000574 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
NOVOSTI STRANA 3 Utorak 23 decembra 1947 Članovi Int Union Mine Mili and Smelfcer Workers li STARAC - država u Sudburv ne vjeruje u anti-komunistič- ku propagandu BRANKO ĆOPIĆ Sudbury Ont — Možda će biti čitaoca Novosti koji će dati pri-mjedbu ovom članku i reći — ni-je potrebno previše prostora zau-zimati u našoj novini za lokalne strarl Ja se tom linijom ne sla-žem već nasuprot mislim da je potrebno sto više pisati kroz na-zu Štampu o općim lokalnim na-ii- m problemima a naročito o ak-tivnosti radu i djelovanju sindi-kalnih organizacija jer o njima ovi-si životno pitanje svakog radni-ka i njegove obitelji Dakle pisati o radničkim osnovnim problemi-ma nije nikad previše Pa zato ću Ja sada nastaviti o biranju vod-itv- a za 1948 god u rudarskoj sin-dikalnoj organizaciji — lokalu S98 IUMMSW NaSa rudarska sindikalna orga-nizacija je najveći lokal u osmom okruga IUMMSW broji oko 10-00- 0 članova U Sudburv odnosno Ineo do danas proizvodi najviše nikla na svijetu a pored toga oči svih manjih rudarskih sindikalnih organizacija uprte su k našem lo-kalu očekujući od njega vodstvo u političkoj i ekonomskoj borbi Ra-di tih nekoliko osnovnih razloga posvećuje se osobita painja izboru vodstva od strane radnika a i od Tinalodavnea kao i ostalih njihovih pomagača I zbilja nas lokal sa svojim izvršnim odborom kojeg predvodi predsjednik N Thibault uvjek je prednjačio u borbama za ekonomsko pravo radnika kod nas u Sudbury i drugim mjestima Na osmog decembra birana je nova uprava odnosno potvrdjena po članstvu stara koju predvodi N Thibault Ali ove godine borba oko biranja bila je teška i napeta jer su reakcionarne sile nastojale osvojiti upravu nae rudarske sin-dikalne organizacije Keakcionarni kandidat za pred-sjednika lokala bio je J Kidd svojim sletom drugih funkcionera i odbornika Oni su kandidirali pod lozinkom "borba protiv komuni-zma" ili pa antikomunistički kan-didati Rudari i talionički radnici sa svojim slobodnim i tajnim gla-sovanjem porazili su tu družinu pokazali sa činjenicom da više ne vjeruju antikomunističkoj pro-pagandi i svojom dobrom voljom povjerili upravu lokala naprednim ljudima To je dobra lekcija J Kiddu i družini Antikomunistički kandidati na ćelu sa J Kiddom razderali su pluća vičući protiv "komunizma" i "komunističkih kandidata" Sav Izborni program bio je protkan nitima protiv radničke klase Kao papagaji što su im napisali poslo-davci oni su ponavljali Ni to im nije pomoglo jer radnik jasno vidi tko zastupa njegove interofce Napredni kandidati predvodjeni po N Thibaultu sustegli su se na-padan- ja bilo to koje političke par-tije i drugih radnika U svojim govorima i općoj agitaciji isticali 8U potrebu jedinstva u sindikatu no uzimajući u obzir vjeru i na-rodnost ili političko opredjeljenje Glavna je lozinka bila "Za što veću i jaču sindikalnu organiza-ciju" Naš izborni program bio je radnički i zato smo pobjedili sve protukomunističke kandidate Na-H- m glasovanjem dostojno smo od-govorili reakciji na njenu žučnu propagandu protiv radnika Ova razaračka grupa koju je predvodio Kidd propagirala je da su "komunisti neprijatelji radni-ka" a poslodavci "prijatelji" Ovo je pametnom čovjeku glupo i misl-iti a kamoli govoriti Ali pošto je on zato plaćen i od svojih gospoda-ra a reakcionar inače drugčijo netna samo je žalosno to ima radnika pa mu vjeruju Svakom poštenom radniku jo po--ana- to da u komunisti u svakoj borbi za radnička prava u prvim rodoima dok kapitalista bi u ime svog profita i kožu derao sa rad-ničkih ledja Rudari i talionički radnici u ogromnoj većini su toga svijesni pa su povjerili svoj glas ljudima u koje imaju povjerenje tj neće ih uručiti poslodavcima kao što bi to učinio Kidd Radnici su svijesni da im je potrebno bor-beno vodstvo koje će nastojati da zavlada jedinstvo u sindikatu da se dobije od poslodavaca pristojna plaća bolji radni uvjeti i koje će ih štititi od diskriminacije i otpu-štanja sa posla Vrijedno je zabilježiti tko je sve pomagao ovoj proturadničkoj če-ljadi bez poslodavaca U prvom redu to su bili nekoji rimokatolički svećenici grupa trgovaca "nacio-nalisti" vih varijacija četnici ali ne svi pa onda vodstvo Mačekove HSS nada sve se zauzimalo da se osujeti izbor naprednog vodstva a izabere J Kidda Ono je održalo nekoliko sastanaka sa svojim član-stvom i otvoreno agitiralo protiv rfflfiif'riifitiHfiiA:: naprednih kandidata odnosno pro tiv radnika s kojima rade u rudni ku i talionici Sa svakim pa i sa crnim vragom oni će suradjivati kada je to protiv naprednih sila pa čak i sa ukrajinskim fašistima U stvari to nije ništa novog jer su i onako uvjek bili na strani to akcije a protiv sindikalnog pokre-ta Oni bi danas voljeli imati na vod stvu J Kidda ili pak da je u rudni ku kompanijska unija iako bi pp mali manju plaću a mnogo teže radili Maček im je otrovao um prosto su postali desperatni l'o stali su najprije neprijatelji svog rodnog naroda i očinskog ognji a a poslije protiv svega što ip rad ničko pa iako su oni dio ruin k klase I tako ih reakcija i- -k r ćuje za svoje proturadničk na sve moguće načine a m njom kl i psaju i deru ne na i usta protiv "komunizma" ?i ih do sada nije baš ništa nam i vjerojatno hoće u buduće jir i svoju mladost dali kapitnli-i- m a Ineo ne drži na poslu dobre l iscrpljene radnike već Sto