Novosti, January 17, 1946

              STRANA 2 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in tho Registry Oiiice for the City oi Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Authorizd as Seconđ Class Mail Post Office Department Ottawa
ADRESA: 208 Adeloide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Naša zimska kampanja
Upravo smo završili jednu od najuspješnijih kampan a
Novosti Zapravo to je najuspješnija kampanja za našu štnii
pu od početka njenog izlaženja — 1931 godine
Kampanja je trajala dva mjeseca od 1 novembra 1°4S dc
1 januara 1946 Cilj kampanje je bio- - naći 500 novih pretplata
na Novosti j 4000 dolara fonda A rezultat: 1042 nove i 533001
dolara fonda Ili prema postocima 2084 napravili smo u no-vim
pretplatama i 132 posto u fondu
882 nove pretplate nadjene su u Kanadi i Sjed'r rrm
Državama Od toga u Kanadi 618 a u Sjedinjenim Dn'avir-- -j
264 160 pretplata pretplaćeno je za Jugoslaviju
U kampanji su uzeli učešća 302 aktivista Od tih 14 dru
gova i drugarica našli su po više od 10 novih pretplata ili cv
ga 238 Ostalih 288 aktivista našli su 804 nove pretplato Da
spomenemo imena samo onih iznad deset novih pretplata jer
imena njihova su vrijedna i spomena i hvale od svih na~ Me
dju najbolje od najboljih spada mladi Nick Asić iz Windsora
Sam Nikola je našao 45 novih Odmah iza njoga dolazi ne to-liko
mladi koliko agilni Joso Jurišić (Senjo) takodjer iz Wind-ser- a
Naš Senjo je našao 37 novih Treća po redu dolazi naša
vrla aktivistkinja Marta Popović iz Vancouvera Ona je našla
21 novu Pa onda Jakov Žili iz Windsora sa 18 Šima Duić iz
Toronta sa 15 Djuro Saban (glavni predsjednik Saveza Ka-nadskih
Hrvata) sa 15 M Spišić iz Toronta sa 13 Mary Kož-nja- k
iz Hamiltona sa 12 i Mary šimac iz Windsora takodjer sa
12 Iza ovih dolaze P Vukelić Windsor M Ruljanović Van-couv- er
J Špehar Welland B Galeković 3oo i J Glavaš To-ronto
— svaki po deset novih pretplata — Imena ostalih akti-vista
naći će se na četvrtoj stranici uz konačnu tablicu
Windsor je od samog početka predvodio kampanju No
vosti da na koncu konca za osam puta i četvrt premaši svoju
kvotu — od 50 novih koliko je bila kvota Windsora našli su
412 Toronto dolazi na drugo mjesto sa 66 prema 25 koliko je
bila torontovska kvota Vancouver je zauzeo treće mjesto na-šavši
101 prema kvoti od 45 pa onda Timmins i Malartic koji
su takodjer podvostručili svoje kvote Pored ovih ispunili su
kvote na 100 i više procenata: Kirkland Lake Schumachcr
Princeton Hamilton St Catharines i Thorold Nelson i Slocan
S S Marie Welland Niagara-Chippaw- a i Creighton Mine
Ostalih četrnaest kolonija naših koje su se natjecale (nekoje
od njih dobro radile i učinile sve da ispune svoje kvote) nisu
ispunile svojih kvota
Još nikada ovako velikog broja aktivista ni ovako velikih
rezultata naše kampanje kao što je bila prošla
Pored ovako ogromnog uspjeha primjetili smo i nedosta- -
taka u kampanji Bilo je i pogriješaka Medju najveće nedo- -
statke ubrajamo to što se nije dovoljno pisalo kroz štampu o
toku kampanje u jednom mjestu Nije bila organizirana ona
medjumjesna utakmica putem koje smo nekada davali lijepe
rezultate rada Nije bila zainteresirana u kampanju veća sku-pina
graditelja naše štampe Osim u Windsoru i Sudbury ni-je
