Novosti, November 21, 1944

              3
Li
1
STRANA 2
NOVOSTI
Published everv Tuesdav Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Iikrzi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Hegistered in the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 aa
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Dosljedan svojih preteča
Indalencio Prieto vodja socijalističke partije španije do-sljedan
izdajničkoj politici socijal-demokra- ta u drugim zemlja-ma
napao je ovih dana Sovjetski Savez i komuniste španije
Francuske Poljske i drugih zemalja koji po njegovom zaklju-čku
rade na tome "da sudbinu svojih zemalja predaju Krem-ljinu- "
Oslobodilačku borbu i politiku podržavanja prijateljskih
odnosa Sovjetskog Saveza sa drugim slobodoljubećim zem-ljama
Prieto osudjuje kao imperijalističko stanovište sovjetske
vlade koja navodno ide za tim da "okupira susjedno zemlje
i podržava kontrolu nad onim državama koje ne može okup-irati"
Posebno veliki trn u oku su mu španjolski komunisti i
članovi vrhovnog Vijeća Španjolskog Nacionalnog Jedinstva
koji rukovode oslobodilačkim pokretom španjolskog naroda u
njegovoj borbi protiv izdajnika Franka i za nezavisnost Španije
Po liniji svojih preteča socijal-demokra- ta Indalencio Prie-to
stavio se na stranu smrtnih neprijatelja slobode španjol-skih
i drugih naroda Odkrio je 3voje pravo lice isto kao što
su ga otkrili njegovi socijalistički drugovi u drugim zemljama
Politika izdaje i kleveta je u ovim velikim historijskim danima
najdraže zanimanje ostataka iz redova socijalističke interna-cdonal- e
počam od Šajdemana Topalovića Tanera i Prie-t- a
Ta politika ima svog korjena još iz prošlog svjetskog rata
i po nesreći ona još i dane: izlazi na površinu
Ova kao i ranije izjave raznih socijalističkih vodja koji
su izdali interese narodnih težnja za slobodu i pravicu naišla
je na gnjušanje svih koji se bore protiv fašizma i deprinašaju
žrtve za slobodu
Riječ o prikupljanju pomoći
za naš stari kraj
Objavili smo u predprošlom broju Novosti da je Kanad-ski
Crveni Križ priskočio u pomoć našem napaćenom ali he-rojskom
narodu u Jugoslaviji sa preko 200 hiljada dolara vri-jednosti
razne hrane odjeće i ljekarija Izvršni Odbor Kanad-skog
Crvenog Križa spreman je da taj svoj veliki dio pošalje
u Jugoslaviju sa robom i ljekarijama prikupljenih po Vijeću
Kanadskih Južnih Slavena
Izvršni Odbor Crvenog Križa stvorio je tu odluku nakon
posjete braće od Vijeća Kanadskih Južnih Slavena koji su
njim temeljito objasnili potrebe našeg naroda u kraju i naš
rad po tom pitanju u Kanadi
Vijest je to koja će obradovati svakog iskrenog narodnog
patriotu I mi Kanadijanci hrvatskog srpskog i slovenskog
porijekla ne možemo a da i ovom prilikom ne istaknemo na-še
duboko poštovanje i zahvalu Kanadskom Crvenom' Križu
koji je s ovim plemenitim činom još jednom potvrdio svoju
veliku humanitarnu ulogu
Pored Kanadskog Crvenog Križa koji se ovom prilikom
iskazao više i bolje nego smo to u ovim vremenima očekivali
za pozdraviti je i dar kojeg je za naš narod darovala i naša
drugarska organizacija Federacija Kand&kih Rusa u iznosu od
pet hiljada dolara vrijednosti Pa onda Čehoslovački Nacio
nalni Savez sa darom od Jednog milijuna cigareta što podna
ša protuvrijednost od dvije hiljade dolara i Madjarsko Demo
