Novosti, August 05, 1947

              Utorak 5 augusta 1947
PETNAESTORICA NAŠIH OMLADINACA IZ VANCOUVERA
ODLAZI NA OMLADINSKU PRUGU SAMAC - SARAJEVO
MAČEKOVCI 1ZB0L1 NOŽEM OMLADINCA S JAMICICA
NJEGOVA OCA UDARILI TUPIM PREDMETOM PO GLAVI
Val d'Or Que — Na 27 jula
naše mjesne narodne organizacije
zafednički su održale piknik za
novčanu pomoć našoj štampi P03- -
jet je bio izvanredan a financijal-n- i
uspjeh dobar
Istog dana nekoliko stotina me-tara
udaljeno od našeg piknika
odrlavala je "Srpska obrana"
(četnici) svoj piknik kojeg je uata-iko-mačekovs- ka
banda korpora-Utb-o
posjetila
Mi se nismo obazirali na ovaj
protunarodni skup već smo pros-ljedl- ll
sa općim zabavljanjem i ra-zgovorima
Omladina nas j pos-jetila
u lijepom broju što je još
vito uveličalo naš piknik
Upravo kad je piknik bio pri
kraju a većina naših posjetioca
otišla kući nekoliko omladinaca
pošlo je iz znatiželje na taj četni-čko-ustaš- ki
piknik Čim su se naši
omladinci približili mačekovci su
što je dužnost svakog
hrvatskog iseljenika
Atlin I1C — U listu evo Šaljem
JG00 za godišnju obnovu i fond
Drugovi oprostite što sam zakas-nio
sa obnovom jer mi je pretplata
istekla prošli mjesec U buduće
ja ću nastojati da svoju pretplatu
obnovim na vrijeme
Novosti su vrlo poštovana no-vina
medju našim iseljenicima jer
pišu istinu o svim prilikama u
Staroj domovini i ostalom svijetu
Stalno u svojim stupcima raskrin-kavaju
sve neprijatelje radnog
naroda a naročito neprijatelje
naše staro domovine
Dužnost Jo svakog poštenog
Hrvata biti pretplatnik ove narod-ne
novine Novosti I ne samo
pretplatnikom već na svakom mje-stu
raditi za njezino proširenje i
flnancijalnu pomoć ako to bude
potrebno
Karlo Bezjak
NOVI ODVODNI KANAL U
SLAVONIJI
Na teritoriju Ilrodskog Djako-vačko- g
Zupanjskog Vinkovačkog
Vukovarskog i Mitrovačkog kotara
prijeti svake godine velikom po-dručju
plodnih oranica od 320
hiljada jutara opasnosti od poplavo
Save Hidja llosuta 1 brojnih pri-toka
Nedavno su počeli veliki radovi
na izgradnji kanala koji će biti
dug 30 km širok 20 i dubok 5 m
Njime će se sva voda koja se
uliva u Uidj i Uosut odvoditi ne-posredno
u Savu Poseban krak
ovog kanala dugačak 8 km pre-sljec- at
će sedam potoka u kotaru
Brod i odvoditi svu njihovu vodi
kroz glavni kanal u Savu Vodo-staj
Ilidja i llosuta smanjit će se
tako za 117 kubičnih m u sekundi
Radovi na gradnji ovog kanala
sada su u punom jeku Na dionici
dugoj C km od obale Save do sela
G arci na kanal je već prokopan i
izbačeno je 400000 kubičnih me-tara
zemlje
Konac
Mirilo nm da ću nekog veli-kog
ubiti Umjesto tega eh ko-liko
Je on malen etab i ništa-van
O to Je MuseJinL
"Pa kuda idemo?' — željno
je zapitao "Imate oružje?" —
pitao sam ga "Ne nemam oru-žja"
— odgovorio Je OkrenuvM
m prema vratima rekao je:
"Onda idemo je li?"
