Jedinstvo, September 29, 1961

              1 v
дММДМММИМММИМДДИИДИИДШИМДиг,и,јЦ'ИВћм
. l.."-"-.- . 'ly ¥гшт:шт
if .
ч
STRANA 2
I
CLANOVIMA SJK U TORONTU
Vazno jc da svi prisustvujemo sjcdnici nase
organizaijc, koja ce sc odrzati u ponedjeljak 2. ok-tobr- a,
u nasim prostorijama (179 Queen St. W.)
uvecer.
Na ovoj sjednici cemo raspravljati o Saveznoj
konvenciji, koja ce sc odrzati 7., 8. i 9. oktobra. Na
ovoj sjednici treba da kolektivno zakljucimo sto cc
nasi delegati na konvenciji zastupati. Narocito treba
da razmislimo o ovim, pitanjima: Okupljanje Ju-goslav- ena
— Kanadjana u borbi za mir; rad na
kulturnom polju; izgradnja organizacijc; jacanje
i poboljsanjc stampe.
Na sjednici takodjer treba da govorimo o ve-ce- ri,
koju nasa organizacija priredjuje u cast ucess-nik- a
konvcncije. Kako je vec javljcno u "Jcdinst-vu- ",
vcccra ce se odrzati u Claremont 160
Clarmont Street.
Na sjednici dalje treba da govorimo o proslavi
30-godisnj-ice
nase stampe. Pocctkom novembra
izaci ce jubilarno izdanjc "Jedinstva". Kako ce To-ronto
biti zastupljcn u torn izdanju — sa cestitka-m- a
i stivom? Dosad je u torn pogledu ucinjeno ma-l- o.
A trcbali bismo biti prvi!
Pred nama je i ozbiljan posao posjecivanja
pretplatnika "Jedinstva" sa certifikatima.
Trebamo odluciti kad ce se odrzati priredba
kojom cemo obiljczit 30-godisnj-icu
stampe.
Treba da govorimo o "Nasem kalendaru" —
stivu, oglasima ild.
Treba da govorimo o obnavljanju kulturnib
aktivnosti (pjcvacki zbor), prostorijama u kojima
cc se odvijati rad itd.
Kako vidite, drugovi i drugarice, posla imamo
mnogo. Zato dodjitc svi i buditc na vrijeme. Prcdsjodnik.
iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiin P I S M A
J 1 1 1 1 Jlltl If I llllf lift I П J II Г1 J I II If (If I II II II IIIIIIII f 1 1 IMIlll
Pozdravlja 30-godisnj-icu
sa prilogom
od trideset dolara
Schumacher, Ont. — Dra-g- i
drugovi, u listu vam Sa-Ije- m
Money order od $48.00.
Novae je za slijedece: 3 go- -
disnje obnove $18.00 i ja
prilazem $3000 — cestitka
Tridesetoj obljetnici nase
napredne radnicke stampe
u Kanadi.
Imao bi toga da mnogo pi-Se- m, ali se ba§ sada no osje-ca- m
najbolje, neko vrijeme
sam bio u bolnici.
Mnogo drugarskih pozd- -
rava, M. Boljkovac.
Welland, Ont. — Drugo-vi,
prilo2eno laljem Money
order od $20.00 za slijede-de- :
oglas u "Na§em kalen-daru"
$10.00, obnova $6.00
i fond $1.00
Ostajte mi zdravo—
J. D.
♦
Edmonton, Alta. — Sto-va- ni
drugovi, oprostite malo
sam zaostao sa obnovom.
Takva su vrcmena.
U listu prilazem Money
order u vrijednosti od $8.00,
Sto je namjenjeno za obno-v- u,
fond i kalcndar.
Svi u uredu primite dru- -
garski pozdrav—
F.T.
♦
Little Long Rapids, Ont.
— Prijatelji, u ovom listu
prila2em 7 dolara, nova pre-tpla- ta
6 i 1 dolar u fond.
Prijateljski pozdrav—
S5. larie, Ont. — Dru-govi,
u listu cete naci Money
order od 7 dolara, to je za
moju godisnju obnovu, a
preostalo u fond.
Sa §tovanjem, Va5 stari
"pretplatnik— J.
