Jedinstvo, April 21, 1961

              IX
ostru
ima
Paz
bila
ime
nije
tjfttjj wKJmr IB3kr JKw iK-- v шЏЈшш ШШг mKw
иШе
479 West
VOL ХШ 29 21 1961 8c PER COPY 2-1- 1. .?.;; Zivjela
ТЛШШ I — "———'— """"TffTFim—
Iianda kubanskih kontrarcvolucioncra jc poncdjc-Ija- k,
na zapovijed svoj'ih amcrickih gospodara upala Kubu —
jc potuccna!
Premijer Castro jc saopcio da jc izvojcvana "polpuna pobjc-da- ".
Castro jc izjavio da su zaplijcnjenc vclikc kolicinc ameri-cko- g
oruzja, tankove.
Anicricki impcrijalisti njibovi sluznici su sc prcvarili fa-ctum.
Oni su vjcrovali vlastitim Iazima izmisljolinama da jc ku-bans- ki ugnjcteii da cc r&sircnih ruku docckati napadacc.
On ib jc docckao zcljcznom pcsnicom.
Sta daljc? Da Ii su sc Sjcdinjcne Drzavc opamctilc? Hi cc na
Kubu poci vlastitim silama? Mnoffi vjcruju da sc nccc usuditi,
vidu Hruscovljcvc opomcne, all mogucnost nijc iskljuccna.
Jos nijc jasnoda Ii cc Gcncralna skupstina UN osuditi ame-rick- u
agrcsiju. Vijcsti kazu da jc anicricki postupak naisao na
ostru kritiku. Pored sovjetskog kubanskog delegate, Sjcdinjcne
Drzavc su napali predstavnici Indijc, Iraka, Meksika Gvincjc.
Jedna vijest kazc da sc na Sjcdinjcnib Drzava nalazi samo
"sacica vjcrnih prijatclja", medju njima Kanada, koji radc na
tome da ill spasc od osudc.
AM bcz razlikc kakvu rczoluciju cc Gcncralna skupstina
usvojiti, anicricki impcrijalizam stoji raskrinkan svijetom
kao napadac na jednu malu zcnilju, koja hocc da budc slobodna.
Demonstracije
Ашспбка agrcsija protiv
Kube naiSIa jc na osu-d- u
u svijetu. Do antiameric-ki- h
demonstracija doslo jo u
mnogim zcmljama, a naro£i-t- o
su bile burne u Latinskoj
Americi, gdjc mrtvih i
ranjcnili.
Demonstracije su bile u
Mexico City i drugim mcksi-kanski- m
gradovima (u gra-d- u
Moreb'a demoliran je a-mor- icki informacioni ured).
U grail u Caracas, Venezue-la,
ubijen je jcilan demonst-ran- t,
12 ranjeno, CO uhapsc-no- .
U glavnom grail u Kolu-mbij- e
La doslo je do su-ko- ba
izmedju demonstrana-t- a
i policijo, ranjeno su 33
osobo. U sukobima izmedju
pristalica i protivnika Kubo
Guatemala ubijeno su ccti-r- i
osobe, 11 ranjeno.
U Sydney, Australia, de-monstrir- alo je vise biljada
luCkih radnika; vijesti kazu
da je to jedna od naj-bumiji- b
demonstracija u hi
storiji Sydney.
Kongres skotskih sindika-t- a
na zasjedanju u mjestu
Rothesay i u 2,000.000
clanova usvojio je rczoluci-ju
u kojoj osudjujo
mi vojnu i polittfku inter- -
IZ
U
Ubijen jo pr i sckretar in-dijsk- og
diplomatskop ргм)-stavnietv- a
u Ottawi K. San-kar- a
Pillai, star 30 godina.
Preme pisanju stampe, u-bije- tvo jc izvrsio jugoslaven-k- i
doseljenik Sani a-- li
jasno iz kojih razlogn.
U vijrstima se kale da je
Ferixi doao u prijo
fetiri dana i traiio da budo
primljen u indijakoj ambaea-d- i.
