Novosti, March 02, 1946

              w
I
--—i
pmtmm-- f ~T" mgmm Mupv i mjmv u- - "P"
6TRANA 2 NOVOSTI Subota 2 marča 1946 NOVOSTI
PabSfed every Tueedav Thursday and Soturdcry by the
Novosti Publishing Cotnpany
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office ior the City oi Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4S052 CP
Authorized as Second Class Mail Post Office Department Ottawa
ADRESA: 205 Adeloide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Narod Indije ne miruje
Posljednjih dana proljevala se krv po ulicama Bombaja
Calcute i drugih gradova Indije Na hiljade golorukog i nevi-nog
naroda bilo je predmet okrutnog i bezobzirnog oružanog
napadaja imperijalnih trupa i policije Dok je razna štampa i
redio prikazivala pobunu u Indiji kao djelo "neodgovornih
pljačkaških bandi" u gradovima Indije otvarana je vatra i u
krvi gušena pobuna ne samo indijskih mornara nego i osta-log
dijela indijskog naroda koji je stao na stranu mornara —
jar Je stvar za koju su se indijski mornari borili opravdana
Zašto se je tako brutalno oborilo na indijski narod? Za
to što se taj narod iz solidarnosti priključio borbi indijskih
mornara koji nisu tražili nižta vise doli da se s njima postupa
kao i sa mornarima drugih nacija i da dobiju ista prava iste
pogodnosti u plaći i načinu života kao i njihovi drugovi bri-tanski
mornari To je sve što su indijski mornari tražili
Podupirajući zahtjeve indijskih mornara narod Indije
pogotovo u većim lučkim gradovima gdje su mornari štrajko-val- i
solidarisao se tom opravdanom borbom Izašao je na uli-ce
demonstrirao i borio se pod crvenom zastavom musliman-skom
zastavom i lozinkama Indijskog Nacionalnog Kongresa
Pod ovim trim organizacijama — komunističkom musliman-skom
i Kongres partijom — indijski narod bi već držao svoju
budućnost u vlastitim rukama da je ujedinjen Dok se narod
po ulicama indijskih gradova ujedinjavao sa zahtjevima mor-nara
u vodstvu većih indijskih nacionalističkih organizacija
vlada razjedinjene i nesporazum
Baš taj nesporazum vješto ubačen u tijela nacionalisti-čkih
indijskih organizacija je njihova nesreća i najveća nada
i pogodnost Britancima za podržavanje imperijalističkog jar
ma nad indijskim narodom To umjetno razdvajanje indijskih
organiziranih sila došlo je do punog izražaja i prilikom nedav-nih
sukoba U toku najžešće borbe Indijska Kongres Partija
odrekla se pomoći junačkom držanju pobunjenih mornara i
pozvala mornare da za sada odlože svoje zahtjeve i da se
predaju
Kongresni vodje kao šio je Sarat Chandra u Calcuti i
drugi umjesto da su predvodili narod da su se stavili na čelo
nlsgove opravdane borbe oprali su ruke i oplakivali situaciju
jar da je "postala previše ozbiljna" No svi vodje Kongres par-tije
nisu jednaki Svi nisu gledali to kao "previše ozbiljnu si-tuaciju"
Pandit Nehru na primjer nije gledao na stvari kroz
umlravajuća načela Sarat Shandra ili Gandija već je poti-cao
skupa sa svojim drugovima na otpor i solidarnost sa zah-tjevima
mornara
Istovremeno vodje Kongres Partije su odbijali zahtjev
Muslimana za njihovo samoopredjeljenje Kad bi se na tom
vofnom pitanju došlo do sporazuma izmedju Muslimana i vod-stva
Kongres Partije snage indijskog naroda bile bi mnogo
jedinstvenije — pak ni uspjeh nebi bio u pitanju Još gore od
toga Kongres Partija je u posljednje vrijeme uperila najžešću
vatru ne protiv glavnog neprijatelja indijskog naroda već
protiv Komunističke Partije Indije koja zagovara jedinstvo
vlh nezavisnih sila Indije u borbi protiv imperijalizma
Radi neprestanih i drskih napadaja i ogovaranja od stra
