Novosti, August 02, 1945

              1
i
Četvrtak 2 augusta 1945
Izjava Vijeća na dopis iz Vancuovera
o pitanju zadruga i pomoći
starom kraju
U "Novostima" je izašao izvještaj o jednom sastanku u
Vancouveru i raspravi koja se tamo vodila o problemima ob-nove
i podizanja narodne ekonomije u Jugoslaviji i kako bi
noJe iseljeništvo u tome moglo pomoći Došlo se do zaključka
da je potrebno pristupiti organizovanju raznovrsnih zadruga
Uspostavljen je privremeni odbor od 22 lioa i upućen poziv
za poduzimanje sličnih mjera u drugim našim kolonijama u
Kanadi (Vidi 688 br Novosti)
Pošto je time pitanje osnivanja zadruga postavljeno kao
zadaća svega našeg iseljeništva u Kanadi a pošto je opet Vi-jeće
Kanadskih Južnih Slavena osnovano baš radi pokretanja
i vodjenja sviju podhvata pomoći za stari kraj to je Izvršni
odbor Vijeća smatrao potrebnim uzeti gornju stvar na pretres
1 daje slijedeću izjavu:
Vrlo je pohvalno što naši prijatelji u Vancouveru pokazu-ju
toliki interes za pitanja pomoći našoj braći u staroj domo
vini i smisao za probleme ekonomske rekonstrukcije s kojima
su oni suočeni Kako se iz dopisa vidi u toku diskusije palo je
više dobrih predloga i centralna misao — da se nadje načina
kako naše iseljeništvo može pomoći ekonomsku obnovu zem-lje
svojom ušledjevinom — potpuno je na mjestu O tom pred-metu
bilo je govora i na sjednici Glavnog odbora Vijeća u
februaru ove godine pak su poduzete i stanovite mjere da se
pronadje kako tu ideju ostvariti No cijelo pitanje je još uvijek
u istrazi i proučavanju Poduzimati se ne može ništa prije nego
bude potpuno jasno koje mjere su potrebne Osobito se ne
moie raditi bez veza i sporazuma s starim krajem
Glavno je pitanje ovo: Da li uspostavit jednu centralnu
kreditnu zadrugu ovdje u Kanadi u koju bi naši iseljenici ula-gali
novac prema svojim mogućnostima i da takova zadruga
kreditira stanoviti izvoz za Jugoslaviju ili bi pak bilo bolje os-novati
jednu iseljeničku banku koja bi vršila istu ulogu s
tom razlikom što ne bi poslovala samo u Kanadi nego i dru
gim zemljama gdje našeg naroda ima i gdje bi se veća po-no- ć
takove vrste mogla dobiti? Ili pak nijedno ni drugo ne će
valjati nego poduzeti sasvim nešto treće?
Kako se može razabrati iz vancouverskog izvještaja tamo
Je bilo predloga za osnivanje zadruge prve vrste 1 to da svaki
član uloži po jednu tisuću dolara Medjutim usvojena rezoluci
ja govori — ako smo pravilno razumjeli — o osnivanju cijelog
niza zadruga i njihovo poslovanje ne bi bilo ovdje nego bi se
samo ljudi na taj način okupili za odlazak u Jugoslaviju i da
tamo rade kao neka zadruga ili kolektiva
Ako je to točno onda moramo odmah naglasiti da će ta-kav
plan teško biti ostvaren i to ne samo zbog prilika i okol-nosti
ovdje u Kanadi nego je pitanje kako bi na to gledala
narodna vlast u Jugoslaviji premda bi povratak iseljenika mo-guće
bio pozdravljen Osnivati zadrugu ili zadruge za poma-ganje
zadružnog pokreta i ekonomske obnove Jugoslavije na
mjestu je ali ne može se govoriti o osnivanju zadruga ovdje
za Jugoslaviju
Nije ništa loše o svim ovim stvarima govoriti i pretresati
ih no još nije vrijeme za poduzimanje bilo kakvih konkretnih
mjera I koliko mi možemo prosuditi čitava vrijednost vancou-versk- e
akcije sastoji se u tome što je pitanje podignuto i po
stavljeno na dnevni red za opću diskusiju Bilo bi stoga dale-ko
bolje da su naši prijatelji iz Vancouvera svoj dopis i rezo-luciju
namjenili samo kao uvod i diskusiju a ne kao poziv
za rad
Njihov je postupak tim neumjesniji što dolazi kao privat-na
stvar nekolicine zainteresiranih lica jer koliko znamo nijed-na
naša organizacija u Vancouveru nema ništa zajedničkog s
tom akcijom Nije se pitalo ni savjet nacionalnog vodstva bilo
koje naših organizacija Mi bi želili pitati pokretače kako se
može zamisliti uspjeh ovako zamašnog podhvata bez potpore
naših organizacija? Kako se očekuje odaziv drugih kolonija?