bilo medjusobne utakmice u kolonijama Kad bi se bile i
druge naše kolonije ovog puta povele za starcem Windsorom
koji je sam našao 412 novih pretplata mi smo sigurni da bi
bili udarili po brojki od 2000 Evo to bi bili od prilike svi veći
nedostatki koj smo zabilježili u prošloj kampanji
Ova kampanja pokazala je medjutim još nešto Ona je
potvrdila još jednu činjenicu a ta je da su naše Novosti ob-ljubljene
medju našim narodom da su poštivane i da je način
i sadržaj njihov prihvatljiv i podržavan Novostr su danas stu-pile
u red najvećih i najraširenijih novina naših na ovom kon-tinentu
Krug njenih čitaoca i štovatelja se iz dana u dan širi
a to samo zbog toga što su vjerno služile interesima naših
radnika u ovoj zemlji što su od samog početka borbe protiv
fašizma bile nepokolebivi pobornik svih anti-fašist- a što su od
samog početka borbe našeg naroda u starom kraju stale na
njegovu narodnu stranu i vodile nepoštednu borbu protiv
svih izdajnika i anti-narodn- ih elemenata koji su feljeli i danas
žele povratak na staro stanje u Jugoslaviji što su od svog po-stanka
pa do danas bile s narodom i narodnim interesima To
eto danas uvidjaju i oni koji su se ispočetka držali rezervi-san- o
prema našoj štampi Odtuda sve veći broj pretplatnika
sve veći broj dopisnika i od tuda sve više poitovanija riječ
Novosti
Novosti će se širiti Njihova cirkulacija će i dalje rasti sve
dok ne bude i jedna hrvatska kuća i jedan Hrvat u Kanadi
pretplatnik i čitaoc Novosti Od najvišo deset hiljada Hrvata
— a to znači muškaraca žena i djece — koliko nas ima u
Kanadi cirkulacija Novosti zasjeca u ŠESTU HILJADU —
Ovakvim rezultatom se malo tko može ponositi Da sve ovo
ovaj ogromni razvitak naše hrvatske štampe i onda snažan
porast Saveza Kanadskih Hrvata organizacije koja ima naj-više
prava na Novosti jer je to organizacija koja je nesebično
podržavala sve kampanje Novosti i bdila nad njenim razvi-tkom
— sve ovo je postignuto neumornim radom hrvatskih
radnika i radnica u Kanadi Bilo je vremena kad su naši gra-ditelji
bih otpuštani sa posla radi širenja Novosti Bilo je vre-mena
kad su razni zavedenjaci i tukli naše aktiviste radi nu-djen- ja
Novosti Da bilo je takvih vremena ali su prošla da se
više nikada ne vrate Novosti su rasle Rasla je pravda i po-bjedjiva- ia
istina pak će i naše Novosti jer su bile i ostat će na
toj liniju To 6 bi najveća i najljepša hvala svima onima koji
su ih gradih i pomagali — koji te ih graditi i pomagati i na-dalje
NOVOSTI Sovjetska demokraciji
sistem jedne partije
9HHVBAHHHHHHHh&' KSflL' " lBk9BHHHHHV9H
POGLED NA EEOGRAD Ona visoka zgrada uredništvo
"Borbe" organa Komunističke Partije Jugoslavije
O atomskoj bombi
DJELOVANJE NARODNE ENERGIJE NA REAKCIJU
Ne znam da li se to isto dogo-dilo
kome od vas ali meni jeste:
joS nisam čuo reakcionara da spo-mene
atomsku bombu kao nešto
korisno za čitavo čovječanstvo
Oni bi to htjeli samo za sebe i
htjeli bi da U bomba bije samo
jedne to jest da bije nas većinu
da nas nestane sa lica zemlje da
bi oni reakcija mogli mirno uži-vati
Medjutim kada tako misle oni
ne vide dalje od svoga nosa Jer
kad bi netko na nas pustio atom-sku
bombu pa nas sve uništio sa
koga bi onda takvi reakcionprni
pljačkaši derali kožu kao sto su
je do nedavna derali sa nas?
