000565 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
1i
i
1
STRANA 2
NOVOSTI
Publiehed every Tuesday Thursdav and Saturdcrv by tho
Novosti Publishing Company
In the Croatian Lcnguage
Authorlzed as Seconđ Claas Slail Post Office Dep&rttttst Ottaa
Reglstered in the Registrv Office for the City cl Toronto
cn tho 24th day of October 1941 cs
No 45052 CP
TzlC2i svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA: 206 Adelaida St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADeiaide 1642
Dopisi be2 potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Planovi za "stišavanje" krize u
Sjedinjenim Državama
U Sjedinjenim Američkim Državama sve vile sazrijevaju
preduslovi za ekonomsku krizu Mnogi američki ekonomisti
koji su još sasvim nedavno prikazivali u optimističkom tonu
najbliže perspektive privrednog razvitka Sjedinjenih Američkih
Država sada tvrde da će kriza nastupiti znatno ranije nego
što su oni predvidjali Članovi Ekonomskog savjeta pridoda-nog
pretsjedniku tvrde u svom referatu koji su podnijeli Tru-mcn- u
da "sadašnji znaci opasnosti već proriču ne "umjereno
opadanje" nego veliku krizu sličnu onoj koja je izbila 1928—
1932 godine"
Kakvi su to "znaci opasnosti" na koje upozorava ekonom-ski
organ Sjedinjenih Država? To' je prije svega opadanje
proizvodnje Opći indeks proizvodnje u Sjedinjenim Američkim
Državama snizio se juna mjeseca u usporedbi s martom za 7
poena Idućih mjeseci proizvodnja je i dalje padala Opadanje
se zapaža u radu lake preradjivačke energetičke automobil-ske
i nekih drugih grana industrije Besposlica raste U zemlji
već ima preko dva milijuna radnika potpuno neuposlenih oko
čest milijuna radnika koji su uposleni u proizvodnji samo po
lovinu svoga normalnog radnog vremena i oko milijun i po
koji rado manjo od 15 sati nedjeljno Kursovi akcija na njujor-šk- oj
burzi stalno padaju Skupoća i dalje raste to so zbog
toga neprekidno smanjuje kupovna moć unutrašnjeg tržišta
U Sjedinjenim Državama postoji danas dovoljno raznih
"teorija" o likvidiranju opasnosti od krize Ugledni američki
ekonomisti — profesori Sajmur Haris Koks Svizi i drugi pred-lažu
da se osigura potpuna zaposlenost stanovništva u nacio
nalnoj privredi da se likvidiraju uštede kod srednjih slojeva
i sav postojeći novac američkih gradjana pusti u promet s
tim da se obezbijedi platežno-sposobn- a potražnja američke
robe u zemlji Medjutim te teorije su isto tako utopijske kao
i sve druge teorije "planskog" ili "regulativnog" kapitalizma
Od višestrukih apela predsjednika Sjedinjenih Američkih
Država na "razboritost" na dobrovoljno sniženje cijena kao
sredstva za sprečavanje krize — nijo ispalo ništa
Svi ti projekti i prijedlozi o stabilizaciji američke ekono-mike
protivrječe samom sistemu vodjenja privrede u Sjedi-njenim
Državama Bilo bi naivno pretpostavljati da će magnati
Volstrita pristati na likvidaciju rezervne armije nezaposlenih
i da će odobriti projekte "potpune uposlenosti" ili da će u ime
"regulativnosti" pristati na kontrolu države nad njihovom
djelatnošću
Naprotiv život pokazuje da se u Sjedinjenim Američkim
Državama likvidiraju i posljedi i ostaci vladin kontrole i re-guliranja
koje je uveo Ruzvelt
Pod pritiskom preduzetnika i vlasnika ukinuta je kontrola
nad cijenama nad proizvodnjom nad stanarinom Jedini oblik
vladine kontrole koji se još očuvao u Sjedinjenim Državama
Jest kontrola nad vanjskom trgovinom To s objašnjava time
što američki monopoli traže izlaza iz sadašnje situacije u osva-janju
vanjskih tržišta Za to im Je potrebna pomoć države
suradnja državne blagajne Kao jedno od sredstava za odga-djanj- e
i ublažavanje krize u Sjedinjenim Državama pojavio se
čuveni "Maršalov plan" Posljednji dogadjaji su to još više
potvrdili Stvar je u tome da američki izvoz stalno opada
Mjeseca juna u usporedbi s majem on je opao za 13% a idući
mjesec donio je njegovo daljnje opadanje za 7 Dolarska
krisa u Europi i Južnoj Americi prijeti da izazove krizu ameri-čke
vanjske trgovine
Karakterističnu crtu "Maršalovog plana" predstavlja prije
svega klirinški karakter američke "pomoći" Sjedinjene Ame-ričke
Države daju dolare ali roba za te dolare ne smije se
kupili nigdje osim u Sjedinjenim Američkim Državama
svim tai ustav
nočin carinske granice Sjedinjenih Država ostaju zatvo-rene
katancem visokih obranbenih carina druge zemlje mo-raju
biti otvorene za priliv američke robe koja se može
prodati samoj Americi
Maršalov plan kao što je poznato Jest plan otvorenog
miješanja Država poslove europskih
država koje se podvrgnu "pomoći" To miješanje
osjeća se već i soda vrijeme dok članovi Kon
gresa vrše inspekciju Francuske Švedske i drugih europskih
aemolja Američke senatore i kongresmene mnoge
stvari koje su vrlo daleko cd pitanja kredita Naročito Fran
cuskoj kao što to "Liberasionu" piše Klod Marsial
raspituju snazi Generalne konfederacije rada njezinim
s poduzetnicima utjecaju konflikata na