ne Kongres Partije radi zastranjenja od općih potreba naroda
Indije komunisti su se povukli iz Indijskog Kongresa I sada
dok narod u indijskim gradovima želi i provodi jedinstvenu
borbu vodstvo Kongres Partije neće ni za jedan korak prema
jedinstvu Njima su — kao i našim CCF-ovcim- a — prečniji
interesi partije nego opći interesi naroda
Isa ovih dogadjaja u Indiji leži duboka i kronična eko-noms- ka
kriza i nezadovoljstvo prema britanskim manevrima
o indijskoj nezavisnosti
Glad je najveća tragedija u Indiji Britanske vlasti se pri-člnjava- ju
kako su ozbiljno zabrinute u spriječavanju masov-nog
gladovanja pak na sve strane apeliraju za pomoć Kad
bi oni htjeli iskreno pomoći indijskom narodu mogli bi to lako
učiniti No tu je prije svega pitanje vlasti koju Britanci zasni-vaju
na potpori špekulanata koji sakrivaju hranu radi većih
cijena pak se Britanci ne žele u njih dirati kako nebi izgubili
njihove potpore
Pored gornjeg narod je nezadovoljan i sa programom
samouprave Provincijalni izbori se trebaju naskoro održavati
Itbori za zakonodavnu skupštinu su već održani i u tim izbo-rima
je tek mali dio naroda uzeo učešća Na drugu stranu na
hiljade političkih zatvorenika čami u zatvorima Indije Uslovi
njihovog života su toliko teški da sama riječ politički zatvore-nik
danas u Indiji znači sistematsko uništavanje pravih bora-ca
aa nezavisnost Indije
Pa kako bi ublažili nezadovoljstvo i umirili uznemireni i
slobode željni indijski narod Britanci su "spremni" predati
vlast u ruke Indijanaca No to je tek prazno obećanje koje se
neće ostvariti tako dugo dok prije svega voće partije ne od-strane
sve razlike izmedju sebe i ujedine svoje redove za za
jedničko preuzimanje vlasti široke mase naroda Indije osje-ćajući
da se vodstvo glavnijih partija teško i presporo ujedi-njava
počimaju same da jedinstvenim istupima trase svoje
pravo podupirajući jedinstveno svaku akciju bite kojeg dijela
naroda Indije u koliko je ta akcija u pravcu što skorije nje-gove
slobode
j
Glad je najveća tragedija koja prati Indiju Slobode kruha odijela medicine treba narodu Indije a
ne kuršuma i bajuneta Slika Koju ovdje donosimo pokazuje gladni indijski narod kako na ulicama
skapava od glada Ovo je jedantek jedan od hiljada prizora u Indiji
Uloga Crvene Armije u oslobodi-lačkoj
borbi naroda Jugoslavije
ČLANAK BORIS ZIHERLA JUGOSLAVENSKOG PUBLICISTE U
POČAST 28-SM- E GODIŠNJICE CRVENE ARMIJE
Moskva (Brzojavno Novosti-ma)
— Crvena Armija igrala je
odlučujuću ulogu u oslobodilačkoj
borbi naroda Jugoslavije U stra-teškom
napadu na Sovjetski Sa-vez
kojeg su Nijemci smatrali
glavnom zaprekom na njihovom
putu prema svjetskoj prevlasti
uključena je predaja ili uništenje
Jugoslavije No usprkos sramne
kapitulacije komande stare jugo-slavenske
vojske u aprilu 1941
godine narodi Jugoslavije su sa-mi
poveli neravnu borbu protiv
fašističkih invazora
Jugoslavija je bila okupirana i
podijeljena medju invazorima ali
nije bila pokorena Narodi Jugo-slavije
su znali i čvrsto bili uvje-ren- i
da sve dok postoji Sovjetski
Savez i njegova herojska Crvena
Armija da će postojati i Jugosla-vija
To uvjerenje nadahnulo je
jugoslavenske patriote u njihovoj
narodnoj oslobodilačkoj borbi To
uvjerenje nadahnulo je stotine hi-ljada
jugoslavenskih radnika se-ljaka
i inteligencije koji su se
ujedinili i formirah jedinstveni
Narodni Oslobodilački Front
Podmukli napad Hitlerove Nje-mačke
na Sovjetski Savez bio je
signal za oružani ustanak naroda
Jugoslavije protiv njemačkih i ta-lijanskih
invazora Junačka borba
Crvene Armije i njezine pobjede