A joS nešto: oni kada dozivaju
sebi u pomoć atomsku bombu ne
misle da bi ona pogadjala i njih
Oni drže da bi njihovi istomišlje-nici
iz inostranstva bombe slali
samo na nas a ako bi koja atom-ska
bomba zalutala na trokatnicu
kojeg našeg reakcionara on misli
da bi se bomba sama predomislila )
vratila se natrag u bazu svoga
polaska
Dakle glupo misle ti naši reak-cionari!
Ali ne samo glupo misle
nego su oni i divljaci Oni su div-ljaci
zajedno sa onima koji su im
poslali svoja mišljenja o atomskoj
bombikao jedinu nadu i utjehu u
ovoj njihovoj neprilici danas kad
smo mi masa doJI i na vlast i ju-nački
krojimo kapu manjini koja
je prije krojila kapu nama većini
Možete vi govoriti i misliti Sta
hoćete ali držim da se možemo
složiti u jednome: da čim čujemo
nešto o atomskoj bombi iz usta
naših "atomobombaša" odmah
pomislimo na Goebbelsa Hitlera i
I 'aveliča Oni su takodjer kao
jedinu nadu imali neke leteće
bombe koje su zvali "fau jedan"
"fau dva" a koje su sve redom
ispale kao običan "fau-slom- " i
"fau-smr- t" fašizma
Pronadjem ja juče list "Vojnik"
koji su izdavali ustaše Pod veli-kim
naslovom tu stoji: "V-- l —
čudo odmazde"
I u tom članku — to je babi
milo ono joj se snilo Opisuju fa-šisti
svoju nadu ono novo tajno
oružje u koje su vjerovali i mno-gi
ljudi u Zagrebu čak i oni koji
nisu ustaše i fašisti oružje koga
su se i bojali mnogi ljudi Tp oru-žje
je opisano kao savršeno aero-dinamič- ko
koje ne troši gorivo
nema mnogo dijelova tjera ga ra-keta
rasprskava se golemom sna-gom
a ubija ljude — da je to mi-lina
Lako ga je proizvoditi u se-rijama
upravlja se na daljinu
može gadjati tačno i ubijati i ru
šiti sve po želji Hitlera
Uvjek kada netko govori o atom-skoj
bombi kao sredstvu straha
mora čovjek pomisliti na te brb-ljarije
o letećoj bombi
Medju na rod na reakcija u po-manjkanju
druge snage uhvatila
se kao pijan plota bas za atom-sku
snagu i to baš za bombu i ne
pušta to lako iz vida JoS uvijek
se neki bave sa tim novim čudom
od oružja
Ali svi oni koji o toj bombi go
Četvrtak 17 januara 1946
i
je
vore ne uzimaju u obzir sve činje-nice
nego ponajviše blebeću a
da uopće ne znaju niti o čemu se
radi Tako je — na čisti blef —
postala prilično popularna jedna
stvar o kojoj reakcionari koji je
obožavaju sami ne znaju ništa
Dakle nešto o čemu oni ne znaju
ništa jedina im je nada i utjeha
jedina misao!
