Novosti, February 12, 1946

              #:
m
fM
a
10
st
BTRANA2 NOVOSTI
PubBshod every TuGeday Thursday and Saturdav by th
Novosti Publithing Company
In the Croatian Language
Iskon svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Saflstered in the Registrv Oiiice for the City of Toronto
on the 24th day oi October 1941 as
No 46052 CP
Asluorized as Second Class Mail Post Office Department Ottana
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephonc: ADelaido 1642
Dopisi bez potpiea se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Na sjednici U N O
Optužba sovjetske delegacije na zasjedanju Vijeća Si-gurnosti
Ujedinjenih Nacija da se britanske trupe miješaju
u poslove Grčke i Indonezije i time ugrožavaju svjetski mir i
sigurnost naišla je na razne komentare ovdašnje štampe Dok
torijevska i izolacionistička štampa u ovim zemljama u glav-nom
brani stanovište Bevina na sjednici Vijeća sigurnosti
ostala demokratska štampa strogo osudjuje vanjsku politiku
britanskih laborita
U vezi toga Daiiy Worker organ američkih komunista
piše: "da je preživjeli britanski imperijalizam dobio snažnu
zaušnicu kad je sovjetski delegat Andrey Visinski zatražio
da Britanija prestane sa upli tanjem u život grčkog i indones-ko- g
naroda Socijalista Bevin — kaže Daily Worker — koji
je nastavio torijevskom politikom upravljanja nad kolonijal-nim
narodima i malim zemljama naiao se u nezgodnom po-ložaju
kad je sovjetska delegacija postavila to pitanje pak
se i on u tome kao i drugi imperijalisti poslužio crvenim
strašilom "Moskovska propaganda i komunisti ugrožavaju
svjetski mir" — kaže Bevin U kratko nastavlja dalje Daily
Vv'oiker služnik britanske aristokracije dolazi sa teorijom da
od sada niti jedna zemlja ne može postati nezavisnom repu-blikom
bez britanske vike protiv komunista"
Na sovjetske dokaze da britanski imperijalizam pomaže
monarhiste fašiste i druge kvislinge u Grčkoj gospodin Be-vin
je odgovorio: "da u Grčkoj samo komunisti traže nezavis-nu
republiku" Radi toga protiv njih se upotrebljuju britanski
tankovi mašinske puške i aeroplani
Logika ministra Bevina nema ništa zajedničkog sa stvar-nošću
isto kao što ni britanski imperijalizam nema nikakvog
opravdanja da još i danas podržava svoju vojsku u stranim
zemljama naročito onima koje su bile prijateljski raspolože-ne
prema borbi Ujedinjenih Nacija On kaže da grčka vlada
traži da tamo budu britanske trupe "radi reda i mira" Ne
treba zaboraviti da to traži ona ista vlada koja je u Grčkoj
uspostavljena pomoću britanskih trupa Bez britanskih baju-neta
sadanji grčki režim se nebi mogao za dugo održati na
vlasti — to je svakom Jasno
To što se Bevin ljuti na Sovjetski Savez i što se u obrani
torijevske vanjske politike politike koja Je imperijalistička
služi već odavna otrcanim argumentima o moskovskoj propa-gandi
i komunizmu je za to što su dokazi sovjetske delega-cije
teški i istinski i što ih nemože inače pobiti Tko drugi ino-- ž
bitim odgovoran za stalne nerede ekonomski i politički
kaos u Grčkoj nego sadanja britanska politika? Zašto se nešto
takvog ne dogadja u drugim zemljama jugo-istočn- e Europe
gdje nema prisutnih britanskih trupa?
Time što je zahtjev sovjetske delegacije za istragu stanja
u Grčkoj stavljen izvan dnevnog reda u Vijeću Sigurnosti još
ne anoči 6a je pitanje Grčke rješeno ili da je i grčki narod
to pitanje bacio izvan dnevnog reda Sovjetske optužbe pro-tiv
Britanaca koji podupiru reakciju i monarhiste u borbi pro-tiv
ogromne većine grčkog demokratskog naroda još uvjek
stoje Bevin je morao naglasiti potrebu da britanske trupe i
dalje ostanu u Grčkoj "dok se provedu slobodni izbori" Za-što?