nad zajedničkim neprijateljem
imale su velikog učinka na borbu
jugoslavenskih naroda za slobodu
Neprijatelji oslobodilačkog pokre
ta u Jugoslaviji koji su ga u toku
četiri godine mislili pod svaku ci-jenu
razbiti često su "predbaci-vali"
vodjama partizanskog pok-reta
da su podigli ustanak "tek"
poslije 22 juna 1941 nemogavši
ili pak nisu htjeli razumjeti da
je to bilo ono što je garantiralo
uspjeh partizanske borbe U na-padu
na Sovjetski Savez Hitler je
skoncentrirao svoje glavne sile
kojih se dio nalazio na Balkanu
Početi ustankom prije toga zna-čilo
bi baciti se u pustolovine u
kojima bi usti- - ~ bio ugušen a
mase naroda bile bi dezorganizi-rane
i demoralizirane Znajući da
se bore rame uz rame sa snažnom
Crvenom Armijom armijom zem-lje
socijalizma partizanski borci
su dobili velikog poleta koji ih je
ohrabrio i ojačao njihovo uvjere-nje
u pobjedu pravedne stvari za
koju se bore U najtežim danima
prve i druge ofenzive protiv Titi-ni- h
partizanskih odreda borci Ju-goslavije
su mislili o herojskoj ob-rani
Moskve o pobjedama Crvene
Armije kod Možalska i o obrani
Lenjingrada To im je mnogo po-moglo
izdržati nadčovječje poteš-koće
i iskušenja
Za vrijeme četvrte ofenzive Ni-jemaca
i Talijana četnika i usta-ša
protiv Narodne Oslobodilačke
Vojske Jugoslavije partizani su
bili nadahnuti primjerom Crvene
Armije kada se borila kod Staljin-grad- a
Narodi Jugoslavije su zna
li da je borba koja se provodi kod
Staljingrada takodjer borba i za
oslobodjenje Jugoslavije Oni su
znali da se na obali velike ruske
rijeke provodi historijska borba
za slobodu i nezavisnost sveg čov-ječanstva
da se u starom ruskom
gradu rješava sudbina i njihove
zemlje U to vrijeme su Crvena
Armija i Narodna Oslobodilačka
Vojska Jugoslavije bile jedine sile
koje su se borile protiv fašističkih
armija Kada su jugoslavenski
partizani odbijali neprijateljske
ofeniive i prelazili u protu-ofen-zi- ve
oni su time činili svetu duž-nost
ne samo prema vlastitoj zem-lji
nego i prema Crvenoj Armiji
koja je snosila glavni teret rata
dom ulaska Crvene Armije u Slo-veniju
podpredsjednik jugosla-venske
vlade Edyard Kardelj je
ovako opisao bratstvo izmedju Cr-vene
Armije i Narodne Oslobodi-lačke
Vojske Jugoslavije:
"UpotreblJuJućI sve njihove sna-ge
naši su borci jurišali na ne-prijateljske
bunkere i ovako do-prinj-eli
svoju pomoć borcima kod
Moskve Staljingrada i Lenjingra-da
i drugim savezničkim armija-ma
gdje god su one uništavale fa-šističke
zvijeri Poraz Nijemaca
kod Moskve i Staljingrada i us-pjesi
Crvene Armije na cijelom
istočnom frontu osokolili su voj
nike slovenskog naroda i svih na-roda
Jugoslavije U najtežim da
nima kroz zimu l proljeće 1943
pobjede Crvene Armije podigle su
duh našeg naroda i pojačale nje-govo
uvjerenje u konačnu pobje-du"
Brza ofenziva Crvene Armije i
njezino pobjedničko nastupanje
prema zapadu imalo je ne samo
moralni značaj za narode Jugosla-vije
nego je omogućilo i izravno
koordiniranje akcije dviju brat-skih
armija Onaj dan kad su prvi
oficiri Crvene Armije članovi sov
jetske vojne misije stigli u štab
maršala Tita nikada neće biti za-boravljen
u historiji narodne oslo-bodilačke
borbe Jugoslavije Na-rodi
na oslobodjenom teritoriju
Jugoslavije oduševljeno su doče-kali
nosioce pozdrava od velikog"
Staljina
Nakon su razbijene Hitlerove
horde i oslobodjenl narodi Ru
munjske i Bugarske Crvena Ar
mija se zatim približila granicama
Jugoslavije i u onim nezaboravlje-nim
danima septembra 1944 prik-ljučila
Titinim silama na jugosla-venskom
teritoriju
Oni ljudi koji su u toku dvade-set
