Novosti, July 26, 1947

              Subota 26 jula 1947 NOVOSTI STRANA 3
DOBRO NAM DOŠLI!
Za razliku od drugih prekomor-skih
zemalja kamo je iseljavanje
naih sunarodmka počelo ranije
odlazak nabili u Kanadu je mla-dje- g
porijekla
Jedva ie prošlo četvrt vijeka od
kad je prva noga našeg siromaš-nog
seljaka kročila na kanadsko
tlo Kao i inače razlog iseljavanja
iz naše zemlje i odlazak u Kanadu
bilo je teško ekonomko stanje
Ipak je potrebno naglasiti da je
simptomatično da je najveći odliv
bio baš u 1927 1928 i 1929 godini
a vrijeme kada je pripremana i os-tvarena
aleksandrovska šestoja
nuarska diktatura
Dolaskom u Kanadu naši iselje-nici
nemaju jednog stalnog i od-redjen- og
zanimanja pristajali su
da rade i najteže poslove Kapita-listička
klika iskorištavala je sna-žne
mišice naših sunarodnika na-tjeravajući
ih katkada da rade po
najnižim nadnicama Iako je veći-na
našeg iseljeništva bila selja-čkog
porijekla ipak taj svoj po-sao
tj poljodjelski rad nisu mo-gli
da rade u Kanadi zbog mini-malne
nadnice a i zbog uobičajne
prakse da su bogatali davali zem-lju
pod zakup gdje je trebalo po-lagati
velike sume unaprijed da bi
se dobila zemlja
No i pored ogromnih poteškoća
naš vrijedni i pošteni svijet je za
relativno kratko vrijeme — od 25
godina — uspio da se ekonomski i
stručno uzdigne tako da se danas
slobodno može reći da su većina
naših iseljenika stručnjaci u svo-jem
poslu
Došavši u novi kraj radeći pod
teškim okolnostima naš svijet nije
nikad zaboravio na svoju domovi-nu
niti na svoje kulturno-političk- o
uzdizanje I prije rata bio je poz
nat napredni pokret medju našima
u Kanadi Već 1931 godine izlazi
napredni list "llorba" — organ ju-goslavenskih
radnika u Kanadi —
čijeg je urednika (sa još sedmori-com
drugova) kanadska vlada pro-tjerala
iz zemlje Napredni pokret
S ovom "demokratskom" mjerom
kanadske vlade nije prestajao da
postoji Iako pod teškim uslovima
ilegalnosti radnički pokret je iz
dana u dan rastao
Oslobodilački rat zatječe naše
iseljenike u Kanadi prilično politi-čki
organizovane Istina o heroj-skoj
borbi naših naroda zbog rada
protu-narodn- ih ljudi okupljenih
oko ambasadora Fotića i družine
prodrla je s priličnim zakašnje
njem Nasuprot tome naš svijet
čim je doznao pravu istinu otpo-čeo
je aktivnim radom oko prikup-ljanja
pomoći našim narodima Od
mjeseca jula 1942 godine otkad
uglavnom i počinju da stižu prve
vijesti o pravom stanju u Jugosla-%ij- i
anti-fašis- ti jugoslavenskog
porijekla počinju se zbijati oko tri
soja Saveza: "Saveza Kanadskih
1 Inata" "Saveza Kanadskih Sr-ba"
i "Saveza Kanadskih Slovena-ca"
Veliku ulogu oko prikupljanja
naših ljudi u moćne anti-fašistič- ke
saeze odigrala je naša napredna
iseljenička štampa Listovi "Novo-sti"
"Srpski Glasnik" i "Kdinost"
organi naših saveza pisanom rječ-j- u
učinili su mnogo da se jedinstvo
našeg svijeta iz dana u dan jačalo
"Vijeće Kanadskih Južnih Sla-vena"
napredna anti-fašistič- ka or-ganizacija
koja je objedinila sva
tri naša saveza u Kanadi i okupila
ste na Je sunarodnike koji pošteno mle svojim neumornim radom
za dobro svoga naroda učinila je
da se Me ono što je patriotski os-jećalo
svrstalo u taj moćni anti-fašistički
blok Pored pomoći svo-joj
užoj južnoslavenskoj braći Sa
F
y Iza zastora
Piše: K MANMNG
Pariz — Vizu za prelaz u spa-niju
dobio sam kod španjolskog
konzula u Londonu Tu sam raz-govarao
sa malim dotjeranim
čovjekom koji se nagnuo nad sto
lom ispratio ruke i pitao: "Sto
ćet u Spaniji i radi čega idete
tamo?"