itd
"Maršalov plan" koji nameću Zapad-noj
Europi podudara m s propagandom rata "Ratna
predstavlja još jedno sredstvo čiju bi pomoć mag- nati Volstrita htjeli da ublaže po njih neminovne ekonomske
potrese "strašeći se nove krize oni novi rat računa
jući da će taj način otkloniti prijeteću opasnost kraha i I
~&1W --5J~
i
0
— BORIS KIDRIČ —
Beograd — Ministar industrije njenicu socijalistički sektor drži
predsjednik vijeća danas dominantne pozicije u pri- -
Koriš Kldrič održao je na kon
ferenelji o komunalnim problemi-ma
u Beogradu referat u kojem je
Unio osnovne principe planiranja
cijena i evidencije u lokalnoj pri-vredi
Ministar Kidrič naročito je ista-kao
dopunsku ulogu lokalnih podu-zeća
Dok savezna i
proizvodnja imaju zadatak da za-dovolje
osnovne potrebe stanovni-štva
dotle lokalna proizvodnja ima
za zadatak da saveznu i republi-kansku
proizvodnju s jedne strane
nadopunjava kvantitativno a s
druge strane u pogledu kvaliteta
s obzirom na ukus i potrebe sta-novništva
u pojedinim krajevima
Iz ovog dopunskog karaktera
lokalne privrede proizlazi i razlika i javnoBk
u pogledu planiranja Planiranje
kod lokalnih poduzeća ograničava
se na globalne planove puštajući
slobodno djelovanje ponude i po
tražnje u pogledu cijena izbora i
kvaliteta Ovo vrijedi ne samo za
protiv
dolazi
lokalna poduzeća žice članke knjige
za ona lokalna poduzeća ve" itd
nalaze privatnim rukama
Općenito istočne
Ministar je Europe smatra da
potrebu zanatstvu osi--1 "uvoz" niti koristan
zaposlenje Zanatstvo
kao proizvadjač Narodi istočne
da Sjedinjene Države
lokalne privrede naročito uvažati mašineriju
pogledu proizvode pomoć
je
za
U "Rorbi" je objav-ljen
članak u kojem iznosi da
u francuskoj okupacionoj zoni Nje-mačke
priličan jugosla-venskih
ratnih zločinaca fran-cuske
ne samo što onemogu-ćavaju
njihovo izručenje jugosla-venskim
vlastima nego ih na pro-tiv
vrbuju u francuske rudnike
Legiju stranaca
francuska fran-cuske
okupacione
"Rorba" vrše najočitije krfenje
Pariški list "Ordre" objavljuje
članak situaciji Grčkoj ko-me
pobija je grčka
samo direktna posljedica an-tagonizma
izmedju
Saveza Amerike List
su tu u Francuskoj proširili
grčki monarhofaiisti bi op
ravdali dolazak na
pomoć inostrane oružane interven-cije
"Ordre" dalje
uzroci grčke ne leže u su-protnosti
sovjetskih američkih
interesa eć je uzrok anglo-američka
intervencija
"Kada bi se krvavi dogadjaji u
Grčkoj nastavlja list objaš-njavali
posljedicama
stranog rivaliteta bi čovjek
prisna da je nezavisnost
integritet u opasnosti
dvije tom slučaju
daleko od teze prema
kojoj je
u unutrašnja pitanja
samo "logična potrebna reakcija
na eventualne intervencije balkan-skih
Grčke" je razlog
miješanja samo "očuvanje ne-zavisnosti
integriteta Grčke" Ali
integritet nezavisnost Grčke nisu
nikad bili ugroženi od njenih sje-vernih
susjeda Iz proizlazi
da su te-Engle- zi Amerikanci jed- -
Drugo Sjedinjene Američke Države zahtijevaju ukidanje nostavno nastanili u Grčkoj po- -
carfnakih ograničenja u zemliama u Na ne do--
ne
u
Sjedinjenih u unutrašnje
dolarskoj
za američkog
interesiraju
u
u istraživači
o o
odnosima o proizvod-nju
Sjedinjene Države
novog
psihoza" uz
potpaljuju
na
republikanska
se
zvoljava nikakvo prisuetvo niti
prolaz stranih preko grčke
teritorij bez zakona
prekršivši sve principe
NOVOSTI Četvrtak 18 decembra 1947
KOMUNALNIM PROBLEMIMA Seljačke radne zadruge
JUGOSLAVIJE
da
privrednog
da
da
da
da
Anglo-Amerika-na- ca
Jugoslavije Zbog je
bilo moguće da se odmah predje
na plansku privredu da se ne-posredno
planira državna privreda
je državna privreda domi-nantna
bilo je moguće provesti u
globalne privredne planove
na ostalim sektorima
Ne interesiraju se za
američku kulturu
Prag — U Ćehoslovačkoj se
poduzimaju koraci za zabranu uvo-za
američkih smješica drugih
sličnih publikacija nisu od
Već se dulje vremena u zemlja-ma
istočne Europe vodi kampanja
prodiranja "reakcionarne
protivnički raspoložene američke
ideologije koja kroz smje
državna nego slike filmo- -
koja se
u I se u zemljama
Kldrič naročito ista- - američki
kao da se nije potreban
gura puno 8vrsl za koju se narod zalaže
sitni robni može zemalja Europe
vrlo mnogo doprinijeti dopunskom traže tre-sekto- ru
hranu i
u kvaliteta jruge za u rekon- -
Ministar Kidrič podvukao či- - ' strukciji
se
i
Reograd —
nalazi broj
i
vlasti
i
"Time lada i
vlasti — ističe
Za krivi
o u u
tvrdjenja da
kriza
Sovjetskog
i tvrdi
ideju
kako
svoj vlast uz
podvlači
krize
i
tome
— —
direktnim
onda
morao
i Grčke s
strane i u nismo
američke
miješanje
Grčke
i
susjeda i da
ovog
1
i
toga
i
osim SAD 1 {""' njen — koji
dok
trupa
specijalnog i
takodjer
vredi toga i
i
PoSto
život
i
i
koje
i
i
takav
baju
primljenih obaveza prema Moskov-skoj
deklaraciji od 1943 godine"
"Ilorba" dalje kaže da su fran-cuske
vlasti u Koblencu i Niderlaj-san- u
medju ustašama i četnicima
izbjeglim iz Jugoslavije izvršile