Čovjek koji je izgubio danas
perspektivu — naime špekulant
— rekao bi da želi atomsku bom-bu
ali onu koja pogadja samo ove
nesretne partizane jer oni rade
po nekim ulicama i za neke na-rodne
mase a protiv špekulanata
A Srdja Klapa borac iz 1941
godine reče juče sa osmjehom:
— Atomska bomba veliš dru
že? Atomska bomba bio je za nas
i Pavelić i njegovi koljači 1041
pa smo išli roguljama na njega
Ničega se više ne plašim od tada
pa do smrti
Pretsjednik Amerike Truman
uputio je poslanicu Kongresu o
atomskoj bombi i energiji
Truman je utvrdio činjenicu da
atomska energija može izazvati
preokret u industrijskim meto-dama
jer može zamijeniti ugalj
benzin vodene snage i tako dalje
To je dakle u isto vrijeme i vrlo
opasna i vrlo dobra stvar
A Sta će biti od to dvoje odlu
čuju — ljudi
Trumanu se pridružio i Attlee
On je kazao da pronalazak atom-ske
bombe treba da navede ljude
na razmišljanje da se ta silna
snaga upotrebi u korist čovječan-stva
Na kraju to je i pravo Stvar
je koštala milijarde dolara A tko
je te dolare dao? Dale su ih uglav-nom
narodne mase Amerike Da
li su narodi Amerike davali drža-vi
svoje dolare da im prave bom-be
koje mogu ubijati druge ali i
njih same? Nisu to je sigurno
Veliki broj listova u Ameriri i
Engleskoj ustaje protiv huškača
Listovi traže medjunarodnu kon-trolu
atomske energije traže sa-radn- ju
i sporazum i ističu ogrom-nu
važnost atomske energije za
napredak čovječanstva Listovi is-tiču
da su u bitnosti principi
atomske energije svima poznati I
da je nauka u SSSR-- u na mnogim
poljima premašila rezultate koje
su postigli Amerikanci i Englezi
Atomskom energijom će čovjek
jos jače zavladati prirodom ali to
mora biti u korist narodnih masa
u korist čovjeka u korist ljudi a
ne u korist šake gulikoia
M
PISMA U UREDU_NOVOSTI
Kod nas te nalaze dva lista iz
starog kraja jedan na Marko
Grebenić od Jele Grebenić z p
Pisarovina druci na ime Toni
Vršić od hana Kenezi nedaleko
Ludbrega Oba pisma adresi-rana
su na netočne adrcxe u
Toronto pak ih je pošta predala
Novostima radi daljnjeg pos-tupka
Molimo spomenute prija-telje
da nam se jave kako bi im
mogli isporučiti pisma
Piše: DAVID ZASLAVSKV
Moskva — Nekoja štampa u
stranim zemljama se mnogo zani
ma pitanjem da li je sovjetska
država zaista demokratska Iz-gleda
da ima naroda koji dvoji u
to Ima ih čak koji to pobijaju
Ima i takvih koji govore da je u
Sovjetskom Savezu đrugo-razre- d-na
demokracija
Da vidimo
! Po mojem mišljenju najbolji od- -
govor na ovo pitanje dao je ovaj
rat koji se upravo završio pobje-jdo- m
liez svake dvojbe da je ovaj 'rat bio rat ujedinjenih sila demo- -
kracije protiv ujedinjenih sila fa-lz- ma
a demokracija je bila po-bjedn- ik
Njemački fašizam našao
je najopasnijeg i najodlučnijeg
neprijatelja u Crvenoj Armiji ko
ja je nad fašističkim silama izvo-jeva- la tako veliku pobjedu I sada
Ikad je rat gotov najvećom demo
kracijom mora se smatrati ona
zemlja koja se neprestano bori
protiv svih ostataka fašizma Sve
demokratske države nisu u tom
pogledu dovoljno učinile
Uzmimo za primjer američku
demokraciju koja čak još i danas
podnaša fašističku nroDacandu u
Ijednom dijelu američke štampe U
ojeuiiijemm irzavama i liruaniji
ima ljudi koji su za vrijeme rata
otvoreno zagovarali mir sa Hitle-ro- m
i učinili sve što im je bilo
moguće za spas njemačkog fašiz-ma
i potkopavanje jedinstva svjet-ske
demokracije pa ipak ih se
ostavlja na miru i dozvoljava ugo- dan život
Sa ovakvim ljagama na zapad-no-europsk- oj
i američkoj demo-kraciji
bilo bi bolje za one koji
tako kritički gledaju na Sovjetski
Savez da se drže onog pametnog
savjeta kojeg je prema jednoj sta-roj
priči medvjed dao majmiimu:
"Zašto se gospodine toliko obazi-rete
na slabosti drugih? Zar nebi
bilo bolje da se obazirete na vlas-tite
slabosti?" Ili se pak možemo
osvrnuti na riječi Roberta Hurnsa
i tražiti "mudraca" da na nas gle-da
onako kako nas drugi gledaju
Nismo mi niti najmanje iznena-dje- ni
Što nekoje novine stavljaju
vlastitu formu demokracije iznad
forme sovjetske demokracije
Nadi čega se oni protive sovjet-skoj
demokraciji?