Za to jer zna raspoloženje grčkog naroda i jer zna da
se sadanji grčki režim i sav vladajući aparat u toj zemlji ne
mole održati na upravi bez britanskih trupa kej su svakog
časa spremne intervenisati podigne li se narod u borbu za
uspostavu demokratske vladavine Da Britanci misle zadrža
ti Grčku zavisnom o njihovu imperijalističku politiku to je da-nas
svakom jasno
Sličnu politiku ima sadanja laboritiska vlada i po pita-nju
Indonezije Stvarno to nije nova laboritska politika to je
nasljednje stare torijevske politike I tamo u Indoneziji nisu
trebali Britanci intervenisati protiv pokreta nezavisnosti na-roda
Indonezije I da cijela stvar bude razumljivija u Indone-ziji
su Britanci iskrcani da tamo razoružaju ostatke japanske
vojske a kad tamo upotrebljene su te iste japanske trupe u
borbi protiv pokreta nezavisnosti protiv indoneske republike
Kako će s# ovo drugo pitanje rješiti to dok ovo pišemo ne zna-mo
ali jedno je jasno a to je da dokle god se bude bilo koja
strana sila miješala u nezavisnost malih i kolonijalnih naroda
dokle god se tim narodima bude narivavala ona ideja i onaj
sistem kojeg narod neće sve do tada izbijati će ovakva i
slična pitanja — sve do tada mir i sigurnost svijeta neće biti
osigurana
Naša vlada u Kanadi nije ni jedne riječi progovorila u
prilog slobode i nezavisnosti grčkog i indoneskog naroda
Ona na tom pitanju stoji na strani sadanje vanjske politike
VeUke Britanije Slafe se da britanska vojska bude stražar nad
drugim narodima Sa tom politikom se danas naročito slažu
kanadski torijevci i sodjal-demokrats- ki oportunisti na vrhovi-ma
CCF partije fija politika je identična sa politikom bri-tanskih
laborita
Sjedinjenje Države takodjer stoje na strani Velike Brita-nije
jer ne žele da Sovjetski Savez baš tako razgolićuje bri-tanski
imperijalizam Sjedinjene Države podupiru Veliku Br-itaniju
još i zbog toga jer se i one nadaju da će kroz dolar
diplomaciju dobiti nešto iz kolonijalnih i malih zemalja
Na zasjedanju Ujedinjenih Nacija u Londonu je od veli
kih sila ustao samo Sovjetski Savez u obranu demokratskih
prava slobode i nezavisnosti malih naroda 1 ovdje se je Sov- -
ietski Savez Dokazao kao istinski Đriiateli malih naroda i
stvarne demokracije Sovjeti mogu i ne uspjeti u svojim napo-rima
na ovakvim konferencijama ali stvar sa koju se zalažu
iznašanje ovih stvari na ovakve svjetske forume i upiranje
prstom na moguću opasnost mira i sigurnosti u svijetu je do
bit
NAŠ PRVI PUNTAR
Velika riječ nekazana još
Jelnu vrh gora i ratni:
— Ko tulkan svjž još nenačet —
Sa zemljom tirane sravni!
I misli Gube: "Sad je čas
Da sunce i nama sine
Od zmija spasti te može
Famo tko Klate im skine
K onda grofoti dolje
Objcsni nesiti stijetc
Na gozbu ja te poznam
Zgaženl hrtatski kmete!"
0 Gupce kako su plodne
Varnice krtate bune
Ubojne radjaju one
Potrebe gromote munje
Suza ti na oko ne će
U mržnju je zbij i gnjev
Stoljetnom jahaču raje
Nek poju labudj'i pjev
čuvajmo zjenicu oka:
Stetinju Gupčeva praha
Kujmo ga tudjinskoj sili
U smrt I pesnicu straha!