izbor za Legiju stranaca Ovi naja-mnici
otpremani su u Marselj gdje
su obučavani a zatim su prebačeni
u Viet-Na- m ili zadržani u Fran
cuskoj
"Horba" citira jedno od pisama
koje legionari iz Indije Šalju u
u
su
nacionalnog suvereniteta i prsva
naroda na samoopredjeljenje Č-injenica
da su se engleske trupe
nastanile u Grčkoj prije stabiliza-cije
balkanskih republika kao ne-zavisnih
država pokazuje lažnost
ovog dokazivanja i nasuprot tome
dokazuje da je opasnost interven-cije
sa sjevera samo izgovor
Tako je grčka nezavisnost ugu-šena
snagom oružja a Devinovi la-buristi
uspjeli su da isfabrikuju
većinu od 90 posto na izborima u
ožujku 19 1G godine Rlagodareći
ovoj intervenciji došlo je do po-znatog
referenduma pomoću kojeg
Je Rcvin obdario Grčku kraljem
koji na savjesti ima već jednu di-ktaturu"
Na kraju članka se kaže: "U
biti omogućeno
je Uskoro
grčko i što nije grčko
nacionalnog i američkog U tome
i jeste čitav grčki problem čiji je
predmet još uvijek nacionalna ne-zavisnost
i demokracija
EMPRESS CANADA"
STIGAO U HAUFAX
Halifax Dec 17 — "Empress
of Canada" veliki prekooceanski i
parobrod stigao je danas po prvi
puta poslije rata u ovu luku Na
parobrodu se nalazi 770 putnika
medju kojima Je i onih "raseljenih
lica" koje razne kompanije vrbuju
po Europi i dovlače u Kanadu
kao jeftinu snagu
gubitka svojih profita" — rekao je na plenarnoj sjednici Gene-ralne
skupštine šef sovjetske delegacije Visinski Američki
monopolisti razvijaju sada ratnu industriju da bi za sebe I
osigurali i ubuduće dobijanje visokih profita i izbjegli krizu
hiperprodukcije račun potpaljivača novog rata j
U Sjedinjenim Državama postoji Čitava Ikoja ekonomista '
otvorenih hapologeta imperijalističkih osvajanja koja smotre I
da jedino ratovi mogu osigurati normalno funkcioniranje
nomskog života i da jedino rat predstavlja sigurnu garanciju
od kriza
Volstrit pomoću američkih vladinih krugova traži da ubla-ži
neminovnu ekonomsku krizu prije svega putem sužavanja
ekonomske nezavisnosti i političke suverenosti drugih zemalja
a osim toga putem trke u naoružavanju Ni jedan ni drugi
put nemaju ničeg zajedničkog s principima Organizacije Uje-dinjenih
Nacija
A O
dobit će kredit od 2
milijuna dinara
Pula — Od oslobodjenja do da-nas
na polju zadrugarstva postig-nuti
su u Istri značajni uspjesi
Za vrijeme fašističkog režima za-drugars- tvo
u Istri skoro nije ni
postojalo Jer radnici e zadruge
(cooperative operaie) pod tadaš-njim
režimom nisu mogle raditi u
korist narodnih masa
Vo svršetku rata počele su vrlo
brzo nicati prve zadruge Najbroj-nije
su zadruge u kotaru Opatija
gdje ih ima 21 a po broju upisa-nih
zadrugara najbolj rezultate
postigao je kotar Vodnjan gdje
je u zadruge 6tupilo 85% ukupnog
broja stanovništva Po radu naj
bolje su zemljoradnička nabavno-prodajn- a
zadruga u Tinjanu u Pa-zinsk- om
kotaru i nabavno prodaj-ne-zadru- ge
u Rovinju u Vodnjanu
Za daljnji razvitak i uspješan
rad zadrugama u Istri dodijeljen
je državni kratkoročni kredit od
45 milijuna a posebno 8
dinara na ime dugoročnih zajma
Veliki dopunski kredit za ovogodi-inj- u
obnovu Istre zahvatio je i
zadružne objekte Posvećena Je u
prvom redu velika pažnja selja-čkim
radnim zadrugama Na ze-mljištu
10 seljačkih radnih zadru-ga
bit će do kraja ove godine zavr-šeni
predvidjeni gradjevinski ra-dovi
Za potrebe preorijentacije poljo-privrede
u Istri veći razvoj vino-gradarstva
i porast stočarstva se
ljačke radne zadruge dobit će kre
dit od 2 milijuna dinara
U Francuskoj vrbuju ratni zločinci
rudnike Legiju stranaca
situaciju Grčkoj
Anglo-Amerikan- ci
Jugoslaviju Tako je Jelena Iiindar
iz Sremskih Karlovaca primila
zvanično obavještenje da je njezin
sin legioner Stjepan Binder broj
37347 po narodnosti Jugoslaven
ubijen 17 aprila 1947 godine
prilikom operacija u Indo-Ki-ni
Dalje "Dorba" piše da se osim
četnika i ustaša u francuskoj voj-sci
i Legiji stranaca bore pripad-nici
Vermahta gestapovci i ratni
zločinci drugih narodnosti
Na kraju članka "Ilorba" kaže:
"Vrbovanje ustaša i četnika na ra-dove
u Francuskoj i njihovo uvr-štavanje
u vojsku i Le-giju
stranaca predstavlja grub
anti-jugoslaven- ski ispad U isto
vrijeme to znači bezobzirno krše-nje
medjunarodnih sporazuma i
nepoštivanje datih obaveza Fran-cuska
reakcija u andersovcima
četnicima i ustašama vidi jeftinu
radnu snagu i plaćene najamnike
za napade na radničku klasu Fran-cuske
i za nasrtaj protiv interesa
francuskog naroda i demokracije"
POMOĆ RIBARSKIM ZADRU-GAMA
U KOTARU ŠIBENIK
Šibenik — Ribarski odsjek Ko-tarskog
narodnog odbora dodijelio
je ribarskoj zadrugi u Murteru 5
kanalskih koča za ribolov a za- -
drugama u Jezeru Primoštenu Ro
a za najkraće vrijeme zadruga će
ronilački aparat kojim će
Grčkoj postoji sukob interesa ali bolje vadjenje ko-to
sukob izmedju onoga što ralja spužava će zadruga
izmedju
OF
radnu
na
eko--
milijuna
francusku
i dvije kanalske koče koji
će raditi i u zimskoj sezoni
!