Sioux Lookout, Ont. —
Braco, §aljem vam $8.00 —
obnova, kalendar i fond.
Primite moj bratski poz-drav,
radnik
IIIIIIIIIIIMII Iltllllllllll I
z
Hall,
Sumski
USA. — Stovani uredni-de- ,
pretplata mi istjede dru-g- i
mjesec, pa vam eve Sa-Ije- m
dek od 9 dolara tj. pre-tplata,
odnosno obnova 7 i
2 dolara u fond novine.
Potvrdu mi ne trebate sla- -
ti.
S Stovanjem,
F. M.
Toronto, Ont. — Dragi
drugovi, zaposlen sam pa
ncmogu doci u ured, za to
vam u listu prilazem 10 do-lara,
obnova 6, fond 4 dola-ra.
Drugarski pozdrav—
Toe.
Y. G. Pesa
6)
— Jedan Dipijevac —
P1ULOG
SE
Konvencija je na pragu,
a o njoj se malo, skoro nista
ne govori u nasoj slampi.
Plodonosni rad konvencije
lezi u diskusiji i to vise pri- -
je konvencije kroz Stampu,
nego na samoj konvenciji,
jer na taj nadin mozemo pri-prem- iti
mnogo materijala
za diskusiju''sa nasim prije-dlozim- a
i savjetima.
Drug Grbic je naceo vrlo
vazno pitanje u "Jedinstvu"
od 19. septembra. Na§ polo-z- aj
i nasi odnosi u sadasnje
vrijeme. Prema komu i ce-m- u?
Sto smo mi i tko smo?
ZaSto smo doSli u ovu zem-Iju- ?
Kakove su nase obave-z- e
prema njoj, a kakove
prema staroj domovini? Da
li je nas rad pravilan ili ne,
ako nije za§to? Sto da se ra-d- i
da se omasove nase or-ganizaci- je?
Da li smo mi do
sada ucHnili dosta na torn
polju? Ako nismo, za§to? U
5emu lezi na§ nedostatak? U
novim uslovima rada i 2ivo-t- a,
posebno pred cmjenicom
da se organizacija mora po-punjav- ati
novim dlanstvom,
koji ce nastaviti pred 30 go-di-na
zapo6eto djelo, u no-vim
drugovima, mladim i no- -
vodoslim u ovu zemlju. Sto
da se radi po torn va2nom
pitanje? Sve ovo i mnoga
su druga vrlo vazna pitanja
koja trebaju biti duboko
na osnovu
kojih konvencija treba do-nije- ti
pravilne ,zaklju5ke i
uskladiti nas buduci rad
smjerom koji ce nam dati
poleta i snage za novi rad.
Na pitanje: Tko smo mi?
naci cemo odgovor u nasim
clanskim knjiiicama, gdje
stoji napisano : Savez Jugos-lavensk- ih
Kanadjana. Dak-l- e
mi smo Kanadjani, bez o- -
bzira na rasnu i nacionalnu
pripadnost, isto kao §to su
Talijani, Francuzi, Nijemci,
Ukrajinci, Madjari Rusi i
svi drugi koji su naselili o-v- u
zemlju iz raznih krajeva
svijeta.
Ovo je baza sa koje tre-bamo
poci u na§oj diskusiji.
Da li je mlada nevjesta koja
se uda duzna zastupati in- -
terose kuce iz koje je do§la. I
odgovorio sam hteo bi sa
Varna da se sastane.
Sastali , osc istog dana u jednom rcstoranu. Re-ka- o
sam da sam pro6itao jedan broj "Jedinstva" i da
bih 2eleo jos nekoliko brojeva. Posle nekoliko dana do-bio
sam sve2anj "Jedinstva" i u jednom od brojeva bio
je kupon za pretplatu. PonQVo sam nazvao urednika po-no- vo
se sastao sa njim i dao mu novae za pretplatu. Ta-d- a
kao i mnogo puta kasnije vodili smo viseJasovne raz-govo- re
zbog kojih bih se ja joe i danas trebao stiditi.
