Novosti, June 13, 1944

              i i
ti
4
i'
i
a
W¥
STRANA 2
TeVr!
NOVOSTI
Puklished every Tueedav Thursday and Saturdtrf by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
blaži svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 AdslauU Street Weet Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelcdde 1142
Registered in the Registrv Oifice for the Citr of Toronto
on the 24th daj of October 1941 a
Ne 46052 CP
Dopisi bez potpisa te ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Dali i ovo koristi Hrvatskoj
Bratskoj Zajednici?
Nedavno se u Torontu održala jedna od najvećih i najzna-čajnijih
konvencija u povjesti našeg iseljenika u Kanadi 124
delegata koji su došli iz 26 najvećih naselja nalih raspravljali
su na toj konvenciji kako najbolje i najsloinije pomoći nafem
patničkom narodu u starom kraju
Konvenciji je pored delegata prisustvovalo i par stotina go-stiju
koji su kroz dva dana budno pratili tok konvencije
Prisustvovali su i gosti iz Sjedinjenih Država Amerike Do-lazili
su pozdravi sa svih strana i od svih narodnih i društvenih
tijela
Pripremni odbor zvao je na tu konvenciju i jednog pred-stavnika
Hrvatske Bratske Zajednice ali je Derkos u ime Izvrs-nog
Odbora odgovorio da "se ne može" poslati nikog jer da
za takva putovanja nije predvidjen trošak Zajednice
Usprkos uskogrudnosti takvog zaključka Priredjivački Od-bor
je ponovno tražio da neka netko dodje od Izvršnog ili
Glavnog Odbora a trošak da će snašati konvencija Nastojalo
se kako to kaže Odbor da svakako dodje netko od Zajednice
znajući da će na konvenciji biti zastupana većina članstva Za-jednice
iz Kanade pak bi bilo i lijepo i za sadanju kampanju
probitačno ako bi netko od glavnih odbornika prisustvovao :
pozdravio konvenciju u ime Zajednice Ah je i na drugo pismo
odgovorio Butković da se nema vremena za takva putovanja
I da sramota bude još veća ta gospoda od Izvršnog Odbo
ra Zajednice nisu našla ni toliko za shodno da konvenciju u
ime Zajednice barem brzojavno pozdrave kako su to učinile
druge organizacije i njihovi predstavnici
Čudnih li ljudi i još čudnijih zaključaka tog našeg Izvrš-nog
Odbora Zajednice
Zar se nije moglo naći jedan dan vremena pa doći i poz-draviti
spomenutu konvenciju našeg naroda Pa ako već ni to
nije bilo moguće zar se nije moglo imenovati nekog iz Toronta
ili okolice da u ime cijelokupne Zajednice pozdravi konvenciju
Pa recimo da se nije htjelo ni na to poći zar se nije mogao po-slati
brzojav i brzojavno pozdraviti kako su to druga društva
učinila
Kad se već nije htjelo pozdraviti kanadske Hrvate Srbe i
Slovence u njihovim naporima za pomoć narodima u kraju —
a ta pomoć već do sada dosiže 180000 dolara — moglo se je
imati u vidu da će na toj konvenciji biti i Zajedničara pred-stavnika
Odsjeka iz cijele Kanade A bilo je zastupljeno 19 na-ših
najvećih Odsjeka koji broje 60 po sto cijelokupnog član-stva
Zajednice u Kanadi
Nego ništa baš ništa Za inat ništa poduzeli nisu upravo
kao da se sprdaju sa našim radom i sa članovima Zajednice
u Kanadi
Pitamo mi brata Butkovića i ostale izvršne i glavne odbor-nike
da li bi takav pozdrav štetio Zajednici da li bi to štetilo
ili koristilo sadanjoj kampanji-- da li nebi bilo lijepo kad bi se
delegati vratili svojim kućama i rekli da je na konvenciji bio
i pozdrav Zajednice?