On jo navodno traiio u-poal- enje
u Indiji Indijaki
predstavnici su k& najprije
ifnoriaali i na koncu je Pil-lai
prist no da ga primi. Feri-al
je uao u njefrov ured i
poelije kratkojf vremena za-Гв- о
ae pucanj. Osoblje am-basa- de je pritrJalo i naSlo
Pillai na stolici wrtva. FeH-i- i
je pobjeftao, ati te poalije
predao polkiji.
Godiinja preipleta:
RV шшш B гж $a Kanadu 6 dolara,
zemlje 7 dolara
Adreta:
Queen Street
Toronto Ontario
Tfhfon EM 2 No 112i) TORONTO, FRIDAY. APRIL PRICE
ILUIMlWrif IT!
koja u
u
ukljuciv
i u
i
narod i
u
i
i
slrani
prcd
u
U
"otvore
Perizi,
Ottawu
venciju Sjcd. Drzava" u Ku-b- i.
U Tokio, Japan, odrzano
jo nekoliko demonstracija, u
prvoj jc sudjelovalo 7.000 o-so- ba.
Vise biljada osoba demo-nstrira- lo
jo prcil americkom
ambasadom u Moskvi. Stu-den- ti
iz azijskib, africkih l
latinsko-americki- h zemalja
na univcrzitetu prijatcljstva
Patris Lumumba odrzali su
protestni miting. Protcstni
mitinzi odrzani su u Varsa-vi- ,
Poljska. U Poznjanu oko
"Kubanski narod je spreman da se bori
do smrti za svoju revoluciju"
DOSEUENIK JUGOSLAVIJE UBIO
IDIJSKOG DIPLOMATU OTTAWI
Toronto Daily Star jc o-bja- vio
pismo Douglas Carr
pod naslovom: "Kubanci ce
so boriti do smrti za svoju
revoluciju".
Carr so nedavno povratio
sa Kube. On ka2e da je ku-banski
narod 2ivio u strasnoj
bijedi i da rcvolucionarna
vlada ulaze vclikc naporc da
popravi stanje. "ZaCudjuju-c- e
jc koliko jc postignuto u
dvije godine u odstranjiva-nj- u
posljedica stoljetnc za-pusteno- sti.
izrabljivanja j u- -
Г M.icstinia so kazo da je
1 Ffrui proslr godine zivio tl
I Torontu. na IJoatrico Street,
ali je poslije nestao, sto je !
bilo prijavljeuo ]oliciji, ko-- !
ja je za njim tragala. j
Uzaludno bacanjc
2 milijardc dolara
godisnjc
' Kanada "uzaludno baca"
2 milijarde dolara godiinje
na naoruzanje. izjavio je u-mirov- ljeni potpukovnik F.
A. McTavish.
On je naglaeio da obrane
od nukloamof oruija nema.
Tra2c (U Kina budc
lirimljca it UN
DruStvo za Ujedinjene N'a-ci-je
u Torontu je zatraiilo
primanje X R. Kine u UN.
b- -
lobodna
svijetu
1.000 osoba napalo je anic-ricki
konzulat. Antiameri5-k- e
demonstracije odrzano su
u Bugarskoj, Madjarskoj,
Rumunjskoj, Njemackoj Dc-mokrats- koj
Republici itd.
U Now Yorku, prod zgra-do- m
Ujedinjcnib Nacija o-drz- ano jc nekoliko demons-tracija.
U talijanskom parlamentu
doslo jo do burnih protesta
kad jc vlada odbila da iznc-s- o
svojo stanovistc prcma a-moric- kom
napadaju na Ku-bu.
gnjetavanja", pise Carr.
Podignute su mnogc skolc,
bolnicc, igraliJta, kupaliSta,
odmaraliSta, biblioteke, ku-c- e.
Izgradnjuje so indust-rij- a.
Carr nastavlja: "Impresi-va- n
jo dub naroda. Naoru2a-n- o
je staro i mlado i odlu6-n- o
da brani revoluciju od
svakog napadaja. Kubanci
su spremni radjc umrijoti it
borbi ncgo da se povratc
straSne priliko koje su posto-jal- c
pod omrznutim Batis-to- m, koga su podupiralo Sje-dinje- no Drzavc".