Dahas kada znam da je drug S. MioSid ncstrpljiv 6ovek
zbog silnog rada kojim je zauzet, ja ne mogu da se na-2udi- m
kako je on mogao izdr2ati i posvedivati onoliku
pa2nju prema meni. Posle nekoliko razgovora o razno-лтзп- Јт
temama zapitao sam ga kakve skole je poha-dja- o.
Dobiv5i odgovor da je on prost radnik sa osnovnom
Skolom bio sam prijatno iznenadjen jer sam po prvi put
sedeo sa radnikom koji je bio na visini sa znanjem na
kojoj bi mu svi profesori, uditelji i razni "uceni ljudi"
koje sam do tada poznavao mogli zavideti. Slusajudi
druga Mio§ica ja sam polako uvidjao koliko duboko le-2i- m
u neznanju i zaostalosti. Taj dovek nije 2alio truda
ni vremena da mi uka2e na stvarni 2ivoi, da mi poka2e
pravi put, da mi otvori oi'u On i Vojin Grbic, koga sam
upoznao kasnije, ostace najsvetliji likovi ljudi-borac- a u
mom secanju kroz ceo 2ivot.
"Jedinstvo" sam podeo 2itati redovno ali sam 6i-ta- o
i reakcionarnu stampu. Uporedienja nisam mogao
stavljati. U reakcionarnoj §tampi propali politicari la-j- u,
njadu, maudu, vriste, praskaju, zapoma2u kao pro--
sjaci, nasreu jedan na drugog kao vrapci i kao psi po--
Illlllllllllllllllllllllllllltlllltlllllllll Illltllllllllllllllllllllltlllllllllllllllllllllllll JedinitvO
REDOVA SJK
PllEDKONVEXCUSKOJ DISKUSIJI
STA DA RAD1?
prodiskutovana,
Published every Tuesdsy and Friday, In Serbo-Croatia- n
and Slovenian lanjruages, by Jedinstvo
Publishing Company, 479 Queen Street West,
Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone
EMplre 3-Ш- 2. Editor Stjepan Mioiii, Busi-ness
Manager Ivan Stimac. Subscription rates:
16.00 per year. USA and other countries $7.00 4thoried Second Claae Mail, Poet Office Dept, Ottawa.
ili one u koju je dovedena?
Naravno, one u koju je do-vedena,
jer svi njeni 2iotni
interesi, moralni i materijal-n- i
vezani su za njen novi
dom. Takvi smo i mi. Kak-vo- g
smisla i logike ima (go- -
voreci za nase narode u o-v- oj
zemlji) ipostojanje Hr-vats- ke
Seljacke Stranke u o-v- oj
zemlji, ili postojanje us- -
ta§ke, 6etni6ke ili bilo koje
sli6ne organizacije (a ima
ih mnogo te nije potrebno
nabrajati) kada one nema
ju nikakvog moralnog ili
materijalnog oslonca na ze-mlju
i narodu u 6ije ime su
toboz osnovane. Posjedova-nje- m
izvjesnog broja ljudi
u svojoj sredini, ne znaSi da
ustase mogu ustajati protiv
nekoga u nacionalnom smis-l- u
i u obranu ne5ega u svom
narodu na hiljade milja u-dalj- eni
od tog naroda u 6ije
ime se predstavljaju i bez i-ka-kvog
fakti6nog korijena
koji ih veziva za taj narod,
niti (ietnici Setovati, a Jlano-v- i
HSS ne mogu braniti i za-stupati
intcrese hrvatskih se-ljak- a.
Druga vazna гпабајка
na§eg opredjeljenja jeste
klasna pripadnost. U koliko
ima kakve razlike medju
nama u ovoj zemlji prema
jezifcnoj podjeli zemalja iz
kojih smo dosli, kulturnom
nasljedju, obi6ajima i dru-go- m
Sto smo donijeli sobom
iz naSih starih domovina, a
§to nas svrstava u nacional-n- e
i etniSke grupe, sa klas-n- e
strane smo o§tro opredje-Ijen- i,
te radnici bez obzira
na porijeklo spadaju na je-dn- u
stranu, a kapitalisti,
bez razlike isto tako na dru-g- u
stranu. RadniSki interesi
su isti za sve nas u ovoj ze-mlji,
zato je podjcljenost
Stetna za svakog pojedinca
od nas kao i za naciju kao
cjelinu. Zbog toga molemo
slobodno kazati da su sve
sovinisti5ko politi£ke orga-nizacijc
medju nasim naro-do- m
u ovoj zemlji vrlo stet-n- e
za njihovo Jlanstvo i po
Kanadu kao naciju. ,
Savez Jugoslavenskih Ka- -
nadjana s obzirom na politi- -
Deset godina uz
za
бко-klas- ni stav 5ini izuze-ta- k
; on je kanadska radnic-k- a
organizacija, zagovara-ju- ci
prvenstveno interese
kanadskog proleterijata u
savezu sa proleterijatom
drugih zemalja.
