Jedinstvo, May 02, 1961

              5
d&hra,
ttnitU Онет
2-1- 1,
EM
No.
Na Prvi Maja miijuni R
Prvomajski miting u Toronto
Ovo je bio miting solidarnosti sa junackim kuban-ski- m
narodom, koga nova agresija.
pozornicom je slika kubanskog premijera
Fidel Castro ispod je pisalo: HANDS OF CUBA!
UNITE FOR — JOBS --
DEMOCRACY.
Ispod toga je pisalo:
Kubanski predstavnik Faustino Calcins
je bio burno pozdravljcn. Poslije njegova govora
jc rezolucija premijeru Diefenbakeru u kojoj
(1) da Kanada umjesto podupiranja amcri6kih
imperijalista, na stranu (2) da
kanadska odbaci "Kennedyev doktrinu" koja
ugrozava i Kanadu.
Miting jo otvorio J. Bat-te- s,
funkcioner unije elekt-ricarski- h
radnika j predsje-dni- k
komiteta za proslavu
Prvi Maja. On je ukratko
rastumacio kako je postao
Prvi Maj (borbom americ-ki- h
radnika za krace
vrijomo) i kako so razvio u
medjunarodni radnicki pra-zni- k.
Prcdsjedno je Stan Tnorn-le- y,
funkcioner United Rub-ber
Workers Union, prcd-sjedni- k
organizacijo neza-poslcn- ih radnika u Torontu
I jedan od organizatora ne-davn- og
polioda 1.000 neza-poslen- ih
radnika na
Zatim je govorio Homer
Stevens, sekretar
Fishermen and Allied Wor-kers
Union iz Vancouvcra.
On jc prikazao sadasnje e-kono- mske
i роНШке prilike
u zcmlji i naglasio da ce se
stanjc popravit kad radnici
pocnu igrati odlucujucu u-lo- gu,
a glavni uvjet za to je
jedinstvo.
Victor Pcrlo iz New Yor-k- a
je izruSio pozdravo nme-licki- h
radnika. On je prika-zao
sadaSnje prilike u Sjc-dinjeni- m
Drzavama. Rckao
jo da so nmeri6ki imperija-zn- m
nalazi u propadanju a-1- 1
joS uvijok predstavlja ve
liku opasnost. Naglasio je
da borba kanadskih radni-ka
za mir i boljitak predsta-vlja
veliku pomoc nmeric-ki- m
radnicima u njihovoj
borbi.
Faustino Calcins je govo-rio
o te§kim prilikama u ko-jim- a
je zivio kubanski na-ro- d
u proSlosti, dok su njo-m- e
vladali sluznici americ-ki- h
korporacija. Od sest mi-liju- na
Kubanaca jedan mili-ju- n
jc bio bez posla. Revo-lucionar- nn
vlada je proMe
godine nasla posao za 200,-00- 0
i nada se da ce bespos-lic- a
potpuno nestati do 1003.
Veliki uspjesi postignuti su
u suzbijanju nepismenosti.
a kako je to problem
mozc se suditi po tome
Sto jc 90 poeto bilo
nepismeno. Vec je mnogo
postigquto u poboljSanju zi-votn- og
polozaja naroda, o-sob- ito
na selu.
Calcine se posebno osvr-nu- o
na poku&aje amerifkog
imperijalizma da sruSi ku-bans- ku
revoluciju i sprijeci
kubanski narod da dodje do
svog cilja. Kuba ne predsta-vlja
nikakvu opasnost za
Sjedinjene Driave: ona zcli
zivjeti u miru i prijateljstvu.
AH ona je spremna da se
brani od napadaja. "Borit
demo se do posljcdnjeg cov-jeka- ",
rekao je Calcins.
Njcgov govor je bio nep-rokidn- o
prekidan aplauzi-ma- .
