protivnicima Te-ren
je otpočeo "čišćenjem'' ratne
i trgovačke mornarice Argentine
Ovaj akt Perona izazivlje veliko
nezadovoljstvo medju momarič- -
kim krugovima
[-
-" 1
1 SKA "fcllfsiiJŠSB '
MARŠAL TITO
Pripojenjem Trsta Jugoslaviji bila
zadovoljena nacionalna prava Jugoslavije
Mirovna konferencija jednoglasno zabacila tali-jansku
žalbu u pogledu mirovnih uvjeta
"VRIJEME JE DA POČNEMO S POZITIVNIM RADOM DOSTA
JE BILO FORMALNOSTI" — VISINSKI
Pariz 21 Aug — Uslijed stal-nog
prigovaranja i podizanja su-višnih
pitanja o 'formalnostima
konferencijske procedure sa stra-ne
nekojih delegata zapadnih sa-vezničkih
zemalja mirovna kon-ferencija
se posljednjih dana poče-la
sporo razvijati
Obzirom na to što u toliko dana
zasjedanja konferencija nije rje-šil- a
gotovo još ni jedno pitanje
odnoseći se na mirovne ugovore
sovjetski delegat Andre Visinski
Britanci neće napustiti
mandala nad
Palestinom
London 22 Aug — Predstavni-ci
laburitske vlade izjavljuju da
Britanija neće napustiti Palestinu
i odreći se njezinog mandata čak
ni onda ako takvu odluku donese
generalno zasjedanje Ujedinjenih
Nacija Općenito se predpostavlja
da će se na zasjedanju Ujedinje-nih
Nacija slijedećeg mjeseca u
New Yorku raspravljati i o pita-nju
Palestine jer su dogadjaji u
toj zemlji krivnjom Britanaca
ozbiljna zaprijeka svjetskom mi-ru
i sigurnosti
Kakva bi se odluka od Ujedinje-nih
Nacija po pitanju Palestine
mogla očekivati teško je još za
sada predvidjeti U Palestinu ni-je
zainteresiran samo britanski
nego 1 američki imperijalizam ko-ji
si tamo nastoji stvoriti Široku
bazu i pojačati upliv
Povjerenstvo sa strane Ujedi-njenih
Nacija nad Palestinom a
tome su izgleda sklone i Sjedinje-ne
Države ne može pravilno rje-šiti
palestinskog problema Jedini
pravilni i sigurni izlaz za rješenje
tog problema bio bi taj da se
Palestini pruii puna nezavisnost
I narodu te zemlje dozvoli da
svoje stvari rješava bez vanjskog
uplitanja Tada bi u Palestini na-stao
potpuni mir i spriječilo dalj-nje
prolivanje krvi
apelirao je na delegate da ogra-niče
svoje govore i primjedbe na
proceduru jer je već vrijeme da
konferencija otpočne donašati po-zitivne
rezultate
Mnogo je vremena na konferen-ciji
utrošeno na govor i apel ta
lijanskog premijera za olakšanje
uslova u miievnom ugovoru sa
Italijom Komentirajući govor ta-lijanskog
premijera francuska
demokratska štampa piše da ne-koji
talijanski predstavnici očeku-ju
više kredita nego kasne za
učešće Italije u ratu na strani fa-šističke
osovine Jedan dio dele-gata
po čijim zemljama nisu pu-stošile
i pljačkale talijanske fa-šističke
trupe spremni su mnogo
toga oprostiti Italiji Oni zato
ističu činjenicu da je "Italija bila
prva koja je prekinula sa fašisti-čkom
osovinom i prihvatila ugovor
o razoružanju"
Medjutim sovjetska jugoslave-nska
i druge delegacije iz onih
zemalja koje su osjetile sav teret
osovinskog rata i podnjele tolike
žrtve stoje kod toga da se na-padači
moraju strogo kazniti i do
maksimuma platiti za štete koje
su počinili u okupiranim zemlja
ma U donasanju odluka o mirov-nom
ugovoru sa Italijom mirovna
konferencija se nesmije rukovo
diti sentimentom jer bi to znači-lo
popuštanje bivšem agresoru
koji je zaslužio najstrožiju kaznu
Poslije dugačke i na momente
oštre rasprave o talijanskim na-dopunama
glede mirovnih uvjeta
Italiji konferencija je jednoglasno
zabacila talijanske primjedbe o
ekonomskim poteškoćama Sov-jetska
delegacija predvodila je
borbu protiv namjere da se na
bilo kojem pitanju popušta Ita-liji
Ova jednoglasna odluka kon-ferencije
znak je da će konferen-cija
zauzeti slično stanovište i
prema rumunjskim madjarskim
bugarskim i finskim prigovorima
o mirovnim uvjetima
Medjutim iurovanje talijanske
delegacije napose premijera De-Gaspa- ria
sa pojedinim vodjama
raznih delegacija nastavlja se i
DJELO MEDJUNARODNE
REAKCIONARNE KLIKE
Osvrt maršala Tita na provokacije savezničke avijacije
Sjedinjene Države upu-tile