Za sve to vrijeme Klara Pata-c- ei
je ležala u krevetu pokrive-na
po glavi Kad je čula riječ
"da vas oslobodim" podigla je
glavu i sjela Musolini nije ni
jednoć pogledao u nju iii s njom
progovorio i jednu riječ lagle-ia- o
je kao da ga ona opće ništa
ne interesira kao da je i nema
Morao mri joj ja reci: "Vi Mfte
!"
Na licu Klare odrazio se me-hanički
i nevoljan smiješak Tu-žila
se da nema na sebi nego
ih počeli namjerno izazivati upali
medju njih sa noževima i ustala
Mijo Grginčić isjekao mladog Sle-tu
Jamičića nožem na tri mjesta
Ozljede nožem su vrlo teške fali-lo
je pola centimetra što nije naš
omladinac na mjestu ostao mrtav
Drugi ustaša Jure Kovačević uda-rio
je Franju Jamičića oca na-šeg
omladinca nekim tvrdim pred-metom
skoro da nije i on na mje-stu
ostao mrtav
Da nile nekim sretnim slučajem
naišao sa trokom drug Martin Na- -
glić ustaše bi bile zaklale mladog
Jamičića i njegova oca Franju
čim su ustaše opazili dolazak dru-gova
pobjegli su u šumu
Ustaše Grginčić i Kovačević su
zatvoreni u mjesnom zatvoru
Omladinac Jamičić je jedan od
prvoklasnih studenata Ove jeseni
namjerava nastaviti sa naukama
na glasovitom McGill univerzitetu
u Montrealu Drug Franjo Jamičić
rudar poznat u našem naselju kao
čestit i poštovan čovjek
Ovo je još jedan dokaz da Četni
ci i ustaško-mačekovs- ka banda su-radju- ju
po svim pitanjima koja se
odnose protiv našeg pokreta i no-ve
Jugoslavije Maček je poslao
brzojavni pozdrav četnicima prili-kom
održavanja njihova kongresa
u Chicagu Postignuto jedinstvo
već prakticiraju iako su jedni i
drugi otrovani šovinizmom ali des- -
peratna situacija u kojoj se nalaze
sili ih da predju preko svih svojih
političkih I drugih razlika
Ali neka ne misle ustaše da će
mahati nožem i handžarom te kr-vaviti
svoje ruke o pošteni naš ise-ljenički
narod i omladinu Ja vje-rujem
da im to neće dozvoliti ka-nadska
uprava jer ovo nijo Pave- -
lićeva tvorevina već zemlja koja
je u prošlom ratu slala u borbu
svoje sinove da se bore i daju svo-je
živote protiv fašista ustaša i
četnika
Dobro je potsjetiti naše pošteno
iseljeništvo da ustaše do nedavno
nisu rabili noža protiv osoba u na-šem
pokretu Sa dolaskom Giunia
I pretapanjem mačekovaca u us-taše
primajući Pavclićevu metodu
protiv političkih protivnika — nož
konopac i pušku — oni to stoje
posljednje sredstvo provode u
nraksu Neka ne zaborave da ov
dje nema Jasenovca Jadovnoga a
niti ustaške i nacističke vlasti ko
ja će im stati iza ledja i svoje pse
huškati na poštene gradjane ove
zemlje Neka ne misle ovi izrodi
roda hrvatskog neprijatelji svoga
očinskog ognjišta kukavičke slu
ge ustaše Pavelića i arciizdajice
Mačeka da će njihove metode i na
čini sa nožem u tijelo čovjeka os
tati neonaženi ili ih obranjivati sa
"komunističkom sablasti" Ta su
vremena ustaška bando prošla! Ni
su naši saveznici dali milijunske
žrtve u borbi protiv fašizma dok
su ga pobjedili da danas novi
učenici Janka-pust- e zabadaju no
ževe u tijelo
Ova dva ustaška tipusa: Mijo
Grginčić i Jure Kovačević moraju
odgovarati pred kanadskim sudom
za tjelesne ozlede omladinca Jami-čića
i njegova poštovanog oca