kratsko Udruženje koje je takodjer odlučilo poslati nekoliko
tona duhana
Iznad svega toga potrebno je istaći onaj ogromni rad
one ogromne žrtve i napore kojeg su za tu stvar do sada uči-nile
naše organizacije tri bratska Saveza Savez Kanadskih
Hrvata Savez Kanadskih Srba i Savez Kanadskih Slovenaca
uz pomoć velikog dijela progresivnih odsjeka Hrvatske Brat-ske
Zajednice i drugih narodnih tijela prisajedinjenih Vijeću
Kanadskih Južnih Slavena
Samo do danas naš narod je doprinesao preko gore reče-nih
društava više od S21000000 slovima: Dvijestolineideset-hiljad- a
dolara u gotovom novcu i izmedju 50 i 60 tona razno
robe upakovane i spremljene za otpremu
Bez neumornog rada i inicijative gore rečenih organiza-cija
članica Vijeća bez požrtvovanja cijelog članstva koje se
u posljednjih nekoliko mjeseci posvetilo samo tom radu bez
širokogrudnosti i osjećaja našeg naroda koji je od usta odki-da- o
i davao i radio samo da se što više prikupi i pošalje —
svega toga nebi bilo u ovoj mjeri
Još doznajemo da su organizacije Hrvatske Seljačke
Stranke diljem Kanade takodjer prikupile svotu od šest hilja-da
dolara Takodjer doznajemo da je sa tih šest hiljada dola-ra
poslan u Montreal brat Dravoj glavni blagajnik HSS u
Kanadi sa namjerom da tamo za tu svotu nabavi stanovite
stvari za narode Jugoslavije koje će oni sami kupiti vjerojat-no
i dozvolu državnih vlasti za izvoz istih predmeta isposlovati
i kasnije sami to nakrcati na relifni brod koji dolazi u Kanadu
Ako prem je ovo skromna svotica mi braći od Seljačke Stran-ke
toplo čestitamo na humanitarnom djelu kojeg su učinili
jer svaka pa i najmanja zerica pomoći dobro će doći našem
narodu No nebi bili pošteni ni iskreni kad nebi rekli sve što
mislimo: mi iskreno kažemo da je bilo jedinstva sloge i razu-mijevanja
ispočetka vjerujemo da bi prilog braće od Selja-čke
Stranke bio daleko veći Takodjer vjerujemo iskreno da
će se braća od Seljačke Stranke postaraii da to zaista bude
Danas kad se već mole govoriti sa faktima ističemo ovo
jer je to vrijedno istaknuti ne da se s time hvalimo ne da radi
Rusija i
RADOVAN LALIć
Iz časopisa "Nova Jugoslavija"
Današnji rat njemačkih imper-ijalista
uperen je u prvom redu
protiv slavenskih naroda U svo-jim
težnjama za svjetskom domi-nacijom
Nijemci su uvjek nailazili
na moćni slavenski bedem Zato je
rušenje tog bedema bio njihov naj-preči
zadatak u ovome ratu A
rušenje slavenskog bedema za Ni-jemce
značilo je ne Parno osvaja-nje
slavenskih zemalja i uništenje
slavenskih država nego i fizičko
istrebljenje slavenskih naroda I
oni su ovaj posao odmah počeli iz-voditi
sa tupom upornoiću i poz-natom
njemačkom temeljitošću
Ideja o osvajanju svijeta i o
ovakvom ratovanju našla je svoju
završnu čudnovišnu formu u hit-leriz- mu
Ali ona ima svoju dugu
tradiciju Ona jo ponikla medju
pruskim junkerima i militaristima
i brižljivo je njegovana kao najvi-ši
izraz njemačkog duha Osvaja-čki
i pljačkaški prohtjevi sklono-sti
ka ubijanju i uništavanju — to
što
da
sela i im
će ih sa koja su
u će u lice a
se na njih
žrtvo ustati će i pozi- -
na osvetu
PROFESOR
ČujeS li riječi o
majko Ano iz
Rit će i tvoje pete-ro
djece koje su
i njihove sluge ustaše
spalili žive u onoj kući Ne tu-guj
majko oko zidina 1
ne govori više: "Ovdje mi je sr-c- e
zakopano" Tvoje su riječi
grozna tužba a mi ćemo osve-titi