Metode provokatora
Postupak čileanske vlade i čile-anskih
vlast prema na-i- m diplo-matskim
predstavnicima Andriji
Cunji i Daliboru Jakaši koji je
doveo do odluke vladu FNRJ da
prekine diplomatske odnose s Či-leom
još uvjek je predmet pažnje
i naše i ostale demokratske javno-sti
To u prvom redu zbog toga
sto taj postupak nesumnjivo pred-stavlja
jedan od najtipićnijih pri-mjera
grubog kršenja osnovnih
principa koji bi trebali da važe
u praksi medjunarodnih odnosa
On je samim tim još jedan dokaz
koliko imperijalističke gazde i nji-hove
sluge ne biraju sredstva u
svojoj antidemokratskoj kampanji
i koliko se upinju da nanesu bilo
na kakav način štete nezavisnim
i slobodnim zemljama Kroz ovaj
primjer vidi se joS jedna karakte-ristika
one politike koju izvjesni
odredjeni ne samo čileanski nego
i medjunarodni krugovi žele da
sprovedu
Bezobrazni metodi volstritske (a
to znači i čileanske) "demokracije"
u potpunosti su se objelodanili pre
ko ovog slučaja
Evo kako je postupljeno s našim
diplomatskim pretstavnicima u ime
i za račun te "demokratije"
Andreja Cunja je bio vršilac
dužnosti našeg '
u Santiagu de čile a Dalibor Ja-kaša
sekretar našeg poslanstva u
Buonos Airesu Osmog oktobra Cu-nja
je iznenada pozvat u čilean-sko
Ministarstvo spoljnih poslova
gde mu je spoljnih poslo-va
g San saopUio da mora napu
stiti čile i to u najkraćem roku
Na njegov zahtev da mu se saop--
šte razlozi za takav postupak g
San mu je rekao "da je njegov rad
nezakonit i da je održavao veze s
argentinskim državljanima Jugo-slavenskog
porekla naročito s ru
darima" Na sva njegova traženja
da mu se dozvoli da završi najhit-nije
poslove i da dodje u vezu sa
svojom porodicom odgovoreno mu
Je da mu se "ne može izaći u su
sret zbog hitnosti" U hali mini
starstva za to vreme čekao ga Je
policajac koji ga je "otpratio" do
aerodroma
Istoga dana policija je u Santia
gu de čile uhapsila sav etnika Ja-kaš- u
koji se tu nalazio po služ-benom
poslu odvela ga na aero-drom
a uput mu oduzela sva do
kumenta Rila su tri policajca od
kojih su dvojica držali ruke
dok mu je treći džepove
Posle su i Cunja i Jakaša
specijalnim avionom prebačeni u
Mendosu i tu predati argentinskoj
policiji Jakaša Je tu pušten na
slobodu ali je "ostao pod polici-ski- m
nadzorom" Cunja je zadržan
u policiji gde su mu uzeli 11 oti-saka
ilca leve i desne ruke Sut-radan
su i Cunja i Jakaša otpu-tovali
za Ruenos Aires: Cunja pra-ćen
od policajca a Jakaša kao
"slobodan" Kad su stigli u grad
Mercedes 100 kilometara od
Ruenos
pet
lišili slobode Sva traženja Cunje
i Jakaše da im se omogući da do- -
dju vezu s našim poslanstvom
u Ruenos Airesu odbijena su
Sutradan 10 oktobra obojica cu
odvedeni u Ruenos Aires i tu pre-dati
policiji Tamo im je pored
zabranjeno da razgovaraju
svom Jeziku Policija poku- -
goznici i Žirju svakoj po dvije i šala da ih "saslušava" Jakaša je
i koče Koraljsko-ribarsk- oj zadruzi odbio Zatim su policajci poku- -
u Zlarinu je jedan mo-- 1 šali da mu uzmu otiske prsti-tor- ni
brod i dva ronilačka odijela I ju čemu se on i tom
dobiti i
je i
dobiti
ma
:
mu
kom je povredio vene na levoj ruci
Protestujući protiv ovakvog ban
i
gradje Ruenoi Airesa dok je Cunja
bio dalje zadržan u policijL Pu-šten
je tek 13 oktobra oko 1 čas
po podne Na njegovo pitanje za-što
je hapšen odgovoreno mu je
"da je trebao ispitati da li je nje-gov
rad u čileu imao odjeka i u
Argentini" Na kraju su mu sa-opšt- ili da mora dati obavezu "da
neće po ovom slučaju davati nika-kve
izjave novinarima i da se neće
pojavljivati nigde gde bi ga po-znali"
Na sve to prilikom "istra-ge"
nadodano je i jedno pismo
Jakaše To "pismo" su i objavili
neki čileanski listovi Kroz to pi-smo
koje je Jakaša bio započeo
a volstritski agenti dopisali ma-šinom
naročito se ogledaju meto-de
najpodlijih izmišljotina da bi
se naši pretstavnici i preko "pi-smenih"
dokumenata optužili Na-ime
Jakaša je počeo jedno porodi-čno
pismo na čistom našem jeziku
i napisao nešto više nego jedan
pasus Na tako nadjenom zapo-četom
pismu provokatori su pro-dužili:
"U mojoj misiji našao sam
ogromnih poteškoća zbog silovite
akcije poduzete prema našoj Par-tiji
štrajak slijedi čvrsto sa-glas- no sa p anom M T pak je si-gurno
da ćemo potpuno uspjeti ako
druži Indijanci koji se bave uglje- -
otpravnika poslova nom budu imali dovoljno pouzdanja
ministar
pretresao
toga
(oko
ostalog
u našoj stvari i ako se moći
izdržati još nekoliko meseci"
i slično
Dakle: "štrajak" "dru-ži
Indijanci" itd to je ono pre-ko
čega čileanska vlada i njeni
inostrani gospodari misle da mogu
da opravdaju svoje protivdemo-kratsk- e
provokatorske postupke
Da je ovo pismo najobičniji falsi-fikat
pokazuje pored ostalog i
jezik kojim je "inkriminisani" do-datak
pisan
Navedene činjenice se ne
opovrgnuti nikakvim mahinacija-m- a
niti važarskim pričama o ne-kakvoj
"subverzivnoj delatnosti"
jugoslovenskih diplomata koje po-kušavaju
da proture čileanski zva-nič- ni
krugovi i oni američki kru-govi
koji im naredjuju da predu-zima- ju
ispade ovakve vrste Ne-osnovan- ost
svog zločinačkog postu-pka
prema našim diplomatskim
pretstavnicima oni ne po-reći
Mi znamo da je u ovom slučaju
sluga postupio po tiaredjcnju svo-ga
gazde Sluge iz postupili
su po naredjenju gazde iz
Vašingtona Otuda i nijo čudo da
se ovako uradilo s pretstavnicima
jedne slobodne nezavisne demo-kratske
zemlje kao Ito je to Jugo-slavija
ZAVRŠENO LICENCIRANJE
PASTUHA U KOTARU
NOVSKA
Novska Na području Kotara
Novska završeno je komisijsko 11- -
cenciranjc pastuha Licenciranje je
Airesa) u njihov vagon je obavljeno na dva mjestn u Nov-ušl- o
policajaca koji su Jakašu skoj i u Jasenovcu Licencirano
u
na je
to
dodijeljen silom
odupro prili- -
budu
Partija
mogu
mogu
čilea
svoga
je svega osam pastuha iz privatne
njege ali tako slabe kvalitete da