mira Jedini je tome spas jaka i morm sindikalna organizacija sa napred nim vodstvom ali nažalost još j-mn-neo slijepaca koti to ne vidp I JGržetić ' Glasanjem za radničke kandidate glasamo protiv visokih cijena životnim namirnicama Grad Toronto je drugi najveći grad u Kanadi U njemu žive sko-ro Jedan milijun naroda u ogro-mnoj većini fabrički i drugi radni-ci Tu smo uključeni i mi oko jednu hiljadu Jugoslavena Jugo-slae- ni kao i ostali gradjanl gra-da Toronta posjeduju svoje kuće trgovine ili bilo kake druge svo-jine zbog kojih su suočeni sa raz-nim obavezama i dužnostima pre-ma zajedničkom gradu Drugi dio našeg kao i ostalog naroda koji nemaju svojih kuća ili kakve svoji-ne plaćaju stanarinu na evoj stan plaćaju gas vodu i drugo Svi smo jednaki i oni koji pqsjeduju svo-jine i koji ne posjeduju izloženi lažnim daćama i nedaćama koje zavise od politike gradske upravo Kakogod smo izloženi raznim oba-ezam- a prema gradu u kojem za-jedno živimo tako smo i odgovor-ni kakva će se politika u gradskoj upravi voditi i kako će se problemi rješavati da li u korist naroda ili u korist šačice bogataša tko će biti izabran u gradsku upravu da li narodni predstavnici ili pred-stavnici bogataša i njihovih krup-nih interesa Svi gradjanl Toronta podjedna-ko su izloženi pljački velikih trgo vačkih firma koji podižu nevjero-vatn- o usoke cijene životnim na-mirnicama Radničke plaće nisu mnogo otišle gore srazmjemo $ podizanjem cijena na sve artikle koje su narodu najpotrebnije i bez kojih narod ne može biti Te cijene podižu se svakog dana sve više Ako na upravi grada ostanu isti ljudi one će se podizati još i više jer sa gradom i sa narodnim pro-blemima upraljaju ljudi koji slu-že krupnim bogatašima i koji se staraju da osiguraju što više pro-fita bogataša na račun naroda Radni narod nije imao dovoljno svojih predstavnika da bi se prili-kom rješavanja problema oduprli visokim cijenama na životne na-mirnice Zbog toga ovaj put tj na pnog januara kada će se vršiti gradski izbori u Torontu trebamo i moramo glasati za svoje radničke narodne kandidate a ne za kandidate onih koji su stvorili ovako te?ku situaciju za radni na-rod Toga dana moramo očistiti gradsku upravu od predstavnika krupnih reakcionarnih bogatala koji gomilaju velike profite na račun radnog naroda a na njiho-vo mjesto izabrati svoje predstav-nike kao što je Steart Smith po-znati narodni borac Sva ova pita-nja se još i kako tiču i nas Jugo-slavena koji živimo u Torontu Ne bi niti jedan Jugoslaven ili Jugo-slaven- ka smjeli tega dana ostati kod kuće a da ne glasa za narod-nog borca Stevvart Smitha i dru-ge demokratske kandidate A sada da vidimo kako je stara uprava grada pomogla sa podiza-njem cijena na životne namirnkc da pojedine firme zgrnu velike profite na račun naroda Pred-stavnike današnje gradske uprave puodupirale su dnevno velike bo-gataške novine kao što su "Glob and Mail" "Evening Telegram" i druge a oni su za uzvrat toga što su bili izabrani bili njihovo orudje u gradskoj upravi Radili su ono što su im gazde od pomenutih no-vina zapovjedali Te iste novine t Na 23 augusta prispjeo je lak sa povratnicima iz Vetfalije u Jeenice Popratnici hitro otaraju zore i vrata mojih a gona da veselo ugledaju stoj rodjeni kraj su napadale radničke kandidate i nazivale ih svakakvim imenima: "Moskovski agenti" "crvendaći" "komunisti" itd Cilj je toga bio da se narod odvrati da ne glasa za svoje kandidate već da glasa za njihove koji će im vjerno služiti da zarade masne profite Oni su za to imali razloga U posljednju godinu dana cijene su se nevjero-vatn- o povećale na mlijeko kruh meso druge životne namirnice tekstil i sve drugo Evo nekoliko primjera: 1 Cijena mlijeku samo za go-dinu dana povećana je za C centi po jednoj kvarti Znači da je sva Članstvo je sudac H Calgarv Alta — Hrvatska Bratska Zajednica Je po svojim članovima predana sudu Pravo-rijek osude još nije donesen ali se nadamo da će pravda pob jediti Tko su ti elementi koji su predali Zajednicu sudu? To su Mavro Spelić i Mato Sira-"- - ić ali nisu inicijatori već samo ršioci naredbe svojih gospodara — -- ercegovačkih fratara u Chica-g- u Mačeka i grupe u Washingtonu a onda konačno oportuniste Ilutko-vic- a Ladešića i ostale ustaško-ma-čekovs- ke svite koja je na koritu ili se nada da bi mogla doći na korito kada bi dobili upravu Zajednice u svojo ruke Sa skoro dvije tre-ćine delegata na Sedmoj konven-ciji izabrano Je novo vodstvo od narodnih zajedničara a mačekov-sko-uetaš- ki su apstenirali jer su bili svijesni da neće biti izabrani u vodstvo Već tada su planirali da će pomoću "borbe protiv komu-nizma" spriječiti primopredaju od-nosno preuzimanje uprave po no-voizabranom vodstvu Mačekovci i ustaše medju osnov-nim masama iseljenika u Sjedinje-nim Država i Kanadi nemaju upli-va Zbog toga njihova politička djelatnost sva je uperena na Za-jednicu Sa preuzimanjem vodstva u Zajednici smatraju di bi se reha bilitirali i dobili organiziranu for-mu sa glasilom — Zajedničarom za svoju protunarodnu propagandu protiv nove Jugoslavije i radnič-kog pokreta u ovim zemljama Za-jednica posjeduje skoro 17 miliju-na dolara s kojima bi po volji raspolagali trošili na stranačke svrhe i izdržavanja ustaSo-mače-kova- ca koji su radi učinjenih zloči-na nad našim narodom morali na-pustiti rodnu grudu Jednom ri-ječju Zajednica bi im bila "bano-vina Hrvatska" u kojoj bi banovao Maček preko Rutkovića i drugih Demokracija u kojoj ta skupina oko Mačeka i hrreegovačkih fr-ta- ra govori jest pusta fraza Jer kada bi vjerovali u demokratsko biranje vodstva odnosno volju ka porodica prosječno platila više od 21 dolar samo za mlijeko go-dišnje Na primjer Ilorden firma poznata firma kroz cijelu Kanadu za rasprodaju mlijeka zaradila je za 1945 god — 12093972 do-lar- a a 194G g 19581006 dolara ili 62% iše od 1915 godine Druga jedna firma mlijeka manja od llorden "Silerwood Dery" na-pravila je profita u 1945 godini 212063 dolara a 1946 god 425817 dolara ili 101% više od 1945 go-dine Ko je sve to platio? 