"Idem u španlju kao turista" —
odgovorio sam
"Moida idete kao novinar?" —
upita on
"O ne ne samo kao turista"—
brso odgovorih na pitanje
"Moida imate tamo svoje pri-jatelje?
Tko su oni gdje livu?"
"Ne nemam tamo naročitih pri-jatelja"
"Jeste bili prije kada u špani-ji?
Možda za vrijeme rata?"
"Nisam nikad prije bio u Spa-niji
Idem tamo jednostavno zato
da vidim tu zemlju"
"Vrlo dobro" — kaže ovaj mali
fovjek "Sutra možete doći po vi-zu
Ali da vas prije toga opome-Re- m
o jednoj stvari a to je da fe
morate prijavljivati policiji kad
ćete polaziti iz jednog mjesta u
drugo Vi razumijete kako Je to
potrebno radi naše pozornosti"
vezi su a kasnije i Vijeće poma-gali
za vrijeme trajanja oslobodi
Jarkog rata i ostalu slavensku bra
ću a naročito SSSR
Ni pored izdajničke djelatnosti
Maćeka Krnjevića Fotića Dioni-zij- a
i ostale ustaško-četnićk- e sa
bratije kao i ogromne fultonsko-trumanovsk- e
propagande protjv
nove Jugoslavije nije uspjelo ns
prijateljima naše zemlje da poslije
oslobodjenja pokolebaju vjeru na
ših iseljenika u svoju novu prepo
rodjenu socijalističku otadžbinu
Masovno prijavljivanje za povra
tak u domovinu da svojim radom
pomognu izgradnju i obnovu na"?
zemlje i da svojim mišicama i
umom saradjuju sa svojom bra
ćom u domovini na izvršenju Peto
godišnjeg plana tog velikog za
datka koji Je pred naše narode i
našu zemlju postavio na veliki
TITO i naša Partija kao i veli-kom
materijalnom pomoći koju da-ju
našoj zemlji naši iseljenici su
potpuno shvatili korjenite prom-jene
nastale u toku oslobodilačke
borbe i poslije oslobodjenja
Naši narodi i naš učitelj drug
Tito od prvih dana oslobodilačke
borbe živo su se interesirali za na-še
iseljenike Dovoljno je napome-nuti
da je već na drugom zasjeda-nju
AVNOJ-- a to pitanje postav-ljeno
kao državno pitanje a da se
danas naši najveći rukovodioci po-če- v
od druga Tita interesiraju za
njegovo pravilno rješenje Naši
iseljenici u Kanadi jedni su od pr-vih
koji su pravilno shvatili pov-ratak
u svoju zemlju na kolekti-van
način Ministar rada FNRJ
drug Vicko Krstulović u svom
ekspozeu pred Narodnom skupšti-nom
za vrijeme pretresanja prijed-loga
Zakona o petogodišnjem pla-nu
rekao je o našim povratnicima
iz Kanade slijedeće:
"Od prekomorske emigracije pr
vo je pokrenulo pitanje povratka
iseljeništvo u Kanadi Oni su se
organizirali u pojedine radne gru-pe
sa gorućom željom da se kao
organizirane jedinice odmah po
povratku ukopčaju u redove gra-ditelja
svoje preporedjene domovi-ne"
Drug ministar je u tom svom
govoru iznio i patriotski rad naših
iseljenika pa je tom prilikom ka-zao:
"Usprkos opravdanom ogor-čenju
prema protivnarodnim dr-žavama
i njihovim režimima ise-ljenici
nisu nikad zaboravili na
svoj narod i stalno su gajili i gaje
želju da se vrate u svoj rodni Kraj
Ova je težnja izbila potpuno spon-tano
istovremeno u svim krajevi
ma svijeta medju našim iseljenici
ma a nova Jugoslavija čim je us-postavila
kontakt s njima odmah
Je započela ostvarivanjem te tež-nje"
Nanije u bivšoj nenarodnoj Ju-goslaviji
nije se vodila briga o na-šim
iseljenicima onako kako su oni
to svojim radom zasluživali Naša
bogata zemlja ne samo što je mo-gla
da da zaposlenja svima njima
već je mogla da unapredi i podig-ne