Trideseta godina izlaicnjn
hlazi tmteg i pelte
GodUnja prttplata:
ч£Ш1 £&'% ptr ј BLB! JV Шш в Рш Шљ iv ш ЈШ' м Kanada G
estate semlje 7 dokra
Adresa:
479 Street West
Toronto Ontario
Tdcfon 3-16- 12
VOL. XIII. 32 (1126) TORONTO, TUESDAY, MAY 2. 19G1 PRICE 8c PER COPY
suocava amerifika
Nad stajala
koje
PEACE
upu-ccn- a
se
trazi:
stane kubanskog naroda,
vlada
radno
Ottawu.
United
tezak
seljaka
uterka
Prvi maj u svijctu
(hoRodKnji I'nl Ma] prosla-lje- n
je ц cijclom svijctu. Svur-dj- e
jc izraiena Mlidaniot ku-hansko- m
narwlu n пјоктј
pravfdnoj Ixirbi.
Na prola! u Мочкј, f.ojt-t-sk-i
minislar obrano marSal Ma-linovs- ki
je rckao da ce sc ho-cijalitir- kc
zcmljc poduprijeti
K ii Im aku hude ponuo napad-nuta- .
Xa pro-la- %l u I'ckineu sndje-liia!- o
je 3,000.000 Ijmli, Toklju
230.000, !Iaani pola milijtina
ltd.
Dubilnici Lcnjinovc
nagradc
TASS saopaa da je Lcnji-no- a
nagrada za mir oe Rodine
diKlijcljrna kubanvkom premije-ru
Fidel Castro, Rvincjskom
prodsjt'dniku Seku Tourc, aust-ral.sko- m
laburisti William Mo-ro- w,
uomjxmI jl Kamaihari Ne-hru,
(rodjakinji prt-mijor-a
Ne-hru),
rumunjskom knjiioniku
Mihajlii Sadoeanu i li'.unons-ko- m
arhitcktu Georges Taln't.
Uivsi prcd sjednik Mck- -
sika apclujc na Latin- -
sku Amcriku da sc su- -
protstavi priprcmama
za novu a?rcsiju na
Kubu
Havana. — B'vsi predsje-dni- k
Meksika Lnzaro Carde-nas
apclovao je danas na na-ro- de
Latinsko Amerike da se
suprotstave novim priprcma-ma
za agresiju §irih razmje-r- a
protiv Kube.
Invnzija jc ujedinila
kubanski narod,
kazu Kanadjani
Iz Kube su so povratili
Henry A. Dolansky i Henry
Marvin. Oni su izjavili da je
sada sav kubanski narod u-jedi- njen
iza vlade Fidela
Castra. Bombardiranje Ha-va- ne
i invazija su dje-lova- li
i na protivnike Cast-rov- a
rcztma t oni su promjo-ni- li
glediste.
Velika hapsenja
protivnika niiklcar- -
noff oruzja u Enslcskoj
U Londnnu su u subotu i
ncdjclju bile velike demons-tracij- o
protiv nukleamog
naoruzanja. Uhapscno je
preko 800 osoba.
Uraro Mato Vrkljan
Pri zakljucku ovog bro-j-a
prirrnli smo vjjest z Pit-tsburg-ha,
da jc umro Ma-to
Vrkljan, bivsi pomocni
i privremeni urednik "Za-jednicara- ".
Opsirnije u i-du-cem
brojit.
ukesu resklieimbperiijaistoimda: Kube!
Specijalna porcka
vlade prijateiiskfm
Havana. — Kubanska
vlada obratila se specijal-no- m
porukom svim vladama
s kojima odrzava diplomat-sk- e
odnose u kojoj upozora-v- a
na opasnost "direktne
vojne agresije" Sjed. Dr-zav- a.
Istovremcno, predsjo-dni- k
Dorticos j premijer Fi-del
Castro koji su potpi-sa- li
spccijalnu poruku izra-2avaj- u
spremnost Kube da
sa vladom u Washingtonu
svo problcme rijesi mirolju-bivi- m
pregovorima.