je komisija bila prisiljena licenci-ra- ti
medju njima dva belgijska
križanca koji ne odgovaraju uvje-tima
ovoga kraja Najbolje licen-cirani
pastuh domaćeg uzgoja tipa
lipicanera je vlasništvo seljaka
Mije Kvaternika iz Piljenica
Iako je Novski kotar uzgojno
područje toplokrvnog konja llpi-caners- ke
pasmine u njemu brzo
prodiru hladnokrvni konji radi po-manjkanja
dobrih rasplodnih top-lokrvnih
pastuha Za ponovno uzdi--
ditskog postupka Jakaša je štraj-- 1 žanje konjogojstva u ovom kotaru
kovao gladju Jedanaestog oktobra potrebno je nabaviti i raspodijeliti
je pušten na slobodu pošto je pret- - barem 12 dobrih toplokrvnih pa-hod- no
bio odveden u jedno pred-- ' stuha tipa lipicanera
1 u A tfik Bi SV K VHHiHEMkv'JD i k r-ifVM-
7— ti _H5 hL_ w B K TFWSam S I 1&I%t¥r TwlTfP(w7MWrlWKl mzrv Bt u? kjo LwBi rrtyy7" _ i itj _"m
? hw Si Si 'tt w rlfefc F3?siEr ¥"j "- - - -- dsKsSBSBŠ?? wi
Rrverend dr James ft Grant iz hara Ontario govori na kuptni koju je sazvao Proplea' Forum
pred parlamentarnom zgradom u Ollani da protcMira protiv onima nja filma "iron C urlam za pri-kazivanje
izdajničke uloge Igor Couzcnka
I t '
i
—
—
1
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, December 18, 1947 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1947-12-18 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot001162 |
Description
| Title | 000565 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | 1i i 1 STRANA 2 NOVOSTI Publiehed every Tuesday Thursdav and Saturdcrv by tho Novosti Publishing Company In the Croatian Lcnguage Authorlzed as Seconđ Claas Slail Post Office Dep&rttttst Ottaa Reglstered in the Registrv Office for the City cl Toronto cn tho 24th day of October 1941 cs No 45052 CP TzlC2i svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku ADRESA: 206 Adelaida St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADeiaide 1642 Dopisi be2 potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Planovi za "stišavanje" krize u Sjedinjenim Državama U Sjedinjenim Američkim Državama sve vile sazrijevaju preduslovi za ekonomsku krizu Mnogi američki ekonomisti koji su još sasvim nedavno prikazivali u optimističkom tonu najbliže perspektive privrednog razvitka Sjedinjenih Američkih Država sada tvrde da će kriza nastupiti znatno ranije nego što su oni predvidjali Članovi Ekonomskog savjeta pridoda-nog pretsjedniku tvrde u svom referatu koji su podnijeli Tru-mcn- u da "sadašnji znaci opasnosti već proriču ne "umjereno opadanje" nego veliku krizu sličnu onoj koja je izbila 1928— 1932 godine" Kakvi su to "znaci opasnosti" na koje upozorava ekonom-ski organ Sjedinjenih Država? To' je prije svega opadanje proizvodnje Opći indeks proizvodnje u Sjedinjenim Američkim Državama snizio se juna mjeseca u usporedbi s martom za 7 poena Idućih mjeseci proizvodnja je i dalje padala Opadanje se zapaža u radu lake preradjivačke energetičke automobil-ske i nekih drugih grana industrije Besposlica raste U zemlji već ima preko dva milijuna radnika potpuno neuposlenih oko čest milijuna radnika koji su uposleni u proizvodnji samo po lovinu svoga normalnog radnog vremena i oko milijun i po koji rado manjo od 15 sati nedjeljno Kursovi akcija na njujor-šk- oj burzi stalno padaju Skupoća i dalje raste to so zbog toga neprekidno smanjuje kupovna moć unutrašnjeg tržišta U Sjedinjenim Državama postoji danas dovoljno raznih "teorija" o likvidiranju opasnosti od krize Ugledni američki ekonomisti — profesori Sajmur Haris Koks Svizi i drugi pred-lažu da se osigura potpuna zaposlenost stanovništva u nacio nalnoj privredi da se likvidiraju uštede kod srednjih slojeva i sav postojeći novac američkih gradjana pusti u promet s tim da se obezbijedi platežno-sposobn- a potražnja američke robe u zemlji Medjutim te teorije su isto tako utopijske kao i sve druge teorije "planskog" ili "regulativnog" kapitalizma Od višestrukih apela predsjednika Sjedinjenih Američkih Država na "razboritost" na dobrovoljno sniženje cijena kao sredstva za sprečavanje krize — nijo ispalo ništa Svi ti projekti i prijedlozi o stabilizaciji američke ekono-mike protivrječe samom sistemu vodjenja privrede u Sjedi-njenim Državama Bilo bi naivno pretpostavljati da će magnati Volstrita pristati na likvidaciju rezervne armije nezaposlenih i da će odobriti projekte "potpune uposlenosti" ili da će u ime "regulativnosti" pristati na kontrolu države nad njihovom djelatnošću Naprotiv život pokazuje da se u Sjedinjenim Američkim Državama likvidiraju i posljedi i ostaci vladin kontrole i re-guliranja koje je uveo Ruzvelt Pod pritiskom preduzetnika i vlasnika ukinuta je kontrola nad cijenama nad proizvodnjom nad stanarinom Jedini oblik vladine kontrole koji se još očuvao u Sjedinjenim Državama Jest kontrola nad vanjskom trgovinom To s objašnjava time što američki monopoli traže izlaza iz sadašnje situacije u osva-janju vanjskih tržišta Za to im Je potrebna pomoć države suradnja državne blagajne Kao jedno od sredstava za odga-djanj- e i ublažavanje krize u Sjedinjenim Državama pojavio se čuveni "Maršalov plan" Posljednji dogadjaji su to još više potvrdili Stvar je u tome da američki izvoz stalno opada Mjeseca juna u usporedbi s majem on je opao za 13% a idući mjesec donio je njegovo daljnje opadanje za 7 Dolarska krisa u Europi i Južnoj Americi prijeti da izazove krizu ameri-čke vanjske trgovine Karakterističnu crtu "Maršalovog plana" predstavlja prije svega klirinški karakter američke "pomoći" Sjedinjene Ame-ričke Države daju dolare ali roba za te dolare ne smije se kupili nigdje osim u Sjedinjenim Američkim Državama svim tai ustav nočin carinske granice Sjedinjenih Država ostaju zatvo-rene katancem visokih obranbenih carina druge zemlje mo-raju biti otvorene za priliv američke