standard života svima svojim
gradjanima U novoj Titovoj Ju-goslaviji
ima mjesta za sve čestit'"
i vrijedne ruke Otadžbina željno
očekuje svoju iseljenu djecu
Prvi masovni transport naših
iseljenika iz prekomorskih zema-lja
je Još jedan dokaz visoke svije-sti
naših u tudjini a isto tako on
je dokaz da je naša zemlja i pored
ogromnih briga i zadataka uzela
najozbiljnije da riješi problem na-ših
iseljenika
Danas kada na tlo oslobodjene
Jugoslavije stiže prva veća orga-nizirana
grupa mi šaljemo naše
borbene pozdrave njima i svima
onima koji uskoro misle da se ra- -
K
u Spaniji rt
l
Dva tjedna kasnije našao sam
se kod Pirineja i preko francuske
granice gledao u španiju Uz ka-menitu
kuću na španjolskoj strani
stojali su tri karabinjera To je
pogranična policija sa puškama o
ramenu Njihovi sivi vojnički ka-puti
skrojeni upravo po nacisti-čkom
modelu gotovo su se ticali
tla
"Ovo je najokrutnija policija u
španiji" — rekao mi je suputnik
Suputnik je bk) Amerikanac koji
je često polazio u Spaniju kao
predstavnik američke filmske
kompanije
"I doista ova policija mora biti
okrutna i surova" — nadodao je
suputnik "Govore da se po ovim
brijegovima nalaze banditi Nekoji
su tamo čak već deset godina Če-sto
silaze sa brijegova i dolaze po
nranu ili drugo što im treba Tada
karabinjeri Imaju pune ruke po-sla"
"A kako Je u Spaniji?" — pitao
sam suputnika "Kako narod tamo
živi 7 Kako se gleda na Franka i
njegovu vladu?"
"Pa eto" — nastavi moj suput-nik
— "neki vole Franka a neki
ne ali sve bi bilo dobro kad bi
Povratnici na
"Rad se poštiva a ljenost
mrzi" kaže naš povratnik
Delamere Ont — Ovdje kod
nas iako je našeg naroda vrlo ma-lo
govori se o našim prvim pov-ratnicima
"da umiru od gladi"
Domorodci su me zapitali za mog
sina Stevu Hack koji je otišao sa
prvom grupom u domovinu da li
piše i što piše iz Jugoslavije Ka-zao
sam im da još nije pisao dok
oni meni odgovoriše da su čuli od
nekih "naših ljudi" da u Jugosla-viji
narod umire od gladi" možda
je već i tvoj sin umro" — re
kose Uvjeravao sam ih da je to
dobro organizirana propaganda
protiv moje stare domovine ali
obične izmišljotine
Ovih dana primio sam list od si- -
Grupa povratnika tig!a
u Delnice
Delnice — Jučer u 5 sati posli-je
podne stigla je u Delnice grupa
od 20 iseljenika-povratnik- a sa čet-vero
djece koji su ovih dana pris-pjeli
parobrodom "Radnik" iz Ka-nade
u Rijeku
Veliki broj Delničana na čelu sa
mjesnom glazbom dočekao je pov-ratnike
koje je u ime mještana
pozdravio Stjepan Polić Zaželivži
svojim sumještanima dobrodošlicu
drug I'olić je istakao radost Del-ničana
što mogu u svoju sredinu
primiti povratnike koji su svojim
vraćanjem u slobodnu domovinu
dokazali u najvećoj mjeri svoje
rodoljublje
Sinoć je Šumsko gospodarstvo
za Gorski Kotar priredilo povrat-nicima
svečanu večeru u prostori
jama hotela "Risnjak"
Stupajući u svoje rodno mjesto
povratnici su pri susretu sa svo-jim
članovima svojih obitelji kao
i sumještanima ispoljili svoj za-nos
koji se rječito odrazio u rije-čima
povratnika Regović Milana
kada je na naše pitanje kako se
osjeća sada pri dodiru sa svojim
zavičajem odgovorio: "Sretan sam
da sam iz tudjeg svijeta izvukao
glavu i stigao u domovinu"
te i pozdravljamo ih sa:
DOIIKO NAM DOŠLI I DOVI-JENJ- A!