tvoje mališane
Svakog dana krvničke
glave i sve je manje onih
koji su prolijevali krv
našeg naroda Ali to nije dosta
svi oni moraju kažnje-ni
za svoja krvava nedjela Čet-nici
koji su vodili
našim selima i u
krvavom poslu plaćat će
krvavo račun svom narodu Tko
da zaboravi dr Simu
hrvatskog pjesnika Ivana
Gorana Kovačića koje su četni-ci
mučki napali ranjene u kući
i ubili? Njihovi zlo-čini
klanje i Hrvata i
i hiljade
života ne mogu se
Kaznu i osvetu traže one tuž-ne
liste s imenima strijeljanih
po gradovima i selima naše
a da i ne go-vorimo
o hiljada stri-jeljanih
ubitih u mali mozak
čekićem plinom čijn
imena nisu nigdje objavljena
Stotine sinova naše
bačeno je u samice
Pavelićevih logora i zatvora da
u mukama umru od
gladi i bez vode Ni jedan zlo-čin
ustaša četnika i okupatora
ne Ni za
koga nema Na osve-tu
zovu one strašne na
Rabu žrtve koje leže u Vele-bitskim
četiri hilja-de
iz kotara koji su
nestali u jednoj noći ubijeni
batom od ustaša U
na Kordunu tekla je krv kroz
zemlju iz stralne pok-lanih
u vrelo U jutro su žene
došle vodu — "od kuda u
vrelu krv?" U Illagaju u jed-nom
dolu ubili su ustaše stotinu
Srba Preko 800 srpskih žena i
djece poklali su ustaše u jednoj
crkvi u Kolarlću kod Vojnića
kad su prisilili da se prekr-ste
Na gomilu još živog
mesa baciše bombe zapali-s- e
crkvu Hilo je to krvavo og-njeno
Na grobovima su rupe —
— duboke Kao da su kroz
NOVOSTI Utorak 21 novembra 1944 ideja slavenske solidarnosti
je nešto što je tako i
se tako reći samo po sebi razumi-je
kada su u pitanju interesi ger-manske
"rase" Opravdanost tak-vih
shvaćanja su i "nauč-no"
dokazali Daleko prije
i Nijem-ci
su branili shvaćanja slična Geo-bellsov- im
i Rosenbergovim Jedan
vrlo poznati u
sa naučenja-cim- a
krajem prošlog re-kao
je za lubanje
nema drugih argumenata nego
njemačkih kuršuma Kad tako
že misliti Momzen što je onda os-talo
za jednog običnog njemačkog
kretena?
Iskustva iz ovog rata veoma
nam jasno kakvu su nam
sudbinu spremali njemački osvaja
či zločini nad
slavenskim nad civilnim
stanovništvom i ratnim zaroblje-nicima
nisu stvar
njemačkih komandanata ili
njemačkih vojnih jedini-ca
Te zločine vršila je čitava
vojska uz jednodušno odo--
Riječ milosrdja biti će
nepoznata narodnom sudu
Ćadja popaljenih naselja će oči
Vjetrovi udarati uzicama vješala podigli
okupiranim zemljama Ljudi im pljuvat
osirotjela djeca bacati će kamenima Streljane
iz grobova stojat će pokraj puteva
vajući
DRAGA KAJFEŠ
osvetničke
Mijanović Bani-je?
osvećeno
hitlerovski raz-bojnici
čadjavih
padaju
bez-dušni- ka
umrijeti
okupatore po
pomagali nji-hovom
Milošcvi-ć- a
besramni
ubijanje
muslimana dragocje-njeni- h
zabo-raviti
na-paćene
domovine
stotinama
ugušenih
najboljih
domovine
najvećim
smijemo zaboraviti
oproštaja
grobnice
klisurama
slunjskog
Loskunji
grobnice
po
ih
ljud-skog
krštenje
ok-rugle
prirodno
Nijemci
Hitle-rovi- h
palikuća čedoubica
njemački historičar
polemici slavenskim
stoljeća
slavenske
mo
pokazuju
Odvratni počinjeni
narodima
pojedinca poje-dinih
pojedinih
nje-mačka
izjedat
(Manuilski)
njih izašli oni posljednji pozdra-vi
i oproštaji I tužbe! Ilijele
kosti vire ponegdje iz zemlje i
govore da su unutra ljudi — si-jači
ovih polja i prelje konoplja
i lana što će se opet preblista-vat- i
na ljetnom suncu Malo je
živih žena Tko će to presti?