Pranje radnika-rudar- a
I Itatković
fpavaćku i da se maknem dok
se obuče "Samo sam u košulji"
— šaptala je Klara i opet se po-krila
Vidio sam bila je zaleta u
crnoj svilenoj sparaćki bez ika-kvog
drugog odijela
"No kada ćemo biti gotovi"
— nestrpljivo sam ju ponuka-va- o
da se požuri "Oh poturite
se vi niste više mlado djevojče
nemojte se prenavljati"
Musolini je prošao bliie pre-ma
vratima i okrenuo se natrag
prema meni Opet su mu se us-nice
tresle a glas promukao
"Dati ću ti sve moje carstvo"
— rekao ml je
U automobilu sjedio sam suče-lie- e
njima i spremno držao pu-šku
Miclini je postao učtiv i
prijatan "Prepoznat će me po
ovoj fašističkoj kapi" — pro-mumljao
je pokazujući na kapu
"U tom slučaju skinite ju" —
rekao sam mu I doista skinuo
r' ' i!' f rr '
r - t
r rr
Ja sam ubio Musolinija
NOVOSTI
A
Hrvata-Kanadjan- a
Fiskulturni slet jugoslavenske omladine u Beogradu — omladinke
Ovo je omladina nove Jugoslavije
0 radnom čovjeku u Jugoslaviji
vodi se velika briga
— PIŠE FRANJO MAJNARIĆ DRUGOVIMA U TORONTU
Nedavno se iz Zagreba javio
naš povratnik sa prvom grupom
drug Frank Majnarić te svojim
drugovima i prijateljima u Toron-tu
opisao kako on gleda i osjeća
prilike u novoj Jugoslaviji Drug
Majnarić medju ostalim piše:
Zagreb — Dragi drugovi ovdje
se nalazimo nekoliko dana Prem
sam do sada bio mnogo zauzet
mojim poslovima u vezi sa dolas-kom
tako da nisam Još imao pri-like
opširno razgledati se po gra-du
ipak sam tu i lamo ponešto
vidio i čuo što bi vam mogao pi-sati
U Zagrebu skoro nemogu primi-jetiti
da Je tu bio tako strašni rat
Zagreb sam po sebi izgleda lijep
i čist Po pločnicima vidiš ljude ka-ko
šeću i dosta su lijepo obučeni
Piše ml Dragica sa pruge (kćerka
koja je prije otišla na prugu ša- -
mac-Sarajev- o) da Je u Zagrebu
primijetila da se ljudi ljepše nose
nego u Americi Ulicama jure ka-mioni
dovažaju hranu i druge po-trebe
Po dućanima vidiš već dosta
odjeće obuće i drugih potrebština
Naravski malo je teže dobiti ono-me
koji nema knjižice koju mora
pokazati kad kupuje robu
Hoteli su otvoreni te ima sva-kovrsnih
jela i pića a ima dosta i
na ražnju pečene Janjetine Kad
govoriš sa radnicima oni kažu da
im je već do sada bolje u svakom
pogledu nego lm je bilo za vrije-me
stare Jugoslavije Za vrijeme
stare Jugoslavije smo zapravo gla
dovali govore radnici Danas smo
siti Prije si nismo nikada mogli
priuštiti ono što smo željeli ili da
je kapu i odokrio debelu ćelavu
glavu "Je U sada dobro?" —
pitao Je "Moiete se opet pokri-ti
ako želite" — rekao sam mu
Neka čini kako ga je volja Za
mene Je svejedno tako ili tako
Automobil se polako spuštao
nit brijeg
Kad smo došli do onog mjesta
koje sam izabrao za izvršenje
katne razgledao sam se brzo i
oprezno po cijeloj okolici da slu-čajno
nebi tamo tko bio Niti
duše u blizini Tišina Sami smo
Naredio sam šoferu da stane
Stao je
Izašli smo iz automobila Re-kao
sam Musoliniju neka podje
u pravcu zida Išao je poslu-šao
naredjenje još uvjek ne
znajući što će se dogoditi Kad
se okrenuo i pogledao u mene
zabezeknutim očima pročitao
sam mu smrtnu osudu: "Po na-redje- nju
