Jedinstvo, March 17, 1961

              f
1
УМЈМШМД
"Sfi- -
Tridescla godina ulahnja
telati svakog ulorka i petka
GodiZnja pretplata:
ta Kanada 6 dotara,
ostel temlje 7 dolara —ш%Ш? Adresa:
479 Queen Street Wut
Toronto 2-- B, Ontario
Telefon Ell .4-16-
42 VOL. XIII. No 21 (1114) TORONTO, FRIDAY, MARCH 17, 1961 PRICE 8c PER COPY
Ekonomski problemi zernlje
Misljenja i psi
Prcdstavka UE otavskoj konfcrcnciji
Na po.iv federalnog ministra trgovine l prometa
George II. Hecs--a u Ottawi se sastala "izabrana grupa"
biznismena i trcdunijskih lidcra da diskusiraju ekono-msk- o
stanje i udine prcporuke za poboljsanje.
Na konferenciji jo donijeta odluka da ee osnuje
jedan odbor koji ce proudavati probleme trgovine i upo-slenj- a.
Odbor ce se sastojati od predstavnika vlade, in-dust- rije
i radnickih unija.
Unija elektridarskih radnika (UE) dostavila je kon-ferenciji,
preko ministra Ilees-a- , svoje preporuke.
"Da bi so savladali problemi koji suodavaju kanad-sk- u
privredu — kaze UE u svojoj predstavci — i da bi
se iskoristile novonastalc mogudnosti za koregiranje ne-praviln- osti
u nasim medjunarodnim ckonomskim odno-Bim- a, kanadska vlada treba da pravilno shvati danasnju
svjeteku situaciju. Mi smatramo da vladini stavovj treba-j- u
biti korisni za kanadski narod i da se provode vlasti-to- m
snagom Kanadc kao nezavisno drzave. Vlada ima
mod da poduzme potrcbne zakonodavno mjere. Ona ta-kod- jer
moze da stvorj pravilnu klimu i da potide privat--
ni bizms da djeluju u torn pravcu".
Polazcci od toga unija ele
ktridarskih radnika predla-£0- :
Prvo, strogo ogranicenje
prokovremonog rada, nepo--
sreuno usvajanjo zakona o
40-satn- oj radnoj ncdjclji,
koja bi so postepeno snizava-l- a
na 31 sata.
Drugo, osigurati proSire-nj- e
domaccg trzista za ka-nadske
proizvodo putom po-vodan- og
zaposlenja, poveda-nj- a
plada i socijalne zaltite.
Trcce, prckinut nagradji-vanj- o
kapitala putem poroz-ni- h
koncosija, prctjeranih o-dblt- nka
na umnnjenu vrije-dno- st
(dopricinlion).
Cotvrlo, usvojiti nncional-n- u
politiku konzerviranja 1
razvoja izvora encrgije; us-posta- vit
ministarstvo cnergi-jo- .
Pcto, poticati i.usmjcravati
proslrcnjc industrijo putem
vecog prcradjivanja sirovina
i poluprcrndjcnih matrija-l- a
koji se sada izvoze, prave-c- i
ovdje djelomidno ili poi-pun- o
mnoge proizvodc koji
c sada uvoze.
Sesto, pomagat razvoj in-dustrijo
publiciranjem proi-zvod- a
koji so sada uvoze u
vecim kolicinama a mogu bi
tl proizvedeni ovdje; kaz-njava- ti
one koji to rade na-ntjern- o,
stvarati drzavnc ko
mpanijo za pothvate u koji
ma privatni kapital tie ce da
sudjcluje.
Scdmo, strogo pridrzava-nj- o
principa da ono 5to je do-br- o
za kanadskj narod mora
biti prihvaceno kao dobro za
stran0 korporacije koje ope-ris- u
u Kanadi — a no obrnu-to- .
Osmo, oporezovati nago-milan- e
knmate, dividende i
ncrazdjeljene profito poje-dinac- a
i korpor'acija iz dru-gi- h
zemalja isto kao Hcnc
prihode Kanadjana.
Deveto, izmjeniti trgovins- -
ku politiku u skladu sa stva-rni- m
prilikama u svijetu. Da-va- ti
dugorocne zajmove za
prosirenje kanadskog izvoza
i pruziti pomoc nerazvijenim
zemljama. Uvoz koji uniSta-v- a
kanadske industrijo i po-slo- ve staviti na kvotu.
Deseto, obnoviti trgovad-k- u
mornaricu u skladu sa po-treba- ma Kanade kao trgova-2k- 0
zemlje.
Pcarsonov prijedlop
Liberalni lider Lester B.