U grobu su i djeca Ona pas-tirča- d što su možda baš u tom
dolu pasla svoje blago uz vatru
1 pjesmu Ni strVe nema otje-rao
je i pojeo švaba i ustaša 1
spalio selo a pjesma koju pjeva
preostali narod na Kordunu op-tužuje:
"O Rlagaju o nesretni kraju
mnogu U si srpsku pokla raju
u proljeće kada cvijeta
cvijeće"
Pamtimo zločine nad djecom
po selima i gradovima VI sto-tin- e
i stotine zlatnih glavica
što ste uveli kao cvijetić u ruci
krvnika vaša smrt je najstraš-nija
optužnica što je svijet pam-ti
Vaši tužni vapaji prodrli su
u cijeli svijet I mi smo Ih čuli
1 osjetili smo ih bolno Oni su
nas napojili snagom da kaž-njavamo
vaše krvnike i da ču-vam- o
djecu koja su nam ostala
U svakom selu u svakom gra-du
natopljena je siaka stopa
zemlje krvlju našeg napaćenog
naroda Samo u Solinskom Ko-taru
je 1550 kuća spaljenih
Palež se vidi na sve strane
Po naredjenju njemačke tajne
policije objesili su krvavi usta-še
početkom prosinca prošle go-dine
16 hrvatskih rodoljuba Ob
jesili su Ih na periferiji Zagre-ba
na električne stupove Vje-šali
su ih Žicom da žrtve od-mah
ne umru Jauci i krikovi
majka žena 1 djece obješenih
optužuju i zovu na osvetu
"Treba poduzeti sve mjere da
svi fašistički zločinci krivci za
ovaj rat i patnje naroda ma u
kojoj zemlji se krili podnesu
surovu kaznu I odmazdu za sve
zločine koje su počinili" — re-kao
je drug Staljin u svom no-vembarskom
govoru Te riječi
izrečene su u ime naše zemlje
koja je podnijela i još uvjek
podno! svirepe udarce fašisti-čke
okupacije
Ni jedan jedini zločinac ne
smije izmaći Riječ milosrdja bit
će nepoznata u riječniku na-rodnog
suda
(Iz partizanskog časopisa
"Dani Slave"
toga nekome kolajnu dajemo ili koga kudimo nego radi jed-nog
glavnog razloga a taj je da bi ovaj radi bio daleko bolji
da bi njegovi rezultati bili daleko veći i zamašniji kad bi bilo
još u samom početku došlo do spoznaje da samo zajednički
i na ovaj način možemo učiniti vise
Naglasujemo ovo sve još iz zbog toga jer smatramo do
je samo pravo i pošteno ako se istaknu zasluge organizacija
i pojedinaca koji su zaslužili da se njihov rad istakne kako
bi mogao služiti za primjer drugima pogotovo onima koji io?