robe koja se može prodati samoj Americi Maršalov plan kao što je poznato Jest plan otvorenog miješanja Država poslove europskih država koje se podvrgnu "pomoći" To miješanje osjeća se već i soda vrijeme dok članovi Kon gresa vrše inspekciju Francuske Švedske i drugih europskih aemolja Američke senatore i kongresmene mnoge stvari koje su vrlo daleko cd pitanja kredita Naročito Fran cuskoj kao što to "Liberasionu" piše Klod Marsial raspituju snazi Generalne konfederacije rada njezinim s poduzetnicima utjecaju konflikata na itd "Maršalov plan" koji nameću Zapad-noj Europi podudara m s propagandom rata "Ratna predstavlja još jedno sredstvo čiju bi pomoć mag- nati Volstrita htjeli da ublaže po njih neminovne ekonomske potrese "strašeći se nove krize oni novi rat računa jući da će taj način otkloniti prijeteću opasnost kraha i I ~&1W --5J~ i 0 — BORIS KIDRIČ — Beograd — Ministar industrije njenicu socijalistički sektor drži predsjednik vijeća danas dominantne pozicije u pri- - Koriš Kldrič održao je na kon ferenelji o komunalnim problemi-ma u Beogradu referat u kojem je Unio osnovne principe planiranja cijena i evidencije u lokalnoj pri-vredi Ministar Kidrič naročito je ista-kao dopunsku ulogu lokalnih podu-zeća Dok savezna i proizvodnja imaju zadatak da za-dovolje osnovne potrebe stanovni-štva dotle lokalna proizvodnja ima za zadatak da saveznu i republi-kansku proizvodnju s jedne strane nadopunjava kvantitativno a s druge strane u pogledu kvaliteta s obzirom na ukus i potrebe sta-novništva u pojedinim krajevima Iz ovog dopunskog karaktera lokalne privrede proizlazi i razlika i javnoBk u pogledu planiranja Planiranje kod lokalnih poduzeća ograničava se na globalne planove puštajući slobodno djelovanje ponude i po tražnje u pogledu cijena izbora i kvaliteta Ovo vrijedi ne samo za protiv dolazi lokalna poduzeća žice članke knjige za ona lokalna poduzeća ve" itd nalaze privatnim rukama Općenito istočne Ministar je Europe smatra da potrebu zanatstvu osi--1 "uvoz" niti koristan zaposlenje Zanatstvo kao proizvadjač Narodi istočne da Sjedinjene Države lokalne privrede naročito uvažati mašineriju pogledu proizvode pomoć je za U "Rorbi" je objav-ljen članak u kojem iznosi da u francuskoj okupacionoj zoni Nje-mačke priličan jugosla-venskih ratnih zločinaca fran-cuske ne samo što onemogu-ćavaju njihovo izručenje jugosla-venskim vlastima nego ih na pro-tiv vrbuju u francuske rudnike Legiju stranaca francuska fran-cuske okupacione "Rorba" vrše najočitije krfenje Pariški list "Ordre" objavljuje članak situaciji Grčkoj ko-me pobija je grčka samo direktna posljedica an-tagonizma izmedju Saveza Amerike List su tu u Francuskoj proširili grčki monarhofaiisti bi op ravdali dolazak na pomoć inostrane oružane interven-cije "Ordre" dalje uzroci grčke ne leže u su-protnosti sovjetskih američkih interesa eć je uzrok anglo-američka intervencija "Kada bi se krvavi dogadjaji u Grčkoj nastavlja list objaš-njavali posljedicama stranog rivaliteta bi čovjek prisna da je nezavisnost integritet u opasnosti dvije tom slučaju daleko od teze prema kojoj je u unutrašnja pitanja samo "logična potrebna reakcija na eventualne intervencije balkan-skih Grčke" je razlog miješanja samo "očuvanje ne-zavisnosti integriteta Grčke" Ali integritet nezavisnost Grčke nisu nikad bili ugroženi od njenih sje-vernih susjeda Iz proizlazi da su te-Engle- zi Amerikanci jed- - Drugo Sjedinjene Američke Države zahtijevaju ukidanje nostavno nastanili u Grčkoj po- - carfnakih ograničenja u zemliama u Na ne do-- ne u Sjedinjenih u unutrašnje dolarskoj za američkog interesiraju u u istraživači o o odnosima o proizvod-nju Sjedinjene Države novog psihoza" uz potpaljuju na republikanska se zvoljava nikakvo prisuetvo niti prolaz stranih preko grčke teritorij bez zakona prekršivši sve principe NOVOSTI Četvrtak 18 decembra 1947 KOMUNALNIM PROBLEMIMA Seljačke radne zadruge JUGOSLAVIJE da privrednog da da da da Anglo-Amerika-na- ca Jugoslavije Zbog je bilo moguće da se odmah predje na plansku privredu da se ne-posredno planira državna privreda je državna privreda domi-nantna bilo je moguće provesti u globalne privredne planove na ostalim sektorima Ne interesiraju se za američku kulturu Prag — U Ćehoslovačkoj se poduzimaju koraci za zabranu uvo-za američkih smješica drugih sličnih publikacija nisu od Već se dulje vremena u zemlja-ma istočne Europe vodi kampanja prodiranja "reakcionarne protivnički raspoložene američke ideologije koja kroz smje državna nego slike filmo- - koja se u I se u zemljama Kldrič naročito ista- - američki kao da se nije potreban gura puno 8vrsl za koju se narod zalaže sitni robni može zemalja Europe vrlo mnogo doprinijeti dopunskom traže tre-sekto- ru hranu i u kvaliteta jruge za u rekon- - Ministar Kidrič podvukao či- - ' strukciji se i Reograd — nalazi broj i vlasti i "Time lada i vlasti — ističe Za krivi o u u tvrdjenja da kriza Sovjetskog i tvrdi ideju kako svoj vlast uz podvlači krize i tome — — direktnim onda morao i Grčke s strane i u nismo američke miješanje Grčke i susjeda i da ovog 1 i toga i osim SAD 1 {""' njen — koji dok trupa specijalnog i takodjer vredi toga i i PoSto život i i koje i i takav baju primljenih obaveza prema Moskov-skoj deklaraciji od 1943 godine" "Ilorba" dalje kaže da su fran-cuske vlasti u Koblencu i Niderlaj-san- u medju ustašama i četnicima izbjeglim iz Jugoslavije izvršile izbor za Legiju stranaca Ovi naja-mnici otpremani su u Marselj gdje su obučavani a zatim su prebačeni u Viet-Na- m ili zadržani u Fran cuskoj "Horba" citira jedno od pisama koje legionari iz Indije Šalju u u su nacionalnog suvereniteta i prsva naroda na samoopredjeljenje Č-injenica da su se engleske trupe nastanile u Grčkoj prije stabiliza-cije balkanskih