P Patlović
v d načelnika polit -- koord
odjeljenja
Predsjedništva vlade FNKJ
druge zemlje pustile Franka na
miru On nije loš Uza sve što se
protiv njega govori treba znati da
on zemlju spašava od komunizma
Ova kompanija koju ja predstav-ljam
radi u španiji dobro i bez
ikakvih smetnji"
Do tog vremena došli su španjol-ski
taxi i odveli nas dolje do Port
IIou Moj suputnik je otišao sa
svojom prtljagom Ja sam otišao
pred carinskog činovnika koji ml
je dao "triptico" (prolaznicu)
"Ovo predajte policiji čim stig
nete na odredjeno mjesto" — re-kao
je činovnik "A kad ćete odla-ziti
iz grada patite da imnte poli-cijsku
dozvolu za putovanje Poli-cija
uvjek mora znati kuda se kre-ćete
i gdje se nalazite"
Kimanjem glave dao sam mu
potvrdan odgovor
"Jeste li vi turist?" — pita me
činovnik
"Jesam"
"Ali u vašoj putntei stoji da ste
novinar" Tako me Je počeo i ovaj
napastovati
"Da novinar sam to je moja
profesija" — kažem činovniku
"Ali nećete ništa pisati za vrije-me
vašeg boravka u španiji?"
"Neću"
Činovnik se mehanički smiješio
i rekao: "Dobro možete ići Pa-zite
se jer inače " Otišao sam
dalje
Na prvi pogled Barcelona mi je
izgledala vrlo živi i veseo grad
odmoru u Opatiju
na iz domoine Sretno je doputo-vao
i piše o utiscima i oduševlje-nju
dolaskom u svoju djedovinu
Pokazat ću i rastumačiti list do-morodcima
da se upoznaju sa isti-nitim
prilikama u F N R Jugo-slaviji
a takodjer priredio sam
važnije stavke iz njega za štampu
da tim pobijem laži koje žiri ma-čekovsko-ust- aška banda protiv na-šeg
naroda u domovini i protiv na-ših
organizacija u Kanadi
Kao i u prvim listovima koji
su već objavljeni u Novostima
piše o dobrom putovanju veličan-stvenom
dočeku na Rijeci o kraso-tam- a
naše Opatije i drugarskom
prijemu i očinskim susrećajima na
svakom koraku te doslovice kaže:
"Dragi roditelji i braćo nastoj-t- e
na sve moguće načine da dodje-t- e k nama u rodnu domovinu jer
ako to ne učinite poslije će vam
biti žao Ovo je zemlja kakve ne-ma
na svijetu naravski osim Sov-jetskog
Saveza Rada ima dosta tko
želi raditi a tko neće nema pred-nosti
i nije lijepo gledan Rad se
poštiva lijenost se mrzi
"Jutros sam razgovarao sa mi-nistrom
poljoprivrede u vladi N
R Hrvatske On mi Je tumačio ka-ko
će se naša poljoprivreda una
prijediti Za iseljenike-povratnik- e
koji se žele baviti poljoprivredom
takodjer ima plan dobiti će kuću
8 jutara zemlje i potrebne poljo-privredne
sprave za obradjivanje
i odredjeni broj stoke Takodjer
iseljenik-povratni- k može stupiti u
kolektivno obradjivanje zemlje
Kto vidiš oče ovakvu pogodnost
radnik čovjek nebi dobio u nijed-noj
državi na svijetu
"Ja sa ostalim omladincima
idem na omladinsku prugu šamac- -
Sarajevo pomoći svom narodu iz
graditi ovu važnu željeznicu koja
će snabdjevati našu industriju sa
kamenim ugljenom i željezom"
Sin mi opširno u listu piše kako
su bili smješteni u Opatiji u hote
Ie u kojima su za vrijeme stare
Jugoslavije živjeli i uživali kapi-talisti
baruni grofovi i kraljevske
obitelji To jasno pokazuje da je
nova Jugoslavija zemlja radnika
seljaka i poštene inteligencije Sva
otrovna propaganda protiv novo
Jugoslavije neće uspjeti jer istina
se neda pobiti Listovi povratnika
otvoriti će oči i ovoj nesretnoj bra-ći
u mačekovskim organizacijama
koji radi svog neznanja slijede
Giunija i druge neprijatelje naših
naroda
Jos Hack
Narod vrvi' amo i tamo dolaze sa
posla subotom u večer šeću na