Ova akcija izrazava kraj-nj- u
ozbiljnost i zabrinutost
s kojima kubanska vladt
gleda na razvoj prilika u o- -
vom podru6ju poslije neda-vno- g
poraza oruzanog napa-d- a
na integritet Kube. U
specijalnoj poruci vlada pre-mijera
Castra "upozorava
na bitnost koju zabtjcvaju
izvanredne i dramaticne o-koln- osti
u kojoj sc nalazi
nasa domovina u ovim caso-vim- a
da bude izlozena jed-no- j
direktnoj vojnoj agresi-j- i
Sjedinjenib Drzava" i za-klju6u- jo
da je njena duznost
pred svojim narodom i cije-ii- m
svijetom da upozori na
ovu opasnost koja "najdire-ktnij- e
ugrozava svjetski
mirtt
.
Posto se u poruci rekapi-tuliraj- u
ranije optuzbe Kube
zbog niza neprijateljskib
postupaka атепбке vlade
protiv Kube i ukazuje da se
SAD sada trude da u Latin-sk- oj
Amcrici organizuju ko-lektiv- nu
akciju protiv Kube,
Castrova vlada precizira
svoj stav u dvije tacke. Prva
je da je Havana spremna da
sa americkom vladom "ko-lik- o
jc potrebno da diskutu-j- c
da bi sc pronaslo rjese-nj- o
zatognutosti" i da se
"dodje do miroljubive koeg-zistcncij- e,
uspostavljanja
diplomatskih odnosa izmc-dj- u
dvije zemlje i prijatclj-ski- h
odnosa ukoliko vlada
SAD to zeli". Istovremeno.
kubanska vlada izjavljuje
da ce se u sluJiaju napada
Kuba "braniti do posljcdnjc
kapi krvi".
Spocijalnom porukom pro-vejav- a
duh kojim su obilje-zon.- i
nosliednja istunni
premijera Castra i mjere ku- -
.banske vlade. Najnoviii ra- -
I 7voj атепбке politikc izaz-'.va- o
je u Havani zabrinutost
da so ne ucini ono sto .ie 1 1-- dol
Castro nazvao "kobnom
grijeskom" i otpoSne sa di-rcktn- im
vojnim napadom
SAD. Zbog toga su kuban-ski- m
jedinicama izdata na-redjen- ja
krajnje budnosti,
dok jc istovremeno poduzeto
niz koraka da se sprijeci sva-k- a
mogucnost incidenata ili
provokacija u oblasti Gvan-tanam- a.
Dio ovih mjera ku-bans- kc
vlade da sa svojc
strane ne uSini niSta Sto bi
zaoitrilo situaciju u odnosi- -
ma U.S.A. Kuba jeste ova j
specijalna poruka kojom se
upozoravaju prijateljsko
vlade na opasnosti direktne
vojne agresije sa sjevera i
ujedno podvlai kubanska
spremnost da spor rije§i mi-roljubi- vo.
Poruka je predata
ambasadorima akreditova-ni- m
u Havani s molbom da
je najhitnije predaju svojim
vladama.
U Torontu izlazi 6e5ki list "Novy Domov" (Nova
domovina), ciji je izdava5 nekj P. V. Pavlik. List je
Pavlikova supruga je prosle godine posjetila
o cemu jc napisala 61anak. U clanku jo rc-k-la
da "nece analizirati" prilike u Da-lj- o
jo kazala da jc svugdjc i po svima lijcpo doSckana
i da je ostala "opcarana"
IcubasBske
zemlfama
ODVRATNA STVORENJA
anti-komunisti6-
ki.
Ce-boslovac-ku,
Ceboslovackoj.
Sa gledista antikomunizma gospodja Pavlik jo po-cini- la
teSki grijeb. Ovih dana u Torontu jo rasturen
anonimni letak, u kome su gospodja Pavlik i njczin su-pru- g
napadnuti zbog naklonostj prcma komunizmu!