Na prvom mjestu oni kažu da
u Sovjetskom Savezu postoji sa-mo
jedna politička partija A gdje
postoji samo jedna politička par-tija
kažu ti ljudi tamo nema de-mokracije
Taj argumenat nema
nikakve osnove Ako se slažemo
da članovi jedne partije odlučuju
o stupnju demokracije u stano-vitoj
zemlji tada moramo prizna-ti
i staru austro-ugarsk- u monar-hiju
kao model demokratske dr-žave
U austrijskom parlamentu
je onih dana bilo skoro toliko par- tija koliko i poslanika Pa ipak
je taj parlamenat bio ismjeha-va- n
po narodima u svijetu i u hi-storiji
zakopan kao despotizam
U kongresu Sjedinjenih Država
prividno postoje dvije partije U
britanskom parlamentu su tri Zar
to prema gornjim argumentima
nebi značilo da britanska zakoni
ta monarhija stoji iznad američke
republike kao demokracije? U
prošlim izborima liberalna partija
u Itrilaniji je skoro iščezla iz po-litičkog
života Nije zadržala go-tovo
niti jednog sjedala kojeg je
ranije imala u parlamentu Ali to
ipak ne znači da je time i demo-kracija
snižena u Ilritaniji
Svaka partija u izborima nasto-ji
dobiti Sto više glasova ako je
moguće i sve glasove i tako os-labiti
ili odstraniti opoziciju Da
li to znači da svaka demokracija
želi sebe uništiti?
Drugi pak kažu da demokrac-ija
traži prisustvo opozicione ma-njine
u parlamentu i da bez takve
opozicije ne može biti demokraci-je
Slažemo se Gdje god u jednoj
zemlji postoji opozicija ona treba
STO NAROD PREPORl'CA?
Grolu: da se dade fotogra-firati
kako bi jednom shvatio da:
"Vuk dlaku mijenja ali ćud nika-da!"
MONOLOG
"Ja nikak ne razmetn šakaj
varolka gospoda (potaju Roepona
Mačka? Em da njega ni bik) ja
još denes ne bi znal menku pot-pisati!
"
TEžAK GUBITAK
Čovjek koji zanovijeta: — Ko-nobaru
ako mi se i sutra usudite
servirati takovu hranu bez mesa
budite uvjereni da me već danas
posljednji puta vidite u menzi
biti zastupana u parlamentu Ali
predpostavimo si da nema opozi-cije?
što onda? Zar se u ime de-mokracije
mora uspostaviti opoz-icija?
Opozicija je sastavni dio bur-žoas- ke
parlamentarne demokraci-je
prosto radi toga što su opozi-cioni
interesi dio samog života u
takvim zemljama Drukčije ni ne
može biti u jednoj zemlji u kojoj
postoje klase sa suprotnim soc-ijalnim
interesima U zemljama
gdje postoje veleposjednici tamo
se stalno provodi borba izmedju
veleposjednika i seljaka — znači
tu je opozicija Gdje postoje kapi-talisti
i radnici tamo se provodi
borba izmedju rada i kapitala
drugim riječima tamo postoji
opozicija
V sovjetskoj demokraciji nema
opozicije nema je radi toga sto u
njoj ne postoje veleposjednici i
kapitalisti Pa ne može je ni biti
jer je socijalistički sistem uništio
samu osnovu na kojoj bi se mog-la
pojaviti
Sva vlast u Sovjetskom Savezu
u parlamentu i ekonomiji pripada
narodu — onom narodu koji radi
Zar to nije najviša forma demo-kracije
?