On naglasava da jc ovaj
novi razvoj na Kubi vazan i
xa Kanadu.
Protesl UE
Unija clektricarskih ra-dnika
(UE) uputila je sli-jede- cj telegram americ-kom
predsjedniku Ken-nedy:
"Inva2ija Kube je agre-Iv- ni
akt prvog reda ne-Jno- g
uc bez potrpore vase
vlade koja je na taj nacin
pogazila i svojc deklara-clj- e
da nema agresivnih
namjera i svoje obaveze
kao 21an UN.
"Zahtjevamo u ime co-vjeiane- tva
i mira da vaia
vlada o#udi i stavi u kva-rantin- u
one koji sa ameri-6ko- g
SU po Sjd. Drava
ma domlnlranog teritorija
napadaju kubanski na-rod".
ЛтепШ pWcnici niu uspjeli
kubanKoR naroda. Na slici: Mani
sjrdnickom palacom u iiatani.
cehoslovacka. Rumunjska i Poljska upozoravaju
na jacanje zapadnonjemackog militarizma
Ruku rest. — U saopcenju
o razgovorima izmedju par-tijsk- ih
i vladinih delogacija
Cchoslova6kc i Rumunjskese
kaze, izmedju ostalog, da je
ii toku razgovora posebna
paznja posvecena pitanju
Njemaike problemu 15 er-lin- a.
S tim u vezi — dodajc
so u saopcenju dvijo strane
izjavljuju, da vladajuci kru-go- vi
SAD, Britanije i Fran-cusk- o
rado na јпбапји zapa-dnonjemackog
militarizma i
rcvanSizma i da so Zapadna
Njemacka, uz pomoc Atlan-tkso- g
pakta, prctvara u a-tom- sku
silu. Rumunjska l
Cohoslova6ka smatraju to
krajnje opasnim za mir i si-gurn-ost
u Evropi i vide rje-боп- је
problema u prihvaca- -
nju prijedloga SSSR o pot-pisivan- ju
mirovnog ugovora
s objo пјетабке dizave ;
Oslobodilacki pokret
London. — Vijesti iz An-gol- c
kazu da sc oslobodila-6k- i
pokret prosirio na Citavu
koloniju, kako na sjever —
gdje jc ustanak робео — ta-k- o
i na jug i istok.
U svim krajevima jc in-tenzit-et
oruzanib sukoba ve-om- a
veliki. U nekim borba-ma- ,
portugalski vojni ko-manda-nti
su zabiljezili po
hiljadu vojnika u redovima
jedinica oslobodilackog pok-ret- a.
Kod mjesta Pango Alu-kv- e,
oko 180 kilometara od
Luande, napad ustani6kib
snaga, prcma infomiacijama
iz portugalskih izvora. mo-gao
je da budc odbijen samo
zahvaljujuci intervenciji a-vija- cije.
Zbog sve vece aktivnosti
ustanickib snaga. kolonijali- -
Kша 1жве
sruSili Castra jer uiiva potporu
fi-otaci- ja SkoKke dji-c-e prrd priJ- -
pretvaranju Zapadnog Bcr-lin- a
u slobodni demilitarizi-ran- ;
grad.
Varsava. — Na mitingu
u Poznanju. prvi sekrotav
Poljsko ujeidinjene radniC-k- o
partije Vladislav Gomul-k- a
se osvrnuo na politiku
Zapadnc Njemafike prcma
Poljskoj. "Bonska vlada ni
do danas nccc da so poniiri
s tim da su naso granico us-postavlj- eno
potsdamskim
sporazumom cvrsto, konacno
i neizmjenjive", rekao je
Gomulka.
Govoreci o akcijama nje-mack- ib
revansista, Gomulka
jo kazao da Poljska zcli
"normalnc odnosc sa Zapad-no- m
Njemackom i sa svim
kapitalisti'5kim zcmljama jer
to odgovara politici mirne
koegzistencijo koju vodi po-ljsk- a
vlada i cijelj socijali-stick- i
tabor".
u Angoli se siri
sticke vlasti su робс1е da ha-ps- e
pripadnikc i simpatizc-r- e
oslobodila6kc borbe.