Osma konvencija kroz
diskusiju i rad kao vo-dil- ju treba uzeti trideseto-godiSn- ji
rad пабе organiza- -
cije. Тобпа analiza naseg
proteklog rada pomoci ce
nam da na konvenciji done-sem- o
pravilne zakljuSke i
pouke. Dozvoliti da se nas
rad razvija stihijski, kako
je to bilo nekada u proslo-s- ti
zna6i ni§ta drugo do tap-kan- ja
u mjestu. ZnaCi crp-Ijen- je
пабе dragocijene sna-ge
i energije bez ikakovih
rezultata, jer svaki pogres-n- o
uSinjeni prisiliti ce
nas da ne neminovno vrati-m- o
na isto mjesto sa kojeg
smo krenuli.
Jasno predjeliti nase od-no- se
prema novoj i staroj
domovini je jedan od na§ih
najvazniijih zadataka. Kod
toga moramo imati u vidu
£iji smo drJavljani i kakva
su паба prava i duznosti
prema toj na§oj driavi, ako
se tako mogu izraziti. Pre-ma
driavi Clji dr2avlja-n- i
mi imamo kolektivne oba-vez- e,
dok prema staroj
domovini to je stvar H6nog
osjecaja svakog pojedinca,
a Uo nikako ne smije zadi-ra- ti
u na§ kolektivni zivot i
rad. NaraVno, govoreci o o-vo- me, ja imam u vidu politi--
5ki 2ivot i rad, dok sa kul- -
turne strane stvar je sasvim
drukSija, jer skup kulturnih
bogatstava svih predstavni-k- a
rasa i naroda u ovoj ze-mlji
mogu sagraditi jedno
bogato kulturno nadgradje
u novoj nam domovini.
Izmedju novih drugova,
koji prilaze u organi-zacij- u
i onih starijih koji su
je osnovali i odriali na
kroz trideset godina,
postoji izvjesna razlika. O-n- a
se ogleda kroz idejno
gledanje na pojedine tekuce
dogadjajc, borbenost, 'oji
su novi drugovi stekli kroz
(Nastavak na str. 4)
pokret
kazujuci nemoc njiho"ih ideologija i suvisnost njihovog
postojanja. Kroz "Jedinstvo" sam osetio svest radnika
koji polako ali sa sigurno§cu obavljaju veliki istorijski
posao. Naslutio sam (ta slutnja kasnije so pokazala is-pravn- om)
da su Clanovi organizacijc koja pomaze i iz-da- je
ovaj list, stvarni uSesnici u va2nim istorijskim do-gadjaji-ma
i da oni osedaju slast i srecu 2ivotne borbe.
Oni znaju §ta hoce i nesebidno rade u korist naroda, бо-vedans- tva
uop§te. I ja sam 2elio da se ukljudim u redove
neustraSivih radnika, da doprinesem sv6j skromni deo u
borbi za bolji i lepsi 2ivot. Ali kako? Na§a organizacija
nije do tada joS uClanjivala nove doseljenike. Bio sam
prvi od novih koji je prilao nasoj organizaciji ali ona ni-je
htela Tanu" medju novima, dekalo se na vreme
da se pojavi jo5 neko. Uskoro su se pojavili i drugi. Fa-moz- ni
Branko Mihid dopisivao se sa uredniStvom ali je
hteo da pod svaku cenu ostane nepoznat drugima. Ta-ka- v
je ostao i posle osam godina kada je stupio u orga-nizaci- ju
pa je zavrsio u blatu izdajstva i Spijunstva. Po-red
licemerstva, podlosti i izdaje, on se odlikuje I tim
je sebe pretstavljao profesorom pozirajudi sa torn
titulom dok su se svi koji ga poznaju dudili njegovom
skudenom znanju i jalovom umu.