Pearson je izjavio u Torontu
da treba smanjiti porcz na
dohodak. On ka2e da bi to
pridonijelo poboljJanju eko-nomske
situacije.
Najvise je kriva
vladina politika
Komunist'cki lider Tim
Buck pi'e u "Canadian Tri-bune"
da je za sadasnju tes-k- u
situaciju najviJe kriva
vlada, koja sprovodi pogre-Sn- u
politiku.
"Iako je todno da je kon-tro- la
ciklistidkih kriza kapi--
talistidkn privrede izvan ko
ntrolo bilo koje vlade kojo.i
je glavni cilj ocuvanjc sisto-m- a
profita, j da kapitalistid-k- a
privrcda ne moze da izb- -
jcgno period icno ekonomske
krize, cinjenica jo da politi-ka
fcdcralne vlade danas o-grani- cava uposlenjc," tvrdi
Ruck.
"Ililjade radnika bi imalo
posao ako bi vlada oslobodi-l- a
kanadsku vanjsku trgovi-n- u
od ogranidenja namctnu- -
tih da se zadovolji amcn'6ki
State Department. Ililjade
drugih bi dobilo posao ako
bj vlada prihvatila politiku
siroke i napredne ekonoms-ke
suradnje sa narodima ko
ji dobivaju polittfku nezavi-snos- t
od svojih imperijalisti-6ki- h
gospodara."
Pravilna nacionalna poli-tika
zasnovana na promjt-nam- a
u svijetu osigurala bi
proSironje kanadske indust-rijo,
hidroelektrike itd.
Ruck podvlaci da noma
nade da ce sadaSnja vlada
poci pravim putem i narod
mora da trazj drugi izlaz.
U ovim drzavama 1923
proizvodjeno je 5G4,
tona sa
silno
1957. kada
iskopalo 129,70.1.916 tona
Ovo pros--
edlozi
Coyne kae da noma
napredka dok se
zcmlja ne oslobodi
ekonomske
zavisnosti
Direktor Kanadske banke
u s v o m !- -
zvjeStaju parlamentu kaze
da "prosirena bespoelica
kolektivnog
propusta da iskoristimo sred-stv- a
savremene tehnike i
druStvene organizacije".
On ponavlja etari'
tezu da je za besposlicu naj
vise kriv veliki stranog
kapitala u zemlju i uvoz
stranc robe.
Priliv stranog kapitala i
poejctili
(ССГ)
POHOD NEZAPOSLEN1H
OTTAWU
"Da na
uvoz robe stvo- - dnika Toronta, Hamilto-ril- i
su od G.7 I na, Wellanda i drugih mesta.
u kanadskoj medju-- ! Nezaposlcni
plateznoj da boz je(Hnatva j bor.
smatra da izlaz lezi bp mogu ni§ta i
u povecanju proizvounjo, ko-- sada se v[he neg0 ra.
ia treba da se vlasti- - nije, organizuju stvarajudi tim (kanadskim) sredstvima zajedni6ke planove 0 pobolj-O- n je podvukao da nema дап,и SVOg teskog stanja.
zapreka izvo-- l рок nezaposleni
cijenju ioga programa, samo
. . — — ._. # pitanje Ii zajedni- - trebama za zivot dotle via-- 1 kapital koji u
da poduzme po- - da za ' nomsku zavienost od
i praznih obedanja i Znaci nismo gospodari
posijeclicama koje Co iz toga bilo u smi- - proizaci. a od till pos- - slu pobolisanja prilika nas- - Ijedica de biti "promjena u
razdjeli stvarnog dohodka".
(Coyne sigurno misli
na krupne kapitallstc.)
napomenuti da se
Coynca vec vigo mje-so- ci vodi zestoka kampanja
zbog njegova stanovista da
zomlja pala u prcviSo ve-lik- u
od stranog ka
i da noma napredka
dok se n0 oslobodi to zavis-- 1
nosti
u Kanadi jo
bankrotiralo 2.G99 poduze-ca,
saopcava Dominion Ru-reo- u of Statistics.
Kanadsko-americ- ko vijecanje-fapk- anje na
V Washington 11 j.
sastanak kanndskih i ame-ridki- h ministara. saopce-nj- u
se kaze i0 diskusirana
"osnova ekonomskih
izmedju dviju zemalja". ali
zakliuceno nije nista.