U glavnom gradu koloni-jc- ,
Luandl, vlada nervoza
medju portugalskim dosoljc-nicim- a.
U cetvrtima nasoljc-ni- m
Angolcima, doslo jc dc
niza demonstracija i protes-ta
protiv kolonijalistickib u-pravlj- aca.
Generalnj guver-ne- r
grada izdao je tim povo- -
dom saopcenjc u komo je
zaprijetio oltrim mjcrama o- - j
шш Kiaujainuui koji tiaju
podi'sku ustanicima.
Kamatc na drzavni
duff
Fedcralna vlada co ovo
godine samo na kamate na
drfavni dug isplatiti 717 mi-Iiju- na dolara.
gla glad
Pie: Anna
Kinu jo prosit- - godine udarihi t;ikova ])Hrndna nesrira kakove nije bilo stoljeiima. Su.vi. tajfun i kukci pogodili su l."0 milijuna akera, vise od polovi-c- e svih usjeva. a ozbiljno ostelili nekih 50 — (0 mili- juna akci-a-. U nekim prcdjelimn niie bilo kiso za 300 dann. Velika Zuta rijeka, uslijed suse i izvan-redno- ff natapania. lako je ivila da na iueu nije tekla
za mjesecdana. Isto sc ie dogodilo rrlnvnoj jiritot-ic- i
rijekc Janpce u (:unpkinp provineiji. Istovremeno
obnlnc provincije od otoka Hainan nn iupit do Л1ик-den- a
it Mandzuriji — lajfun je iwgodio 11 pitta.
tSfc.
on
Triimta godina iilaienja
Itlati tvakog uloria i ptlba
Kuba!
Diefenbaker podupire americke agresore
Dok kanadski narod sim-patis- o
kubanskom narodu, o
emu ima mnostvo dokaza,
dotle je premijer Diefenba-ker
nasao za potrebno da
stano na stranu americkih
imporijalistickih agresora i
da ponovi njihove lazne op-tuz- be
protiv Kube, usmjere-n- e
na opravdanjo agresije.
Kako javljaju iz Ottawe,
premijer je u parlamentu
rekao da je Kuba postala
"mostobran" za medjunaro-dno- g
komunizma sa kojoga
cc prodirati u Latinsku A- -
meriku. Premijer zna da OVO
nije istina, da se lie radi O
prodiranju komunizma u
Pisanje kanadske sianipe
U kanadskoj dnevnoj sta-mp- i,
a to je kapitalisticka
stampa, nema — koliko smo
dosad mogli ustanoviti —
jedne simpaticne rijeci za
americku politiku prenu
Kubi. Kanadske novinare je
ulivatio strah za posljcdico
americkog angaziranja u na-padaju
na Kubu, koji jo pri-vidn- o
kamuliiran. Ncki lis-to- vi
(na primjor Toronto Te
Kuba — jednog novinara
George Bryant, dopisnik
Toronto Daily Star pise da
je anicricki napadaj na Ku-bu
izvrsen upravo onako ka-ko
su Kubanci prcdvidjali.
Sjed. Drzave nisu upotrcbi- - le svoje trupe, ncgo su upot-rebil- e kubanske izbjoglico.
Bryant kaze da je invazi-j- a
mozda izncnadila one ko-ji
su kubanska upozorenja
smatrali "gluposcu", ali ne
one koji su prat ili tok doga-djaj- a
i znadu kakvu politiku
Sjedinjenc Drzavc vodc u
Latinsjoj Americi.
Kubanci su vjcrovali da
co Sjedinjeno Drzave upot-rebi- ti
isto metode kao svoje-vremen- o
u Guatcmali. "Sa-mo
pazitc", rokli su mu u
Havani pro§le joseni. "Gu-atemals- ka solucija ce biti
pokuSana ovdje. Kubanci ce
ubijati Kubance, a Sjcdinjc-ne
Drzave ce stajati po stra-n- V
Bryant iznosi ove podatkc
o атепбкот gospodstvu nad
Kubom:
Amcricki kapital jc za- -
Ponoyo zatraenu da
Uclffija povuee svojc
osoblje
New York. — Na zasjeda-nju
Generalne skupJtine po-novlj- en je zahtjev da bel-gijsk- e
i druge inostrano tru-P- o koje ne pripadaju snaga-m- a
UN, kao i politiki sav-jetnic- i.
napusto Kongo.