godina izdavali interese naro-da
Jugoslavije činili su sve što su
mogli da Izgrade neprolazivi zid
Izmedju Sovjetskog Saveza i Ju-goslavije
Ali oni nisu bili u sta-nju
ugušiti onu veliku ljubav t po-štovanje
naroda Jugoslavije pre-ma
svojoj elikoj slavenskoj bra-ći
U junu 1941 godine jugosla-venski
radnici i seljaci koji su se
priključivali partizanskim odredi-ma
su govorili: "Sa nama je maj
ka Rusija U septembru 1944 go
zaboraviti
prvom
— armiji
Najbolji i
Toronto — što je istinska po-zadina
histerične anti-sovjets- ke
kampanje koju provodi buržoaska
štampa i radio o navodnoj "špi-juna- ži
dnevno postaje sve Jasni-je
narodu Vodje za-natskih
unija u oba zanatsko
središta — Trades and
Labor Congress i Canadian Cong-res- s
of Labor — koji su samog
početka pravilno shvatili značaj
odurne
izjavljuju to otvorena kam-panja
protiv radničkog pokreta u
vrijeme kad se u zemlji nalazi
oko 300000 besposlenih i
kad zanatske unije okupljaju i
ujedinjuju svoje snage za veću
plaću kraće radno vrijeme i po-državanje
uposlenja
Medju onima koji se sa najgo-rim
klevetama nabacuju na orga-nizirane
radnike je i
premijer torijevac Drew koji na-stoji
svoje reakcionarne planove i
zahtjeve naroda rekonstrukciju
fašizma U govoru prigo-- 1 sakriti crvenog
Jugoslavije sada rade
na izgradnji spomenika koji će
biti postavljen tamo gdje su se
prvi puta sastali niski i
vojnici Na grobove sovjet-skih
vojnika koji prolijevali
svoju krv i dali svoje živote za
slobodu naroda Jugoslavije gleda
se kao na grobove svojih najdra-žih
Zahvaljujući hrabroj Crvenoj
Armiji i njezinim herojskim po
bjedama narodima Jugoslavije bi-lo
je moguće izdržati žestoki četl-rigodiš- nji rat protiv mnogo jačih
neprijateljskih sila Može se zah-valiti
upravo bratskoj pomoći Cr-vene
Armije i njezinim izravnim
vojnim operacijama " na jugosla-venskom
zemljištu je pri oslo- -
badjanju naše domovine skovano
trajno jedinstvo i naših
armija I naših naroda AH zajed-nička
borba protiv zajedničkog ne-prijatelja
nije jedina stvar koja
je tijesno povezala mladu Jugo-slavensku
Armiju sa Crvenom Ar-mijom
Mlada Jugoslavenska Ar-mija
smatra Crvenu Armiju kao
svoj model i učitelja Hrabrost i
požrtvovanje njezinih vojnika i
njezina vojna vještina uvjek je
služila kao primjer našim vojni-cima
U članku prigodom 24 godišnji-ce
Crvene Armije maršal Tito je
pisao: "Crvena Armija je naoru-žana
dubokom sviješću kojom se
bori za pravednu stvar kojom
brani svoju sretnu 1 slobodnu zem-lju"
Tito dalje ističe onaj veliki
upliv Crvene Armije kojeg ona
ima medju vojnicima Jugoslaven
ske Armije: "Vojnici Narodne
Oslobodilačke Vojske i Partizan-skih
Odreda smatrali Crvenu
Armiju za svog učitelja u oruža-noj
borbi za slobodu naroda Jugo-slavije
u borbi protiv fašističkih
Invazora"
Ljubav naroda Jugoslavije pre
ma Crvenoj Armiji nerazdvojiva
je od ljubavi prema vodji velikih
pobjedničkih sovjetskih naroda —
generalisimusu Staljinu Pjesme l
pripovjestl o Staljinu u našoj zem-lji
čuju se u svim jezicima naroda
Jugoslavije
Ove godine će e po prvi puta
godišnjica Crvene Armije slaviti
u slobodnoj i nezavisnoj Jugosla-viji
Narodi Jugoslavije neće ni za
dine desetke kilometara su puto-- 1 časak da za svoju slo
vall da vide rusku braću koja su bodu na mjestu duguju
im donjela slobodu hrabroj Crvenoj Armiji
umjetnici arhitekti oslobodjenja
kanadskom
unijska
od
anti-sovjets- ke propagande
da je
radnika
punog
ontarijski
za
protiv iza strašila Ne
oduševljeno
jugosla-venski
su
što
bratstvo
su
davno je jedan takav anti radni-čki
govor održao pred grupom
torijevaca u Hamillonu i zanatske