Kanada ostala kod svo
je namjere da carine
na neke ameridke proizvode
Sjed. su ostale kod
svoga o likvidaciji
-
Automacija i izbacivanje
(
je i go- -
proizvodnji me-- J dine ova industrija proizvela
kog u Sjed. Drzavamaje 400,000.000 tona sa
uporedo. 1 157.000
,- --
Vise od pol milijuna ko-- ( Stari nadin
pada mekog uglja je izgubilo zamjenila je teh-posa- o
u zadnjih par nika, koja se operise sa priti-j-a. Na tisude — nekada zivih skom dugmeta. Velika
1 aktivnih naselja lopata. koja najednom zag--
— u Pensilvaniji, West Vir-- rabi 105 tona dini og--
gmia. Ohio. Kentucky i llli-irom- no cudo u proizvodnji
nois. koje proizvodjaju ccti-koj- e zapanjuje besposlene
ri nacionalnog mekog njihovu gladnu djc- - sada su upustoena. ' cu. koja
703.000
Uposlenost je opala
je 228.G.15 ruda-ra
uglja. opadanje
James Coyne
je
dokaz na&eg
svoju
priliv
je
godine
da
je
n4 dan u Skolskoj kuhinji.
Njihovi su j bez Porodjaj zitelja
u Pa.. W. Va., i KY. ovisi o
vladinu visku
"Proslog oktobra u W.
Virginiji — od 1,800.000
Nezaposlcni radnici
rladu
KcRini, .Чачка1сћгчап, nu
jeli joj oje
NA
se poduzme pohod
Ottawu" — to je odluka or-ganizira- nih
nezaposlenih ra- -
prckomjemi iz
deficit milijardi
dolara poSinju uvi-narodn- oj bilanci. i(,jati
Coyne ne postidi
ikada
ostvari
Cinancijskih radnici
vaniiu za no ----- j..-. je nas
jzbncuie seriju drugih
trebne mjere pomiri se sa ne
z; kakvo reSenip
.iedna
ovdjo
Treba
protiv
pitala
poduzeca
Proslc
odrzan
U
odnosa
poveca
Drzave
plana
Ijedilo dalje. Pro§le
rudara iz
uglja uglja
putuju rudara.
kopanja uglja
deceni- -
uglja,
petine rudare
uglja, dobiju jedan obrok
157.000
uglja ruda-ra.
ormari prazni
hrane.
hrane.
vincijalna
naiosnnvniilm
tahh bas njihovom pogroS-no-m
politikom. Nije 11 velika
Ncka se olirntc na
dniffu adresu
Posto je federalna vlada
odbila da Torontu pozaj-m- !
57 milijuna dolara za
izgradnju podzemne ze-Ijezni- ce,
nek; W. A. Stew-art
poziva gradsku upra-v- u
(u stupcima i s t a
"Globe and Mail") da se
ohrati Moskvi, koja je do-sl- a
na svjetski glas odobra-vanje- m
zajmova uz nlske
kamate.
Hoce li gradsk! oc! pos-lusa- ti
savjet?
viskova".
osiguravajudi kanadske mi-nist- re
da to ne ce porazno
djelovati na kanadskj izvoz
psenice. Medjutim, dinjeni-e- a
je da su pomodu slicnih
programa u proSlosti (sada-sn- ji
nazivaju "Food-for-Peace- ")
Sjed. Drzave pris-vojil- e
mnoga kanadska trzi-sta
pSenico
—
i
I
cjelokupnog pucanstva 281.-00- 0
osoba je ovisilo o vilku
hrane da so odrze na 2ivo-tu- "
— veli senator Douglas
u svojem izvjescu.
W. Virginia i Penn. proi-zvadja- ju
polovicu nacional-nog
mekog uglja. Proizvod
1917. g. bio je 173,663.810
tona sa 1 10.421 rudara. Pro-sl- e
godine njihovi rudnici su
izbacili 119.453.121 ton sa
snmin lo.vzz rudara je
73.189 rudara izgubilo po-sao.
Trgovina tvrdog i mekop
uglja je suodena sa borbom
da oduva pijacu i izdrii u-tak- micu
gasa i ulja. Podet-ko- m
ovog ugalj je
sadinjavao posto goriva, a
sada je njegova uporaba pa- -
u
i pod.H Mhljeve pro- -
sranuta bacati na miliono
dolara na nepotrebno naoru-zanj- e (jer se nemamo od ko-g- a
braniti) a da na hiljade
radnika nema ni najosnovni-j- e
za zivot ? Koliko vclik
sramota da nemamo ni pot-pun- o
socijalno oaiguranje a
zivimo u doba kojim se odre-djuj- e
socijalno-ekonoms- ki
razvoj u poredjenju sa dru-gi- m
zemljama? I, zar nije
јоб ve6a sramota kada se u
naSoj zemlfi investira strani
da je baca eko-ca"sprem- na
eerijom
nala-'8'l- a-zavisnost
Rankrolirana
mjestu
parna
rudarskih
"polioprivrednih
u svojoj sopstvenoj kudi i na-rav- no
la su to glavni razlozi
koij su doveli do stanja u ko-ine
se nalazimo.