Louise Strons:
Kad, i i Kdiinun.' i--
ka рл- -
J-t-n'a
Kino — Jo. jamiara 1961. — najaiia da poljop- -
[ rivredni plan za I960, nije i- -
,
vspiduinlajen"s. lazdap"adi nkarivSntjaumbpaacaj-c-
, la na "neuspjeh komuna"
Kinezi ne vjeruiu da sc ko- - mune moe kriviti za taifu--
, ne. koji su odnesli 5. 000 ku- -
I a i icupali pol milijuna vo-- 6лк odjednom. ili zato Xto
i je presalUa 2uta rijeka. od- -
Latinsku Amoriku. ncgo o
pravima tamosnjih naroda
da biulu slobodni i nezavis-n- i.
Kubanskn revolucija ni-jc
rezultat "komunisticko
zavjere", nego teskih prilika
kojo kubanski narod nije
mogao podnositi. Slicno jo 1
u drugim zcmljama Litins--
gledana ocima
ke Amerike. Zasto onda pre-mijer
ovako govori? Zato
sto on mora da kazc "amen"
na sve sto rade amertfki im-perijali- sti.
Vijesti iz New Yorka ka-zu
da je kanadski delcgat
na zasjedanju Generalne
skupstino UN Wallace B.
Ncsbitt govorio u istom smis-l- u.
legram) isticu da ce anicri-cki
prestiz u svijetu ozbilj
no postradati bez obzira na
ishod invazije. Toronto Dai-ly
Star je objavio intcresan-tni- h
podataka, ukljuciv iz-vjes- taj
iz liami kako je a-mcr- ika
obavjeStajiia sluzba
(CIA) organizirala i finan-ciral- a
invaziju. Objavljcna
su i pisma citaoca koji osu-dju- ju
Sjcdinjcne Drzavo.
dobio kontrolu vise od polo
vice zemlje zasadjene Jecer-no- m trskom, a to jo glavnl
proizvod Kube.
Americki kapital je kon
trolisao 90 posto mineralnog
bogatstva Kube, vecinu kom-pani- ja ulja i 80 posto javnc
posluge (elektrika, transport
itd.).
Ugovori zaklju6eni iz-medju
Kube i Sjcdinjenih
Drzava pogodovali su Sjed.
Drzave. Kuba jo dugovala
preko milijardu dolara.
Americko gospodstvo i-m- alo je te§kih posljedica za
kubanski narod. fcivotni vi-jc- k
io iznosio samo 35 godi-na.
Oil fi milijuna stanovni-k- a
jedan milijun nikad nijc
nosio cipele. Pola milijuna
nisu okusili mlijeko. Preko
33 posto stanovnika je nept-smen- o.
Bryant kazo da jo poslijo
pobjede nad Batistom, Cast-ro
posjetio Sjedinjeno Drza-vo
da trail financijsku po-moc
da kubanski narod po-dig- ne iz bijode i zaostalosti,
ali so "povratio praznih d2c-pova- ". Nijc mu preostalo
dmgo nego da so obrati za
pomoc sociialistiifkim dr2a-vam- a
na 6clu sa Sovjetskim
Savozom.
BRITANSKI KOMENTAR
Britanski list "Manchester
Guardian" pise da nema do-kaza
da jc Castro komunist,
ali upravo da je. to ne daja
pravo Sjed. Drfavama da in-tervon-isu.
mah sn sc dali na p.i-a- o da
isprave slab,, strant komu-n- a, koje su ove nesrece olk-ril- #.
Na s'e strane narod i vla-ddaa
irzvaemduahnzue$meljupirzogporatemikoom--
ca i rta pmaeaiu екопотци
i zdravliV iitelja. Stari Kine-zi
ka2u da je ovakov? near-- 6 zadeaila narod nrije oalo-boiien- a. ona bi ubila naima-(Naatav- ak na str 4)
паком sfrasne stise