Nije li bilo pravilno i potrebno da su oni prije svoga došli u
dodir s Izvršnim odborom Vijeća čije zadaće su im poznate?
Zašto je Vijeće osnovano i što nam je uopće potrebno ako
ćemo mimo njega pokretati akcije koje spadaju u njegov dje-lokrug
rada? Sto bi bilo da druge kolonije podju istim putem
i svaka na svoju ruku nešto pokreće? Nije li to anarhistički
način rada? Nas prosto čudi zašto je ovo pitanje sada na
ovakav način pokrenuto
Bez obzira na dobre namjere pokretača i bez razlike što
je njihova centralna misao na mjestu ovakav podhvat ne mo-že
se i ne će se ostvariti putem kojim su oni pošli Naprotiv
baš to bi moglo otezati uspjeh podhvata kad dodje vrijeme da
se stvarno pokrene
Mi smo sada u kampanji za pomoć djeci To je glavno pi- -
zaaaca organizacija dodvoravanje
ovog možemo hi- -
nošem narodu i toga se posla treba hvatati Kad dodje vrije-me
da se pristupi drugim metodama rada i pomaganja onda
ćemo to učiniti i prići tome poslu svi složno i zajednički — ne
pojedinačno grupički anarhistički Stavljati sad kad imamo
kampanju za djecu zadaće koje spadaju u budućnost može
samo da se stvori zbrka i pometnja i tako onemogući i us-pjeh
kampanje koju čas pred sobom imamo
Izvršni odbor Vijeća ovu izjavu ne daje zato da omalo-važ- i
akciju i zamisao braće iz Vancouvera nego samo i jedi-no
radi toga što hoće i želi osigurati uspjeh sviju podhvata za
pomoć braći u domovini uključiv ovog kojeg su oni pokrenuli
Sada glavno da nastavimo radom za djecu a o predložimo
iz Vancouvera možemo i diskusirati Nemoguće po-duzimati
različitih podhvata u jedno te isto vrijeme
nego se s jedne zadaće prelaziti na drugu Dok bude
gotova kampanja za djecu diskusiju ćemo doći do jas-nijih
pogleda i pojmova što je potrebno poduzeti a moguće
da se uspostavi i bolju vezu s starim krajem pak ćemo onda
bolje moći pristupiti pitanju stvaranja kreditnih ustanova ili
što već dodjemo do zaključka da će biti bolje
Glavni odbor Vijeća imati će svoju sjednicu u septembru
pak i radi toga sada je momenat da se diskusija o
vancouverskim predlosima povede U medjuvremenu — ne
boravimo djecu!
