000283 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
1' л X I Ј I 1 --ffr 70 (1164) PER SA UN Generalne je odrzano vise a glavna paznja je na onome Sto su rekli amerteki i sovjetski ministar poslova Gromiko. Glavna pitanja u njihovim govorima i opce i potpuno i buducnost UN odnosno ' U goVOrU jo bilo puno On je naro&to nastojao stvoriti dojam da je za i razoru-zanje, ali kad je poslije ob-jvlj- en tekst ameriikog prije-dlog- a o uspos-tavil- o se da njemu nema ni-S- ta novoga. To je samo starog u ndsto drukii-je- m koji nema za cilj kontrolu nad razoruzanjem, nego kontrolu nad oruza-nje- m, a Sovjeti to smatraju Ovaj prijedlog ostavio je hladne i predsta vnlke neutralnih zemalja. Situacija ipak nije bezna dana. NajviSe nade daje ne-dav- ni sovjetsko-amcrid- ki sporazum o pre govora o Sto se tide Berlina, Ken-nedy je ponovio ranije tvrdnje da nece odstupiti od "prava" drzava u Berlinu, da ce braniti "slo bodu" njegovih gradjana itd. (U vrijeme njegov brat Robert, drzavni odvjet-ni- k je da su Sje- - Hit- - Ја-Ад- . Ш. (мчлишЛлшЛ -- ..л Т",Ј,'" (х. Trideseta godina izlaienja hlazi tvakog utorka i pctka Jedmsivo Godisnja pretphta: za Kanadu 6 dolara, Adresa: bstah zemlje 7 dolara 479 Queen Street 1Yest 2-- B, Ontario Telefon EM 3-16- 42 VOL. XIII. No. TORONTO, FRIDAY, SEPTEMBER 29, 1961 PRICE 8c COPY ZASJEDANJA GENERALNE SKUP5TINE BERLIN CENTAR PAZNJE Na zasjedanju skup§tine UN dosad govora, predsjednik Kennedy vanjskih jesu: Berlin NjemaSka, razoruzanje sekretarijat- - KehnedyeVU propagande. mir razoruzanju, po-navlja- nje ameri6kog prijedloga ruhu, Spijunaiom. principima razoruianju. svoje zapadnih isto USA, rekao Toronto dinjene Drzave spremne u-potre- biti nuklearno oruzje u Berlinu). Medjutim, ostavio je utisak da bi bio spreman priznati IstoSnu Njemaiku. Tako je rekao da nije protiv toga da SSSR potpiSe mirov-n- i ugovor sa IstoSnom Nje-табко- т, ukoliko time nece biti povredjena "zapadna prava". Naglasavanje "zapa dnih prava" znaSi odbijanje prijedloga da se zap. Berlin proglasi slobodni grad, a bez toga ne bi bilo uklonjen glavni uzrok napetosti. Gromiko je ostavio utisak da SSSR zeli da se Ujedinje-n- e nacije vise angaziraju u rjeSenju Bcrlinskog proble-m- a. Treci vazni problem je generalni sekretar UN. 0 to-me su posebno prcgovarali Gromiko атепШ rirZavni sekretar Rusk. Oni ce se po-no- vo sastati. Izgleda da se trazi privremeno rjesenje. Iz izjave Gromika razabire se da bi mogao biti osnovan se-kretar- ijat od 4 Hca, od kojih bi jedno bilo predsjednik. Pouka za Kanadu ( U v o d n k ) Sjed. Drzavc su u posljednje vrijeme stavljale ve-li- ki pritisak na Kanadu da prihvati nuklearno oruzje. Sam predsjednik Kennedy je o tome pisao premijeru Dicfenbakcru. U skladu sa tim Dicfenbakcrova vlada je ,робе1а psiholoSki pripremati narod (koji je protivan) za taj korak. Ali sada dolazi Kennedy i kaze (govor u Ujedinjenim nacijama) da je on protiv davanja nukle-arno- g oruzja dr2avama koje ga sada ne posjeduju, u koliko bude prihvaccn njegov predlog o razoruzanju. To znafci da je on i protiv davanja nuklcarnog oruzja Kanadi. Kako da ovo razumijemo ? TumaSenja su razliflta. Jedno je jasno: Svojim govorom u Ujedinjenim nacija-ma Kennedy je jo§ jedanput pokazao da on na Kanadu gleda kao na sredstvo svoje politike. On smatra da ce ona u svakom slucaju postupiti onako kako on zcli. Ukrace, on mnogo no drzi do Kanade. On je njezih up-ravlja- ce nazvao budalama. A oni padaju na koljena kliJu: Zivio, 2ivio, 2ivio Kennedy! Otavski dopisnik lista 'Globe and Mail" piSe da je "prvo reagiranjo vladinih krugova na Kenncdyev go-vor u Ujedinjenim nacijama bilo da ce Kanada prihva-ti- t атепбко nuklearno oruzje ako Sovjetski Savez ne pristane na Kenncdyev predlog o razoruzanju, uklju-£i- v zabranu