2 Simpson firma poznata sa generalnom rasprodajom svako-vrsnog materijala zaradila je 1945 vrhovni B Zajednice članstva odavno bi se bili poku-pili iz ureda Zajednice Na Šestoj konvenciji Zajednice Rutković je izabran samo sa jednim glasom većine i nitko nije postavljao pi-tanje kvoruma za kojeg se danas hvata sva ta neprijateljska druži-na Kvorum je samo izgovor a sud je sredstvo preko kojeg misle da će manjina vladati nad većinom što se još do sada nije prakticiralo u nijednoj organizaciji pa bila ona sindikalna i potporna To je protiv ustava Sjedinjenih Američkih Dr-žava Moje je lično mišljenje da sud-binu Zajednice nesmijemo prepu-stiti samo civilnom sudu jer je vrhovni sudac samo članstvo i nit-ko drugi Na godišnjim sjednica-ma odsjeka potrebno je da članstvo usvaja protesne rezolucije protiv Rutkovića i ostale mačekovsko-ustašk- e družine te pruži svu mo-guću materijalnu pomoć novoiza-branom vodstvu ćlansho nemije ostati ratnodušno i pasitno kada je u pitanju naša narodna ustano-va koju su seljenici izgradili da im služi za diku i ponos Pod bilo koju cijenu nesmijemo dozvoliti da našom teško zaradjenom imovinom upravljaju tipovi koji su izgubili narodno povjerenje radi svog usta-škog rada i djela W Ilrukcta ELEKTRIFIKACIJA N R HRVATSKE Zagreb — Petogodišnji plan predvidja maksimalno iskorišćenje raspoloživih vodnih snaga za elek- - ] trifikaciju NR Hrvatske Postignu ti su značajni rezultati U republici je započela izgradnja nekoliko e-li- kih hidroelektričnih centrala Do sada je izgradjeno 494 km dale-kovoda od 1600 km koliko je pred-vidjen- o Petogodišnjim planom Ovim dalekovodima provedena Je električna struja u veliki broj sela i gradova u kojima struje do sadi nije bilo U Hrvatskoj je za prvih 6 mje-seci ove godine plan proizvodnje električne energije premašen za 7 posto pro- - godine 1425858 dolara a 1916 godine 3656851 dolara ili 156'! iše nego 1915 godine Ko se sa pomenutom firmom najviše slu-ži? Ko je to sve platio? Zašto ta firma daje onako velike oglase tim velikim bogataškim novinama i zašto galame protiv "crvenih" i "komunista"? 3 "George Weston" jedna od srednjih pekara koja rasprodaje kruh i druge kolače zaradila je 1945 godine 850350 dolara a 1916 godine 1198731 dolara ili 41% iše nego 1915 god Uzeli smo ovu srednju firmu tek samo da se vidi kakve' ogromne profite pravi usli-jed ukidanja državne kontrole nad cijenama Kome su taj kruh pro-davali i od koga su te velike pro-fite napravili? 4 "Canada I'ackcrs" jedna od velikih mesarskih firma napravila je profita u 1945 godini 1816781 dolar a 1916 godine 2059611 do lara ili 13% tiše nego 1915 godine 5 "Dominion Stores" firma za generalnu rasprodaju životnih na-mirnica zaradila je u 1945 godini 301801 dolara a 1916 godine 760920 dolara ili 150% iše nego 1945 godine C Još jedan primjer da nave-demo ovom prilikom a to su tek-stilne fabrike Uzeli smo jednu od najmanjih tekstilnih firma koje snabdjevaju narod sa robom za odijelo i druge potrebe "National Hosier Mills" zaradila je u 1915 godini 44491 dolar a 1916 godine 276 723 dolara ili 522% ie nego 1945 godine Ovaj slučaj izgleda da su najmanje cifre zarade ah najveći procenat su podigli cijenu robi Iznijeli smo ovih nekoliko prim-jera da se naš narod upozna iako tek samo ograničenim dijelom og-romnih profita kojeg pojedine fir-me zgrću od naroda na račun po-visiva- nja cijena Ali ovo nije sve i ovo nu svi problemi zašto bi trebalo glasati za Stevart Smitha i druge radničke kandidate O to-me ćemo govoriti još u Jednom drugom članku Ovo je tek samo uvod za druge probleme sa kojim je narod grada Toronta suočen Same ove cifre o profitima firma koje vrše rasprodaju životnih i drugih potreba a koje narod naj-više troši govore da su dotični mo-gli dizati cijene kako ih je volja jer narod nije imao dovoljno svojih predstavnika na forumima odakle je mogao dati otpor nametanju visokih cijena od strane neprija-telja narodnih Sluge krupnih bogataša u grad-skoj upravi iskoristili su odsutnost radničkom borca Stemart Smitha iz gradske uprave pa su tedrili i oblačili kako ih je volja Se su činili što je na štetu naroda a u korist njihovih gazda od "Globe and Mail" "Evening Telegrama" i drugih Jer su im zapretili da paze šta rade ako žele da ih i dalje pomažu u izborima Naš narod Jugoslaveni i Jugoslavenke treba da učine sve što mogu da se na lborima 1 januara osigura izbor Stevvart Smitha za gradskog kon-trole ra Izborni odbor 3 Od toga dana stao je čiča Iliji da zadaje brigu svaki raz-valje- ni most oštećeni put polupana škola i svaka druga seoska nezgoda ali sve je to on junački podnosio tješeći se: — Bolje je da mi sami brinemo narodne brige jer bude li se neko