Za Izvrsni odbor Vijeća:
S Miošić tajnik
J Petrić blagajnik
Edo Jardas
Vojin Grbić
Pukla tikva
Četiri godine trajala je tutnjava
o Mačeku Četiri godine rasprav-ljalo
se gdje je on i s kime se na-lazi
U tu raspravu direktno ili
indirektno bila je uvučena sva
naša emigracija Naše stanovište
po tom pitanju je poznato Stano
vište pristaša Mačeka isto tako
Sada nam iz Pariza poput gro-ma
iz neba stiže vijest da je "si-jedi
vodja" tamo stigao Pavelić je
u Zagreb dojašio na Hitlerovim i
Mussolinijevim tankovima praćen
topovima puSkama i noževima Za
Mačeka se u vijesti ne kaže na či
jem je on tanku dojašio u Pariz
Medjutim mi znamo da nije na
partizanskom niti sovjetskom U
vijesti se ne kaže da li je sa so-bom
ponio i "križ" ili ga je osta
vio u "sumama i planinama" Ju-goslavije
pod "celtom" Draže Mi-hajlov- ića
Iz Pariza kaže vijest misli poći
u London Neka ide Bolje bi bilo
za narode Jugoslavije da je iz
zemlje pobjegao zajedno sa Kr-njeviće- m
i ostalom izdajničkom
bandom odmah u početku borbe
Nekoliko sinova naših naroda pod
cijenu svojih života pokušali su s
njime doći u vezu i u koliko mi
znamo došli su ali od toga nije
bilo nikakve koristi Njegovo iz-dajničko
srce odvuklo ga je u ta-bor
kojem je pripadao i pripada
U Londonu ako tamo podje na-ći
će dobar broj svojih starih pri-jatelja
sve poznatih izdajnika na-roda
Jugoslavije poznatih agena
ta i špijuna Rima i Derlina Prvi
njegov susret sigurno će biti sa
Jurjem Krnjevićem To je onaj isti
Jurje koji je nama u Kanadi jako
oduševljeno govorio kako će Sov-jetski
Savez doći "pod Chamber-laino- v
kišobran" Sada kada je
Chamberlain ne samo izdahnuo
nego kad mu je valjda već i meso
istrulo na onom njegovom duga-čkom
vratu sigurno ni Krnjević u
to ne vjeruje Medjutim ako ne
vjeruje u Chamberlaina i njegov
kišobran on sigurno vjeruje u
chamberlainovce A da takvih ima
još veliki broj u Londonu to do-kazuje
pored ostalog i to što se
Jurje tamo usjeo
Drugi njegov susret sigurno će
biti sa malim kraljem Petrom nje-govom
ženom i punicom pa onda
sa Purićem Ninčićem Jeftićem
Zivkovićem i ostalim po zlu poz-natim
ološom Sva ta izdajnička
banda za više od 20 godina gazi-la
je ili je pomagala gaziti po
slobodama naroda Jugoslavije sve-jedno
kao ćorava kljusad po nez-relom
žitu Ne će više! Njihova je
Neke nezdrave pojave
istog dodvoravanje
u hijerarhije
izjednačenja kao "drugarskog"
Razne nezdrave pojave redovni
su pratilac svih velikih preobraža
ja Na neke takove pojave u na-šem
narodnom životu već smo uka-zali
Pisali smo o birokratizmu i
karijerizmu o njihovim izvorima
Spomenute pojave nisu jedine
Ima još bolnih smetnji za pravilan
rad i pravilne uzajamne odnose I
one imaju svoj izvor — kako u
mladosti i uslijed toga neupuće-nosti
jednog naših ljudi
tako i u nezdravoj ostavštini proš-losti
Bilo kako bilo treba ih raš-članiti
a zatim liječit i suzbijati
ITVoTrtf m ti A9 ri1 {etntr
lanje i ceniraina sviju nasin i iseljenica z]a prvJ je "viši-T- o
je način kojim časa pružiti najveću pomoć ma" servilnost u duhu rdjave
ovaj
je
trebamo je
nekoliko
mora
kroz
zgodan
sviju
dijela
jerarhije prošlosti i drugo nez-drav