prenoienja kontrole nad nuklearnim oru-zj'e- m na zemlje koje ga sada ne posjeduju." To mora da je izazvalo veliki strah u Moskvi. Ako niJta drugo to ce prisilit Hru§6ova da padne na koljena prod Ken-nedye- m i kaze amen na ono sto on traSi. Kako se usu-dju- ju izaci pred javnost s takvim glupostima? O c"emu nam govori атепбка igra sa nuklearnim oruzjem? Govori nam o tome da je skrajnje vrijeme da Kanada stanc na vlastite noge u vanjskoj politici i da gleda Sto ce biti bolje za nju a ne za amcriJki imperi-jaliza- m. Kome nije jasno da атепбка vlada nije pritiskala na Kanadu da primi nuklearno oruije radi pojadarija njezine obrane, nego radi podupiranja svojih (ameri-ikih- ) ratnih pothvata u Berlinu i NjemaCkoj? Tko ne vidi da je sadaSnji Kenncdyev prijedlog o razoruzanju, uklju&v zabranu na davanje nuklearnog oruzja zem-Ijam- a koje ga sada ne posjeduju srafcunat na obmanu svjetske javnosti opravdavanje trke u naoruzavanju i nasilja u medjunarodnim poslovima? (Ako SSSR ne pri-hvati Kennedyeve predloge, koji su sraSuati na osigura-nj- e nadmoci Sjed. Driava, reci 6e se, da Sjed.. Drzava-m- a i Zapadu drugo ne prcostaje nego pojacati ratne pripreme. To je stari trik.) Kanada se treba otkaiSit od takve politike. Njoj ni-je potrebno nuklearno oruzje. Njoj nije potrebna trka u naoruzanju. To nede pojadati nego potkopati njezi-n- u sigurnost. To ce pogor§ati medjunarodnu situaciju, pribliziti rat. Kanada treba da vodi politiku prijateljstva i sarad-nj- e sa svim zemljama — to je u njezinu interesu i u interesu svjetskog mira i napredka 6ovje2anstva. RASTE PROTURATNI POKRET Deset hiljada pisama protiv nuklearnog oruzja Miroljubivi Kanadjani a to je ogromna vecina poceli su uvidjati da nije do-volj- no biti za mir,ncgo da se za njega treba boriti. Tome je pridonio samo razvoj dogadjaja u Berlinu, negoi uvidjanje da politika Diefenbakcrove konzervativnc vladc ne vodi poboljsavanju nego pogorsavanju situa-cij- e. Njih je naroito zabrinula vladina sp rcmnost da primi americko nuklearno oru-zje. 0 tome narocito svjedoci to sto je vlada u posljednje vrijeme primila preko 10.000 pisama protiv nuklearnog naoruzanja. Kazu da je to glavni razlog za vladino koleba-nj- e u ovom pitanju. Ostali dogadjaji u torn pravcu su bili: nSUPER" Dr. Hugh Keenleyaide objasnjava snagu nukleame bombe od 100 milijima tona eksplozlva TNT: "Sto bi takva bomb napravila? "Ispuni zeljeznicku prugu od Ottawe do Windsor a (preko 500 milja) teretnim vagonima a 10 tona TNT u svakom vagonu. Onda postavi jos 16S takvih linija teretnih vagoria uz prvu. Eksplodiraj ih odjednom. To bi bio ekvavalent (jednako) jednoj od bomb! o kojima je rijec. Koliko bi ostalo Ontaria od Ottawe do Windso-ra?- " jos ima ljudi koji nam govore da se od takvog oru-moze- mo skloniti u podrumima kuca! Vrlo stvar za Ministar vanjskih poslova Howard Green je optuzio Sjed. Drfave da guraju Vel. Britaniju u Evropsko zajed-ni6k- o trzi§te radi stvaranja jake evropske protusile Sov-jetsko- m Savezu. Medjutim, britansko pri-stupa- nje Evropskom trii§tu ce stvoriti "neizmjerno tes-k-e probleme" za Kanadu. Green je ovo izjavio u Schumacheru (Ontario). On je rekao da Evropsko Americka infervencija Saigon. Narodnoslobo-dilak- e snage su posljednjih dana zadale nekoliko te§kih udaraca diktatorskom re2i-m- u Ngo Din Dijema. Opce je uvjerenje da so Dijcm moze odrzati jedino pod u-vjct- om da mu Sjed. Drzave pritcknu u pomoc svojim o-ruza- nim silama. Nedavno je u Saigonu bo-ravi- la атепбка vladina de-legac- ija da ispita situaciju. Dclegacija je izvjestila Лл je Dijcmov poloZaj обајап Brazil neco mijenjati Rio de Janeiro. Nova brazilska vlada prcmijera Tankreda Ncvcsa sluzbeno je potvrdila osnovnu liniju politike biv§eg predsjednika Eanija Kvadrosa prema Ku-bi.Posl- ije