Vrhovne komande do
rf
I i
-- I
r— f"
se barem do sita najedemo
Vidio sam kako svi radnici ima-j- j
dovoljno cigareta odlaze u kino
i druge zabave i plesove kupuju
novine i knjige a to im je sve mo-guće
jer danas je u novoj Titovoj
Jugoslaviji radpik pristojno pla-ćen
pa ima dosta novaca ne samo
za stan i hranu nego mu ostaje i
za razonodu Sve to čini život ve-seo
i zadovoljan
Jedino čega danas ne vidiš u
Zagrebu su oni cilindraši koji su
prije živjeli od tudjeg znoja i mu-ke
Ako ih negdje još ima oni će
osiromašiti i sasvim iščeznuti Ta-mo
gdje su on prije stanovali da-nas
stanuju radnici i namještenici
Nikome se više ne trebaš klanjati
i moljakati kao prije Kuda god
ideš svugdje se upotrebljava ri-ječ:
"druže" ili "drugarice"
Prošle nedjelje bila je velika za-bava
u Maksimir parku Tu sam
vidio ogromnu masu naroda — sve
je bilo veselo i zadovoljno Svira-lo
se i plesalo do pola noći a što
mi je najviše kod toga palo u oči
je to kad su se plesala narodna
kola gdje su zajedno plesali voj-nici
i oficiri naše junačke Jugosla-venske
armije Pitao sam Jednog
oficira da kako je to danas kad
prije nisam nikad vidio da bi voj-nici
i oficiri zajedno plesali ili še
tali po trgu Odgovorio mi je da
je to danas zato što se oficiri ne
regrutiraju više iz bogatih klasa
već su oboji — vojnik i oficir —
sinovi radnika i seljaka
Još jedno što čovjeku pada u
oči kad prolazi zagrebačkim ulica-ma
je to Sto nigdje ne vidiš poli-cije
i žandara osim onih koji up
brovoljačkih korpusa slobode
moja je dužnost izvršiti pravdu
za talijanski narod"
Hilo nas je malo u ovoj sa-moći
na zaokretu ceste: Musoli-n- i
Klara Petacci Guino parti-zanski
predstavnik i Ja Sad su
već bila četiri sata poslije pod-ne
čitajući smrtnu kaznu du-va- o
je blagi vjetar Kad sam
svršio čitanjem Klara Petacci
je histerično vikala i jecala:
"Musolini nesmije umrijeti! Mu-soli- ni
nesmij umrijeti 1" — je-cala
je i bacala poglede sad na
njega sad na mene
Musolini je drhtao cijelim ti-jelom
I usnice su mu drhtale
Ostao je obetumljen i mucao u
neodredjenom tonu: "Ali
ali pukovniče ali
pukovniče
Klara Petacci se srušila na
stranu U tom času ja sam ga-dj- ao
i povukao za otponac Pu-ška
nije opalila Opet se Klara
Petacci bacila na Musolinija
obavivši svoje ruke oko njego-vog
tijela Jecala je i plakala u
histeriji Musolini nije niti naj-manje
osjetio njezinu prisut
K
v {'i i
r m s
prolaze ispred počasne tribine
ravljaju prometom Tu nema više
kundaka i žile kako je nekada bilo
Sloboda je tu takva da čovjek nebi
mogao vjerovati dok je ne vidi
vlastitim očima Sada Još više
prezirem one reakcionarce u Ka-nadi
i Sjedinjenim Državama koji
su pisali i govorili da u novoj Ju-goslaviji
vlada diktatura i nasilje
Nema toga danas u Jugoslaviji
Sjećam se kako je u Kanadi uvjek
policija bila blizu gdje se sakup-ljao
narod i bila spremna i napa-sti
ako se to prohtjelo vladajućim
U našoj rodjenoj domovini se
sada vodi velika briga o svakom
radnom čovjeku Dok je radnik u
Kanadi prepušten sam sebi ovdje
se vodi briga o radniku ne samo
na poslu nego i za stan ili druge
potrebe Sjećam se kako je u To-rontu