do sada ništa žrtvovali nisu za svoj narod i ako se kite "veli
kim" patriotizmom
Sve ovo što smo do sada učinili i mi i drugi nije dosta
Sa radom treba nastaviti i dalje tako da napunimo brod samo
mi iz Kanade i da pokažemo ostaloj našoj braći u emigraciji
— da nas Je malo ali smo Junaci
bravanje Nijemaca i Nijemica koji
su ostali kod kuće Njemački na-rod
je pripreman i podučavan za
takav rat i baš za rat protiv sla-venskih
naroda Nijemci ništa ne
rade površno Oni su rat zamislili
kao sistematsko hladnokrvno i
masovno ubijanje I kad su počeli
ratovati nisu ni za dlaku odstupili
od svoje zamisli
Očigledno je bilo da su se sla-venski
narodi u ovome ratu našli
pred takvom jednom opasnošću
pred kakvom se nikada u svojoj te-škoj
historiji nisu nalazili Horde
njemačkih krvnika pregazile su
jednu za drugom europske zemlje
pregazile su i sve slavenske zem-lje
osim Rusije I ona je bila ugro-žena
Za slavenske narode postav-ljalo
se pitanje života i smrti u
doslovnom smislu te riječi
Iz takvog položaja postojao je
samo jedan izlaz: slavenska soli-darnost
borbeno jedinstvo svih
slavenskih naroda zajednički rat
čitavog slavenstva protiv njema-čkih
porobljivača i ubojica Razu-mije
se ova borba ujedinjenih
Slavena shvaćena je jer drugčije
ne može ni biti kao dio opće bor-be
Ujedinjenih Nacija protiv faši-stičke
tiranije Ali najžešći udarci
bili su upućeni slavenskim narodi-ma
njihove zemlje prve su bile
izložene pustošenju masovna ubi-janja
bila su najprije izvršena u
slavenskim zemljama I zato js
pred smrtnom opasnošću ponovno
oživjela ideja slavenske uzajam-nosti
ideja bratskog jedinstva svih
slavenskih naroda I ne samo to
U uslovima velikog oslobodilačkog
rata slavenskih naroda sa velikim
ruskim narodom na čelu ona je
dobila novu sadržinu i nov značaj
a u isto vrijeme i sve preduslove
za daljnji procvat i razvijanje
Ideja slavenske uzajamnosti za-snovana
je na zajedničkom porije
STVARANJE SAMOUPRAVE U JUGOSLAVEN-SKOM
ZBJEGU SREDNJEM ISTOKU
Piše: R ROSENI1ERG
Poslije kapitulacije Italije bor-ci
Jugoslavenske Naredno Oslobo-dilačke
Vojske zauzeli su veći dio
dalmatinskih gradova 1 otoka Ka-da
su Nijemci navalili svom žesti-nom
Partizani su bili prisiljeni
pred ogromnom nadmoći neprijate-lja
da se povuku natrag u brda i
sa njima su pošli mnogi stanovnici
za koje bi ostanak značio sigurnu
smrt žene i djeca starci i ljudi
nesposobni za borbu bili su preba-- J
čeni na ostrva koja su još uvjek
držali Partizani odakle su kasni
je savezničkim brodovima odveze-n- i
na Srednji Istok gdje su Ujedi-njene
Nacije pripremile utočište
za ove izbjeglice
Kada je prva grupa izbjeglica
stigla na Srednji Istok svaki poje-dinac
je bio prvo pregledan od lje-ka- ra
i ako je neko bio bolestan
upućen je u bolnicu za koju je bilo
odredjčno mjesto u kempu Većina
Izbjeglica nije mogla ponijeti sa
sobom ništa a njihova odijela su
bila u očajnom stanju Uz pomoć
Američkog Crvenog Križa ovi iz
bjeglice su snabdjeveni odjećom i
obućom a izvjestan broj izbjeglica
je dobio uniforme britanske vojske
za nošenje u kempu Pri raspodjeli
izbjeglica vodilo se računa da ob-itelji
budu zajedno smještene i po
mogućnosti prema zajednicama i
mjestima u kojima su ranije živili
Iako je mnogim izbjeglicama
život u pustinji bio neobičan Ipak
oni su se brzo privikll i prionili
portu da u okviru kempa organlzu-j- u
svoju vlastitu samoupravu
Kempom su upravljali britanski
oficiri ali unutrašnje uredjenje i