unije savjetovao: "Organizirani
radnici moraju nastojati da ko-munisti
obučeni u ovčoj koži ili
drukčije ne dobiju priliku raza-rati
poslove u Kanadi" — kaže
Drev On u svakom zaključku u
svakoj rezoluciji i svakoj raspra-vi
zanatskih unija za veću plaću
kraće radno vrijeme izgradnju
hiljade novih stanova otvaranje
javnih radova i osnivanje boljih
radničkih zakona ne vidi ništa dru-go
nego samo komuniste i komu
nističko strašilo
Drevv zna vrlo dobro da to što
radnici svakog dana traže ne pro-izla- il
od komunista nego iz ste
težeg života i opasnosti od poslo
davaca koji se prijete snižavanjem
plaće i otpuštanjem sa poMa No
on to ne priznaje jer ne govori u
interesu naroda nego u interesu
monopola i najreakcionamijeg di-jela
kanadskih bogataša
! Odluke Vijeća Kan
Južnih Slavena
REZOLUCIJA GLAVNOG ODBORA VIJEĆA TIČUĆI
SE RADA NA LOKALNOJ BAZI
Vijeće Kanadskih Južnih Slave-na
u svom radu za pomoć narodu
Jugoslavije rukovodjeno je činje-nicom
da su kao rezultat rata i
narodno-oslobodilač- ke borbe stra-dali
svi krajevi i svi narodi Jugo-slavije
i da se stoga prikupljenu
pomoć ne može namjeniti samo za
jedan kraj ili narod nego da se
šalje narodnim vlastima u Jugo-slaviji
a da se dijeli na principu
potrebe Do sada je pomoć koju
je slalo Vijeće razdjeljena po Cr-venom
Križu Jugoslavije u svih
šest narodnih federalnih republi-ka
Rad i aktivnosti Vijeća će se
i dalje zasnivati na tim principi-ma
Medjutim pošto ima grupa na-ših
iseljenika koji žele poslati po-moć
isključivo za svoje mjesto i
te grupe se obraćaju Vijeću i žele
svoj rad uskladiti s radom Vijeća
Glavni odbor Vijeća donosi slije-deće
odluke:
1) Vijeće će takovim iseljeni-čkim
grupama izaći u susret i to
na taj način što će primati tako-ve
priloge i zavoditi kao poseban
fond predan Vijeću na čuvanje a
prikupljeni novac dostavljati pre-ma
mogućnostima kamo prilagači
REZOLUCIJA SARADNJI GANADIAN
FRIENDS OF YUGOSLAVIA
Vijeće Kanadskih Južnih Slave
na uvijek je bilo spremno saradji- -
vati sa svim organizacijama i po
jedincima koji su gotovi pružiti
pomoć narodima Jugoslavije
Polazeći s tog stanovišta Glavni
odbor Vijeća odobrava sporazum
postignut na nedavno održanoj
konferenciji izmedju predstavnika
Vijeća Canadian Friends of Yu-gosla- via
i od Department of Na-tional
War Services a koji sadrži
slijedeće točke:
(a) Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena će se priključiti (afilira- -
ti) Canadian Friends of Yugosla- -
via (b) Canadian Friends of Yu- -
goslavia će u svoj Izvršni odbor
uključiti tri člana Vijeća s jedna-kim
pravima (c) Vijeće će izvje
0
Medju glavnije zadaće Vijeća
Kanadskih Južnih Slavena spada
podizanje jedne dječje bolnice ko-ja
ćo prema dogovoru s Crvenim
Krizom Jugoslavije biti smješte
na u Lici
Za nabavku namještaja bolnice
Vijeće je već poslalo Crvenom Kri-žu
Jugoslavije svotu od $5150000
Vijeće se takodjer obavezalo podi
ći i bolničku zgradu
U vezi toga Glavni odbor Vijeća
donosi slijedeće odluke:
1 Da se uspostavi posebni fond
dječje bolnice koji se ne će
potrošiti u nikoje druge svrhe
osim da cijeli plan za podizanje
bolnice bude Jzmjenjen no i u to-me
slučaju potreban je pristanak
većine članova Glavnog odbora
2 U fond za dječju bolnicu spa-da
svota od $1103245 koja se na
koncu 1945 u blagajni nalazila od
ukupno prikupljene te svi
Razuzdana anti-sovjcts- ka kam-panja
koja nema nikakve osnove
već se počela osjećati u industriji
i na ekonomskom životu radnika
Na znak protivnika Sovjetskog Sa-veza
odložena je proizvodnja za
sovjetske narudžbe u vrijednosti
od $3500000 i odpušteno sa posla