republika kao ne-zavisnih država pokazuje lažnost ovog dokazivanja i nasuprot tome dokazuje da je opasnost interven-cije sa sjevera samo izgovor Tako je grčka nezavisnost ugu-šena snagom oružja a Devinovi la-buristi uspjeli su da isfabrikuju većinu od 90 posto na izborima u ožujku 19 1G godine Rlagodareći ovoj intervenciji došlo je do po-znatog referenduma pomoću kojeg Je Rcvin obdario Grčku kraljem koji na savjesti ima već jednu di-ktaturu" Na kraju članka se kaže: "U biti omogućeno je Uskoro grčko i što nije grčko nacionalnog i američkog U tome i jeste čitav grčki problem čiji je predmet još uvijek nacionalna ne-zavisnost i demokracija EMPRESS CANADA" STIGAO U HAUFAX Halifax Dec 17 — "Empress of Canada" veliki prekooceanski i parobrod stigao je danas po prvi puta poslije rata u ovu luku Na parobrodu se nalazi 770 putnika medju kojima Je i onih "raseljenih lica" koje razne kompanije vrbuju po Europi i dovlače u Kanadu kao jeftinu snagu gubitka svojih profita" — rekao je na plenarnoj sjednici Gene-ralne skupštine šef sovjetske delegacije Visinski Američki monopolisti razvijaju sada ratnu industriju da bi za sebe I osigurali i ubuduće dobijanje visokih profita i izbjegli krizu hiperprodukcije račun potpaljivača novog rata j U Sjedinjenim Državama postoji Čitava Ikoja ekonomista ' otvorenih hapologeta imperijalističkih osvajanja koja smotre I da jedino ratovi mogu osigurati normalno funkcioniranje nomskog života i da jedino rat predstavlja sigurnu garanciju od kriza Volstrit pomoću američkih vladinih krugova traži da ubla-ži neminovnu ekonomsku krizu prije svega putem sužavanja ekonomske nezavisnosti i političke suverenosti drugih zemalja a osim toga putem trke u naoružavanju Ni jedan ni drugi put nemaju ničeg zajedničkog s principima Organizacije Uje-dinjenih Nacija A O dobit će kredit od 2 milijuna dinara Pula — Od oslobodjenja do da-nas na polju zadrugarstva postig-nuti su u Istri značajni uspjesi Za vrijeme fašističkog režima za-drugars- tvo u Istri skoro nije ni postojalo Jer radnici e zadruge (cooperative operaie) pod tadaš-njim režimom nisu mogle raditi u korist narodnih masa Vo svršetku rata počele su vrlo brzo nicati prve zadruge Najbroj-nije su zadruge u kotaru Opatija gdje ih ima 21 a po broju upisa-nih zadrugara najbolj rezultate postigao je kotar Vodnjan gdje je u zadruge 6tupilo 85% ukupnog broja stanovništva Po radu naj bolje su zemljoradnička nabavno-prodajn- a zadruga u Tinjanu u Pa-zinsk- om kotaru i nabavno prodaj-ne-zadru- ge u Rovinju u Vodnjanu Za daljnji razvitak i uspješan rad zadrugama u Istri dodijeljen je državni kratkoročni kredit od 45 milijuna a posebno 8 dinara na ime dugoročnih zajma Veliki dopunski kredit za ovogodi-inj- u obnovu Istre zahvatio je i zadružne objekte Posvećena Je u prvom redu velika pažnja selja-čkim radnim zadrugama Na ze-mljištu 10 seljačkih radnih zadru-ga bit će do kraja ove godine zavr-šeni predvidjeni gradjevinski ra-dovi Za potrebe preorijentacije poljo-privrede u Istri veći razvoj vino-gradarstva i porast stočarstva se ljačke radne zadruge dobit će kre dit od 2 milijuna dinara U Francuskoj vrbuju ratni zločinci rudnike Legiju stranaca situaciju Grčkoj Anglo-Amerikan- ci Jugoslaviju Tako je Jelena Iiindar iz Sremskih Karlovaca primila zvanično obavještenje da je njezin sin legioner Stjepan Binder broj 37347 po narodnosti Jugoslaven ubijen 17 aprila 1947 godine prilikom operacija u Indo-Ki-ni Dalje "Dorba" piše da se osim četnika i ustaša u francuskoj voj-sci i Legiji stranaca bore pripad-nici Vermahta gestapovci i ratni zločinci drugih narodnosti Na kraju članka "Ilorba" kaže: "Vrbovanje ustaša i četnika na ra-dove u Francuskoj i njihovo uvr-štavanje u vojsku i Le-giju stranaca predstavlja grub anti-jugoslaven- ski ispad U isto vrijeme to znači bezobzirno krše-nje medjunarodnih sporazuma i nepoštivanje datih obaveza Fran-cuska reakcija u andersovcima četnicima i ustašama vidi jeftinu radnu snagu i plaćene najamnike za napade na radničku klasu Fran-cuske i za nasrtaj protiv interesa francuskog naroda i demokracije" POMOĆ RIBARSKIM ZADRU-GAMA U KOTARU ŠIBENIK Šibenik — Ribarski odsjek Ko-tarskog narodnog odbora dodijelio je ribarskoj zadrugi u Murteru 5 kanalskih koča za ribolov a za- - drugama u Jezeru Primoštenu Ro a za najkraće vrijeme zadruga će ronilački aparat kojim će Grčkoj postoji sukob interesa ali bolje vadjenje ko-to sukob izmedju onoga što ralja spužava će zadruga izmedju OF radnu na eko-- milijuna francusku i dvije kanalske koče koji će raditi i u zimskoj sezoni ! Metode provokatora Postupak čileanske vlade i čile-anskih vlast prema na-i- m diplo-matskim predstavnicima Andriji Cunji i Daliboru Jakaši koji je doveo do odluke vladu FNRJ da prekine diplomatske odnose s Či-leom još uvjek je predmet pažnje i naše i ostale demokratske javno-sti To u prvom redu zbog toga sto taj postupak nesumnjivo pred-stavlja jedan od najtipićnijih pri-mjera grubog kršenja osnovnih principa koji bi trebali da važe u praksi medjunarodnih odnosa On je samim tim još jedan dokaz koliko imperijalističke gazde i nji-hove sluge ne biraju sredstva u svojoj antidemokratskoj kampanji i koliko se upinju da nanesu bilo na kakav način štete nezavisnim i slobodnim zemljama Kroz ovaj primjer vidi se joS jedna karakte-ristika one politike koju izvjesni odredjeni ne samo čileanski nego i medjunarodni krugovi žele da sprovedu Bezobrazni metodi volstritske (a to znači i čileanske) "demokracije" u potpunosti su se objelodanili pre ko ovog slučaja Evo kako je postupljeno s našim diplomatskim pretstavnicima u ime i za račun te "demokratije" Andreja Cunja je bio vršilac dužnosti našeg ' u Santiagu de čile a Dalibor Ja-kaša sekretar našeg poslanstva u Buonos Airesu Osmog oktobra Cu-nja