Koristilo bi naravno to smo svi vidjeli i osjetili pogotovo
onda kad je konvenciju pozdravljao brat Mirko Kuhel glavni
blagajnik Slovenske Narodne Potporne Jednote čiji je samo
JEDAN odsjek bio zastupan na konvenciji — a delegati zajed-nice
ni brzojavnog pozdrava od svoje organizacije čuli nisu
I to sve u duhu današnje kampanje za novo članstvo
Ako je već Butković htjeo da se nama Hrvatima i Zajed
ničarima u Kanadi osveti radi poraza njegovog domobran-skog
druga Petraka u Izvršnom Odboru ima još i pametnih
ljudi koji to nisu smjeli dopustiti Njima ne Butkoviću čudimo
se Njih ne Butkovića za to krive kanadski Zajedničari
Razumijemo sve je to učinjeno za to što se neodobrava
naš nezavisan rad po pitanju pomaganja našeg naroda u sta-rom
kraju i što na ovoj konvenciji nije bila službeno zastup-ljena
Hrvatska Seljačka Stranka
Uzmimo drugi slučaj Takodjer nedavno održavana je u
Torontu treća redovita konvencija Canadian Fraternal Asso-ciatio- n
Butković je prisustvovao u ime Zajednice Bio je u To-rontu
cijela tri dana Tri dana se kako se ono kaže "širio" u
Royal York Hotelu — a da za cijelo to vrijeme nije našao za
shodno da obidje časnike naših dviju Odsjeka Zajednice u
Torontu sa kojima bi se po dužnosti morao sastati i porazgo-vori- ti
o sadanjoj kampanji Zajednice ako o ničem drugom
Treba se znati i to da u Torontu ima više od 300 Zajedničara
Naveli smo ova dva karakteristična slučaja koje po na-šem
mišljenju treba najoštrije osuditi Eno tule se preko Za-jedničara
da kampanja Zajednice slabo napreduje I mi to
vidimo To vidi cijelokupno članstvo Joi dobro i napreduje
kako se bezglavo radi od strane onih koji bi trebali da pred-vode
djelu stvar
Zajednica se ne gradi slavopojkama i samohvalom preko
štampe kako ta boluje naš predsjednik Zajednica se ne gra-di
ni u uredu Zajednice braćo upravnici nego konstruktivnim i
neumornim radom medju narodom našim
v- -
V i A i 1 il i mu WM
A li l i 1 1111 llr f H Pll
Europa u plamenu Sa invazijom saveznika dan oslobodje-nj- a
europskih naroda je bliže KA OSLOBODJEN JU
EUROPE
Invazija Europe' znači oslobodjenje Europe
Napisao: BOGDAN RADIĆA
Ako postoje trenuci u životu na-roda
i ljudi to su ovi Već mjeseci-ma
i godinama očekujemo dan ko-ji
smo proživjeli u noći izmedju 5
i 6 juna Toliko najavljivana i
očekivana invazija Europe konačno
je otpočela pod najboljim i najja-čim
predznacima velike moralne 1
vojničke snage Očekivali su je
slobodni i pokoreni narodi svih
kontinenata Očekivala je pokore
na i istrošena Europa Očekivali su
je narodi s jednog na drugi kraj
moralne uskrsle ali fizički oslab
ljene Europe Kad su prošle noći
otpočele da se kreću nikada u his-toriji
vidjene snage anglosakson
skog svijeta Amerike Engleske i
Kanade s jednog na drugi kraj bri
tanskog kanala sva su srca i svi
su duhovi bili uzbudjeni Svijet }a
nalazio utočišta u svojim mislima
u molitvi i sabranju Kršćanstvo
nije nikada kao u ovim trenutcima
bilo duboko stvarnost i smisao d
se ovdje radi uistinu o stvaranju
jednog svijeta u kome će zakon
sile biti zaminjenjen zakonom pra-va
Upravo prije četiri godine Eu-ropa
je izgledala izgubljena Sve
je poslije sloma Francuske izgle-dalo
napušteno i ostavljeno Pos-ljednji
Europljani koji su napuš-tali
europski zapad i rastajali se
u Lisbonu s Europom bili su goto-vo
sigurni da od Europe u agoniji
ne postoji više no pepeo i zgari
šte Jedina nada bila je Amerika:
zemlja slobode i demokracije Ta
se nada nije izjalovila Naprotiv
od onog trenutka otkako je Ame-rika
ulazila u rat ta je nada pos-tajala
stvarnost i konačno sigur-na