Upitao sam jednom druga MioSica sta bih mogao
raditi izra2avajuci, neskromno moram priznati, sprem-no- st
na sve.
— NapiSi ne§to za "Jedinstvo" — odgovorio je.
Osetio sam se polaskan torn sugestijom i ona je u
meni izazvala neskromnu 2elju i nadu: postadu vre- -
menom
Mislio sam
svoju
smo
sada
2i-vo- tu
"belu
sto
pisac
korak
"Jedinstvo".
: pisanjem cu modi doprineti skromni
deo opStoj borbi za napredak i prosvecivanje iseljenika
ali sam brzo uvidoo koliko sam ncsposoban za to. Sve
sto sam do tada napisao bilo je nekoliko pisama majci i
nekim prijteljima a pisma i clanak za novinu nisu isto.
Podeo sam Skrabati po papiru nesredjeno i nepovezano.
Najvi§e muke zadavale su mi onda, kao i danas, tadkc
i zapete. Dok zamisljam sta bih trebao pisati, sve ide,
dini mi se, po redu i kako treba, ali kad podnem pisati —
O B J A V E
Toronto: konvencijski
banket
Organizacija SJK priredjuje u c"ast delegata na te-kuc- oj konvenciji, BANKET— ZABAVU.
Ovaj banket odr2ace se na 160 CLAREMONT ST.
u subotu 7. oktobra 1961. godine.
Za jelo ce biti vruce jagnjetine i vruce mlade prase-tin- e
kao i sve drugo Sto ide uz to.
Vetera pocinje u 6.30 popodne.
Hala se nalazi zapadno od Bathurst ulice, a ju2no
od Dundasa. PRIR. ODBOR
Toronto: Sjclnica odsjeka
832 HBZ
Sjednica odsjeka 832
HBZ odr2at ce se u nedjelju
8. oktobra u 2 sata nosliie
podne na 577 Jarvis St. Po-ziv- a
se 61anstvo da nefalje-n- o
prisustvuje sjednici. Bu-duci
se sjednice nisu odr2a-val- e
kroz ljetnju sezonu, na
ovoj sjednici ce biti podne-sen- o
izvje§ce o radu i pos-lovan- ju
naseg odsjeka u po-sljedn- ja
3 mjeseca.
Dodjite braco i sestre na
sjednicu i sobom ponesite
Clanske knjizice radi uplate
61anarine, a narocito se upo-zora- va
one 61anove koji du-gu- ju
za Clanarinu, da prisu-stvuj- u
sjednici i plate svoju
zaostalu dlanarinu.
Za odsjeSni odbor
N. Pavelic, tajnik.
Amerikanac odlucio
u svojoj zemlji ne
Windsor, Ont — "Wind
sor Daily Star", mjesna no-vin- a,
nedavno je objavila
izjavu Lloyd Hatcha sa sli-ko- m
njega i obitelji, u kojoj
veli da zeli iseliti u Sovjet- -
ski savez Kad se ne moze
zaposliti u "bogatoj i demo-kratsk- oj
zemlji" Sjedinje-ni- m
Dr2avama.
Lloyd je star 36 godina.
zive u Cuyahoga Falls, Ohio,
otac je 2estero djece, slu2io
je u mornarici za vrijeme
Drugog svjetskog rata, su-djelov- ao
u borbama na Iwo
Jima i Guan na Pacifiku. On
ka2e, kad ne mo2e dobiti
posla kod ujaka Sema, da
je odluCio sa zenom i dje-co- m
iseliti u Sovjetski Savez.
Hatch podvlacH da je pro-§l- e
godine radio samo dva
mjeseca, potom je podnio
molbu da se uposli kod Ci-- I
i stampu
Port Arthur:
Ovdje ce govoriti Tim
Buck u nedjelju 1. oktob-ra,
Finska hala, 314 Bay
Street, 8 sati uvecer. Te-m- a:
4NO WAR OVER
BERLIN".