I prah se dragocjen rasu
— Pod gtoždjem što prži tjeme
Na bića što trpe od tijeka —
Za bune za ihor-sjem- e
0 Gupce znali smo bit će
Još dana nakon te bune
Zalud napor prolaznosti:
1 sad boli žar od krune
Hol kaže: nije stejedno
Tiranin prosjak rob i kmet:
Pri je grobar — si drugi
Hadost što plot i u nov stijet
Vladimir Popotić
KRZYCKI
DR2AVE EUROPE
Početkom ovog mjeseca povra-tio
se u Ameriku Leo Krzvcki
Američko - slaven-skog
Kongresa koji je u vremenu
od pet mjeseci posjetio zemlje
istočne Europe i došao u dodir sa
mnogim istaknutim ličnostima
Razgovarao je sa premijerom Sta-ljinom
maršalom Titom
čehoslovačke Benešom
Poljske Boleslav
Bierutom i drugim
vlada zema-lja
"Radeći zajedno Sjedinjene Dr-žave
i Sovjetski Savez su vile ne-go
koja druga zemlja u položaju
garantirati mir jer ni jedna od
njih neće što imaju drugi naro
di" — rekao je premijer Staljin
u razgovoru sa Krzvckim
Osvrnuvši se na izjave britan-skog
ministra vanjskih poslova
Ernest Bevina koji optužuje Sov-jetski
Savez da on predstavlja o-pas- nost
miru Krycki je na kon-ferenciji
novinara u uredu Ame-ričko-s- la
venskog Kongresa rekao:
"Staljin je u razgovoru ante-nom
opetovano naglašivao svoje
ielje sa mir i mi
Državama Sve Jto
sam vidio u Sovjetskom Savezu
pokazuje da oni žele raditi u mi-ru
i sigurnosti razvijati svoj eko-nomski
i kulturni život Staljin
mi je jasno rekao da ako ćemo
imati mir u Europi onda pored
ostalih potrebnih ualova za
mira i sigurnosti mora
mo imati i jaku i nezavisnu Polj-sku"
"Ja sam čvrsto uvjeren iz svih
onih ogromnih žrtava koje su So-vjeti
dali u ovome ratu" — kaže
Krzvcki "da je Sovjetski Savez
spreman učiniti sve što je potreb-no
za mira"
Prešavši zatim na izvještaje o
političkim nemirima u Poljskoj
Leo Krzvcki je rekao: "Devede-set
posto tih aktivnosti
je po krugovima koji su bli-ski
bivšoj vladi u izbjeglištvu i
oružanim trupama pod komandom
generala Andersa Dok se ovdje
na široko javlja o anti-semitski- m
aktivnostima moramo znati da
politički teror tamo
i provode i protivnici sadanje
vlade Ljudi sa autoritetom u
Poljskoj imaju nepobitne dokaze
o velikim fondovima koje šalju
poljski disidenti iz vana za fi-nanciranje
terorističkih aktivno-sti
unutar Poljske"
Krzvcki predvidja da će sla-venski
narodi uključiv i Madjar-sk- u
1 Rumunjsku stvoriti osnovu
sa razvijanje sjedinjenih država
Europe
"U slavenskim zemljama" —
kaže Krzvcki "vidio sam prve
znakove prema razvijanju sjedi-njenih
država Europe radi unutar
nje stabilnosti koja kod njih po-stoji
radi tijesne suradnje me-dj- u
raznim i ra-di
toga sto tamo nema takve
krtae kao u Francuskoj Italiji
OrflioJ i dragim europskim arm-ijama
Povratio mm se k ewo- -
Jja sterenektti nareda u Ewft{
REVOLT U HOLANDSKOJ
! gf9jjjSMMMa
'likfa f JXAJSsMm? jf $f%(V I
Dok Ilolandejci pomoću Itrilanaca nastoje ponotno upos(aili kolo-nijalnu
tlast u Indoneziji tamošnji narod još uvjek mora žititi