drugi za nas brinuo bit će povuci-poteg- nl Nekako pred samu zimu naidje pored čiča Dijine kuće jedan partizanski intendant pa onako u razgovoru upita — Zbilja stari mislite li vi kako ćete zimus da obučete i prehranite vojsku? — Pa eto radimo koliko smo kadri — odgovori mu starac — Radi bogme čiča radi jer mi svi u te gledamo i od ođo čekamo Ti si danas država Država? Ama ko je to država veliš? — prenu se i pri- - - tnrac Ama ti brate ko će drugi biti I Na te i takve k'o Sto i inas gleda čitava naša vojska Ti si nam danas i ma-- lntendatura i kasarna i bolnica Država pa eto ti I O brate brate zar ja država?! — zimi začudjeni sta-- ledoumici pogleda u golema čvornovata stopala svojih iu po kojima je pomoću raznih ožiljaka kao u rabo- - i ispisana historija bosanskih puteva staza i strampu-- Kako to: država a bosa? Noge joj kao u kakva Arapa! -- - E moj čikane to ti baš i služi na čast: i bos i goloruk pa si ipak objavio rat i Švabi i Talijanu i četniku i ustaši i Madjaru pa čak i Japemu Kao da je tek toga trenutka shvatio s koliko se neprija-telja upustio u borbu čiča se čisto uozbiljio: — O brate ti ih nešto mnogo nabroja Boga mi sam so ja upustio u krupne poslove ovako pod zimu a još boe Da mi je bar nešto opanaka hajde-d- e a ovako poteže će biti bosu čeljadetu Pa se onda počeša po zatiljku a to je bio znak da je zabrinut i najvećoj mjeri i promrsi: — Kud sad vrag donese i tog Japana! Ja slroma nijesam ni znao da ie on protiv nas E e kud li se on diže protiv moje sirotinje a nikad za nj ni čuo nijesam djavoli ga dereli — Ništa ništa drži so ti samo gdje je narod tu je drža-va! — stade da ga sokoli intendant — Ti si već dosta careva i kraljeva promijenio a ipak si ostao živ Je li de? — Jesam vala! — priznade čiča — Nadživio sam Franju pa Karla pa starog Petra pa Aleksandra a nadam se da ću i ovog malog Petrića otpremiti kuda' treba! — Aha tako tako! Dovitljivi partizanski intendant krenu dalje da se probija čak i takvim putevima kud ne bi mogao proći ni praotac Mojsije sa svojim čarobnim štapom koji rastavlja more a stari Ilija skoči na noge strese sa sebe prašinu i sam sebe zagleda sa sviju strana da vidi je li išta prikladan za državu a kad opazi svoje rascvjetale hlače on brižno progunda: — Moram reći staroj da me sjutra okrpi sramota je da država ide poderanih čakšira Te večeri stari se dugo prevrtao po krevetu češkao se 1 uzdisao a onda iznenada upita babu: — Ej je si li ti kad čula za taj nesretni Japan? — Za Japan? Boga mi nijesam to ml Je prvi gtes — E aato ti moieš mirno spavati! — uzdahnu starac — A Ja E čekaj vala napipat ću Ja već i te Japance (KONAC) Industrija sirovog ulja u Kanadi Kanadska industrija sirovog ulja razvijena najviše u provin-ciji Alberta i donekle u Saskat-cheuan- u napredovala je u posljed-njih tridesetak godina dosta po-lako ali sigurno Prošle godine od-krive- na nalazišta u okolici Leduc nedaleko Edmontona obećavaj-- j daljnji napredak ove važne indu-strije To će biti drugo najvažnije nalazište pored poznatog već u Turner Vallev Alberta koje je bilo odkriveno prije niz godina a osim toga imade i drugih manjih U Alberti izvodi se redovito vrtanje za sirovim uljem pa dosiže poprečno nekih 110000 stopa na mjesec izvrtanih luknji Ali i na uljanim poljanama Saskatchewa-n- a u okolici Llovdminster vrtanje vrlo dobro napreduje Računa se da je do sada u Ka-nadi utrošeno oko 75 milijuna do-lara na istraživanja za uljem pa da s tim nije više odkriveno nego samo ona nalazišta ulja u okolici Turner Vallev koja poprečno daju oko 110 milijona bačava ovaj po-troš- ak je opravdan A da se ova-ko- vi izdatci u istinu isplaćuju po-tvrdju- ju brojke o predvidjenoj ko-ličini nalazećeg se ulja u okoliei Leduc i Llovdminister Tako se po stručnjacima računa da u okolici Leduc imade izmedju 145 i 30 milijuna bačava a u okolici Llovd-minster izmedju 45 i 300 milijuna bačava sirovog ulja Veći dio potrebe sirovog ulja Kanada uvala iz vana i plaća za to oko 160 milijuna dolara godiš-nje A potrošnja gorivog ulja u Kanadi se od 1939 potrostručila Pa ako se ne pronadju i razviju nove zalihe sirovog ulja u ovoj ze-mlji Kanada će morat! sve više zavisiti od uvoza sa strane A da se zadovolji sve više rastućoj po-tražnji za proizvode ulja predvidja se povećanje kanadskih rafinerija ulja za 30 po sto Postojeće rafinerije u Kanadi su u stanju pročistiti oko 2C5000 ba-čava sirovog ulja dnevno a u pred-vid- u je da se to povisi na 360000 dnevno Nakon je prvo vrelo za sirovo ili zem no ulje bilo izbušeno 1869 u Americi vrtanje u Kanadi iznosi manje nego jedan po sto od onoga koliko je objavljeno da se vrta u Americi prem se smatra da pod-zemnih nalazišta ulja ima pod ne-kih 20 po sto sveukupne kanadske površine koja iznosi 34G6566 čet-vornih milja U Zapadnoj Kanadi ima 400 milja širok pas površine koji se proteže od američke grani-ce do nekih 1400 milja na sjever sve do ledenog mora koji se sma-tra povoljnim za vrtanje u potra-žnji za uljem Vrtanje u pograničju Turner Vallev okolice i drugdje dobilo je na svojoj vrijednosti sa poviše-njem cijene sirovog ulja do $106 po bačvi ove godine Ali rtanje u Leduc okolid je za sada otečano radi pomanjkanja cijevi i drugoga potrebnoga materijala za rtanje
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, December 23, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-12-23 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001164 |