radnik sa svojom obitelji iz-bačen
na ulicu jer pošto nije ra-dio
nije imao čime platiti stan
Ovdje toga nema Kad dobiješ po-sao
onda dobiješ i stan Ako mo-mentalno
nema stana smjeste te
u hotel pa makar bio najluksusni-j- i
kao recimo Esplanade i drugi
Kolika je razlika izmedju demo-kracije
u kapitalističkim zemljama
i u zemlji gdje su radnik i seljak
na vlasti to se čovjek može naj
bolje uvjeriti kad živi tamo gdje
vlada radnik i seljak Mnogima je
teško zamisliti i dokazati istinitost
demokracje prije nego u nju dodje
živjeti
Jo3 jedno što me se mnogo doj-milo
pri dolasku u Zagreb je naša
vrijedna omladina Divno ih je
gledati kako odlaze nekud na po-sao
pred njima se vije zastava a
(Prenos na str 4)
nost bio je posve izvan sebe
tresao se je i nervozno okretao
glavom Ona Je plakala i vris-kala
On ju je posve ignorirao
Nije je niti pogledao Niti jedna
jedina riječ nije prošla kroz
njegova usta bilo o majci ženi
ili djeci Obuhvatio ga neizreci-vi
strah
Mašineku pušku sam stavio
na stranu i brzim zaokretom
uzeo revolver u ruke Klara Pe-tacci
Je potrkivala amo i tamo
sva u panici "Makni se kažem
ti" — rekao sam joj oštrim to-nom
još jednom i povukao za ot-ponac
revolvera Ni revolver ni-je
htjeo opaliti
llrzo sam pozvao partizan-skog
predstavnika i uzeo njego-vu
pušku Musolini je čekao Ni-je
se ni maknuo bio je ko drvo
nije pokazivao nikakvog znaka
ili želje za otpor Još Jednom
sam gadjao na njega Ovog pu-ta
probilo ga je pet hitaca it
puške Zateturao je na koljena
okrenut prema zidu ali još nije
bio mrtav Ponovno sam opalio
Jedno zmo pogodilo je i Klaru
Petacci koja Je ostala na mje
OPROŠTAJ SA DRUGOVIMA DRUGE GRUPE U VANCOUVERU
Vancouver B C — Na 24 jula
Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena priredilo je oprostno veče
povratnicima druge grupe Večera
je počela u C30 kojoj je prisustvo-valo
oko 300 gostiju uključiv i po-vratnike
Večeru su priredile naše vrijed-ne
članice ženskog odjeljenja V
K J S a koja je bila veoma dobro
pripravljena Naši povratnici kao
počastni gosti sjedili su za jednim
stolom a svaki Je na grudima
imao crvenu vrpcu kako bi se ras-pozna- li
od nas ostalih koji ostaje-mo
za sada još u Kanadi Milina
je bilo vidjeti našu omladinu koja
odlazi sjedeći na jednoj strani sto-la
jedanaest njih To Je omladina
koja je odgojena u našim napred-nim
organizacijama a ona ide sa
velikom željom u Jugoslaviju da
tamo pomognu svojoj braći i ses-trama
— omladincima izgraditi
nam novu i sretnu Jugoslaviju
Oko 845 sati drug Nikola Ko-pajtić
(stariji) digao se iza stola
te preko mikrofona pozdravio pri-sutne
i zahvalio na brojnom posje-tu
U svom kratkom govoru ocrtao
je značaj večere iza čega kao
predsjedatelj poziva predstavnike
od naših lokalnih demokratskih or-ganizacija
koji su došli da se op- roste u ime njihovog članstva sa
povratnicima
Predstavnici su dolazili kako sli-jedi:
od Mjesnog Vijeća Kanad-skih
Južnih Slavena drug Jovo
Matić od ženskog odjeljenja Vi-jeća
drugarica Andja Radaković
omladinski pokret zastupao je
drug Mile Milković Srpski pros-vjetni
dom drug Ostoje Kovačević