pokušaj izjednačenja sviju
kao tobožnji izraz novoga "dru-garskog"
odnosa I jedna i druga
pojava ako ne bi imale loših po-sljedica
ne bi bile vrijedne da iz
tog vida na njih ukazujemo —
one bi spadale u područje indivi-dualnog
"liječenja" pojedinaca
oboljelih od tih bolesti
DODVORAVANJE —
SERVILNOST
Servilne kreature koje se mno-go
klanjaju ulaguju i dodvorava
ju — neugodne su upravo odvrat
ne u zdravoj sredini One postaju
opasne u času kad njihovi postup-ci
počinju izazivati Do-dvoravanje
u stvari je neiskrenost
podmuklost lažljivost u odredje-no- m
jednom obliku Iza sladunja-vog
osmjeha pretjerane pris-tojnosti
iza nepromišljenog meha-ničkog
povladjivanja skriva se sa-svim
nešto drugo Ulizica mrzi
pretpostavljenog ali mu se klanja
on ne prihvaća mišljenje koje
javno odobrava on je u većini
slučajeva neprijatelj oslobodila-čkih
napora protivnik naprednog
sadržaja Narodno-oslobodilaćk- og pokreta Već njegov način pristu-panja
ljudima i poslu zaudara na
prošlost na zaostalo natražnja
NOVOSTI
pjesma otpjevana! "Lajbec je ras-- i rotinju na ruskog seljaka i radni-kopčan- " Narodi nove Jugoslavije Koll r siKiri i n— 1
_ I — h uuaj fljt' ficuvuujeiu pu svuin veuKom l OD-Ijubljen- om
vodji Titi preskupo su
platili izvojevanu slobodu Našu
mučeničku zemlju oni su nahrani-li
svojim kostima i natopili svo-jom
krvlju Pet stotina hiljada
naše siročadi čiji su roditelji polo-žili
svoje živote za čast i slobodu
svoga naroda pruža jasnu sliku
da se je tamo krv prolijevala na
potoke
U toj krvi skovano je jedinstvo
naših naroda Njega maršal Tito
ističe kao "najveću pobjedu koju
su narodi Jugoslavije izvojevali u
teškim i krvavim borbama sa stra
nim okupatorima i domaćim izdaj-nicima"
To jedinstvo počelo se
kovati upravo u ono vrijeme kad
je Krnjević i ostala izdajnička
banda sada u Londonu pobjegla iz
zemlje a Maček Košutić i ostali
otvoreni i prikriveni izdajnici vo-dili
"pasivnu borbu" Jedinstvo
naroda skovano u teškim i krva-vim
borbama kao što su to bile
borbe u Jugoslaviji nikada neće
uspjeti da razbiju razni Mačeci i
Krnjevići Purići i Ninčići 2ivko-vi- ći
i Topalovići i ostali njima sli-čan
ološ Još manje će u tome us-pjeti
razni Resteki i Dučići ška-ca- ni
i Kristiforovići Hercegi i
Markovići čvarci i Bulati Petra-c- i
i Pekići Domladovci i Kozoma-r- e
i njima slična bagaža
Ovim izdajnicima i njihovim
sljedbenicima najprikladnije je
ime "Bijela garda" su potomci
ruske "Bijele garde" koju je i
Stjepan Radić najžešće osudjivao
i proklinjao čujte što je on o
njima pisao:
"Malo potilije toga Sto je buk
nula boljševička revolucija održao
sam u Hrvatskom saboru govor u
kojem sam kazao: U Moskvi sja
sunce u Beču je mjesečina a u
Pešti pomrčina
"Medjutim se boljševičko sunce
silno zakrvavilo To su skrivili go-spodski
osvajači Kao bez sva-ke
pameti i bez duše militaristi i
kapitalisti podigoše protiv Sovjet-ske
Rusije najprije češke legiona-Š- e
koje strahovito naoružaše tako
obilno pomogoše novcem da smo
ih i mi držali a još više su oni
sebe smatrali jedinim gospodari-ma
Sibirije i tobože spasiteljima
europske Rusije A medjutim to
su bile samo zvijeri u spodobi ljud-skoj