veći radnika
Jedan od vodja United Electri-ca- l
Radio and Machine Vorkers
unije C S Jackson smatra anti-so- v
je tsku kampanju kao pokušaj
onih sila koje žele spriječiti pohod
kanadskog naroda u bolji i veći
demokratski život i socijalnu si
gurnost Slične izjave čuju se i
od drugih vodja u oba središta za-natsko
unijskog pokreta Svi oni
Izjavljuju da se iza ove kampanje
kriju namjere za napad na orga-nizirani
radnički pokret jer se fe-deralne
ni provincijalne vlasti ni-su
spremile za rješavanje socijal
nih i ekonomskih problema u zem
lji
odrede
2) Vijeće će primati priloge sa-mo
za takve fondove koji su na-mjenj- enl za zajedničku pomoć jed-nog
mjesta ili kraja kao na pri-mjer
podizanje škole doma ili
drugih kulturnih ustanova te ne-kog
privrednog ili zadružnog po-duzeća
koje je od opće koristi za
narod tog mjesta ili kraja
3) Sve sabirne akcije za takove
svrhe trebaju biti ograničene na
iseljenike iz dotičnog mjesta ili
bliže okolice ne mogu se voditi
sabirne akcije općeg karaktera
koje bi angažirale cijelo Vijeće i
smetalo njegovom radu i podhva-tlm- a
Iz razloga toga nijedna sa-birna
akcija ne može biti poduze-ta
bez predhodnog savjetovanja i
sporazuma s Vijećem
4) Pridržavajući se u početku
ove rezolucije naglašenih princi-pa
Vijeće Ima pravo od svih tak-vih
lokalnih fondova prenijeti u
svoj fond opće pomoći jedan dio
prikupljenog novca i to kod fon-dova
do 1000 dolara 10 posto a
preko te svote jednu četvrtinu
5) što se tiče robe i slično ta-kav
rad spada isključivo u djelo
krug zadaća samog Vijeća
0 S
moći
svote
broj
štaje o aktivnostima na polju po-moći
dostavljati izravno na De-partment
of National War Servi-ces
Ovaj ugovor obavezuje Vijeće
na uskladjenje svojih aktivnosti a
općim programom i planom rada u
pogledu pomoći i da podupire ta-kove
zajedničke i opće akcije Iz-van
takvih općih podhvata Vijeće
ima pravo na slobodan i samosta-lan
rad bilo na pogledu pomoći
ili drugih akcija Vijeće je potpu-no
nezavisno u organizacionom
smislu
Ovlašćuje tse Uvršni odbor Vije-ća
da poduzme sve korake koji
su potrebni s naše strane za lio
skorije oživotvorenje ovog spora-zuma
REZOLUCIJA DJEČJOJ BOLNICI
daljni prilozi koji budu za bol-nicu
naročito namjenjenl
Apelira se na članstvo Vijeća i
prisajedinjene organizacije da i
dalje prema svojim mogućnostima
rade na prikupljanju priloga za
podizanje dječje bolnice
UNIJA MORNARSKIH RADNI- -
KA TRAŽI PREKID ODNOSA
SA FRANKOM
Montreal March 1 — Na kon-venciji
mornarske unije koja je
upravo u zasjedanju ovdje usvo-jena
je rezolucija koja traži od
vlade premijera Kinga prekid od-nosa
sa vladom fašiste Franka u
španiji Pored toga od kanadskih
mornara se traži bojkot španjol
skih brodova Pred španjolskim
teretnim i putničkim brodovima
dopušta se podržavanje štrajka-ških
straža
Kome koristi a korne šteti sadanja anti-so- v kampanja
skih unija upoznruje radnike da
ne nasjedaju toj odurnoj kampa-nji
jer se iza nje kriju namjere za
napad protiv svakog pokreta u
Kanadi koji se zalaže za bolji i
sigurniji život
Općenito se predvidja da će od
sadanje anti-sovjets- ke kampanje
svijesno provodjene po reakcio- -
fnamom dijelu kanadske štampe
biti najviše štete baš narodu Ka-nade
— radnom narodu koji će
uslijed zabrane sovjetskih narud-žab- a
u milijunskoj vrijednosti os-tati
na ulici bez posla
OKO 100000 BESPOSLENIH U
BELGIJI
Brussels March 2 — Pri svrše-tku
proile godine u Belgiji se
nalazilo oko 100000 besposlenih
radnika Godinu dana ranije broj
besposlenih bio je 00000 Belgija
Iskreno i odano vodstvo zanat- - broji oko osam milijuna žitelja