Description
Title | 000574 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | NOVOSTI STRANA 3 Utorak 23 decembra 1947 Članovi Int Union Mine Mili and Smelfcer Workers li STARAC - država u Sudburv ne vjeruje u anti-komunistič- ku propagandu BRANKO ĆOPIĆ Sudbury Ont — Možda će biti čitaoca Novosti koji će dati pri-mjedbu ovom članku i reći — ni-je potrebno previše prostora zau-zimati u našoj novini za lokalne strarl Ja se tom linijom ne sla-žem već nasuprot mislim da je potrebno sto više pisati kroz na-zu Štampu o općim lokalnim na-ii- m problemima a naročito o ak-tivnosti radu i djelovanju sindi-kalnih organizacija jer o njima ovi-si životno pitanje svakog radni-ka i njegove obitelji Dakle pisati o radničkim osnovnim problemi-ma nije nikad previše Pa zato ću Ja sada nastaviti o biranju vod-itv- a za 1948 god u rudarskoj sin-dikalnoj organizaciji — lokalu S98 IUMMSW NaSa rudarska sindikalna orga-nizacija je najveći lokal u osmom okruga IUMMSW broji oko 10-00- 0 članova U Sudburv odnosno Ineo do danas proizvodi najviše nikla na svijetu a pored toga oči svih manjih rudarskih sindikalnih organizacija uprte su k našem lo-kalu očekujući od njega vodstvo u političkoj i ekonomskoj borbi Ra-di tih nekoliko osnovnih razloga posvećuje se osobita painja izboru vodstva od strane radnika a i od Tinalodavnea kao i ostalih njihovih pomagača I zbilja nas lokal sa svojim izvršnim odborom kojeg predvodi predsjednik N Thibault uvjek je prednjačio u borbama za ekonomsko pravo radnika kod nas u Sudbury i drugim mjestima Na osmog decembra birana je nova uprava odnosno potvrdjena po članstvu stara koju predvodi N Thibault Ali ove godine borba oko biranja bila je teška i napeta jer su reakcionarne sile nastojale osvojiti upravu nae rudarske sin-dikalne organizacije Keakcionarni kandidat za pred-sjednika lokala bio je J Kidd svojim sletom drugih funkcionera i odbornika Oni su kandidirali pod lozinkom "borba protiv komuni-zma" ili pa antikomunistički kan-didati Rudari i talionički radnici sa svojim slobodnim i tajnim gla-sovanjem porazili su tu družinu pokazali sa činjenicom da više ne vjeruju antikomunističkoj pro-pagandi i svojom dobrom voljom povjerili upravu lokala naprednim ljudima To je dobra lekcija J Kiddu i družini Antikomunistički kandidati na ćelu sa J Kiddom razderali su pluća vičući protiv "komunizma" i "komunističkih kandidata" Sav Izborni program bio je protkan nitima protiv radničke klase Kao papagaji što su im napisali poslo-davci oni su ponavljali Ni to im nije pomoglo jer radnik jasno vidi tko zastupa njegove interofce Napredni kandidati predvodjeni po N Thibaultu sustegli su se na-padan- ja bilo to koje političke par-tije i drugih radnika U svojim govorima i općoj agitaciji isticali 8U potrebu jedinstva u sindikatu no uzimajući u obzir vjeru i na-rodnost ili političko opredjeljenje Glavna je lozinka bila "Za što veću i jaču sindikalnu organiza-ciju" Naš izborni program bio je radnički i zato smo pobjedili sve protukomunističke kandidate Na-H- m glasovanjem dostojno smo od-govorili reakciji na njenu žučnu propagandu protiv radnika Ova razaračka grupa koju je predvodio Kidd propagirala je da su "komunisti neprijatelji radni-ka" a poslodavci "prijatelji" Ovo je pametnom čovjeku glupo i misl-iti a kamoli govoriti Ali pošto je on zato plaćen i od svojih gospoda-ra a reakcionar inače drugčijo netna samo je žalosno to ima radnika pa mu vjeruju Svakom poštenom radniku jo po--ana- to da u komunisti u svakoj borbi za radnička prava u prvim rodoima dok kapitalista bi u ime svog profita i kožu derao sa rad-ničkih ledja Rudari i talionički radnici u ogromnoj većini su toga svijesni pa su povjerili svoj glas ljudima u koje imaju povjerenje tj neće ih uručiti poslodavcima kao što bi to učinio Kidd Radnici su svijesni da im je potrebno bor-beno vodstvo koje će nastojati da zavlada jedinstvo u sindikatu da se dobije od poslodavaca pristojna plaća bolji radni uvjeti i koje će ih štititi od diskriminacije i otpu-štanja sa posla Vrijedno je zabilježiti tko je sve pomagao ovoj proturadničkoj če-ljadi bez poslodavaca U prvom redu to su bili nekoji rimokatolički svećenici grupa trgovaca "nacio-nalisti" vih varijacija četnici ali ne svi pa onda vodstvo Mačekove HSS nada sve se zauzimalo da se osujeti izbor naprednog vodstva a izabere J Kidda Ono je održalo nekoliko sastanaka sa svojim član-stvom i otvoreno agitiralo protiv rfflfiif'riifitiHfiiA:: naprednih kandidata odnosno pro tiv radnika s kojima rade u rudni ku i talionici Sa svakim pa i sa crnim vragom oni će suradjivati kada je to protiv naprednih sila pa čak i sa ukrajinskim fašistima U stvari to nije ništa novog jer su i onako uvjek bili na strani to akcije a protiv sindikalnog pokre-ta Oni bi danas voljeli imati na vod stvu J Kidda ili pak da je u rudni ku kompanijska unija iako bi pp mali manju plaću a mnogo teže radili Maček im je otrovao um prosto su postali desperatni l'o stali su najprije neprijatelji svog rodnog naroda i očinskog ognji a a poslije protiv svega što ip rad ničko pa iako su oni dio ruin k klase I tako ih reakcija i- -k r ćuje za svoje proturadničk na sve moguće načine a m njom kl i psaju i deru ne na i usta protiv "komunizma" ?i ih do sada nije baš ništa nam i vjerojatno hoće u buduće jir i svoju