Rambla de Centro neki odlaze u
kino drugi piju vino na stolovima
uz same pločnike itd Ali u gradu
se posvuda osjeća duboko nestrp-ljenje
nezadovoljstvo bijeda go-Io- ta
opreznost i neka bojazan što
sam kasnije primijetio
Nezadovoljstvo španjolskog na-roda
morao Je osjetiti i Franko
Jer kud god se krećete svagdje
ćete naići na veće i manje grupe
vojnika žandara policajaca i ka-rabinjera
svi naoružani noseći
bajunete na puškama čiji se oblik
daleko vidi sunčanih dana po uli-cama
Barcelone Prolazite ulicom
u'djeti ćete i natrpane dućane sa
svime svaki izlog okićen je sva-kovrsnom
robom Takodjer prola
zite i uz restauracije gdje se po-služuje
najbolja hrana u Europi
Odmah primijetite kontrast Po-red
raskošnih dućana i restauraci-ja
gdje jedu bogataši vidite i ne-prekidni
prolaz prosjaka — muš-karaca
žena i djece žuti od tuber-kuloze
gladni podrapanl i zabri-nuti
tražeći po pločniku otpatke
cigareta moleći prolaznike pesetu
ili pak jednostavno sjede na sun
cu
"Franko nema povjerenja u na-rod
ovog grada" — reče ml jedan
lučki radnik "Zna on da ćemo jed-nog
dana imati puške i topove I da
ćemo se opet boriti za naše pravo "jl
Mi koji ostajemo dužni smo čuvati našu
novinu i pokret kao zjenicu oka svog
DOPIS NOVE TAJNICE OGRANKA S K HRVATA
Port Alberni H C — Ovim do-pisom
dajem do znanja drugovima
i drugaricama u okolici Port Al-berni
da je tajnik Saveza Kanad-skih
Hrvata drug Ilija Sigurnjak
sa obitelji napustio naše naselje i
da sa drugom grupom iseljenika-povratnik- a
odlazi u domovinu Ja
Katica Ninković primila sam duž
nost tajnice našeg ogranka Sae-z- a
Umoljavam sve članove da re-dovito
posjećivaju sjednice koje
se održavaju svake prve nedjelje
u mjesecu u mojoj kući na 211 An-aers- on
South
Na bivši tajnik drug Ilija ka
ko je vam svima poznato bio je
vrlo aktivan ne samo u Savezu već
u svim naprednim organizacijama
u mjestu Drug je otputovao i vje-rujem
da će doprinijeti oj dio u
rekonstrukciji naše rodne domovi-ne
Mi pak koji ostajemo u Kana
di moramo biti aktivniji nego ikad
prije Vrlo je dobro poznato da ni-je
lako predvoditi organizaciju ako
ilanovi neredovito posjećivaju
sjednice jer je nemoguće donašali
kolektivne zaključke i provoditi
politički i drugi rad kojeg od na
iziskuje naša organizacija
Govoreći općenito u našem na-selju
nema onih koji su protiv no-ve
Jugoslavije ili protiv našeg
Saveza i Novosti Dapače svi su
dobri simpatičari našeg pokreta u
Kanadi i naroda Jugoslavije čita-ju
Novosti potpomažu naš rad i
Savez za materijalnu i moralnu
pomoć nove Jugoslavije Koliko je
meni poznato niti jedan naš ise-ljenik
nije propustio priliku da
nije materijalno pomogao našem
narodu I zato mogu punim pra-vom
reći da je naš narod u sto po
sto napredan u ovom naselju Iz
tih razloga ja sam više nego si-gurna
da će naša organizacija i u
buduće dobro uspjevati u svom ra-du
iako naši dobri drugovi i dru-garice
odlaze u domovinu Ima nas
koji nemožemo sa drugom trećem
ili četvrtom grupom u domovinu
ali svakako tvrdo gajimo nadu da
ćemo se u domovini vidjeti Za vri-jeme
našeg prebivanja u Kanadi
moramo aktivno raditi u našim or-ganizacijama
jer to iziskiva naša
klasna svijest odnosno čuvati na-še
tekovine pokret i novinu Ovdje
bi apelirala na sve prijatelje i pri
Pokućstvo obitelji Kanadskih
policija izbacila iz baraka
' i slobodu"
Ovaj radnik mi je pokazao na
okolišnje brijegove i rekao: "Vidi-te