sjednice vlade, iz-da- to je saopcenje u kome se kaze da je kabinet "jedno-dusn- o usvojio prijedlog mi-nist- ra vanjskih poslova da se u odnosu na Kuba odr2i isti stav obrane пабе1а ne-interven- cije samooprede-ljenja- ". Olovke i Kanadski kongres zena je pokrenuo kampanju za siljanje olovaka pelena u Kubu. Mrs. Hilda Murray, pre-dsjedni- ca ove organizaci-j- e se upravo povratila sa Kube i kaze da su olovke pelene veoma potrebne u BOMBA ozbiljna Kanadu trziSte nije stvoreno eamo radi trgovine, nego je glavni cilj stvoriti jednu novu silu koja ce stajati protiv Sovjet-sko- g Saveza. Kanada je istupila protiv britanskog pristupa u Zaje-dniCk- o tiiiSte na ekonoms-ko-j konferenciji Komonvelt skih zemalja u Akri, Gana. Jedna od posljedica toga za Kanadu ce biti vece pa-dan- je u zavisnost od Sjedi-njeni- h Drzava. u juznom Vijetnamu da bi se "nesto sposilo" Sjed. Drzavc so moraju vi-§- e anga2irati u gradjanskom ratu. Odmah zatim, u ovu zemlju upuccna je jaka a-meri- cka vojna dclegacija da reorganizira Dijemove voj-n- e snage prcuzme koman-d- u. Protiv toga je oSti-- o pro-tcstir- ao Sjeverni Vijetnam. Атепбка intervencija u Juznom Vijetnamu se kosi sa uvjetima primirja mo2e dovesti do teSkih medjuna-rodni- h posljedica. politiku prema Kubi Uprkos potvrde jedne od bitnih taCaka Kvadrosove politike, list"2ornal de Bra-zil" izrazava zabrinutost da nova vlada nece odrSati su-§ti- nu Kvadrosove vanjske politike. List piie da je u poc"etku postavljena teza da ce .nova vlada potvrditi Kvadrosovu vanjsku politi-ku, tim Sto ce iz nje elimi-nisa- ti formalna "pretjera-nja- " kao, na primjer, Kva-droso- vo odlikovanje kuban-sko- g ministra Gevare. pelene toj zemlji, jer su Sjed in je-n- e Drzave obustavile iz-vo- z. Cilj je "poslati hiljade hiljade olovaka kako b! svako kubansko dijete svaka majka, pa cak sva-k- a baka, imali pisace oru-dje- ." STUDENTSKI POIIOD NA OTTAWU Studentsko udruzenje za nuklearno razoruzanje (Combined Universities Ca-mpaign for Nuclear Disar-mament) organizira veliki pohod na Ottawu koncem i-d-uceg tjedna. U pohodu ce sudjelovati studenti iz Toronta, Mont-real-a drugih gradova. Oni namjeravaju piketo-va- ti zgrade vlade i parlame-nt- a 73 sata (po dnu nodi). Demonstracija ce zavriiti na Dan zahvalnosti (Thanks giving Day) 9. oktobra. "Ne-St- o mora biti uradjeno da se osigura da ovo ne bude pos-ljed- nji Dan zahvalnosti", kaze se u saopcenju Stu-dentsk- og udruzenja. Udru2enje je apeliralo na miroljubive Kanadjane da podupru njegovu akciju. Kanadski kongres mira pojacava aktivnost Kanadski kongres mira je odlu£io odrzati vi§e mitinga, na kojima ce govoriti Dr. J,. Endicott koji se upravo pov-rati- o iz Njema6ke Japana. (Vidi objave na strani 2). Mirovno vijece u Britans-ko- j Kolumbiji je uputilo pis-m-o vladi te provincije, u kome ju potsjeca da je Za-konoda- vna skupstina (par-lamena- t) B. C. na proslom zasjedanju usvojio rezoluci-j- u protiv nuklearaog oru2ja, pa bi ona sada trebala da nesto uradi u torn pravcu. Mirovno vijece u Winni-peg- u planira niz akcija, uk-lju5- iv posjet provincijalnom premijeru D. Roblinu 16. ok-tobra. Kampanja Komitcta za kontrolu radijacije Komitet za kontrolu radi-jacije pojacava sakupljanjc potpisa protiv nuklearnog o-ru- zja. Komitet je narodito vcliku aktivnost razvio u Vancou-ver- u, gdje je dosad sakup-ljen- o oko 60.00 potpisa. Ne-davno je u centru Vancouve ra organizirana demonstra-mij- a, u kojoj je sudjclovalo oko 900 osoba. Broj nczaposlenih U mjesecu augustu u Ka-nadi je bilo 323.000 nezapo-sleni- h, saopcava drfavni bi-ro statistike. za Kubu Pelene su vazne da bi se sprijecilo iirenje zaraz-ni- h bolesti. Novae ili predmele tre-ba slat! na ovu adresu: Mrs. Hilda Murray 140 Cornell Ave. Scarborough, Ont. . 