primitivno Jedan primjer takve je pranje ote djece Jedlnsfv© Hlavessa
c
LEO PREDSJEDNIK AMERIĆKO-SLAVENSKO- G
KONGRESA PREDVIDJA SJEDINJENE
predsjednik
pred-sjednikom
Predsjednikom
predstavnici-ma
Istočno-europski- h
prijateljstvo
Sjedinjenim
po-državanje
podržavanje
podstreki-van- o
organiziraju
nacionalnostima
NOVOSTI
primititnosti
toliko uvjeren u njihovo jedin-stvo
i slogu da to nije u stanju
razoriti niti jedna sila na svijetu
Oni takodjer uzimaju pozitivno
stanovište i prema krupnoj indu-striji
Svi Slaveni su odlučni da
krupna industrija mora ostati u
rukama naroda"
"Izbori u Jugoslaviji i Bugar-skoj"
— nastavlja Krzvcki "odr-žavali
su se u čistoj demokrat-skoj
atmosferi Vlade u tim zem-ljama
uživaju oduševljenu potpo-ru
omladine zanatskih unija i se
u
Zagrebački "Narodni List" do-nosi
članak iz Karlovca pod gor-njim
naslovom U ovom Fe članku
izmedju ostalog iznosi: "Postu-pak
pred Okružnim narodnim su-dom
u Karlovcu protiv grupe "kri-žara"
ustala koje je organizirao
Ivan Budić župnik dubovačke žu-pe
u Karlovcu otkrio je svu mo-ralnu
gnjusobu i podmuklost jed-nog
dijela pokvarenog i protu-na-rodno- g
svećenstva koje se u svo-joj
svirepoj mržnji prema narod
noj vlasti ne žaca nikakve gadosti
Iz saslušanja okrivljenih Mari-je
Lonca rić i Zdenke Lončarić ko-tarske
jurišnice Melite Malčić te
ustaškog poručnika Hedl Aleksan-dra
l ustaškog jurišnika Milana
Pavelića jasno se vitfi kakovim
se podmuklim metodama služio
ovaj ustaški zločinac On je skup-ljao
ustaške elemente i od njih
formirao terorističke grupice sa
zadatkom da vrše atentate i ubij-stv- a
aktivista Narodno oslobodila-čkog
pokreta U toj svojoj zloči-načkoj
raboti on e uspio poveza-ti
sa pripadnicima terorističkih
grupacija u Zagrebu Sušaku 1 Ri-jeci
gdje su bili organizirani
punktovi za prebacivanje ustaških
i fašističkih ratnih zločinaca Za-hvaljujući
organima narodne vla
sti ovi planovi su još u početku
osujećeni i pripadnici Budićeve
grupe u Karlovcu našli u se u
zatvoru Vodja ove grupe župnik
Budić pobjegao je u Italiju
Iz iskaza saslušanih vidi se da
je Ivan Budić bio vezan sa terori-stičkom
organizacijom u Zagrebu
koja je automobilom i falsificira-nim
dokumentima prevozila ustaš-ke
bandite iz Zagreba i drugih
mjesta sa Istru odakle su se pre-bacivali
u Trst i Italiju Ti zločin-ci
uspjeli su na svom putu kros
Gorski kotar ubiti Antu Sedmaka
načelnika ministarstva poljopriv-rede
t šumarstva Federalne Hr
vatske
Župnik Iludić pripremao je
Karlovcu atdstva joi nakiti fvak- -
cfoaera naredaj vlasti
%lnftfj p£WVEH4Jv t& VBuB 3PR
lR&ftvHA liWwWWtrTiG
ljaštva Naročito je važno istaći
one korake koji su poduzeti u od-stranjivanju
nerazumijevanja iz-med- ju
industrijskih radnika i se-ljaka
U Bugarskoj za primjer
radnici se toliko žrtvuju da čak
i po nedjeljama i blagdanima ra-de
po selima pomagajući u po-pravcima
na kućama štalama i
poljoprivrednim orudjem"