mladost dali kapitnli-i- m a Ineo ne drži na poslu dobre l iscrpljene radnike već Sto mira Jedini je tome spas jaka i morm sindikalna organizacija sa napred nim vodstvom ali nažalost još j-mn-neo slijepaca koti to ne vidp I JGržetić ' Glasanjem za radničke kandidate glasamo protiv visokih cijena životnim namirnicama Grad Toronto je drugi najveći grad u Kanadi U njemu žive sko-ro Jedan milijun naroda u ogro-mnoj većini fabrički i drugi radni-ci Tu smo uključeni i mi oko jednu hiljadu Jugoslavena Jugo-slae- ni kao i ostali gradjanl gra-da Toronta posjeduju svoje kuće trgovine ili bilo kake druge svo-jine zbog kojih su suočeni sa raz-nim obavezama i dužnostima pre-ma zajedničkom gradu Drugi dio našeg kao i ostalog naroda koji nemaju svojih kuća ili kakve svoji-ne plaćaju stanarinu na evoj stan plaćaju gas vodu i drugo Svi smo jednaki i oni koji pqsjeduju svo-jine i koji ne posjeduju izloženi lažnim daćama i nedaćama koje zavise od politike gradske upravo Kakogod smo izloženi raznim oba-ezam- a prema gradu u kojem za-jedno živimo tako smo i odgovor-ni kakva će se politika u gradskoj upravi voditi i kako će se problemi rješavati da li u korist naroda ili u korist šačice bogataša tko će biti izabran u gradsku upravu da li narodni predstavnici ili pred-stavnici bogataša i njihovih krup-nih interesa Svi gradjanl Toronta podjedna-ko su izloženi pljački velikih trgo vačkih firma koji podižu nevjero-vatn- o usoke cijene životnim na-mirnicama Radničke plaće nisu mnogo otišle gore srazmjemo $ podizanjem cijena na sve artikle koje su narodu najpotrebnije i bez kojih narod ne može biti Te cijene podižu se svakog dana sve više Ako na upravi grada ostanu isti ljudi one će se podizati još i više jer sa gradom i sa narodnim pro-blemima upraljaju ljudi koji slu-že krupnim bogatašima i koji se staraju da osiguraju što više pro-fita bogataša na račun naroda Radni narod nije imao dovoljno svojih predstavnika da bi se prili-kom rješavanja problema oduprli visokim cijenama na životne na-mirnice Zbog toga ovaj put tj na pnog januara kada će se vršiti gradski izbori u Torontu trebamo i moramo glasati za svoje radničke narodne kandidate a ne za kandidate onih koji su stvorili ovako te?ku situaciju za radni na-rod Toga dana moramo očistiti gradsku upravu od predstavnika krupnih reakcionarnih bogatala koji gomilaju velike profite na račun radnog naroda a na njiho-vo mjesto izabrati svoje predstav-nike kao što je Steart Smith po-znati narodni borac Sva ova pita-nja se još i kako tiču i nas Jugo-slavena koji živimo u Torontu Ne bi niti jedan Jugoslaven ili Jugo-slaven- ka smjeli tega dana ostati kod kuće a da ne glasa za narod-nog borca Stevvart Smitha i dru-ge demokratske kandidate A sada da vidimo kako je stara uprava grada pomogla sa podiza-njem cijena na životne namirnkc da pojedine firme zgrnu velike profite na račun naroda Pred-stavnike današnje gradske uprave puodupirale su dnevno velike bo-gataške novine kao što su "Glob and Mail" "Evening Telegram" i druge a oni su za uzvrat toga što su bili izabrani bili njihovo orudje u gradskoj upravi Radili su ono što su im gazde od pomenutih no-vina zapovjedali Te iste novine t Na 23 augusta prispjeo je lak sa povratnicima iz Vetfalije u Jeenice Popratnici hitro otaraju zore i vrata mojih a gona da veselo ugledaju stoj rodjeni kraj su napadale radničke kandidate i nazivale ih svakakvim imenima: "Moskovski agenti" "crvendaći" "komunisti" itd Cilj je toga bio da se narod odvrati da ne glasa za svoje kandidate već da glasa za njihove koji će im vjerno služiti da zarade masne profite Oni su za to imali razloga U posljednju godinu dana cijene su se nevjero-vatn- o povećale na mlijeko kruh meso druge životne namirnice tekstil i sve drugo Evo nekoliko primjera: 1 Cijena mlijeku samo za go-dinu dana povećana je za C centi po jednoj kvarti Znači da je sva Članstvo je sudac H Calgarv Alta — Hrvatska Bratska Zajednica Je po svojim članovima predana sudu Pravo-rijek osude još nije donesen ali se nadamo da će pravda pob jediti Tko su ti elementi koji su predali Zajednicu sudu? To su Mavro Spelić i Mato Sira-"- - ić ali nisu inicijatori već samo ršioci naredbe svojih gospodara — -- ercegovačkih fratara u Chica-g- u Mačeka i grupe u Washingtonu a onda konačno oportuniste Ilutko-vic- a Ladešića i ostale ustaško-ma-čekovs- ke svite koja je na koritu ili se nada da bi mogla doći na korito kada bi dobili upravu Zajednice u svojo ruke Sa skoro dvije tre-ćine delegata na Sedmoj konven-ciji izabrano Je novo vodstvo od narodnih zajedničara a mačekov-sko-uetaš- ki su apstenirali jer su bili svijesni da neće biti izabrani u vodstvo Već tada su planirali da će pomoću "borbe protiv komu-nizma" spriječiti primopredaju od-nosno preuzimanje uprave po no-voizabranom vodstvu Mačekovci i ustaše medju osnov-nim masama iseljenika u Sjedinje-nim Država i Kanadi nemaju upli-va Zbog toga njihova politička djelatnost sva je uperena na Za-jednicu Sa preuzimanjem vodstva u Zajednici smatraju di bi se reha bilitirali i dobili organiziranu for-mu sa glasilom — Zajedničarom za svoju protunarodnu propagandu protiv nove Jugoslavije i radnič-kog pokreta u ovim zemljama Za-jednica posjeduje skoro 17 miliju-na dolara s kojima bi po volji raspolagali trošili na stranačke svrhe i izdržavanja ustaSo-mače-kova- ca koji su radi učinjenih zloči-na nad našim narodom morali na-pustiti rodnu grudu Jednom ri-ječju Zajednica bi im bila "bano-vina Hrvatska" u kojoj bi banovao Maček preko Rutkovića i drugih Demokracija u kojoj ta skupina oko Mačeka i hrreegovačkih fr-ta- ra govori jest pusta fraza Jer kada bi vjerovali u demokratsko biranje vodstva odnosno volju ka porodica prosječno platila više od 21 dolar samo za mlijeko go-dišnje Na primjer Ilorden firma poznata firma kroz cijelu Kanadu za rasprodaju mlijeka zaradila je za 1945 god — 12093972 do-lar- a a 194G g 19581006 dolara ili 62% iše od 1915 godine Druga jedna firma mlijeka manja od llorden "Silerwood Dery" na-pravila je profita u 1945 godini 212063 dolara a 1946 god 425817 dolara ili 101% više od 1945 go-dine Ko je sve to platio? 