misao da svijet neće potpasti
pod ropstvo nasilja i brutalne sile
koji su nosili svijetom teutonski
barbari Europa je za to vrijeme
fizički stradala i materijalno sla-bila
Siromaštvo i bijeda prisilan
rad po europskim i njemačkim in-dustrijskim
centrima zarobljenik
moralni vojnički politički bom-bardiranje
neprijatelja — sve je
to rušilo u Europi i zadnje mo-gućnosti
otpora Ali je u Isti mah
stvaralo u europskim narodima: u
širokim radničkim seljačkim ma
sama uvjerenje da oslobodjenje i
uskrsnuće mora doći Hitlerizam
nije uspio da pokori Europu niti
da je moralno i politički uništi
Europa je vjerovala u ono što j)j
donosi otpor ruskog naroda Ona
je znala da će Amerika svojom
nepobjedivom snagom morati jed-nog
dana da se pojavi na sjeveru
kao vijesnica boljeg svijeta Mos-kva
i Teheran kao što je danu
svima jasno donijele su zadnje
odluke koje su trebale da postave
snage Amerike Rusije I Engleske
NOVOSTI
granice opstanka Invazija Europe
u saradnji sa nadiranjem ruske
vojske kroz europski jugoistok je-dan
je od nevidjenih prizora u hi-storiji
ratova i ratovanja Svi oni
koji su bili svjedoci spremanja in-vazije
i same invazije slažu se u
podvlačenju činjenice da je inva-zija
pripremljena i Izvedena nevl-djeni- m
sredstvima savremenog ra-ta
Kad je dakl Hitler mislio da
će njemačkom ratnom industrijom
da tuče cio svijet on se duboko
prevario Američka ratna industri-ja
dokazala je i ovog puta da je
ona u stanju da svojim neiscrpnim
snagama postavi stvari na svoje
mjesto i da učini kraj zločincima
koji tekovine civilizacije upotreb
ljavaju za uništavanja civilizacija
same Rusija je snagom svoga na-roda
imala da se brani od siste-matskog
germanskog naciste Sa
Rusijom je kroz slične etape pre-lazilo
i svo Slavenstvo Stvarno
nikada se Slavenstvo nije našlo
pred tolikom opasnošću da iščezne
kao u ratu zamišljenom i i z vod je --
nom od nacizma Sa Slavenstvom
trebalo je da iščezne i sve ono što
je ostalo slobodnog u zapadnoj ci
vilizaciji i u svijetu Bilo je dakle
sudbinski važno da se Rusija i sa
njom Slavenstvo našlo moralno i
fizički ujedinjeno sa zapadnim
anglosaksonskim svijetom u ovome
ratu koji je prijetio da uništi n:
samo materijalnu cinlizaciju ali 1
tekovine moralne slobode i neza
visnosti
Invazija Europe znaci u pnome
redu oslobodjenje Europe Oslo-bodjenje
Europe znači u prvome
redu slobodu pojedinca i zatim slo-bodu
svih malih i velikih naroda
unesrećenog europskog kontinenta
i ostalih kontinenata zemljine kug
le Europa je zemlja gdje se čov-jek
i kao duhovna i politička jedi-nica
oduvijek najviše cijenio i po- štivao Amerika je tu dragocijenu
vrijednost postavila u temelje svo-je
vjerske i političke zajednice po-jedinaca
naroda Nacisto-fašisti-č- ki totalitarizam sanjao je o uni- -
KOMUNISTIĆKA NOVINA PO- -
ĆELA PRVA IZLAZITI U
RIMU
Rim 8 Juna — Najprva slobod-na
novina koja se pojavila na uli-cama
Rima nakon su protjerani
njemački okupatori bio je komu-nistički
žurnal "Voće Opcraia"
(Glas Radnika) Veći dio žurnala
posvećen je najvažnijim zadaćami
u oalobodjenom gradu i apelima
za jedinstvo oko nacionalne i de-mokratske
vlade Razlog da se ko-munistička
novina pojavila prva
na ulicama Rima je taj što su oni
imali jaki podzemni pokret kojim
pred konačan obračun sa neprija-- su upravljali u borbi protiv ku-telje- rn
i da mu opredijele zadnje j patora
štenju te vrijednote On je pogo-dio
čitave slojeve pojedinaca i za-jednica
ali on nije uništio sušti-nu
te specifično europske vrijedno-sti
Ona je danas jača no što je
ikada bila Ona trijumfuje u ot-poru
malog balkanskog čovjeka
koga predvode jugoslavenski i gr-čki