Leo Krzvcki izjetljuje da polj-ske
zanatske unije danas obuhva-ćaju
jedan milijun i 10000(1 or
ganiziranih radnika
Organizacija zločinaca
svećeničkom ruhu
grupe župnika Budića jasno se 1-- di kako je on iskorištavao župni-čk- u
funkciju da uvlači ljude u svo-ju
terorističku organizaciju Taj
ustaški zločinac poj maskom "du-hovnika"
uvlačio je u svoju tero-rističku
mrežu maloljetnu omladi-nu
ranije pripremljenu ustaškom
propagandom Tu omladinu upo-trebljavao
je za izvršenje raznih
kriminalnih zadataka od kradje
cjepiva i lijekova po našim voj-nim
bolnicama do špijunaže i iz-vršavanja
ubistva narodnih bora-ca
Mreža ovog "duhovnog pasti-ra"
imala je svoje najčvršće točke
u samostanima Ustaškog na t po-ručnika
Željka Bucmeljća poslao
je župnik Budić iz Karlovca gdje
se ovaj najprije sakrivao u župi
sv Antuna u Zagrebu
Piše: ROSS Ml'NRO
Berlin — Niže su u kratkom
utisci iz opažanja britanskih i
australijskih dopisnika koji su
zajedno smenom proputovali sov-jetsku
okupacionu zonu u Nje
mačkoj:
Lindsav Fraster je preko ra-dio
stanice BBC govorio: "što me
se najviše dojmilo je to kako se
obični njemački gradjani odnose
prema sovjetskoj vojsci Nijem-ci
svoje poslove obavljaju pod
upravom njihovih t lasti Sve Iz-gleda
da sa velikim uspjesima vr-še
njihov pmao u rekonstrukci-ji"
Edmund Totnend u Dativ Tele-gra- ph
piše: "Dodir sa sovjetskim
vojnim onclrtma bio Je sa mene
najdragocjeniji dio našeg posjeta
Ruski vojnici sa kojima smo po-stigli
veliko prijateljstvo su vrlo
inteligentni Ona spontana topti-a- s
u našem sastanku sa njima u
aama Je Jo više pobudila pošto-vanje
ta budueu medjunarodnu
suradnju sa 8ovjtluia"
Pau--1 Bffcktrftl is Sjrday (A-straUJ- a)
hoJU m aMfM fcpaesHi
Piše: Charles Herbert Hucstis
Nf'ia dvojbe da mnogi Britano
m svijeta sa zabrinutošću gle- -
'iaiu na anjsku politiku laburit-k- i
lade Churchillova politika
u dizanja nepopularnih prijestolja
u Italiji i Grčkoj pa onda strije-'junj- e
grčkih patriota na ulicama
Atene po britanskim vojnicima
i 'gledalo je neshvatljivo kad su
prve tijestl javljale o tome Raz-log
da su britansko trupe u Grč-koj
zato da uspostave zakon l red
primljen je sa mnogo dvojbe Je-dan
Francuz je rekao da Englezi
uvjek nadju veliki moralni razlog
?a opravdanje svog ponašanja Mi
smo očekivali nešto boljeg od so-cijalističke
vlade čiji članovi su
dosta kritizirali Churchillovu no--
l't-k- u Ali sada se i oni aktivno
nrotivo jednodušnoj želji indones-ko- i'
naroda da se rješc holand--''
imperijalističkog jarma pod
I: ni'i su stoljećima robovali i pa-t- il
l'n-Hj- en po parlamentarcima
da kaže zašto se britanskim voj-- i
ii ma dozvoljava strijeljanje
rarljana na ulicama Jave i bom
bardiranje gradova Iz ratnih bro-dica
Mr Attlee se izgovarao na
potrebu podržavanja "dobrog su-Mod-rt- va" Britanija je "moralno
obavezana" pomagati Holandezi-m- a
u "uspostavi kontrole" i "po-državanju