i Hrvatski prosvjetni dom drug
Vilko Jurak Svaki od predstavni-ka
izručio je od strane svoga član-stva
topao bratski i drugarski poz- drav narodima narodne Jugoslavi-je
i njenom vodji maršalu Titu sa
željom kad dodju u domovinu što
bolje pomognu izgradnji Petogo-dišnjeg
plana
Drug predsjedatelj pozvao je vo-dj- u
grupo druga Jakova Crnić da
se u ime povratnika oprosti sa na-šim
naseljem On se zahvalio Vi-jeću
a naročito članicama koje su
priredile bogatu večeru Nadalje
je u svom oprostnom govoru ocr-tao
rad kojeg smo mnogo godina
sprovadjali u našim narodnim or-ganizacijama
za dobro nas i osta-log
kanadskog naroda ko cjeline
te naših naroda u domovini Isto j
apelirao na nas da pazimo i dalje
na sindikalni pokret kojem smo
mi Jugoslaveni pomogli izgraditi
a kroz kojeg smo bili mogući do-biti
bolju koru kruha On se u ime
grupe zavjetovao da će oni isto
tako iskreno raditi u domovini na
izgradnji Petogodišnjeg plana
kao što su ovdje radili u sindikal-nom
pokretu i naprednim organi-zacijama
za sretniju i ljepšu Ju-goslaviju
Vodja omladinske grupe koja
odlazi u domovinu drug Nikola
Kopajtić (mladji) takodjer je odr-žao
oprostni govor U ime omla-dinske
grupe zahvalio se Vijeću i
drugaricama na priredbi svomu
ocu i narodnim organizacijama što
su mu ukazale put kojim treba u
životu poći "Da nije bilo moga oca
l naprednih organizacija Ja nebi
išao u Jugoslaviju jer sigurno o
njoj nebi ništa znao kao što mbi
znao ni o njezinoj borbi za bolji i
sretniji život naših naroda" napo-menuo
je mladi Kopajtić
Mladi drug Kopajtić pozvao Je
omladinu koja odlazi u Jugoslavi-ju
na pozornicu kako bi ih narod
mogao bolje vidjeti te je pojedi
stu mrtva Još sam tri kugle
opalio u Musolinija ali je još
uvjek disao Prišao sam bliie i
ispalio Jedan hitac ravno u srce
Konačno bio je mrtav
Mrtva Je bila i Klara Petacci
Ona nije bila osudjena na smrt
no ipak Je ubijena "Dobro" —
rekao sam sam sebi "Jedna
griješna i kriva osoba Je ma-nje!"
Za vrijeme vršenja ovog čina
nisam osjećao nikakvog prezira
bio som hladnokrvan malo umo-ran
i olakšalo mi je Izvršio sam
svoju dužnost Ostavio sam onu
dvojicu da čuvaju Iješine a ja
sam se vratio u Dongo da izvr-šim
kaznu nad onom šesnaesto-rico- m
drugih osudjenih fašista
Kad je i to bilo gotovo vratili
smo se natrag do Iješina Klare
i Itenita i bacili ih na trok U
8 sati na večer otišli smo u Mi-lano
Naša misija je potpuno
izvršena i u odredjeno vrijeme
Naredjenje Vrhovne komande
bilo je da se Iješine dopreme u
Milan i ostave na Piasza Lore-t- o
glasovitom trgu u Milanu
gdje je II aprila 1911 godine
STRANA 3
načno njih petnaestoricu predsta-vio:
13 ih je iz Vancouvera a dvo-je
iz Princetona B C Svih ovih
15 ide ravno na Omladinsku prugu
šamac-Sarajev- o Sa grupom odla-zi
još sedmero manje djece: dvoje
iz Port Alberni dvoje iz Cumber-land- a
te troje iz Vancouvera
Vancouveru je bilo nemoguće po- slati omladinu sa prvom grupom
Ali ja mislim da se Vancouver
može ponositi sa brojem omladine
koju sada šalje u domovinu Nama
je žao što nas ostavljaju jer ćemo
osjetiti prazninu u našem pokretu
ali se opet veselimo pošto znamo