5ssfa "'Ir-'-ir- i s dfltfusAjcfe _д " v . --'ј;1Ш(Шр§ШшНКМНННИНН№'1Ш?'- . - ..„ , i.i, ( ! 4, . " -- - i i i i — — ne a I — — i i i i i i s i i i i i i STANOVIsTE NOVE DEMOKRATSKE PARTIJE Izvrsni odbor nedavno os-nova- ne Nove demokratske partije je objavio saopcenje u kome se izjaSnjava protiv nuklearnog oruzja za Kana-du i tra2i saziv medjunaro-dn-e konferencije za zaklju-бепј- е mirovnog ugovora 6a Istocnom i Zapadnom Nje-табко- т. Ugovor bi ukljuiio stvaranje bezatomske zone u Evropi i povladenju sovje-tski sila iz Istone NjemaS-k- e, a ameriCkih, britanskih i francuskih iz Zapadne Nje-табк- е. Vodja ove partije T. C. Douglas (premijer provinc-ije Saskatchewan) je ostro kritizirao prcmijera Diefen-baker- a zbog spiemnosti da ratuje zbog Berlina. "Ja kazem premijeru da ce takav korak naici na o-pozi- ciju mene i stotina hi-ljada drugih Kanadjana", rekao je Douglas. "Mene 6udi kako je pre GODINA Zenska organizacija Glas zena (Voice of Women) pre-dla- ze da 19G2. godina bude proglasena "godinom mira". U vezi toga Ottawu je o-v- ih dana posjetila dclegac-ija ove organizacijc da tra2i potporu vlade. Delegaciju je primio premijer Diefen-bake-r. Akcije naprednih URrajinaca U Torontu jo odriana sje-dni- ca Glavnog odbora Ud-ruzer- tja ukrajinskih Kana-djana, na kojoj je diskusi-ran- o o ozbiljnoj situaciji u svijetu. Na sjednici je prihvacen proglas svim ukrajinskim Kanadjanima da ројабаји napore za osiguranje mira. Posebno pismo upuceno je ukrajinskim nacionalisti 5kim organizacijama, crkva-m- a itd. U pismu so kaze : "U ovom ozbiljnom casu kad sudbina covjecanstva visi o dlaci, ni jedna orga-nizacija, ni jedan pojedinac ne mogu sutjeti". Premijeru Diefenbakeru upuceno je pismo sa pozi-vo- m da se zauzme za mirno rjesenje Berlinskog proble- - Fcdcralni parlamenat je odobrio vladin prijedlog za izgradnju -- 183 milja duga6-k- e 2eljezni£ke_ pruge od mjesta Grimshan u Alberti do Great Slave Lake, gdje se nalaze velike naslage me-ta- la koje pripadaju Conso-lidte- d Mining and Smelting mijer mogao da .kaze da ce napadaj na Berlin biti na-pad- aj na Kanadu", rekao je on dalje. "Kakvog udjela smo mi imali u ovom 6ud-no- m aranzmanu u Berlinn". Douglas je dodao da su konzervativci nekad imali lozinku: "Sto god London ka2e, mi smo spremni". Sa-da ona glasi: "Sto god Wa-shington ka2e, mi smo spre-mni". On je naglasio da Kana-da mora odlu6nije zalagati za razoruzanje. Proglas Ivom. partije Nacionalni odbor Komu-nistiJ- ke partije Kanade je objavio proglas da "nesmi-j-e biti rata zbog Berlina", nego mirno rjesenje. Kom. partija ce poduzeti niz drugih akcija, a koncem oktobra poslat ce delegaciju u Ottawu. MIRA Iako je 6ak i Diefenbaker izjavio da je Glas zona " re-spectable" organizacija, o-- na je prisiljena da se brani od optuzaba da slu2i "ko-munistiik- oj propagandi". To dolazi od ljudi flji je mozak toliko pomucen da na mir gsltevdaarj"u. kao''kom~u-nisti6k- u ma, za sporazum o zabrani nuklcarnih pokusa i opcem i potpunom razoruzanju. Sli6an apel premijeru jo upucen sa mitinga 100 oso-b- a u Ukrajinskom Radni-ko- m Domu 21. septembra. Glas 32.000 radnika Konvencija unije Sumskih i pilanskih radnika (Interna" tional Woodworkers), zapa-d- ni distrikt, 32.000 filanova. usvojila je rezoluciju, u ko-joj se. iz jasnjava protiv nuk-lcarnih pokusa, trazi zabra-nu nuklcarnog oruzja, na pn'om mjestu u Kanadi, iz-ra2- a'a opozicija ratu i pozi-v- a vladu da "stalno radi na tome da se postigne mir pu-te- m pregovora". Co. Ova kompanija pripada Canadian Pacifc Railway Co. (CPR). Izgrdnja ce kostati $86,-500.00- 0. Liberal! i CCF u parla-ment- u su tvrdili da je ovo "dar" ovoj orijaskoj kom-panij- i. Drzavno darivanje kompanija
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, September 29, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-09-29 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000071 |