sva lična pitanja prepuštena su
samim izbjeglicama da rijele ka
ko oni žele Oni su izmedju sebe
izabrali Centralni Odbor Zbijega
koji je preko izabranih pododbora
vodio računa o unutrašnjem ure-djenj- u
napretku i izobrazbi kem-pa
Kako su izbjeglice dolazili u
sve većem broju to je kemp sve
više lzgradjivan i podignuti su
novi kempovi U svakom kempu
izabran je posebni Logorski Od-bor
koji je bio odgovoran
Odboru Svaki pojedini kemp
podijeljen j na rajone u kojima
su opet Izabrani Rajomki Odbori
Kako je broj djece sve više rastao
Kulturno-prosvjet- ni Odbor organi-sova- o
je kolu za djecu pod ved
rim nebom Za odrasle je organiso-- i
rano "Puko SveučiliUe" PoWi
su izdavati svoj dnevni list da
sve stanovnike kempa o
dogttdjajima u svijetu l u domovi-ni
Bila Je velika oskudica u knji-gama
sa ufenje American Friends
of Yugolavia i druge organliaci-j- e
ukoro su počeli slati knjige 1
druge potrebe Osnovani su pjeva-čki
zborovi i kazališna diletantska
klu na srodnosti jezika i bliskosti
kulture i na sličnosti historijske
sudbine pojedinih slavenskih naro-da
Ona je ponikla kao rezultat
težnja slavenskih naroda da se
zajedničkom borbom zaštite od
stranih zavojevača u prvom redu
od Nijemaca i da stvore bolje us-lo- ve
za svoj nacionalni razvitak
Ideja slavenske solidarnosti je u
svojoj suštini potpuno demokrat-ska
njoj je tudji duh šovinlzma i
netrpeljivosti prema drugim ne-slavenskim
narodima Ova ideja
našla je svoj izraz u kulturi i po-litici
slavenskih naroda naročito
pred kraj osamnaestog i u devet-naestog
stoljeća u vrijeme narod-nih
ustanaka i oslobodilačkih bor
bi Ona je često davala vidne re-zultate
koji su blagotvorno djelo-vali
na život nekih slavenskih na-roda
Ali s druge strane u historiji
Slavena ima čitav niz činjenica ko-je
slavensku zajednicu prikazuju u
drugoj svjetlosti Ne samo da su
postojali nesporazumi i sporovi iz-medju
izvjesnih susjednih slaven-skih
naroda nego su vodjeni i ra-tovi
izmedju pojedinih članova sla-venske
zajednice Medjutim uspr-kos
svim tim činjenicama koje im
ne poričemo ideja slavenske soli-darnosti
jeste realna snaga koja
je ponikla i razvila se iz stvarnih
potreba naroda Njezini nosioci
bili su najbolji slavenski sinovi a
u narodnim masama ona je naila-zila
na široki odjek Uzmimo t zv
srpsko-hrvats- ki spor Nema objek-tivnog
čovjeka koji će se usudit
tvrditi da srpski i hrvatski narod
nisu težili za bratskom suradnjom
i jedinstvom Druga je stvar Sto
su veliko-srps- kl hegemonisti zlou-potrijebili
tu težnju i iskoristili
ujedinjenje Srba i Hrvata za svojo
uskogrudne interese ugnjetavajući
hrvatski narod Uzmimo drugi pri-mjer
Kada su u septembru 1938
NA
Central-nom
oba-vijeste
grupa Održavali su se koncerti i
predstave za svaku pojedinu kem-pu
Uredjena je crkva u kojoj su
svećenici nedjeljom i blagdanom
održavali službu božju Na Veliki
Tetak održana je tradicionalna
procesija sa crkvenim zastavama
u kojoj su učestvovali svi stanov-nici
kempe Sa dobijenim alatom
od uprave kempa uredjena je li- -
marska stolarska postolarska i
druge radionice Slikari su izra-djiva- li
dekoracije za pozornicu i
natpise Ljudi sposobni za rad po-magali
su pri izgradnjivanju kem-pa
i pri drugim poslovima Žene i
djevojke kuhale su u zajedničkim
kuhinjama l održavale red i čisto
ću u zajedničkim blagovaonicama
Druge su obavljale svoje kuće pos-love
i vodile brigu o djeci Kada
smo posjetili kempove zadivila na?