Tko je to uradio? Ncki poznati antikomunisti se
odri6u adgoornosti a drugi se cak i zgrazaju. Medju
posljednjima se nalazi i gosp. Julius Baier, predsjodnik
Kluba ctniCke stampo (nasim (iitaocima poznat iz jed-no- g
drugog slucaja). Utvrdjeno je da jc letak poslan sa
adrese antikomunistifike agencije poznate pod imenom
"Alert Service", ali i ona se odrice odgovornosti.
O cemu nam govori ovaj slucaj? Govori o tomo da
"pravi" antikomunista mora biti ncprijatclj svojc zem-lje
ako njomc upravijaju komunisti, i ne samo da no
smije o njoj nista lijcpo kazati, nego no smijc da pro-pus- ti
ni jednu priliku da ju napadne. Jao si ga anti-komunisti
koji sc ogrije§i o ta "pravila".
Mi stalno tvrdimo da su "pravi" antikomunisti Iju-- di
bez patriotskih osjecaja i bilo kakvih ljudskih osc-bin- a.
. .
Kanada i Kina
Velike mogucnosti za prosirenje trgovine ako
se normaliziraju odnosi
Kanadski ministar poljo-privre- de
otputovao jc u
Ilong Kong radi uspjeJnog
okoncanja pregovora o pro-da- ji
pScnicc Kini.
Vjcruje se da se radi o veli-k- oj
narudzbi (neki kazu o-k- o
120 milijuna dolara). Za--
kljucenje sporazuma zavisi
od kanadske spremnosti da
Kini dado kredit. Odlazak
ministra Hamiltona u Hong
Kong tumaSi se kao znak
da je kanadska vlada spre-mna
da to uradi, ali pod u-vjet- om
da isplata bude u ro-k- u
od nckoliko godina (kra-t- ki
rok).
N. R. Kina je od Kanade
vcc kupila GO milijuna dola
Kanada tre'n da te5i za
vecom ekonomskom. kultur-no- m
i polittfkom nezavisno-st- i
od Sjedinjenib Drzava, i-zj-avio
je Dr. Norman
Xorstad (razi da sve
7cmljc NATO imaju
oruzjc
Hamburg. — Vrliovni ko-mand-ant
smga NATO u Ev
ropi amerifki general Ixris
Norstad izjavio je da bi sko-r- o
sve zemlje dlanice NATO
trebalo da imaju nuklearno
oruzje bi trebalo da o-buh-vati
sve Tste nosa6a nu-klear- nih
glava do radijusa
od 5.440 kilometara.
(Iz Washingtona javljaju
da je americka vlada grubo
odbila kubansku ponudu
Za pregovore.)
ljepotom zcmljc.
ra pscmce.
Kina je spremna od Ka-nade
kupovati i drugc proi-zvoi- c,
ako bi ova poka-zal- a
vecu volju za proSirenje
trgovine. Nazalost, Diefcn-bakerov- a
vlada ostajc na
svojim starim pozicijama
podupiranja атспбкс poli-tik- e
neprijateljstva prcma
Kini. Vladinu spremnost da
nastavi tim putem pokazala
je parlamentarna debata o
vanjskoj politici u proslu
srijedu i £etvrtak, u kojoj jc
ministar vanjskib poslova
Green pokulao opravdati o-dbij- anjc primanja Kino u
UN otrcanim argumentima
iz proslosti.
kenzie. predsjednik Univer-ziteta
Britanske Kolumbije
u Vancouveru.
Dr. Mackenzie jc kazao
da se Kanada u svom drza-nj- u
prema svjetskim prob-lemim- a
ne smije povoditi ni
za Britanijom ni za Sjedi-njeni- m
Dr2avama.
On je rekao da Kanada
treba financirati vlastiti ra-zvit- ak.
AmcriSke investicijc
u kanadsku industriju nisu
dobra stvar.