notu Jugoslaviji
AVahington 22 Aug — Sje-dinjene
Države uputile su jučer
poslije podne zahtjev na jugo-slavens- ku
vladu U noti se tra-ži:
prvo da jugoslavenske vla-sti
puste na slobodu američke
avijatičare koji su bili prisilje-ni
spustiti se radi nedozvolje-nog
ljeta preko jugoslavenskog
teritorija i drugo da jugosla-venska
vlada dozvoli vezu ame-ričkih
vlasti sa tim američkim
at Matičarima
I noti se traži odgovor u ro-ku
od 48 sati
Medjutim Sjedinjene Države
su obustavile svaki daljni Ijet
stoje avijacije preko jugosla-venskog
teritorija
UNIŠTAVANJE STARIH
PREVOZNIH SRESTAVA
I)A NFHI OPALE CIJENE
NOVIM
Herford Njemačka — Na hi-ljade
britanskih motornih vozila
— automobila trokova jeepova
motorcikla i drugih prevoznih sre-dstava
leži u duljini od 100 milja
uz cestu trune i propada u jar-cima
Nitko od Britanaca ne može pro-tumačiti
zašto sva ta mašinerija
još uvjek stoji uz cestu i zašto se
nebi negdje upotrijebila za korisne
svrhe Nakoji govore da su za to
krivi britanski tvorničari automo-bila
naime oni ne žele da se to
bilo gdje iskorištava ili dopremi
natrag u Britaniju jer se boje sni-ženja
cijena njihovim automobili
ma Drugi pak kažu da je to radi
toga što su Britanci ovu mašine-riju
dobili na osnovu lend-leas- e
od Sjedinjenih Država pa se bez
njihove dozvole ne može nikomu
dati ni prodati
Svakako jednoj se stvari svi
čude Dok su saobraćajna sredstva
u cijeloj Europi uništena i dok
narod na milje pješaci i pati usli-jed
narušene transportacije hrpe
ove mašinerije stoji ovdje neisko-rišteno
trune i propada
Hamilton 21 Aug — Uprava
Stelco je jučer na silu otvorila
put za izlaz i ulaz štrajkolomcima
štrajkaši da se kompa-nija
sprema sasvim otvoriti put
za prolaz trokova
automobila i vlakova To je još
jučer pokušano kad su pred tvor-nicu
počeli dolaziti trokovi sa ne- -
obavještenim vozačima Nakon je
straža uvjerila vozače
da je štrajk još uvjek u toku tro-kovi
su se vratili i ponovno došli
sa novim vozačima Tako se to-kom
jučerašnjeg dana nekoliko
puta opetovalo
Medjutim štrajkolomci koji po-kunjeno
izlaze iz tvornice doče-kivani
su na štrajkaškim straža-ma
sa bukanjem i presirom Ne-koji
se vraćaju drugi ostaju kod
kuće Ovaj najnoviji kompa
dalje Poslije ovog osjetljivog po-raza
u pogledu ekonomskih polak-šie- a
talijanski premijer je ioeje--
tio premijera Južne Afrike Smut-s- a
koji mu Je prema izvještaju
dopisnika New York Ti mesa "obe-cuo- "
da će na konferenciji zago-varati
po Italiju bolje rješenje u
pogledu Trsta
i "MI HOĆEMO MIR ALI Mm
NAJVIŠE ŽRTAVA U OVOM RATU" — REKAO JE TITO
London 21 Aug — Na opetovane izazove američke avi-jacije
je u više navrata i po vile aeroplana zalecala u
jugoslavenski teritorij bez predhodnog odobrenja Ili spora-zuma
sa jugoslavenskim vlastima osvrnuo se danas maršal
Tito
Riječi s kojima se služi maršal Tito su ne samo odlučan
odgovor medjunarodnoj reakciji stoji iza cijelog niza
upriličenih u posljednje vrijeme po američkoj avi-jaciji
na jugoslavenskoj granici već i upozorenje svjetske de-mokratske
javnosti na sijače novih ratova
"činjenica da su nekoje sa-vezničke
zemlje zauzele neobi-čno
čudno stanovište prema Ju-goslaviji
je rezultat provoka-cija
vršenih po stanovitom dije-lu
reakcionaraca u tim zemlja-ma"
— rekao je maršal Tito 1
onda nastavlja:
"Mi smo došli do spoznaje
da stanovite zemlje koje su
kroz cijelo vrijeme ovog oslo-bodilačkog
rata marširale zajed-no
s nama ne žele oslobodila-čkog
mira već imperijalistički
"Mi hoćemo mir ali mir vri-jedan
onih koji su dali najviše
žrtava u ovom ratu Mi ne že-limo
mira pod svaku cijenu
pošto smo ga već i preskupo
platili Mi ne želimo da za nje-ga
plaćamo niti jedan cent više
Mi nećemo napustiti niti jedne
unce teritorija što po pravu
pripada nama mi nećemo pre-dati
onog što pripada nama
mi hoćemo mir mi želimo mir
i najbolje odnose 6a svim zem-ljama"
Govoreći kako ogromna većina
naroda u Sjedinjenim Državama i