je čistoća i red Posmatrali smo ih
pri poslu i na odmoru Radili su
pjevajući Vo svršenom poslu neki
su čitali knjige neki su igrali raz-ne
igre neki sakupljeni u manje
skupine razgovarali o dnevnim do-gadjaji-ma
dok je omladina žetala
pjevajući narodne i partizanske
pjesme
Kada smo odlazili iz daljine nas
je pratila pjesma dok smo razmiš-ljali
kako su ovi jednostavni ljudi
većinom dalmatinski seljaci koji
su cijelog života bili priviknuti na
zelenilo uspjeli da se prilagode ži-votu
u pustinji i da si ovako uzor-no
demokratski urede život
dostojni nasljednici Pilsudskoga
kao hijene napali ćehoslovačku
svakome je bilo jasno da taj na-pad
nije bio izraz volje poljskog
naroda nego da su poljski vlasto-dršci
izvršili naredbu svog gospo- dara Hitlera
I tako dalje Analizom raznih
medjuslavenskih sporova i sukoba
mogli bismo lako dokazati da su
te sukobe izazvali upravljači koji
su radili za račun stranih zavoje-vača
Drugim riječima nema niti
je bilo u historiji takvog spora Iz-medju
pojedinih slavenskih naro
da koji se nebi mogao uspješno
riješiti ako se pri tome prisupi do-ista
demokratski onako kako je
to u duhu same ideje slavenske
uzajamnosti
Još jednu stvar treba naglasiti
U prošlosti slavenskih naroda Ru-sija
je uvjek Igrala ogromnu ulo-gu
Ona je bila zaštitnica slaven-skih
naroda naročito zaštitnica
balkanskih Slavena Ona je brani-la
njihove interese pomagala nji-hovu
borbu za oslobodjenje rato-vala
za njih AH carska vlada čes-to
je iskorištavala slavensku ideju
za svoje sebične svrhe To je uno-silo
nesklad u slavenske odnose i
izazvalo nepovjerenje malih sla-venskih
naroda prema Rusiji Usli-jed
toga javljao se skepticizam i
prema slavenskoj ideji kao takvoj
To je takodjer bilo uzrok da drugi
europski narodi sa izvjesnim stra-hom
gledaju na ideju slavenske so-lidarnosti
Neprijatelji slavenstva
to su znali prikazati kao neki sla
venski imperijalizam sa Rusijom
na čelu Oni su i izmislili naziv
"panslavizam"
Ali današnji veliki narodni rat
Sovjetske Rusije i oslobodilačka
borba ostalih slavenskih naroda
unijeli su jasnoću u sva ta pitanja
Slavenska ideja prošla je kroz va-tru
rata za slobodu i prekalila se
u njoj Naročito je uloga koju Sov-jetska
Rusija igra u ovoj borbi za
slobodu slavenstva I čovječanstva
unijela tu jasnoću Baš zbog učeš-ća
Rusije u ovome ratu i zbog nje-ne
vodeće uloge u slavenstvu ml
danas imamo da tako kažem sla
vensku ideju u čistom obliku
Neosporno je da je u ovome ra-tu
protiv fašističkog mraka i bar-barstva
Sovjetski Savez uzeo glav-ni
teret Ili da stvar joS bliže od-redim:
glavni teret u ovome ratu
snosi baš Rusija i ruski narod A
to znači da je ruski narod u isto
vrijeme imao prvo i daleko naj-važnije
mjesto u obrani slavenstva
od Nijemaca Samim tim samom
borbom za slobodu čovječanstva i
slavenstva Rusija je stekla vode-ći
položaj medju slavenskim na-rodima
Ali ova uloga nije pripala
Rusiji zahvaljujući samo junačkoj
snazi Crvene Armije Crvena Ar-mija
i njezina snaga samo su re-rezulta- nta
drugih dublih činilaca
(Koji su to drugi čimbenici —
o tom u narednom broju Novosti
KANADSKA PRVA ARMIJA
NIJE U OPERACIJAMA
London 17 Nov — Doznaje se
da su glavne sile Kanadske Prve
armije povučene iz prvih linija na
zapadnom frontu i da nisu u ope-racijama
sadanje zimske kampa-nje
Kanadska Trva armija bila
je u operacijama sve od početka
invazije na zapadnu Europu pa do
prošlog tjedna Sada je povučena
radi reorganizacije i odmora
Mladi jugoslavenski avijatičari — tehničari na Srednjem
Istoku uče popravljati pojedine dijelo aeroplana
v