2 Simpson firma poznata sa generalnom rasprodajom svako-vrsnog materijala zaradila je 1945 vrhovni B Zajednice članstva odavno bi se bili poku-pili iz ureda Zajednice Na Šestoj konvenciji Zajednice Rutković je izabran samo sa jednim glasom većine i nitko nije postavljao pi-tanje kvoruma za kojeg se danas hvata sva ta neprijateljska druži-na Kvorum je samo izgovor a sud je sredstvo preko kojeg misle da će manjina vladati nad većinom što se još do sada nije prakticiralo u nijednoj organizaciji pa bila ona sindikalna i potporna To je protiv ustava Sjedinjenih Američkih Dr-žava Moje je lično mišljenje da sud-binu Zajednice nesmijemo prepu-stiti samo civilnom sudu jer je vrhovni sudac samo članstvo i nit-ko drugi Na godišnjim sjednica-ma odsjeka potrebno je da članstvo usvaja protesne rezolucije protiv Rutkovića i ostale mačekovsko-ustašk- e družine te pruži svu mo-guću materijalnu pomoć novoiza-branom vodstvu ćlansho nemije ostati ratnodušno i pasitno kada je u pitanju naša narodna ustano-va koju su seljenici izgradili da im služi za diku i ponos Pod bilo koju cijenu nesmijemo dozvoliti da našom teško zaradjenom imovinom upravljaju tipovi koji su izgubili narodno povjerenje radi svog usta-škog rada i djela W Ilrukcta ELEKTRIFIKACIJA N R HRVATSKE Zagreb — Petogodišnji plan predvidja maksimalno iskorišćenje raspoloživih vodnih snaga za elek- - ] trifikaciju NR Hrvatske Postignu ti su značajni rezultati U republici je započela izgradnja nekoliko e-li- kih hidroelektričnih centrala Do sada je izgradjeno 494 km dale-kovoda od 1600 km koliko je pred-vidjen- o Petogodišnjim planom Ovim dalekovodima provedena Je električna struja u veliki broj sela i gradova u kojima struje do sadi nije bilo U Hrvatskoj je za prvih 6 mje-seci ove godine plan proizvodnje električne energije premašen za 7 posto pro- - godine 1425858 dolara a 1916 godine 3656851 dolara ili 156'! iše nego 1915 godine Ko se sa pomenutom firmom najviše slu-ži? Ko je to sve platio? Zašto ta firma daje onako velike oglase tim velikim bogataškim novinama i zašto galame protiv "crvenih" i "komunista"? 3 "George Weston" jedna od srednjih pekara koja rasprodaje kruh i druge kolače zaradila je 1945 godine 850350 dolara a 1916 godine 1198731 dolara ili 41% iše nego 1915 god Uzeli smo ovu srednju firmu tek samo da se vidi kakve' ogromne profite pravi usli-jed ukidanja državne kontrole nad cijenama Kome su taj kruh pro-davali i od koga su te velike pro-fite napravili? 4 "Canada I'ackcrs" jedna od velikih mesarskih firma napravila je profita u 1945 godini 1816781 dolar a 1916 godine 2059611 do lara ili 13% tiše nego 1915 godine 5 "Dominion Stores" firma za generalnu rasprodaju životnih na-mirnica zaradila je u 1945 godini 301801 dolara a 1916 godine 760920 dolara ili 150% iše nego 1945 godine C Još jedan primjer da nave-demo ovom prilikom a to su tek-stilne fabrike Uzeli smo jednu od najmanjih tekstilnih firma koje snabdjevaju narod sa robom za odijelo i druge potrebe "National Hosier Mills" zaradila je u 1915 godini 44491 dolar a 1916 godine 276 723 dolara ili 522% ie nego 1945 godine Ovaj slučaj izgleda da su najmanje cifre zarade ah najveći procenat su podigli cijenu robi Iznijeli smo ovih nekoliko prim-jera da se naš narod upozna iako tek samo ograničenim dijelom og-romnih profita kojeg pojedine fir-me zgrću od naroda na račun po-visiva- nja cijena Ali ovo nije sve i ovo nu svi problemi zašto bi trebalo glasati za Stevart Smitha i druge radničke kandidate O to-me ćemo govoriti još u Jednom drugom članku Ovo je tek samo uvod za druge probleme sa kojim je narod grada Toronta suočen Same ove cifre o profitima firma koje vrše rasprodaju životnih i drugih potreba a koje narod naj-više troši govore da su dotični mo-gli dizati cijene kako ih je volja jer narod nije imao dovoljno svojih predstavnika na forumima odakle je mogao dati otpor nametanju visokih cijena od strane neprija-telja narodnih Sluge krupnih bogataša u grad-skoj upravi iskoristili su odsutnost radničkom borca Stemart Smitha iz gradske uprave pa su tedrili i oblačili kako ih je volja Se su činili što je na štetu naroda a u korist njihovih gazda od "Globe and Mail" "Evening Telegrama" i drugih Jer su im zapretili da paze šta rade ako žele da ih i dalje pomažu u izborima Naš narod Jugoslaveni i Jugoslavenke treba da učine sve što mogu da se na lborima 1 januara osigura izbor Stevvart Smitha za gradskog kon-trole ra Izborni odbor 3 Od toga dana stao je čiča Iliji da zadaje brigu svaki raz-valje- ni most oštećeni put polupana škola i svaka druga seoska nezgoda ali sve je to on junački