Možem u šali pitati kritičare
sovjetske demokracije — što su
oni učinili sa opozicijom monarhi-sta
u Sjedinjenim Državama onih
monarhista koji su provodili crna-čk- o
ropstvo? Ta opozicija nije
zastupana u Kongresu jer više ne
postoji ni u životu Prem su u ono
vrijeme bili zaista snažna opozic-ija
— američki monarhisti su iščez
Jedan Morgan je očišćen
- stotinu još ostalo
London — Hritanski general
Frederick Morgan koji je rukovo-dio
sa radom UNRHE u Njemač-koj
je sa dužnosti
je radi nepravilnog rada
na čelu ove medjunarodne organi-zacije
i neprijateljskog stanovišta
prema nenamještcrcm narodu na-ročito
prema Židovima
Postupak viših tijela UNRRH
protiv ovog čovjeka bio je potpu-no
ispravan što se prije i odluč-nije
ovakvi ljudi kao što je Mor-gan
očiste sa odgovornih položaja
UNRRE i drugdje tim će se pra-vilnije
postupati prema Zidovima
i drugim fašističkim žrtvama ko-je
zaslužuju savezničku pomoć i
brigu
Ima na vodstvu savezničkih
okupacionih vlasti ljudi koji se
usude braniti Morgana i njegov
postupak prema nenamještenom
narodu No takva obrana poka-zuje
da ima JoS njemu sličnih lju-di
i da sve nije u redu ne samo
na odgovornim položajima UNR-RE
nego i drugdje
Nije samo pitanje da li se radi
na organiziranom iseljivanju hi-ljada
Židova iz Europe Još je
da
Na sudu protiv vodećih hitlero-vaca
učinjen je pokušaj da se nje-mački
generalni itab odijeli od
nacističke partije i tako rjeii od-govornosti
za rat i ratne zločine
Pokušaj je u cjelosti razgolićen
dokazima iz zaplijenjenih dokume-nata
koji govore sasvim protivno
U dokumentima je navedeno da
su se njemački imperijalisti još
1924 godine odmah poslije pora
za u prvom svjetskom ratu po-novno
pripremali za agresi-je
i u godinama koje su zatim sli-jedile
radili ruku pod ruku sa na-cistima
za iste ciljeve Misleći iz-bjeći
odgovornost za rat njema-čki
generali izjavljuju da su oni
samo naredjenja nacis-tičke
partije
Telford Tavlor od američke op- -
MOLIM DA SE UZME V OBZIR
Arvida Que — U Novostima
od 3 januara broj 763 a u dopisu
"Umro Matija šimanović" nepri-mjetno
sam ispustio slijedeće: Iz
Montreala pokojnom M šimanovi-ć- u
na pogreb su došli obitelji J
Stipković i J Markutić
Molim pomenute
oproste
prijatelje da
T Kapao
IZ RAJONA
Jedan od uličnih odbora VI ra-jona
priredio je zabavu u korist
postradalih sela Iz čistog prihoda
nabavljena je zatim limena glaz-ba
jer tako su oni iz uličnog od-bora
zamislili svoju pomoć pos-tradali- ma
li iz političkog života pred 200 go- dina a otvoreni zagovaratelji cr-načkog
ropstva iščezli su pred 80
godina
Ali što ovi kritičari ne mogu ra-zumjeti
je to da su veleposjednici
i kapitalisti iščezli u Sovjetskom
Savezu isto tako kao Sto su i mo- narhističke grupe iščezle u njiho-vim
zemljama nestankom kapita-lista
i veleposjednika zauvjek su
nestali i zagovaratelji kapitaliz-ma
u Sovjetskom Savezu
Dalje opoziciona partija u Sov-jetskom
Savezu mogla bi postoja-ti
samo kao partija koja želi po-novno
uspostaviti kapitalizam Lj
veleposjednika imanja lihvarsku
trgovinu i drugo ?to se može raz
vijati pod kapitalističkim siste-mom
Sve je to u Sovjetskom Sa-vezu