Partizan čiji se revolt simbo-lički
izrazio u historijskoj figuri
maršala Tita radnika i seljaka
koji iz zgarišta izgorijelog i raz-rušenog
svijeta predrasuda i pro-tuslovlja
gradi jedan nov život
pojedinca i naroda za boljitak Eu-rope
i slobodnog svijeta Ta vrije-dno- ta
europskog slobodarskog in-dividualizma
i slobode naroda ide
konstantno od vremena grčkih mi-slioca
preko svih pobuna j revolta
seljaka u Rimskom Carstvu da ne
zaboravimo Spartakusa i braću
Grahe do Isusa Nazaranina pa
dalje u bezbrojnim pobunama ma
log čovjeka u ranom i kasnijem
Srednjem Vijeku na zapadu i sje-veru
pojavljuje se kod nas Slave-na
još u vrijeme Matlje Gubca
dok konačno ne trijumfuje Francu-skom
Revolucijom svagdje u svije-tu
i završava sa Ruskom Revoluci-jom
konstantom svih narodnih
težnja da se u neprestano širim
zahvatima ostvari ljudski uslov na
zemlji bez koga nema ni mira ni
blagostanja medju narodima To
su velike konponente ljudskih na-pora
koje nemogu da zaustave i
njena protuslovlja: kontrarevolu-cije
nacl-fašistič- ke prepreke i
konzervativno - reakcijonarna za-robljavanja
ili zaustavljanja na-rodne
volje i njenih stalnih težnja
U katoličkom i do jučer fašisti-čkom
Rimu pokraj jednog reak-cionarnog
Vatikana Partizani saj
crvenim zastavama i sa petokra-to- m
zvijezdom na svojim kapama
sačekali su engleske i američke
vojske i predvodili ih u vječni
grad čistoći teren u borbi sa zad-njim
ostacima fašizma i njema-čke
soldateske u bjegstvu Zar
nije to ta vječna Europa koja us-taje
nad ruševinama Bastilje i ko
ja nad ruševinama Petrograda iz- -
gradjuje kroz revolucionarni de-mokratski
proces svoj nov opsta-nak
i svoju novu budućnost?
Ljudi sa Balkana i naročito iz
Jugoslavije moraju ovog puta da
su naročito smireni 1 zadovoljni
Rat i revolucionarna etapa izme-dju
dva rata omogućila je da se 1
u Jugoslaviji samostalnost čovjeka
ovaplotila u jednom organizira-nom
narodnom pokretu koji iz-ravno
iskrsava iz naroda samog
To je naša pojava u historiji To
je naše isključivo naše izidisanje
u historiju Tu mi kao narod i kaj
skup pojedinaca izlazimo s ostalim
narodima pred sudbinsko zbivanje
Ko je pročitao govore maršala Ti-(Tre- nos
na str 4)
Utorak 13 Juna
Vodstvo Kanadskog Naro
dnog1 Pokreta za Pomoć
Slobodnoj Jugoslaviji
USTANOVNA KONVENCIJA VIJEĆA ZA POMOĆ SLOBODNOJ
JUGOSLAVIJI IZABRALA GLAVNI ODBOR OD 43 LICA
TE IZVRŠNI ODBOR OD 7 LICA
Na ustanovnoj konvenciji kanadskih Južnih Slavena odr-nžaanlnooj
uvoTdosrtvoontoViOjenćat K3 ai n4adjusnkaih 19Ju44žngihodSinlaeveinzaabzraanPoomjeoćnacSiloo-- bodnoj Jugoslaviji od 43 Glavna odbornika iz raznih iin
pnraešdesgjednnairkoodma tSeimIozmvršnTi raovdicboomr odposzendaatimm lsircpaskinma rodoljus- a bom iz Wmdsora Ont i glavnim tajnikom Stjepanom Mioši-će- m poznatim hrvatskim javnim radnikom iz Vancouvera
B C Ostali odbornici su slijedeći:
Glavni Predsjednik Vijeća KJSPSJ — Simo Travica iz
VVindsora Ont
Glavni Podpredsjednik — Andrej Palmerov iz Toronta
Glavni tajnik — Stjepan Miošić iz Vancouvera B C
Glavni blagajnik — J Petrič iz Toronto Ont
Organizator — još ima biti imenovan po IO
Dva člana Izvršnog odbora Edo Jardas i Vojin Grbić iz
Toronto Ont
Nadzorni odbor od tri lica: Andrija Josipović predsjednik
N O i dva člana Petar Raletić i Joze Šerjak svi iz Toronto
ČLANOVI GLAVNOG ODBORA:
Iz Toronta Viktor Švrljuga Petar Raletić Andrija Josipo-vi- ć Andrija Kristoff i Jože Šerjak
Iz VVellanda i okolice: L Kosanović I VVelham I Cmić I
C Kiroff
Iz Hamiltona: S Muždeka H Anastasofl i J Brelić
Iz VVindsora: J Kobetić B Jašin i J Saban