Description
Title | 000283 |
OCR text | 1' л X I Ј I 1 --ffr 70 (1164) PER SA UN Generalne je odrzano vise a glavna paznja je na onome Sto su rekli amerteki i sovjetski ministar poslova Gromiko. Glavna pitanja u njihovim govorima i opce i potpuno i buducnost UN odnosno ' U goVOrU jo bilo puno On je naro&to nastojao stvoriti dojam da je za i razoru-zanje, ali kad je poslije ob-jvlj- en tekst ameriikog prije-dlog- a o uspos-tavil- o se da njemu nema ni-S- ta novoga. To je samo starog u ndsto drukii-je- m koji nema za cilj kontrolu nad razoruzanjem, nego kontrolu nad oruza-nje- m, a Sovjeti to smatraju Ovaj prijedlog ostavio je hladne i predsta vnlke neutralnih zemalja. Situacija ipak nije bezna dana. NajviSe nade daje ne-dav- ni sovjetsko-amcrid- ki sporazum o pre govora o Sto se tide Berlina, Ken-nedy je ponovio ranije tvrdnje da nece odstupiti od "prava" drzava u Berlinu, da ce braniti "slo bodu" njegovih gradjana itd. (U vrijeme njegov brat Robert, drzavni odvjet-ni- k je da su Sje- - Hit- - Ја-Ад- . Ш. (мчлишЛлшЛ -- ..л Т",Ј,'" (х. Trideseta godina izlaienja hlazi tvakog utorka i pctka Jedmsivo Godisnja pretphta: za Kanadu 6 dolara, Adresa: bstah zemlje 7 dolara 479 Queen Street 1Yest 2-- B, Ontario Telefon EM 3-16- 42 VOL. XIII. No. TORONTO, FRIDAY, SEPTEMBER 29, 1961 PRICE 8c COPY ZASJEDANJA GENERALNE SKUP5TINE BERLIN CENTAR PAZNJE Na zasjedanju skup§tine UN dosad govora, predsjednik Kennedy vanjskih jesu: Berlin NjemaSka, razoruzanje sekretarijat- - KehnedyeVU propagande. mir razoruzanju, po-navlja- nje ameri6kog prijedloga ruhu, Spijunaiom. principima razoruianju. svoje zapadnih isto USA, rekao Toronto dinjene Drzave spremne u-potre- biti nuklearno oruzje u Berlinu). Medjutim, ostavio je utisak da bi bio spreman priznati IstoSnu Njemaiku. Tako je rekao da nije protiv toga da SSSR potpiSe mirov-n- i ugovor sa IstoSnom Nje-табко- т, ukoliko time nece biti povredjena "zapadna prava". Naglasavanje "zapa dnih prava" znaSi odbijanje prijedloga da se zap. Berlin proglasi slobodni grad, a bez toga ne bi bilo uklonjen glavni uzrok napetosti. Gromiko je ostavio utisak da SSSR zeli da se Ujedinje-n- e nacije vise angaziraju u rjeSenju Bcrlinskog proble-m- a. Treci vazni problem je generalni sekretar UN. 0 to-me su posebno prcgovarali Gromiko атепШ rirZavni sekretar Rusk. Oni ce se po-no- vo sastati. Izgleda da se trazi privremeno rjesenje. Iz izjave Gromika razabire se da bi mogao biti osnovan se-kretar- ijat od 4 Hca, od kojih bi jedno bilo predsjednik. Pouka za Kanadu ( U v o d n k ) Sjed. Drzavc su u posljednje vrijeme stavljale ve-li- ki pritisak na Kanadu da prihvati nuklearno oruzje. Sam predsjednik Kennedy je o tome pisao premijeru Dicfenbakcru. U skladu sa tim Dicfenbakcrova vlada je ,робе1а psiholoSki pripremati narod (koji je protivan) za taj korak. Ali sada dolazi Kennedy i kaze (govor u Ujedinjenim nacijama) da je on protiv davanja nukle-arno- g oruzja dr2avama koje ga sada ne posjeduju, u koliko bude prihvaccn njegov predlog o razoruzanju. To znafci da je on i protiv davanja nuklcarnog oruzja Kanadi. Kako da ovo razumijemo ? TumaSenja su razliflta. Jedno je jasno: Svojim govorom u Ujedinjenim nacija-ma Kennedy je jo§ jedanput pokazao da on na Kanadu gleda kao na sredstvo svoje politike. On smatra da ce ona u svakom slucaju postupiti onako kako on zcli. Ukrace, on mnogo no drzi do Kanade. On je njezih up-ravlja- ce nazvao budalama. A oni padaju na koljena kliJu: Zivio, 2ivio, 2ivio Kennedy! Otavski dopisnik lista 'Globe and Mail" piSe da je "prvo reagiranjo vladinih krugova na Kenncdyev go-vor u Ujedinjenim nacijama bilo da ce Kanada prihva-ti- t атепбко nuklearno oruzje ako Sovjetski Savez ne