Dr. Mackenzie je dalje rc
kao da troba pruziti vedu
pomoc domacim umjetnici-ma-,
glumcima i naufenjaci-ma- .
To jc jedan naSin da se
zaustavi navalu "атепбке
kulture".
Kanada treba da se osamostali, kazs
predsjednik univerziteta B.C.
Mac- -
nuklcamo
koje
"Prekomoreka pokrajina Por-tugalij-e"
— tako naziva Sala-zaro- v
faiistifiki reiim Angolu
Medjutim, ova zemlja, koja eii
na jugozapadnoj obali Afnke
pre nekoliko vekova bila je
slobodna i sa Portugahjom ima
samo utoliko veze Sto i dan-da-n- as na svojoj grbafi nosi jaram
portugalskih kolonijalista.
Po prostranstvu teritorije An-gola
je skoro tri puta veia od
Portugalije, jer se prostlre na
!, 246 000 kvadratnih kilometa
ra. Broj stanovniitva iznosi 4,5
mihona, od toga 97 procenata
su Bantu —crnci. Njihovo soci-jaln- o
stanje je takored bespri-mern- o.
Poljoprivredni radnik—
cmac zaradjuje 6-- 7 puta memje
nego Portugalac. U zavijenoj
formi joS uvek se moze susresti
robovlasniiki sistem. GodiSnje
6 meseci svaki crnac jeprinu- -
djen da provede na kuluku (pri-nudno- m radu) Na ranglisti a-nalfabet- izma Angola je prva u
svetu. Zdravstvena slufba je o-ca- jno nedovoljna, tek na sva-ki- h
30 hiljada stanovnika dola--zi
po jedan lekar. Nije dudo ta-d- a
Sto prosecria smrtnost odoj-6a- di
iznosi 40 procenata, a po-neg- de
i 85 potto.
Angola je preteinim delom
agrarna zemlja sa veoma pri-mitivn- om
proizvodnjom. U nje-no- m
jufnom delu preovladava
stocarstvo (1,250.000 grla roga-t- e
stoke, 300 hiljada svinja).
Vazniji poljoprivredni produkti
su kala (3 procenta svetske
proizvodnje), ricinus, pamuk
kukuruz (glavni prehranbeni
artikal stanovniitva) i duhan.
Od mineralnih blaga zemlje
znacajan4 je industhjski dija-man- t,
jer po njegovoj proizvo-dnj- i
Angola se nalazi na cet-vrto- m
mestu u svetu. Osim to-ga
eksploatisu se sledeoe rude:
mangan, bakar, so i nafta.
Zahvaljujuci srazmerno du-bok- oj zaostalisti tamoinjeg sta-novnitv- a,
portugalski koloni-jalls- ti
su sve do pre nekoliko
godina bili u stanju da vec u
samom zaetku uguse svaki
pokusaj upravljen ka izvojeva-nj- u
nezavisnosti zemlje. Zadnji
narodni ustanak bio je u perio--
Koca Popovic
pulujc u SSSR
Bcograd, 25. aprila. —
(Tanjug) — Vlada FNRJ i
vlada SSSR sporazumjelc su
so da ministrj Koca Popovi
i Andrcj Gromiko izvrsc ra-zmje- nu
posjeta. U vezi s tim
drzavni sekretar Koca Popo-vic
sluzbeno ce posjetiti
SSSR-- a u prvoj polovici ma- ja ove godine.
Japanci protcstiraju
Zlmff ispadanja bonibi
iz bombardcra SAD
Tokio. — S americkog a-vio- na
na mlazni pogon, koji
je Ietio nad Japanom. ispa-l- e
su dvije bombe. Zbog u-(fest- alih slucajeva ispadanja
bombi, stanovnicj podruSja
Jamanasi i njihovo organiza-cijo
zahtijcvaju da se u(5ini
kraj opasnim letovima ame-riiki- h
vojnih aviona nad Ja-panom.