Iz Sudbury i Creighton Mine: I Stanić L Ruparćić M Boli
Iz S S Marie: J Parlow i M Katovćić
Iz Porcupine kempe (Timmins Schumacher i So Pom™
ne): I Starešinić R Šimac i Jure Tomac
1941
čelu
Iz Kirkland Lake i Larder Lake: A Turkalj i M Otoničar
Iz Noranda Malartic Val d'Or: M Nikšić B Milutinović
Žiga Belčić
Iz Montreal i Arvida: Mrs Dj Jovanović I Paškvan i D
Frgačić
Iz New VVaterforda (za Atlantsko Primorje): Kazimir Gaš-para- c
Iz Port Arthura: M Ružić i V Mraković
Iz Geraldtona: N Pavelić
Iz Vancouvera B C i Alberte osam članova Glavnnn od
bora koje će imenovati tamošnji Ujedinjeni Odbor
Doprinos jačanju Narodno-oslobodilač- ke
Fronte
(OVAJ JE ČLANAK IZAŠAO U PARTIZANSKOJ NOVINI
"VJESNIK" 12 APRILA 1944)
Početkom ožujka obratio se Izvršni odbor Hrvatske Selja-čke
Stranke proglasom svim pristašama politike braće Radića
U proglasu je jasno i nedvosmisleno izražen položaj u kome
su se poslije 10 travnja 1941 našle pristaše Hrvatske Seljačke
Stranke nasuprot izdajničkom dotadašnjem vodstvu i njego-vim
agentima
Dr Maček je pozvao na suradnju s ustašama neki su po-bjegli
ili 3e sakrili i "od tada su pune dvije godine pristade
Hrvatske Seljačke Stranke ostali bez političkog vodstva" —
kaže se u proglasu Veliki broj pristaša i funkcionera HSS stu
pa u Narodno oslobodilački pokret i 12 10 1943 stvoren je
Izvršni odbor čija su 3 člana u Nacionalnom komitetu a zna
tan broj u AVNOJ-- u i ZAVNOH-- u "Medjutim" govori se da-lje
u proglasu "ovoj jedinoj pravoj i neustrašivoj hrvatskoj se-ljačkoj
politici spremaju nož u ledja oni koji su se od straha
ili pokvarenosti bili umrtvili pred dvije godine" Preko raznih
špekulantskih izgovora i smicalica morala je politika klike iz
bivšeg vodstva HSS na čelu s Mačekom odvesti i odvela je u
ctvorenu borbu protiv vlastitog naroda
Proglas Izvršnog odbora HSS poziva u borbu:
"Pristaše Hrvatske Seljačke Stranke ne mogu i ne smiju
biti izvan Narodno-oslobodilač- ke borbe Svi u borbene redo-ve
za republiku Hrvatsku u novoj federativnoj saveznoj za-jednici
ravnopravnih naroda Jugoslavije!"
Veliki broj pristaša Hrvatske Seljačke Stranke koji su
stupili u Narodno-oslobodilačk- u borbu zatim konferencije u
Voćinu Čazmi Hrv Primorju Hrv Zagorju Dalmaciji i dru-gdje
gdje su pristaše politike braće Radića izrazili svoju ri-jošen- ost
da se bore u redovima Narodno-oslobodilačko- g pok
reta pod vodstvom druga Tita AVNOJ-- a i ZAVNOH-- a i sada
ovaj proglas Izvršnog odbora HSS-- a sve to jasno govori da
Maček i njegova klika predstavljaju šaku izdajnika da su oni
"vodstvo" bez stranke
"Osnivanjem Izvršnog odbora HSS-- a izvojevala je politi-ka
jedinstva novu pobjedu To je bio novi dokaz pravilnosti
linije Narodno-oslobodilač- ke fronte Ali to je ujedno bio i uda-rac
svima narodnim neprijateljima i razbijačima jedinstva a
naročito Mačeku i njegovoj kliki Proglas Izvršnog odbora
HSS-- a učvršćuje jedinstvo Narodno-oslobodilačk- e fronte No
time nije završena borba za njeno proširenje Postoji još zna
tan broj kolebljivih i pasivnih ljudi koji su pod utjecajem Ma-čeko- ve
klike Naša je dužnost da te ljude pravilnim odnosom
i radom istrgnemo iz zagrljaja Mačekove klike i da ih uključi-mo
u Narodno-oslobodilačk- u frontu" (A Hebrang u "Napre-dak"
br 46)
Iskreni pristaše Hrvatske Seljačke Stranke stupaju u redo-ve
Narodno-oslobodilačko- g pokreta i aktivno sudjeluju u iz-gradnji
slobodne u ujedinjene Hrvatske u federativnoj Jugo-slaviji
sudjeluju u borbi ta stvaranje bolje budućnosti hrvat-skog
i ostalih naroda Jugoslavije
Narodno-oslobodilač- ka fronta neprekidno se liri i jaca
Bi