pristane na Kenncdyev predlog o razoruzanju, uklju-£i- v zabranu prenoienja kontrole nad nuklearnim oru-zj'e- m na zemlje koje ga sada ne posjeduju." To mora da je izazvalo veliki strah u Moskvi. Ako niJta drugo to ce prisilit Hru§6ova da padne na koljena prod Ken-nedye- m i kaze amen na ono sto on traSi. Kako se usu-dju- ju izaci pred javnost s takvim glupostima? O c"emu nam govori атепбка igra sa nuklearnim oruzjem? Govori nam o tome da je skrajnje vrijeme da Kanada stanc na vlastite noge u vanjskoj politici i da gleda Sto ce biti bolje za nju a ne za amcriJki imperi-jaliza- m. Kome nije jasno da атепбка vlada nije pritiskala na Kanadu da primi nuklearno oruije radi pojadarija njezine obrane, nego radi podupiranja svojih (ameri-ikih- ) ratnih pothvata u Berlinu i NjemaCkoj? Tko ne vidi da je sadaSnji Kenncdyev prijedlog o razoruzanju, uklju&v zabranu na davanje nuklearnog oruzja zem-Ijam- a koje ga sada ne posjeduju srafcunat na obmanu svjetske javnosti opravdavanje trke u naoruzavanju i nasilja u medjunarodnim poslovima? (Ako SSSR ne pri-hvati Kennedyeve predloge, koji su sraSuati na osigura-nj- e nadmoci Sjed. Driava, reci 6e se, da Sjed.. Drzava-m- a i Zapadu drugo ne prcostaje nego pojacati ratne pripreme. To je stari trik.) Kanada se treba otkaiSit od takve politike. Njoj ni-je potrebno nuklearno oruzje. Njoj nije potrebna trka u naoruzanju. To nede pojadati nego potkopati njezi-n- u sigurnost. To ce pogor§ati medjunarodnu situaciju, pribliziti rat. Kanada treba da vodi politiku prijateljstva i sarad-nj- e sa svim zemljama — to je u njezinu interesu i u interesu svjetskog mira i napredka 6ovje2anstva. RASTE PROTURATNI POKRET Deset hiljada pisama protiv nuklearnog oruzja Miroljubivi Kanadjani a to je ogromna vecina poceli su uvidjati da nije do-volj- no biti za mir,ncgo da se za njega treba boriti. Tome je pridonio samo razvoj dogadjaja u Berlinu, negoi uvidjanje da politika Diefenbakcrove konzervativnc vladc ne vodi poboljsavanju nego pogorsavanju situa-cij- e. Njih je naroito zabrinula vladina sp rcmnost da primi americko nuklearno oru-zje. 0 tome narocito svjedoci to sto je vlada u posljednje vrijeme primila preko 10.000 pisama protiv nuklearnog naoruzanja. Kazu da je to glavni razlog za vladino koleba-nj- e u ovom pitanju. Ostali dogadjaji u torn pravcu su bili: nSUPER" Dr. Hugh Keenleyaide objasnjava snagu nukleame bombe od 100 milijima tona eksplozlva TNT: "Sto bi takva bomb napravila? "Ispuni zeljeznicku prugu od Ottawe do Windsor a (preko 500 milja) teretnim vagonima a 10 tona TNT u svakom vagonu. Onda postavi jos 16S takvih linija teretnih vagoria uz prvu. Eksplodiraj ih odjednom. To bi bio ekvavalent (jednako) jednoj od bomb! o kojima je rijec. Koliko bi ostalo Ontaria od Ottawe do Windso-ra?- " jos ima ljudi koji nam govore da se od takvog oru-moze- mo skloniti u podrumima kuca! Vrlo stvar za Ministar vanjskih poslova Howard Green je optuzio Sjed. Drfave da guraju Vel. Britaniju u Evropsko zajed-ni6k- o trzi§te radi stvaranja jake evropske protusile Sov-jetsko- m Savezu. Medjutim, britansko pri-stupa- nje Evropskom trii§tu ce stvoriti "neizmjerno tes-k-e probleme" za Kanadu. Green je ovo izjavio u Schumacheru (Ontario). On je rekao da Evropsko Americka infervencija Saigon. Narodnoslobo-dilak- e snage su posljednjih dana zadale nekoliko te§kih udaraca diktatorskom re2i-m- u Ngo Din Dijema. Opce je uvjerenje da so Dijcm moze odrzati jedino pod u-vjct- om da mu Sjed. Drzave pritcknu u pomoc svojim o-ruza- nim silama. Nedavno je u Saigonu bo-ravi- la атепбка vladina de-legac- ija da ispita situaciju. Dclegacija je izvjestila Лл je Dijcmov poloZaj обајап Brazil neco mijenjati Rio de Janeiro. Nova brazilska vlada prcmijera Tankreda Ncvcsa sluzbeno je potvrdila osnovnu liniju