Napomonuo sam ranijo da
so nezaposleni radnlc! grupi-8- u
trazcci izlaza iz krize, ko-ja
j0 vi.?o nego ozbil jna. Ovih
dana u Torontu odrzana
sednica nezaposlenih radni-ka
Jodnoglasiio jo usvojona
odluka da se organizira "po-hod"
na Ojtawu 2 1 aprila da
se trazi da vlada prcduzme
energicnije mere.
Nezaposleni radnici preko
svojih, vec formiranih usta-nov- a,
pozivaju i bracu Jugo-sloven- e,
nezaposleno i one
koji rade, da ih pomognu u
njihovom poduhvatu da bi se
jedanput stalo na put ncizdr-zivo- m
stanju.
Sve potrebne informacijo
u torn smislu dobicete na 2G°
Spadina Ave.
a. м.
Borba za spasavanjc
nidnika Novo §ko(skc
Dvadesctog marta Ottawu
ce posjetit delegacija iz pro-vinci- je
Xova Scotia da trazi
mjere koie bi sprijedile zat-varan- je
tamoSnjih ugljeno-kop- a
i bacanie na ulicu 2.800
rudara.
AUTGMACIJA BACA UGLJENOKOPACE
— Pismo iz Sjedinjcnih Drzava
modenia
Tu
stoljeda
95
je
je
la na 35 posto. U nastojanju
da se ta trgovina јоб odr2i na
zivotu pribjegava so moder-nije- m
programu.
Pittston Coal Co. nedavno
je potroSila $30,000.000 da
uvede proizvodnju tvornid-ko- g
tipa u Moss No. 3 rud-nik- u
u juznoj W. Va. Ovo du-d- o
ce u jedan dan iskopati,
osusiti i razrediti po velidini
25.000 uglja pomodu auto-macij- e.
Peabody Coal Co., koja i
ma u srednjem zapadu otvo- -
reno rudnike, najavila je dft
de staviti ogromne ulo3ke u
mehanizirane planove. Teh-nidk- o
unapredjenje u rudni-cim- a stalno podupire vodst- -
(Nastavak na str. 3)
DOGADJAJ! I) SVIJETU
© Juzna Afrika: Na londonskoj konferenciji ko-monvelts-kih
premijera stvorena je takva situacija da je
luzna Afrika prisiljena da se povude iz Komonvelta. Ne
ki smatraju da je ovo bolje nego da je iskljucena. Me
'iiutim, i ovo je silno rastuzilo sree britanskog premi-ii'i-- a Macmillana, a takodjer i australijskog i novozelan-ujsko- g premijera. Macmillan je nastojao cfa se pitanje
-- aobidje, ali je naisao na jak otpor premijera azijekih
i afndkih drzava (Indije, Malaje, Nigerije, Gane), koji-m- a
se pridruzio kanadski premijer Diefenbaker. Kao re
zultat toga donijeta je odluka da Komonvelt prihvati
princip rasne jednakosti. Juznoafridkom premijeru Vcr-woer- du je preostalo da bira: da prihvati princip rasne
jednakosti ili da napusti Komonvelt. On je, naravno, iza- -
brao ovo posljednje. Ovo je udarac ne samo juznoafri-dk- oj rasistidkoj vladi, nego i samom britanskom imperi-jalizm- u. Ovo ce otezatj provodjenje njegovih planova u
Juznoj Rodeziji. Juzna Afrika bi eada mogla biti ieklju-den- a
i iz Ujedinjenih Nacija.
© Kennedy i Hruscov: Ameridki predsjednik Ken-nedy
je poslao poruku sovjetekom premijeru IlruSdovu.
Poruku jo ponio ameridki ambasador u Moskvi Thomp-son,
koji je morao da trdi za HruJdovim u Sibir. Thomp.
son se zadrzao dctiri sata u razgovoru s sovjetskim pre-mijero- m. Istovrcmcno s tim u New Yorku su pregovarall
sovjetski ministar vanjsldh poslova Gromiko, koji pred-vo- di sovjotsku dclegaciju na zasjedanju Generalne sku-рШ- пс
UN, i ameridki delegat u UN Adlai Steenson. Na
osnovu toga uspostavilo se da se Kennedyeva poruka lint
sdovu odnosi na razoruzanje. Kaze se da je Kennedy
predlozio da pregovorj o tome pocnu u scptembru, ali
Hrusdov se nije slo2io s tolikim odlaganjem. Zatim jo
Kennedy (na svojoj konjferonciji a stampu) izjavio da
do Sjedinjcne Dizave biti gotovc za pregovore u augustu.
liekao je da pregovore moie da vodi postojeca konferen-cij- a
10 drzava (pet sa svak0 strane) ili ncko drugo tijelo.