otiilo u zaborav zajedno sa
feudalizmom plemstvom i aristo-kracijom
ruskih careva
Sovjetska demokracija je ire-m-u
tome učinila kraj Sovjetski
Savez je najviša forma demokra-cije
Ona je ne samo ispunila vje-kovne
sanje naroda nego jo i za-dala
najsnažniji i uništavajući
udarac svim formama reakcije i
svim onim koji zagovaraju fail-za- m
Drugi svjetski rat Je to potvr-dio
junačkim djelima sovjetskih
naroda — potvrdio je jasnije od-lučnije
i točnije nego je moglo po- biti bilo koje ogovaranje i kleve
tanje Sovjetski narodi mogu sa
gledati na one ljude koji
se iz njihove kaljuže usude kriti-zirati
istinsku sovjetsku demokra
ciju
ih je
otpušten Ot-pušten
izvršavali
prezirom
glavnije to da U se radi na pri-premanju
sigurne budućnosti ži-dovskog
naroda Onim Zidovima
koji se žele povratiti u svoj rodni
zavičaj u Palestinu ili koju drugu
zemlju mora im se to dozvoliti
Stanovište ovog britanskog gene- rala je i suviše oholo i prezirno
prema židovskom narodu u Euro-pi
prema kojem nije pokazao ni-kakve
simpatije To je nepodnosi-v- o stanovište za službenog pred-stavnika
jedne savezničke vlade
No Frederick Morgan nije jedi-ni
Britanac koji prezire Židove
Ima takvih Morgana više Po'znat
je slučaj i majoia Alan Wind-vvoo- da koji je branio zvijeri kon-centracionog
logora Delsena sa is-tim
anti-semitski- m argumentima
kakvim su se služili I sami naci-sti
Ta činjenica pokazuje da sa
porazom oružanih sila hitlerizma
nije iskorjenjena otrovna mržnja
protiv židovskog naroda Ona se
naprotiv ukorjenila u visokim
službenim krugovima zapadnih si-la
koji ju sada ponavljaju Za
takve ljude nesmije biti mjesta na
nikakvim položajima u Europi ili
gdje drugdje
Na sudu u Nurenbergu je učinjen pokušaj se
odijeli nacistički generalni štab od
nacističke partije
vojne
tužbe je na osnovu dokaza rekao
da su Goering Raeder Doenitz I
Jodl podupirali naciste zato što su
se nacisti i generali jednodušno
slagali na osnovnim ciljevima
"Nacisti i generali davali su jedni
drugima Sto su željeli" — kaže
Tavlor Hitler je davao generali-ma
ono što je znao da oni hoće
dok je to isto odgovaralo i Hitle- -
ru Kad njemački generalni Jtab
nebi bio tako suglasan sa Hitle
rovom partijom i krupnim intere-sima
Njemačke njihova ratna ma-šina
nebi bila tako uspjelno radi-la
što su sve nacisti radili u mrc-varenju
i ubijanju ratnih zaroblje-nika
potvrdio je na sudu jedan
stražar zloglasnog Mauthausen
logora koji je rekao da u SS od-redi
svakog dana bičeval i ratne
zarobljenike i onda ih -- tjerali da
skaču u 125 nogu duboku provali-ju
"Najprije su strašno tukli za-robljenike
i onda onako iimrcva-ren- e
1 već na pola mrtve bacali u
provaliju" — kaie ovaj svjedok
Tukli su ih tako strašno da su se
zarobljenici iz očaja sami bacali u
provaliju Za sve to znate u vrlo
dobro itacistifke vite vlasti pa
ipak se optuženi brane govoreći
da nisu znali Sto se sve dogndja
u logorima Svjedok je na sidu
prstom pokazao na optuženog
Baldur von Schiracha rekavM da
je on posjetio logor 1942 godine i
vidio sve Sto se dogadja Slične
primjere o mrcvarenju ratnih za-robljenika
i drugih gradjana Euro-pe
iznesli su na sudu I drugi svje-doc- L