politike biv§eg predsjednika Eanija Kvadrosa prema Ku-bi.Posl- ije sjednice vlade, iz-da- to je saopcenje u kome se kaze da je kabinet "jedno-dusn- o usvojio prijedlog mi-nist- ra vanjskih poslova da se u odnosu na Kuba odr2i isti stav obrane пабе1а ne-interven- cije samooprede-ljenja- ". Olovke i Kanadski kongres zena je pokrenuo kampanju za siljanje olovaka pelena u Kubu. Mrs. Hilda Murray, pre-dsjedni- ca ove organizaci-j- e se upravo povratila sa Kube i kaze da su olovke pelene veoma potrebne u BOMBA ozbiljna Kanadu trziSte nije stvoreno eamo radi trgovine, nego je glavni cilj stvoriti jednu novu silu koja ce stajati protiv Sovjet-sko- g Saveza. Kanada je istupila protiv britanskog pristupa u Zaje-dniCk- o tiiiSte na ekonoms-ko-j konferenciji Komonvelt skih zemalja u Akri, Gana. Jedna od posljedica toga za Kanadu ce biti vece pa-dan- je u zavisnost od Sjedi-njeni- h Drzava. u juznom Vijetnamu da bi se "nesto sposilo" Sjed. Drzavc so moraju vi-§- e anga2irati u gradjanskom ratu. Odmah zatim, u ovu zemlju upuccna je jaka a-meri- cka vojna dclegacija da reorganizira Dijemove voj-n- e snage prcuzme koman-d- u. Protiv toga je oSti-- o pro-tcstir- ao Sjeverni Vijetnam. Атепбка intervencija u Juznom Vijetnamu se kosi sa uvjetima primirja mo2e dovesti do teSkih medjuna-rodni- h posljedica. politiku prema Kubi Uprkos potvrde jedne od bitnih taCaka Kvadrosove politike, list"2ornal de Bra-zil" izrazava zabrinutost da nova vlada nece odrSati su-§ti- nu Kvadrosove vanjske politike. List piie da je u poc"etku postavljena teza da ce .nova vlada potvrditi Kvadrosovu vanjsku politi-ku, tim Sto ce iz nje elimi-nisa- ti formalna "pretjera-nja- " kao, na primjer, Kva-droso- vo odlikovanje kuban-sko- g ministra Gevare. pelene toj zemlji, jer su Sjed in je-n- e Drzave obustavile iz-vo- z. Cilj je "poslati hiljade hiljade olovaka kako b! svako kubansko dijete svaka majka, pa cak sva-k- a baka, imali pisace oru-dje- ." STUDENTSKI POIIOD NA OTTAWU Studentsko udruzenje za nuklearno razoruzanje (Combined Universities Ca-mpaign for Nuclear Disar-mament) organizira veliki pohod na Ottawu koncem i-d-uceg tjedna. U pohodu ce sudjelovati studenti iz Toronta, Mont-real-a drugih gradova. Oni namjeravaju piketo-va- ti zgrade vlade i parlame-nt- a 73 sata (po dnu nodi). Demonstracija ce zavriiti na Dan zahvalnosti (Thanks giving Day) 9. oktobra. "Ne-St- o mora biti uradjeno da se osigura da ovo ne bude pos-ljed- nji Dan zahvalnosti", kaze se u saopcenju Stu-dentsk- og udruzenja. Udru2enje je apeliralo na miroljubive Kanadjane da podupru njegovu akciju. Kanadski kongres mira pojacava aktivnost Kanadski kongres mira je odlu£io odrzati vi§e mitinga, na kojima ce govoriti Dr. J,. Endicott koji se upravo pov-rati- o iz Njema6ke Japana. (Vidi objave na strani 2). Mirovno vijece u Britans-ko- j Kolumbiji je uputilo pis-m-o vladi te provincije, u kome ju potsjeca da je Za-konoda- vna skupstina (par-lamena- t) B. C. na proslom zasjedanju usvojio rezoluci-j- u protiv nuklearaog oru2ja, pa bi ona sada trebala da nesto uradi u torn pravcu. Mirovno vijece u Winni-peg- u planira niz akcija, uk-lju5- iv posjet provincijalnom premijeru D. Roblinu 16. ok-tobra. Kampanja Komitcta za kontrolu radijacije Komitet za kontrolu radi-jacije pojacava sakupljanjc potpisa protiv nuklearnog o-ru- zja. Komitet je narodito vcliku aktivnost razvio u Vancou-ver- u, gdje je dosad sakup-ljen- o oko 60.00 potpisa. Ne-davno je u centru Vancouve ra organizirana demonstra-mij- a, u kojoj je sudjclovalo oko 900 osoba. Broj nczaposlenih U mjesecu augustu u Ka-nadi je bilo 323.000 nezapo-sleni- h, saopcava drfavni bi-ro statistike. za Kubu Pelene su vazne da bi se sprijecilo iirenje zaraz-ni- h bolesti. Novae ili predmele tre-ba slat! na ovu adresu: Mrs. Hilda Murray 140 Cornell Ave. Scarborough, Ont. . 