Situacija u Laosu: Posljednjih dana vodjeni su
pregovori izmedju premijera Suvana Fume i generala
Novasana, koji predstavlja Bum Umovu bandu koja so
proglasila za "vladu". Pregovori nisu uspjeli. U pitanju Je
bilo formiranje vlade u kojoj bi bile zastupljene sve sna-g- o
zemljo, ukljudiv Patet Lao, i koja bi sprovodila poli- -
tiku ncutralnosti. Novasan i Uum Um bi htjeli da prcdo-bij- u
Suvana Fumu, ali ne do Patet Lao. Istovremeno s tim
ameridki predsjednik Kennedy je obeeao novu podriku
Hum Umovoj 'vladi". Mira u Laosu ne de biti dok Sjed.
Drzave ne priznaju pravo Laosu da bude potpuno neza-visa- n
i noutralan.
O Kongo: Imperijalisticki sluznici su pristupili izvo-djen- ju
plana o pretvaranju Konga u "konfederaciju su-vcre- nih
drzava", koji je stvorcn zato da se omogudi Union
Miniere da zadrЛ svoje pozicijo. "Premijer" Ueo je iz-javio
da cc njegova "vlada", koju naziva "centralnom",
uskoro biti likvidirana. Rckao je da kongonnski parla-men- at
uopec ne do biti sazivan. On je izrazio nadu da do
Gizengina vlada pristati na komadanje Konga. Gizenga
je, medjutim, jos u vrijeme Kasavubuove, Combine i Ko-londzije-ve
konferencije u Tananarive zatrazio saziv par-lamen- ta
i priznanje autoritcta njegove vlade u cijcloj
zemlji. Jedan rezulat ovoga jc to da je Gana zatra.ila da
Ujedinjene Nacije prekinu veze sa Kasavubuovim rezi-mo- m.
Gana kaz0 da je Kasavubu prestao bitj predsjednik
Konga onoga dasa kad je pristao da bude predsjednik
"konfederacije". Medjutim, Kasavubu i dalje ima podr-Sk- u
generalnog sekretara UN Ilammarskjolda, a isto tako
i Sjed. Drzava. (U vezi toga interesantno je napomenuti
da jo jedan ameridki senator ovih dana izjavio da jo Ka-savubu
"cedo americke obavjestajne sluzbe").
Zasjedanje Svjetskog vijeca mira
Krajem ovog mjeseca (21. — 28. marta) u New
Delhi, glavnom gradu Indije, odrzat de se sjednica Svjet-skog
vijeca mira. Sudjelovat ce 300 do 350 clanova Vije-ca
i predstavnika demokratskih organizacija.
Svjctsko vijece mira ujedinjuje milijune pobornika
mira u svijetu.
Ovo zasjedanje bit ce posveceno pitanjlma obrane
mira i nacionalne nezavisnosti.
Sudjenje rafnim zlocincima u Esfoniji
U Tallinu. glavnom gradu ,i Aleksandar Laak. koji se
Sovjetske Estonije. odrzano
{
objesio u septembru pro51o
je sudjenje fa.sistidkim zlo-,godi-nn
u Winnioeiru. Pnvn- -
dincima Janu Mere, Ralfu
Gerec i Janu Vijku, kojj su
odgovomi za ubijstvo 125.-00- 0 Jevreja i Cigana u Jaga-l- i
kod Tallinn.
Janu Mere sudjeno ie u 0- -
dsustvu — on se nalazl u Vo-lik- oj Britaniji i britnnsko
vlada odbila je da ga izrui
talinskom sudu. On jP cinid-n- o
iijavio novinarima da g
proces u Tallinu "ne intere-sira- ".
Na sudjenju je iznijeto da
je u zlodinstvima sudjelovao
dom toga kanadsko ministar-stvo
imigracije je opet izja-vil- o
(kako javlja "Globe and
Mail" od 6. marta) da jo
Laak doSao u Kanadu sa "2i-sti- m rekordom".
Spominjano je i ime Asel
Luiteulu. koji sada iivo u To-rontu
kao "vmlJR wloBske
naeeobinc". On tvnli da jo
"nevin".
Na jedan sat volnje od
Tallina nalai se ulasnomje
sto poznato po zlodinimii hi-(Nasta-vak
na str J)