GO LA
du od 1907—10 godine. Na-k- on
njeqovog krvavog uauie--
nja u Angoh je sve do 1958. g.
vladala mrtva tieina Razvoj
oslobodiladkih pokreta u sused-ni- m
afridkim zemljama uticao
je i na razvitak nacionalne svo
sti naroda Angole. Formirao se
Narodno-oslobodila6- ki pokret
na fijem se celu nalazi politi-6a- r
De Andrade. Nedavna ak
cija portugalskih rodoljuba sa
prekookeanskim brodom San-ta
Marija, dala je nov zamah
oslobodiladkoj borbl u Angoli.
Kao Sto je poznato, kapetan
Galvao je nameravao da se
iskroa baS u Angoli i odande
povede borbu ne samo za oe--
lobodjenje ove kolonije, nego i
borbu za evrgavanje omrafe-no- g
Salazarovog refima, za
oslobodjenje i same Portuga-lije
Paralelno sa akcijom ka-peta- na Galvaoa koja se ovoga
puta zavrSila s poloviSnim, ug
lavnom moralnim uepehom u
prestonici Angole — Luandi —
doSlo je do demonstracija i po-kuAa- ja
oruicmog ustanka. Por-tugalski
kolonijalisti su tada
preduzeli drasti&ie mere u d-i- ju
zastraSivanja naroda. Mo-mental-no,
na teritoiiji Angole
nalazi se oko 65 hiljada portu-galskih
vojnika koji pale i zare,
i pnmenjuju nad stanovniitvom
upravo zverski toror.
Ovih dana vodstvo Pokreta
narodnog oelobodjenja izdalo
je proglas u kojomu poziva
stanovniStvo na svrgavanje
omrafene kolonijalne vlasti, a
takodje zahteva da so Angoli
smesta da pot puna nezavis--
nost. Savet bezbodnosti, kao
nadleian i autoritativan me-djunarodni
forum, duzan bi bio
da se savesno pozabavi pro- -
blemom Angole i pruii podr-Sk- u
pravednoj porbi njezinog
naroda. Branko Panic
Prema pisanjti IonJnko(r
"Daily Maila" ropresalije por-tiiRal.o- kih
kolonijalnih lasti pro-tiv
domonxlafkofr. tanovnista
u Angoli ]oprimiU ш osromne
ramjere, tako da ee bro] pohi-jeni- h
Afrikanaca penjc na tiu-f- e.
Si raj gladjti poliiic- -
kili zatvorcnika u
Grckoj
Doznaie se da jo u Grikoj
Mrakovalo gladju 2.000 po
litickih zatvorcnika. Trazili
su amnestiju.
Oni su uputili apcl cijclom
svijctu da ih poduprc. U a
pclu se kazc:
"Dvije tisucc grdkih poli-ti5k- ih
zatvorcnika, pristali-c- a
nacionalnog otpora i bo-ra- ca
koji su se pridruzili
drugim ljudima u velikoj an-tifasisti- koj borbi za slobo-d- u
i nczavisnost, tamnuje
17 godina u zatvoru dok su
zlocinci iz njcma2kog rata
slobodni.
Duge godine zatvora i-m- aju
za cilj da dovedu do
naSeg fizickog unistenja.
Vec su mnogi zatvorenici u-m- rli.
U znak protesta, mi
danas pocinjemo trodnevni
strajk gladju. Apcliramo na
vas da nam pruZitc potporu
kako bi nam bila dana a
mncstija".
TEROR KORPORACIJA
Velike korporacije u Kanadi su poc"clc prijetiti svo-jim
uposlenicima da stoje dalje od Novo partijc, izjavio
je premijer provincije Saskatchewan T. C. Douglas.
On je rekao da takvih slucajeva ima mnogo, a on
b'6no zna za dva.
Prijetnje korporacija imaju isti efekat kao da ih jc
ucmila policija, rekao je Douglas. Suocenj gubitkom po-sl- a,
Ijudi se povlae od aktivnosti. P