zakona i reda" — o-pravd- avao
se Attlee Slične Izgo- -
tore objavio je i Economist jedan
od istaknutih engleskih žurnala
kada je pisao: "Pomagati — trp-jeti
— lokalne nacionalističke po-krete
u času ovog meteža za Bri-taniju
bi značilo gubitak prija-teljstva
sa njezinim susjedom"
Sve se to Čini ovako usprkos At-lantskog
čartera t čarteia Uje-dinjenih
Nacija koji jamče da si
narodi imaju pravo sami birati
formu vlade pod kojom će živjeti
POZADINA SITUACIJE V
HOLANDSKOJ INDIJI
To je jedna od najbogatijih ko-lonijalnih
pokrajina na svijetu sa
ogromnim poljoprivrednim i mi-neralnim
bogatstvima uljevnim
vrelima gumom šećerom čajom
kavom itd U 1937 godini je pro-cjenje- no
da je ukupni privatni
uložak u Holandskoj Indiji izno-sio
oko jedan bilijun i 500 mi-lijuna
dolara od čega je bilo ho-landsk- og
jedan bilijun dolara bri
tanskog 200 milijuna (u glavnom
u ulju) francuskog 35 milijuna
te japanskog njemačkog belgij-skog
i talijanskog po 10 milijuna
dolara Stanovništvo Holandske
Indije — njih 70 milijuna — sa-stoji
se od seljaštva radnika u ruč
nom zanatu radnika u rudnicima
i plantažama čija poprečna plaća
iznosi po 20 centi dnetno Procje-njen- o
je da je profit holandkih
firmi iznašao po 100 milijuna do-lara
godišnje dok je dohodak 9
posto stanotništta iznašao 12 po-sto
Poslije 30 godina okupacije
po Holandezima samo 8 posto na-roda
je pismeno u tom smislu da
mogu piati i čitati pisma u t lasti
tom jeziku To je tek nešto bo-lje
nego u Indiji gdje je prema
britanskoj enciklopediji samo 7
posto pismenih Engleska uprata
u Indiji postoji samo 200 godina!
Kad su Japanci nastupali južno
prema Indoneziji 1942 godine
indoneski nacionalisti su tražili
holandsku vladu da se narod nao
ruža za otpor invazorima To im
nije dozvoljeno jer su se Holande- -
zi bojali da bi urodjenici mogli
i njih napasti Kad su Nijemci
pregazili Holandiju Indonesci su
stavljeni pod prijeki sud Nacio
iz aeroplana u Tunisu i dvije go-dine
odležao u neprijateljskom
zatvoru piše u novini Sydney Sun
slijedeće: "Točno pred godinu da-na
u mom logorskom zatvoru vi-dio
sam kako su se Nijemci straš-no
bojali I bježali pred nastupa-jući
m ruskim vojnicima Zaista
su mislili da će biti masovno po-klani
To je bila Hitlerova bajka
Povrat i vši se sada na taj po Sov-jetima
okupirani teritorij vidio
sam stvarnost koja sasvim pobija
rusko strašilo — v:dio sam orga
nizirano stanje koje se popravlja
pod strogim ruskim nadtorom Ja
sam joi vite nego ushićen"
Denis Martin u Daily Herald
piše: "Na! poajet sna bdjeo nas je
sa valnim informacijama o nači-nu
kojim administracija maršala
takova sredjuje pitanje milijuna
njemačkih izbjeglica u provincija-ma
pod sovjetskom kontrolom
Raadvajaaje Jankerskik imanja
mnogo doprinosi djelomičnom rje-iavaa-jti
ovog velikog ljudskog
n
Hestry Badđv pila H Mouters:
"Takav trflaftlc kojeg sata ltWa m
kraHoe vrijeme dovodi me 4
Utorak 12 februar 1948
INDU!