je iznenada pozvat u čilean-sko Ministarstvo spoljnih poslova gde mu je spoljnih poslo-va g San saopUio da mora napu stiti čile i to u najkraćem roku Na njegov zahtev da mu se saop-- šte razlozi za takav postupak g San mu je rekao "da je njegov rad nezakonit i da je održavao veze s argentinskim državljanima Jugo-slavenskog porekla naročito s ru darima" Na sva njegova traženja da mu se dozvoli da završi najhit-nije poslove i da dodje u vezu sa svojom porodicom odgovoreno mu Je da mu se "ne može izaći u su sret zbog hitnosti" U hali mini starstva za to vreme čekao ga Je policajac koji ga je "otpratio" do aerodroma Istoga dana policija je u Santia gu de čile uhapsila sav etnika Ja-kaš- u koji se tu nalazio po služ-benom poslu odvela ga na aero-drom a uput mu oduzela sva do kumenta Rila su tri policajca od kojih su dvojica držali ruke dok mu je treći džepove Posle su i Cunja i Jakaša specijalnim avionom prebačeni u Mendosu i tu predati argentinskoj policiji Jakaša Je tu pušten na slobodu ali je "ostao pod polici-ski- m nadzorom" Cunja je zadržan u policiji gde su mu uzeli 11 oti-saka ilca leve i desne ruke Sut-radan su i Cunja i Jakaša otpu-tovali za Ruenos Aires: Cunja pra-ćen od policajca a Jakaša kao "slobodan" Kad su stigli u grad Mercedes 100 kilometara od Ruenos pet lišili slobode Sva traženja Cunje i Jakaše da im se omogući da do- - dju vezu s našim poslanstvom u Ruenos Airesu odbijena su Sutradan 10 oktobra obojica cu odvedeni u Ruenos Aires i tu pre-dati policiji Tamo im je pored zabranjeno da razgovaraju svom Jeziku Policija poku- - goznici i Žirju svakoj po dvije i šala da ih "saslušava" Jakaša je i koče Koraljsko-ribarsk- oj zadruzi odbio Zatim su policajci poku- - u Zlarinu je jedan mo-- 1 šali da mu uzmu otiske prsti-tor- ni brod i dva ronilačka odijela I ju čemu se on i tom dobiti i je i dobiti ma : mu kom je povredio vene na levoj ruci Protestujući protiv ovakvog ban i gradje Ruenoi Airesa dok je Cunja bio dalje zadržan u policijL Pu-šten je tek 13 oktobra oko 1 čas po podne Na njegovo pitanje za-što je hapšen odgovoreno mu je "da je trebao ispitati da li je nje-gov rad u čileu imao odjeka i u Argentini" Na kraju su mu sa-opšt- ili da mora dati obavezu "da neće po ovom slučaju davati nika-kve izjave novinarima i da se neće pojavljivati nigde gde bi ga po-znali" Na sve to prilikom "istra-ge" nadodano je i jedno pismo Jakaše To "pismo" su i objavili neki čileanski listovi Kroz to pi-smo koje je Jakaša bio započeo a volstritski agenti dopisali ma-šinom naročito se ogledaju meto-de najpodlijih izmišljotina da bi se naši pretstavnici i preko "pi-smenih" dokumenata optužili Na-ime Jakaša je počeo jedno porodi-čno pismo na čistom našem jeziku i napisao nešto više nego jedan pasus Na tako nadjenom zapo-četom pismu provokatori su pro-dužili: "U mojoj misiji našao sam ogromnih poteškoća zbog silovite akcije poduzete prema našoj Par-tiji štrajak slijedi čvrsto sa-glas- no sa p anom M T pak je si-gurno da ćemo potpuno uspjeti ako druži Indijanci koji se bave uglje- - otpravnika poslova nom budu imali dovoljno pouzdanja ministar pretresao toga (oko ostalog u našoj stvari i ako se moći izdržati još nekoliko meseci" i slično Dakle: "štrajak" "dru-ži Indijanci" itd to je ono pre-ko čega čileanska vlada i njeni inostrani gospodari misle da mogu da opravdaju svoje protivdemo-kratsk- e provokatorske postupke Da je ovo pismo najobičniji falsi-fikat pokazuje pored ostalog i jezik kojim je "inkriminisani" do-datak pisan Navedene činjenice se ne opovrgnuti nikakvim mahinacija-m- a niti važarskim pričama o ne-kakvoj "subverzivnoj delatnosti" jugoslovenskih diplomata koje po-kušavaju da proture čileanski zva-nič- ni krugovi i oni američki kru-govi koji im naredjuju da predu-zima- ju ispade ovakve vrste Ne-osnovan- ost svog zločinačkog postu-pka prema našim diplomatskim pretstavnicima oni ne po-reći Mi znamo da je u ovom slučaju sluga postupio po tiaredjcnju svo-ga gazde Sluge iz postupili su po naredjenju gazde iz Vašingtona Otuda i nijo čudo da se ovako uradilo s pretstavnicima jedne slobodne nezavisne demo-kratske zemlje kao Ito je to Jugo-slavija ZAVRŠENO LICENCIRANJE PASTUHA U KOTARU NOVSKA Novska Na području Kotara Novska završeno je komisijsko 11- - cenciranjc pastuha Licenciranje je Airesa) u njihov vagon je obavljeno na dva mjestn u Nov-ušl- o policajaca koji su Jakašu skoj i u Jasenovcu Licencirano u na je to dodijeljen silom odupro prili- - budu Partija mogu mogu čilea svoga je svega osam pastuha iz privatne njege ali tako slabe kvalitete da je komisija bila prisiljena licenci-ra- ti medju njima dva belgijska križanca koji ne odgovaraju uvje-tima ovoga kraja Najbolje licen-cirani pastuh domaćeg uzgoja tipa lipicanera je vlasništvo seljaka Mije Kvaternika iz Piljenica Iako je Novski kotar uzgojno područje toplokrvnog konja llpi-caners- ke pasmine u njemu brzo prodiru hladnokrvni konji radi po-manjkanja dobrih rasplodnih top-lokrvnih pastuha Za ponovno uzdi-- ditskog postupka Jakaša je štraj-- 1 žanje konjogojstva u ovom kotaru kovao gladju Jedanaestog oktobra potrebno je nabaviti i raspodijeliti je pušten na slobodu pošto je pret- - barem 12 dobrih toplokrvnih pa-hod- no bio odveden u jedno pred-- ' stuha tipa lipicanera 1 u A tfik Bi SV K VHHiHEMkv'JD i k r-ifVM- 7— ti _H5 hL_ w B K TFWSam S I 1&I%t¥r TwlTfP(w7MWrlWKl mzrv Bt u? kjo LwBi rrtyy7" _ i itj _"m ? hw Si Si 'tt w rlfefc F3?siEr ¥"j "- - - -- dsKsSBSBŠ?? wi Rrverend dr James ft Grant iz hara Ontario govori na kuptni koju je sazvao Proplea' Forum pred parlamentarnom zgradom u Ollani da protcMira protiv onima nja filma "iron C urlam za pri-kazivanje izdajničke uloge Igor Couzcnka I t ' i — — 1 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000565