Velikoj Britaniji takodjer želi
mir maršal Tito se oštro oborio
na reakciju sastav
ljenu od ostataka poraženih fa-šističkih
sila i pojačanu po raz-nim
ratnim profitirima u nekojim
savezničkim zemljama maršal Ju-goslavije
kaže:
"Ne može se danas postav-ljati
pitanje dviju frontova —
zapadnog i istočnog zapadnih
zemalja i istočnih zemalja Ne
pitanje današnjice je istinska
demokracija protiv reakcije
Pitanje današnjice je dakle pi-tanje
ovih dviju frontova: fron-ta
demokracije i mira na jednu
i i raznih provokatora
na drugu stranu U ni jednom
slučaju nije pitanje dvaju fron
nije izazvao je duboko ogorčenje
medju štrajkašima no oni se još
uvjek drže strpljivo izbjegavajući
sukobe sa štrajkolomcima Unija
još nije dala svoje izjave što će
poduzeti protiv ove razbijačke
taktike Stelco Svakome je jasno
da je kompanija pomoću lokalne
reakcije odlučila pod svaku cijenu
izazvati štrajkaše i prouzročiti
JEDAN FORRNT ZA 200
MDJJUNA
Budimpešta — U Madjarskoj je
isvrVn pokušaj stabilizacije nov-ca
zavodjenjem forinte i filira na
mjesto penga Pri povlačenju pen-g- a
zamjenjen je jedan forint za
200 milijuna penga
JUGOSLAVIJA OPOZVALA
AMBASADORA IZ GRČKE
Iz Atene (Grčka) dolaze
da je jugoslavenska vlada po-zvala
svog ambasadora u Beograd
Razlog nepoznat Poslove jugosla-venske
ambasade vršiti će otprav-nik
poslova
VRIJEDAN ONIH KOJI SU DALI
koja
koja
vije-sti
tova po liniji zapada protiv
istoka"
Osvrćući se na nedavne če-ste
provokacije američke i druge
avijacije preko jugoslavenskog te-ritorija
bez odobrenja ili spora-zuma
sa jugoslavenskim vlastima
maršal ističe:
"Skoro svaki dan je jugosla-venski
zračni teritorij povredjen
izazovnim naletima I to ne sa-mo
po civilnim već i po vojni-čkim
aeroplanima — ne samo
po jednom ili po dvima već po
cijelim skvadronima Na naše
proteste tražilo se od nas pota-nje
detalje odnosnih aeroplana
Ali nama je to bilo nemoguće
dati buduć su ti aeroplani let-jeli
visoko
"Na ove činjenice — nastav-lja
Tito u svom govoru narodu
Jugoslavije — želim vas upozo-riti
želim vam prikazati tko
stvarno želi mir i tko za njega
ne mari želim prikazati tko
stvarno provocira i tko želi us-kratiti
naše pravo"
Prikazujući imperijalističke ten-dencije
"stanovitih savezničkih" ze
malja maršal Tito ističe da su
pored toga nekoje savezničke zem
lje "pune priča o njihovoj brizi
o nezavisnosti malih nacija o ne-povredljiv- osti
njihovih granica
i t d Medjutim što rade? One
se ne pridržavaju takvih principa
u ovom slučaju niti prema jednoj
savezničkoj zemlji kao što je Ju-goslavija"
Puni tekst govora maršala Tita
donijeti ćemo u jednom od nared-nih
brojeva Gornje su tek poje-dini
stavci ovog valnog odgovo-ra
maršala Tita na učestale pro-vokacije
prema Jugoslaviji
(U vesi tih provokaeija upo-zoravamo
vas na današnji svod-nik)
sukob na štrajkaškoj straži kako
bi se dobio izgovor i pozvalo pro-vincijalnu
pa i federalnu policiju
za "podržavanje mira i reda"
Dok je kompanija već otpočela
svojim planovima pred tvornicom
reakcionarna grupa u općinskom
vijeću ponovno podiže pitanje pri-mjenjivanja
zakona i dopremanja
policije iz vana za "čuvanje slo-bodnog
prolaza u tvornicu" Rad-nici
Hamiltona će i ovaj pokušaj
reakcije spriječiti Simpatije og-romne
većine stanovništva u Ha-miltonu
su na strani štrajkaša i
njihovih opravdanih zahtjeva
Samo u roku od dva dana potpi-salo
je unijeke peticije blizu
30000 ooba Unijski članovi obi
laze od kuće do kuće i svatko dra-govoljno
potpisuje peticije Oni
izjavljuju da nema ni Jedan po-sto
onih koji bi odbili la potpisa
peticiju
U historiji HamiKena nije ni-kada
vladao tako duboki Interes
naroda prema borbi štrsjkajwćih
radnika koja nailasi na tako os-jetljivu
moralnu i materijalnu po-moć
Drski izazov čelične kompanije u Hamiltonu
PRISEBNOST ŠTRAJKUJUĆIH RADNIKA SPRIJEČILA JE DA
NIJE DOŠLO DO TUČNJAVE PRED TVORNIČKIM VRATIMA
doznaju
Strajkolomaca
štrajkaška
trik
pro-vokacija
medjunarodnu
reakcije
PENGA
r!
r