gdje idu i zašto idu Mi im stišće-m- o ruku sa željom da se tamo
pokažu kao vrijedni i dostojni u
redovima omladine Jugoslavije Ml
vjerujemo da će oni ostati kakove
su njihovi roditelji i naše napred-ne
organizacije odgojili
Sada još jednom svima: da ste
zdravi te sretan put kao i sretan
dolazak u milu nam staru domo-vinu
Jugoslaviju
Iste večeri usvojena je i posla-na
rezolucija predsjedniku fede-ralne
vlade Mr McKenzie Kingu
i ministru pravde u kojoj se zah
tjeva od kanadske vlade da pred-ved- u
sudu ratnog zločinca Veru
Potkonjak
Vilko Jurak
BIOGRAFIJA "ZNAME-NITIH"
LJUDI
Zervas
Vjerovali ili ne Zervas se rodio
tri puta Prvi put u znaku marke
drugi put u znaku funte a treći
put u znaku dolara
Dosljednost je glavna crta nje-govog
karaktera: bez obzira na
vrst valute koju prima uvijek je
radio i radi jedno te istojzdaja
svoj vlastiti narod
Vjernost je druga takodjer vrlo
unosna crta Zervasova karakteri
Da dokaže svoju vjernost drži se
slijedećih načela: "Okupator jo
miot koje nacije bio" te: "Um-iljata
hijena tri matere sisa"
I iskrenost je jedna od njegovih
vrlina: što je geni radio za vrijeme
rata on je potanko ispričao svojim
novim gospodarima i još im po-kazao
zbirku fotografija Zerva3
i Gestapo" Uzevši u obzir da ta
vrlina zaslužuje priznanje novi su
ga gospodari imenovali ministrom
javne sigurnosti Medju ostalima
i njemu su povjerili da osigura
Grčku stranom imperijalizmu
Napoleon Zervas je poznat kaj
čovjek silna apetita: najmilije mu
je jelo slobodna volja naroda Zbog
toga je neprestano gladan jer iako
u Grčkoj postoji potkomisija An-ketne
komisije ne treba zaboraviti
da postoji i Demokratska armija
U ljubavi je vrlo sretan U svom
životu je doživio tri velike ljubavi
Prva mu je "grosse Liebe" bio
Hitler druga londonski City a
treća nevvyorški Wall-stre- et i sva
kl put je Imao sreću da mu je lju-bav
zlatom uzvraćena
Od "grčkih" novinara najviše
voli Hearsta i Jalčina Mrzi da
razmišlja Sto ga čeka u budućnosti
a uživa u zapadnoj "demokraciji"
i Marshallovom planu dok mister
Austlna američkog delegata u An-ketnoj
komisiji za Grčku prosto
oboiava
Ne voli narodne poslovice a
naJm raža mu je ona što veli: "Vrč
ide na bunar dok se ne razbije"
ubijeno 11 partizana ispred jed-ne
pumpe gasolina Kadi toga
je to mjesto izabrano da se na
njemu izloži i Iješina Musolinija
i njegove Ijubavce Klare
Kad smo putovali u Milan su-sreli
smo i jedan prvi američki
tank To su bile prve predstra-i- e
savezničke vojske Pokazao
sam im propusnicu potpisanu po
kapetanu Dakrio i tako smo
proslijedili dalje prema Milanu
U Milan smo stigli kasno te
noći Pozvao sam na telefon
glavni štab i obavjeetio dežur-nog
potpukovnika I'ierl: "Mis-ija
je izvršena točno i prema na-redje- nju
kojeg sam primi©" Oa
mi je čestitao i zatražio me da
smjesta dodjem u glavni stan
gdje ću usmeno predati moj it-vješ- taj
komandi
U tri sata u jutro došli smo
do Piazta Loreto gdje smo osta-vili
na trgu Iješine Ja sam os-jetio
mir i nekakvu radost u
mom srcu Za mene umirivanje
ljudskog duha počelo je te noći
na Loreto Smiare koji se sve od
onda zove "Trg narodne prav-de"
H