5ssfa "'Ir-'-ir- i s dfltfusAjcfe _д " v . --'ј;1Ш(Шр§ШшНКМНННИНН№'1Ш?'- . - ..„ , i.i, ( ! 4, . " -- - i i i i — — ne a I — — i i i i i i s i i i i i i STANOVIsTE NOVE DEMOKRATSKE PARTIJE Izvrsni odbor nedavno os-nova- ne Nove demokratske partije je objavio saopcenje u kome se izjaSnjava protiv nuklearnog oruzja za Kana-du i tra2i saziv medjunaro-dn-e konferencije za zaklju-бепј- е mirovnog ugovora 6a Istocnom i Zapadnom Nje-табко- т. Ugovor bi ukljuiio stvaranje bezatomske zone u Evropi i povladenju sovje-tski sila iz Istone NjemaS-k- e, a ameriCkih, britanskih i francuskih iz Zapadne Nje-табк- е. Vodja ove partije T. C. Douglas (premijer provinc-ije Saskatchewan) je ostro kritizirao prcmijera Diefen-baker- a zbog spiemnosti da ratuje zbog Berlina. "Ja kazem premijeru da ce takav korak naici na o-pozi- ciju mene i stotina hi-ljada drugih Kanadjana", rekao je Douglas. "Mene 6udi kako je pre GODINA Zenska organizacija Glas zena (Voice of Women) pre-dla- ze da 19G2. godina bude proglasena "godinom mira". U vezi toga Ottawu je o-v- ih dana posjetila dclegac-ija ove organizacijc da tra2i potporu vlade. Delegaciju je primio premijer Diefen-bake-r. Akcije naprednih URrajinaca U Torontu jo odriana sje-dni- ca Glavnog odbora Ud-ruzer- tja ukrajinskih Kana-djana, na kojoj je diskusi-ran- o o ozbiljnoj situaciji u svijetu. Na sjednici je prihvacen proglas svim ukrajinskim Kanadjanima da ројабаји napore za osiguranje mira. Posebno pismo upuceno je ukrajinskim nacionalisti 5kim organizacijama, crkva-m- a itd. U pismu so kaze : "U ovom ozbiljnom casu kad sudbina covjecanstva visi o dlaci, ni jedna orga-nizacija, ni jedan pojedinac ne mogu sutjeti". Premijeru Diefenbakeru upuceno je pismo sa pozi-vo- m da se zauzme za mirno rjesenje Berlinskog proble- - Fcdcralni parlamenat je odobrio vladin prijedlog za izgradnju -- 183 milja duga6-k- e 2eljezni£ke_ pruge od mjesta Grimshan u Alberti do Great Slave Lake, gdje se nalaze velike naslage me-ta- la koje pripadaju Conso-lidte- d Mining and Smelting mijer mogao da .kaze da ce napadaj na Berlin biti na-pad- aj na Kanadu", rekao je on dalje. "Kakvog udjela smo mi imali u ovom 6ud-no- m aranzmanu u Berlinn". Douglas je dodao da su konzervativci nekad imali lozinku: "Sto god London ka2e, mi smo spremni". Sa-da ona glasi: "Sto god Wa-shington ka2e, mi smo spre-mni". On je naglasio da Kana-da mora odlu6nije zalagati za razoruzanje. Proglas Ivom. partije Nacionalni odbor Komu-nistiJ- ke partije Kanade je objavio proglas da "nesmi-j-e biti rata zbog Berlina", nego mirno rjesenje. Kom. partija ce poduzeti niz drugih akcija, a koncem oktobra poslat ce delegaciju u Ottawu. MIRA Iako je 6ak i Diefenbaker izjavio da je Glas zona " re-spectable" organizacija, o-- na je prisiljena da se brani od optuzaba da slu2i "ko-munistiik- oj propagandi". To dolazi od ljudi flji je mozak toliko pomucen da na mir gsltevdaarj"u. kao''kom~u-nisti6k- u ma, za sporazum o zabrani nuklcarnih pokusa i opcem i potpunom razoruzanju. Sli6an apel premijeru jo upucen sa mitinga 100 oso-b- a u Ukrajinskom Radni-ko- m Domu 21. septembra. Glas 32.000 radnika Konvencija unije Sumskih i pilanskih radnika (Interna" tional Woodworkers), zapa-d- ni distrikt, 32.000 filanova. usvojila je rezoluciju, u ko-joj se. iz jasnjava protiv nuk-lcarnih pokusa, trazi zabra-nu nuklcarnog oruzja, na pn'om mjestu u Kanadi, iz-ra2- a'a opozicija ratu i pozi-v- a vladu da "stalno radi na tome da se postigne mir pu-te- m pregovora". Co. Ova kompanija pripada Canadian Pacifc Railway Co. (CPR). Izgrdnja ce kostati $86,-500.00- 0. Liberal! i CCF u parla-ment- u su tvrdili da je ovo "dar" ovoj orijaskoj kom-panij- i. Drzavno darivanje kompanija |
Tags
Comments
Post a Comment for 000283