tamo su groblja Za vrijeme
progona i bijesnila poslije rata
se ove grobove napunio je Fran-ko
Po nekada je njegova policija
znala poubijati toliko ljudi da su
mnoge ulice bile posute ljudskim
tjelesima Više od polovice naše
zemlje izrazuje sažaljenje za ovim
žrtvama Frankove falange"
Zatim je lučki radnik bacio po-gled
na luku i privezane brodoe
"Vidite" — kaže ogorčeno "bio
sam vojnik u republikanskoj armi-ji
borio sam se protiv fašizma
kako bi mogla dostojno živjeti
Spanija i njezin narod i eto što
smo sada doživjeli"
Sa posebnom gorčinom pokazi-vao
je na usidrene američke bro
dove "Sve dok ti brodovi dolaze
ovamo i pomažu ovom najomraže-nijem
čovjeku u Španiji (Franku)
ml obični narod većina španjol-skog
naroda živiti će u bijedi i
siromaštvu" — rekao Je taj rad-nik
Zatim je pripovjedao kako dnev-no
ne zaradjuje više od 15 peseta
(malo više od jednog dolara) a ni i
to nije stalno Kruh stoji 10 pese-ta
I to na crnoj burzi jer se dru-gdje
ne može ni dobiti
"A kako sa stanarinom odje-ćom
I obućom za vašu obitelj ? Ka-ko
sa drugim stvarima koje dnev
jateljice koji još do sada nisu čla-novi
našeg Saveza da pristupe u
naše redove i pomognu nam u na-šem
narodnom radu
Od kako sam izabrana za tajni-cu
održali smo vrlo uspješnu za-bavu
Moj otac Luka Matanović
dao nam je besplatno svoju kuću
na raspolaganje Čisti prihod bio
je $3220 koja je svota namjenjena
u korist naše blagajne pošto je
bila iscrpljena Drug Ilija Keglo-vi- ć
dao je u istu svrhu $1000
U ime organizacije mnogo se
Oprostna večera povratnicima
druge grupe u Vindsoru
Windsor nt — Mjesno Vijeće
Kanadskih Južnih Slavena u ko-jem
su začlanjene sve naše mjesne
organizacije priredilo je bogatu
večeru na 20 srpnja u Ruskom do-mu
u znak poštovanja i solidarno-sti
drugovima i drugaricama koji
sa drugom grupom odlaze u rodni
zavičaj
Iako ovog puta iz Vindsora po-lazi
manji broj nego je otišao sa
prvom grupom posjet je bio veo-ma
dobar što pokazuje da usprkos
velike dreke i urlikanja pobješnje-l- e
reakcije povodom polaska prve
grupe naš prosvjeSćen narod sve
se više grupiše i aktivnim učešćem
uveličava sve priredbe namjenje-n- e
novoj Jugoslaviji i naprednoj
stvari uopće Dakle znači da iako
psi laju ipak karavane idu napred
Pokraj na ražnju pečene janje-tine
mekog i tvrdog pića te mu-zike
i plesa bilo je obilno priklad-nih
i pametnih govora
Tajnik mjesnog Vijeća drug Jo-s- o
ISučar kao stoloravnatelj sa
kratkim govorom predstavio je sli-jedeće
drugove govornike: M Pa-veli- ća
za odsjek C38 HRZj Petra
Rudara za ogranak HRSS J Ko-beti- ća
za Zvezu Kanadskih Slo-ence- v J Jovanovića od ogranka
Saveza Kanadskih Srba S Tusa
od strane ogranka Saveza Kanad-skih
Hrvata V švrljugu i Dj Ro-šulo- va
u ime kluba "Tito" Radni-čke
Progresivne Partije F Pet-rčić- a
u ime CIO i S Došena u ime
povratnika
popraćenih vojnika na St Helen'
no trebate ?" — pitam ovog radni-ka
"Teško dosta teško A kako je
kod mene tako je i po cijeloj špa-niji
Ako se Telite uvjeriti na vla
stite oči prošećite se u Harriochi-n- o
predjel grada pokraj onog bri-jega
Tamo ćete dobiti ktinsku sli-ku
Samo vas opominjem nemojte
odlaziti tamo ako vam narav nije
jaka"
Tog sunčanog jutra prošetao
sam se u Harriochino i razgledao
luku koja je bila gotovo prazna
osim par malih brodića i jednog
velikog američkog broda Ovo Je
luka u kojoj je mjesta za mnogo
brodova — za brodove koji bi špa-niji
dopremili hranu odjeću obuću