Toronto:
Dr. James G. Endicott,
koji se upravo povratio sa
putovanja po svijetu, go-vori
t ce u srijedu 11. ok-tobra,
Lord Simcoe Hotel,
uvecer. Tema: "Zarista
hladnog rata — Njemac-k- a
i Japan".
Winnipeg:
Dr. James G. Endicott
ce ovdje govoriti u nedje-lju
1. oktobra, Pleyhouse
Theatre, u 2.15 poslije po-dne.
Tema: "Zarista hla-dnog
rata — Njemacka i
Japan."
da iseli u SSSR. jer
moze dobiti posla
vil Service. Obecano mu je
zaposlenje, ali je samo mora
poloziti ispit. Kad je polo-2i- o
ispit, reeno mu je, da
treba podnijeti rekord o svo-joj
proSlosti. Pored svega to-ga
nije dobio zaposlenje.
"Drugo mi nepreostaje nego
da iselim u Rusiju", ka2e
Hatch. Jos napominje da ce
postati sovjetski gradjanin i
21an Komunisti6ke partije.
Cim je Hatchova izjava
objavljena u novinama, do-bio
je preko telefona oko se-damde- set
ponuda za upos-lenj- e.
Ka2e, da je o6ekivao
ove ponude, ali ostaje kod
svoje odluke, a njegova 2e-n- a
ka2c, da je odlu2ila sa
svojim mu2em i djecom ise-liti
u Sovjetski Savez, najm-ladj- e
dijete je staro 4 mjese-ca.
Ante- -
izgubim se. Sklepao sam najzad jedan dlanak i predao
uredniku.'citajuci ga posle nekoliko dana u "Jedinstvu"
jedva sam ga prepoznao. Mnoge redi i redenice bile su
ispuslene, tadkc i zapete nisu na mestima gde sam ih ja
bio postavio. Pitao sam urednika za njegovo miSIjenje
o dlanku, vec obeshrabljen sa prvim pokusajem, ali on
je insistirao:
— Pisi, nesto ce ipak valjati !
Verovatno da drug Miosic jo§ ni danas nezna koli-ko
mi je zadao muke sa ovom redenicom. Koliko nepro-spavan- ih
nodi sam proveo nad pardetom papira, misledi
desto puta ne na ono Sto bih trebao da pi5em, nego o
tome da li cu ikada modi pisati lako, sredjeno, poveza-n- o,
glatko. Citao sam i oduSevljavao se znajem iz knji-g- a,
ali §to sam vile ditao sve vile sam uvidjao moju ne-sposobn- ost
i neobdarenost za pisanje.
U prolece 1951. godine оШао sam u Thorold. Ne-koliko
nalih radnika primili su me kao mladjeg druga.
Njihovo jednostavno drugarsko ophodjenjc sa mnom i
njihova briga o meni ostavili su neizbrisiv pedat u mo-m- e
secanju. Ne2nosti sam retko osetio do tada u 2ivotu
ali u njihovoj pa2nji prema meni bilo je svega sto se iz-ra2- ava
redenicom : Mi smo drugovi, nas ve2u zajednidke
2elje, teznje i stremljenjal Iz Thorolda odlazio sam u
Welland na priredbe gde sam upoznao i sprijateljio se
sa drugom Stojanom Radojdicem. Koncerte su davali
omladina iz Toronta i Wellanda. Pregrnuda za kulturno
uzdizanje omladine rodjene u Kanadi i ozbiljni rad sta-rijih
drugova podeli su izazivati u meni radost, beskraj-n- u
kao vasiona, i ja sam sa svom svojom dusom i sreem
podeo voliti svoju, radnidku, klasu, ceo svet i sav 2ivot
na zemlji. Moram priznati da sam od tada kroz mnogo
godina raznezavao se i rasplinjavao u ljubavi prema
ljudima i gordo se ponosio sa radnidkom klasom, kojoj
je istorija odrodila ulogu da izbriSe sve suze i patnje u
svetu, nc prihvatajuci sc nekog konstruktivnog udenja
ili rada da bih doprineo vise od sebe.
( N a s t a v i c c sc)