podnosio tješeći se: — Bolje je da mi sami brinemo narodne brige jer bude li se neko drugi za nas brinuo bit će povuci-poteg- nl Nekako pred samu zimu naidje pored čiča Dijine kuće jedan partizanski intendant pa onako u razgovoru upita — Zbilja stari mislite li vi kako ćete zimus da obučete i prehranite vojsku? — Pa eto radimo koliko smo kadri — odgovori mu starac — Radi bogme čiča radi jer mi svi u te gledamo i od ođo čekamo Ti si danas država Država? Ama ko je to država veliš? — prenu se i pri- - - tnrac Ama ti brate ko će drugi biti I Na te i takve k'o Sto i inas gleda čitava naša vojska Ti si nam danas i ma-- lntendatura i kasarna i bolnica Država pa eto ti I O brate brate zar ja država?! — zimi začudjeni sta-- ledoumici pogleda u golema čvornovata stopala svojih iu po kojima je pomoću raznih ožiljaka kao u rabo- - i ispisana historija bosanskih puteva staza i strampu-- Kako to: država a bosa? Noge joj kao u kakva Arapa! -- - E moj čikane to ti baš i služi na čast: i bos i goloruk pa si ipak objavio rat i Švabi i Talijanu i četniku i ustaši i Madjaru pa čak i Japemu Kao da je tek toga trenutka shvatio s koliko se neprija-telja upustio u borbu čiča se čisto uozbiljio: — O brate ti ih nešto mnogo nabroja Boga mi sam so ja upustio u krupne poslove ovako pod zimu a još boe Da mi je bar nešto opanaka hajde-d- e a ovako poteže će biti bosu čeljadetu Pa se onda počeša po zatiljku a to je bio znak da je zabrinut i najvećoj mjeri i promrsi: — Kud sad vrag donese i tog Japana! Ja slroma nijesam ni znao da ie on protiv nas E e kud li se on diže protiv moje sirotinje a nikad za nj ni čuo nijesam djavoli ga dereli — Ništa ništa drži so ti samo gdje je narod tu je drža-va! — stade da ga sokoli intendant — Ti si već dosta careva i kraljeva promijenio a ipak si ostao živ Je li de? — Jesam vala! — priznade čiča — Nadživio sam Franju pa Karla pa starog Petra pa Aleksandra a nadam se da ću i ovog malog Petrića otpremiti kuda' treba! — Aha tako tako! Dovitljivi partizanski intendant krenu dalje da se probija čak i takvim putevima kud ne bi mogao proći ni praotac Mojsije sa svojim čarobnim štapom koji rastavlja more a stari Ilija skoči na noge strese sa sebe prašinu i sam sebe zagleda sa sviju strana da vidi je li išta prikladan za državu a kad opazi svoje rascvjetale hlače on brižno progunda: — Moram reći staroj da me sjutra okrpi sramota je da država ide poderanih čakšira Te večeri stari se dugo prevrtao po krevetu češkao se 1 uzdisao a onda iznenada upita babu: — Ej je si li ti kad čula za taj nesretni Japan? — Za Japan? Boga mi nijesam to ml Je prvi gtes — E aato ti moieš mirno spavati! — uzdahnu starac — A Ja E čekaj vala napipat ću Ja već i te Japance (KONAC) Industrija sirovog ulja u Kanadi Kanadska industrija sirovog ulja razvijena najviše u provin-ciji Alberta i donekle u Saskat-cheuan- u napredovala je u posljed-njih tridesetak godina dosta po-lako ali sigurno Prošle godine od-krive- na nalazišta u okolici Leduc nedaleko Edmontona obećavaj-- j daljnji napredak ove važne indu-strije To će biti drugo najvažnije nalazište pored poznatog već u Turner Vallev Alberta koje je bilo odkriveno prije niz godina a osim toga imade i drugih manjih U Alberti izvodi se redovito vrtanje za sirovim uljem pa dosiže poprečno nekih 110000 stopa na mjesec izvrtanih luknji Ali i na uljanim poljanama Saskatchewa-n- a u okolici Llovdminster vrtanje vrlo dobro napreduje Računa se da je do sada u Ka-nadi utrošeno oko 75 milijuna do-lara na istraživanja za uljem pa da s tim nije više odkriveno nego samo ona nalazišta ulja u okolici Turner Vallev koja poprečno daju oko 110 milijona bačava ovaj po-troš- ak je opravdan A da se ova-ko- vi izdatci u istinu isplaćuju po-tvrdju- ju brojke o predvidjenoj ko-ličini nalazećeg se ulja u okoliei Leduc i Llovdminister Tako se po stručnjacima računa da u okolici Leduc imade izmedju 145 i 30 milijuna bačava a u okolici Llovd-minster izmedju 45 i 300 milijuna bačava sirovog ulja Veći dio potrebe sirovog ulja Kanada uvala iz vana i plaća za to oko 160 milijuna dolara godiš-nje A potrošnja gorivog ulja u Kanadi se od 1939 potrostručila Pa ako se ne pronadju i razviju nove zalihe sirovog ulja u ovoj ze-mlji Kanada će morat! sve više zavisiti od uvoza sa strane A da se zadovolji sve više rastućoj po-tražnji za proizvode ulja predvidja se povećanje kanadskih rafinerija ulja za 30 po sto Postojeće rafinerije u Kanadi su u stanju pročistiti oko 2C5000 ba-čava sirovog ulja dnevno a u pred-vid- u je da se to povisi na 360000 dnevno Nakon je prvo vrelo za sirovo ili zem no ulje bilo izbušeno 1869 u Americi vrtanje u Kanadi iznosi manje nego jedan po sto od onoga koliko je objavljeno da se vrta u Americi prem se smatra da pod-zemnih nalazišta ulja ima pod ne-kih 20 po sto sveukupne kanadske površine koja iznosi 34G6566 čet-vornih milja U Zapadnoj Kanadi ima 400 milja širok pas površine koji se proteže od američke grani-ce do nekih 1400 milja na sjever sve do ledenog mora koji se sma-tra povoljnim za vrtanje u potra-žnji za uljem Vrtanje u pograničju Turner Vallev okolice i drugdje dobilo je na svojoj vrijednosti sa poviše-njem cijene sirovog ulja do $106 po bačvi ove godine Ali rtanje u Leduc okolid je za sada otečano radi pomanjkanja cijevi i drugoga potrebnoga materijala za rtanje |
Tags
Comments
Post a Comment for 000574