i materijal za izgradnju zemlje
Ali luka se prazna pekla na suncu
a lučki radnici se besposleni raz-gledavali
po moru
U Darriochino sam medju osta-lim
vidio mladog čovjeka koji si i je pripremao boravište On je nai
me uz zid jedne kamenite kuće
postavljao šator iz pokrivača Is-pod
šatora ležala je bolesna žena
Na prašnoj stazi igralo se dvoje
njegove djece Mršava samo kost
koža oteklih trbuha blistavih
očiju djeca boluju od sušice Čov-jek
je upravo sjeo kod otvora svog
šatora i nešto blago govorio ženi
Lice mu bijaše požutjelo kao da
ga netko obojadisao Igrajući se
djeca su došla do hrpe otpadaka i
zahvaljujem svima posjetiocima
kao i onima koji su novčanim pri-logom
ili na drugi naSn pomogli
uspjehu naše zabave
članovi koji su izvan mjesta a
nisu podmirili svoje članarine ne-ka
pišu na ovu adresu: Katica
Ninković P O Box 252 Port Al-berni
U C
Sve vas pozdravlja vaša nova
tajnica
Katica Ninkotić
Drug Roulo održao je podulji
govor o dužnostima i zadaćama
nas koji ostajemo u Kanadi i 'i
političkim prilikama u svijetu
Svi su govornici isticali potrebu
drugarske solidarnosti i što inten-zivnijeg
rada na polju današnjih
potreba za bolju i sretniju buduć-nost
radnog naroda kako onih ko-ji
odlaze na rodnu grudu tako I
onih koji ostaju u Kanadi
Drug k Petrčić jedan od pov-ratnika
i dosadanji unijski pred-stavnik
svog tvorničkog odjela
pozdravio je prisutne u ime linij-skog
pokreta Iste ečeri u znak
priznanja za dobar rad u linij-skom
pokretu podjeljen mu je dar
od strane članova unije Itilo je tu
Kanadijanaca i ostalih narodnosti
radnika Na licu im se moglo vi-djeti
koliko je Franjo bio obljub-ljen
medju članstvom unije "Ford
fact buletin" lokala 200 kroz svo-je
stupce zaželio je Franji sretan
put u Jugoslaviju
Omladinski tamburaški zbor
darovao je 2 člana svoga zbora
jednog koji je otputovao sa prvom
grupom a drugog koji odlazi sa
drugom grupom Opaža se veliki
osjećaj kod naše omladine za novu
Jugoslaviju
Svima povratnicima želimo sre
tan put a našem narodu preko vas
drugovi i drugarice povratnici ša-ljemo
topli bratski pozdrav od na-selja
u Windsoru
M Patelić
Islandu u Montrealu koje je
ponekada našla nešto što su mogla
staviti u usta Glas čovjeka pred
šatorom se dizao i tonuo u zraku
ovog sunčanog jutra
Darriochino daje divan pogled
na luku i po gradu Rilo ljeti ili
zimi sunce uvjek niježno pokriva
i grije pločnike ovih ulica I bijed
nike AH narod koji tu živi vrlo
rijetko se ogledava po gradu i mo-ru
jer nede od nikuda nema A to
što se vesele suncu je zato što ih
nijeino griju njegove zrake Misli
naroda ovdje su zauzete Jednim
problemom problemom kojim se
suočuju svi To je problem kako se
održati na životu kako dočekati i
proživjeti sutrašnji dan jer za njih
svaki dan znači mizerija
Malo dalje je predjel Calle de
Tu je nekoliko obitelji sa-gradilo
"papirnato selo" Oni su
po ulicama 1 gradskim otpatcima
nakupili papira i drvlja te sagra-dili
kolibe oko četiri noge visoke
Iz nekojih strše i dimnjaci koje su
napravili iz pleha Mnogi nemaju
u čemu kuhati pa im za poudje
'služe isječeni žljebovi A posvuda
oko koliba vidjeti ćele djecu ne
koja gola nekoja u prnjama ali
sva sa oteklim trbusima i velikim
blistavim očima Djeca se ne Igra-ju
kao obično kad ih gledate na
ulici Niti ne trče niti su vesela
niti ne galame Jednostavno sjede
na suncu i nepomično gledaju oko
sebe
(Svršetak u narednom broju)
XCs:
I