nalistički sastanu bili su zabra-njeni
pro na umahstic'ke novine
bile su su-pendir- ane i mnogi vodje
zatvoreni uključiv i dr Soekarna
sadanjeg predsjednika republike
koji je bio optužen za navodnu su-radnju
sa Japancima Kad su do-šli
Japanci našli su ravnodušan
narod koji nije pružio nikakvog
otpora
Na 17 augusta 1945 uspostav-ljena
je inđoneska republika fjjl
je predsjednik dr Achmed Soe-kar-no i podpredsjednik dr Hoha-me- d Hatta Nova vlada je zemlju
proglasila nezavisnom najavila
svoju odlučnost za otpor Holande-zima
1 apelirala na svjetsko jav-no
mijenje za pomoć Japanske o-kupac- ione trupe se nisu protivilo
pokretu nezavisnosti i kad su sti-gle
male britanske sile da "razo-ružaju
Japance" nacionalisti su
već potpuno kontrolirali Javu Pu-sto
britanske i holandske trupo
nisu bile dovoljno znažne posra-ni
su Japanci da "pomognu u po-licijskim
svrhama" Zatim su br-zo
dopremljene nove sile uključiv
i britansku avijaciju Paljenje se-la
Besaki l otvaranje vatre na ne-moćni
narod podsjeća nas na ne-sretne
Lidice u ĆehoslovačkoJ A- -
menkancl su pak u toj epizodi
uzeli učešća na taj način što su
tražili od državnog tajnika u
VashIngtonu da se skinu svi
američki znakovi i slova sa troko-v- a
jeepova i drugog lend-leas- e
materijala koji je upotrebljen za
borbu protiv Indoneza Hindustan
Times kojeg uredjuje Gandijev
Fin okarakterizirao je ponašanje
Amerikanaca kao "izričitu mo-ralnu
puzavost"
Simpatija prema nacionalisti-ma
bila je na široko razgrajena
na istoku Sedam hiljada Jučkih
radnika u Singapore odbilo je to-variti
brodove za Javu U Austra-liji
je izbio štrajk protiv prevaža-nj- a
holandskih vojnika i oružja u
Javu Duh nacionalizma nije nova
stvar u Indoneziji Prema pisa
nju Andretv Rotha u Nation još
dvadesetih godina bili su tamo ne-miri
čiji vrhunac re razvio u ši-roki
pobunjenički pokret u 1926 i
1927 godini U februaru 1933 po-bunila
se inđoneska posada na ho-landsk- om
brodu Holandezi su za-tim
još više ograničili sloboštine
indoneskog naroda Postavljena je
tajna policija cenzura na štampi
pooštrena i skupštine zabranjene
Kaže se da je jednoć skupština
zabranjena u dvorani jer da je
bila rupa na krovu i da se vi
djelo nebo!
O Holandezima ima se puno za
govoriti po ovom pitanju Nakon
rata oni su se našli u očajnoj si
tuaciji pa se oslanjaju na njiho-ve
kolonije da im ono poprave
ekonomiju Imajući to u vidu
kraljica Wilhelmina je pred-ložila
statut po kojem bi Indone
zija postala dio holandskog kra-ljevstva
teoretski bi bila na is-tom
statutu kao i Holandija
Governer general van Mook koji
takodjer povoljno gleda za veće
sloboštine naroda govori sa znat-nim
nadama o rješenju ovog pi-tanja
Borbe u Indoneziji moraju
prestati i britanske trupe su duž-ne
iz te zemlje povući se Sto jo
skorije moguće Takvo je mišlje-nje
najkompetentnijih političara
U aprilu 1943 predsjednik Roose-te- lt
je rekao: "Mi mamo da je
dan izrabljivanja bogastta naroda
jedne zemlje za korist bilo koje
grupe u drugoj zemlji definitiv
no doao kraju" Sunce tog dana
sporo zapada ali ono će opet Iza-ći
i donesti drugi dan
Utisci stranih dopisnika u sovjetskoj
okupacionoj zoni Njemačke
miljenja da su sovjetski oficiri
radeći u glavnom kroz njemačke
komunističke uprave učinili iz-vanredan
posao u stavljanju u
red beznadni ekonomski kaos u
istočnoj Njemačkoj kakav Je po-stojao
prošlog maja"
PLAN HITLERA
(Prenos sa str 1)
ostalih saveznika nad Hitlerovom
Njemačkom omogućuje Ujedinje-nim
Nacijama izvršiti zasluženu
kaznu nad onima koji su mislili p-ro- biti
svijet Kazna se mora {svr-šiti
"U ime milijuna nevinih žrta-va
fašističkog terora u ime onih
koji su patili pod fašističkim jar-mom
i sa konsolidaciju mira u ci-jelom
svijetu mi pred optusene
donaiamo pravedan i potpuni ra-čun
koji se mora platiti To Je
raeaa u ime cijelog čovječanstva
mčun koji Je poduprt voljom i svi
ješću slobodoljaaecik naroda
VL ura i ti Lu l- -l "
MMlaaio fe rernai K A li
hhtim