češko su ime osramotili za
stoljeća i pokazali se nevrijednim
lika čovjeka
"Zapadnim osvajačima to nije
bilo dosta I podigoše na rusku si- -
servilnost
čko i nakaradno gledanje Dok se
osmjehuje on mrzi a u svojoj po-dlosti
spreman je na svaku splet-ku
Ogovaranje kojemu je sklon
zna da dopuni i lošim djelom Iako
je obično kukavica on ne preza ni
pred zločinom da bi sebi prokr-či- o
put Put od puzavca i ulizice
do narodnog neprijatelja i izdajice
nije dug Ulizicu nije teško pre-poznati
Oštro oko borca koji je
prošao kreševo bojeva 1 bojeve s
političkim špekulantima razaznat
će ih i lako otkriti Zdrava sredi
na može izliječiti ovakove nezdra- -
ve Đoiedince a ne izliiečili ih
Dravednošću
potpunosti
nedozrelo
SVI SU JEDNAKI
Drugi pol istog zla jest težnja
za izjednačenjem sviju Raznoli-kost
zadataka složenost poslova
i odredjene različite duž-nosti
Na odgovorne dužnosti
izdiže provjerene i sposobne
narodne borce je prirodno
Ne nastaje uslijed ste-penova- nje
koje povlačilo za so-bom
služinske uzajamne odnose
dodvoravanje koje osudjuje i
zdrav nagon naroda ali se name
će potreba da odredjene dužnosti
povlače za sobom i
tome je posve razumlji-vo
da sposobniji radnik ili odgo-vorniji
državni ili vojni rukovodi-lac
primi i odgovarajuću nagradu
U zdravoj utakmici za veći do-prinos
zajednici bit će
više nagradjen onaj poluči
povoljniji uspjeh Bilo nepra-vedno
na pr radnik koji se
potpuno posao i polu-čio
veći uspjeh ne i poseb-no
nagradjen Drugarski odnos ne
opće izjednačenje niti
isključuje drugarsku
u medjusobnim odnosima i
pravilan odnos po dužnosti i spo- -
kina iz Ukrajine i Vrangela sa
Krima i Judenića od Baltičkog
mora i direktno britansku vojsku
od Arhangelista" (Iz Slobodnog
Doma")
Ovako je pisao pokojni Radić o
ruskoj "Bijeloj gardi" i stranim
intervencionistima koji se "podi-goše
na rusku sirotinju na ruskog
seljaka i radnika" Kad bi se Ra-dić
sada mogao ustati iz groba i
vidjeti što radi hrvatska srpska i
slovenska "Bijela garda" na čelu
sa Mačekom bi sigurno najpri-je
udario po "sijedom vodji" pa
onda po svim ostalim bjelogardij-cim- a
i izdajnicima koji se pođi
protiv hrvatske srpske i slo-venske
sirotinje protiv hrvatskog
srpskog slovenskog i ostalog rad-nika
i seljaka u Jugoslaviji da
uguše tekovine njihove teške i kr-vave
borbe Ali isto tako kao žto
su narodi velikog Sovjetskog Sa-veza
razbili i satrli svoje unutraš-nje
i spoljne neprijatelje i sačuvali
tekovine velike Oktobarske Revo-lucije
i naši će narodi razbiti i
satrti svoje i sačuvati tekovine
svoje petgodišnje teške i krvave
borbe
Mačekov dolazak Pariz nas
niti najmanje nije iznenadio Iz-javu
kakvu je dao mi smo očeki-vali
Ona je nama dobro došla sve-jedno
kao "sijekera med" Ona
je potvrdila ono što smo mi
ukazivali već par godina Mače--
kova izjava to je posljednji kucaj
lopate više njegovog mrtvačkog
sanduka Sada još samo budala ne
može da vidi s kim je i na čijoj
se strani nalazi
Maček se u svojoj izjavi ljuti na
druga je dobro Ml to bo-lje
volimo nego da je Tito prisi-ljen
da se ljuti na njega Glavni
odbor HSS u Kanadi ne samo da
se ljuti i plače nego on poziva na-rod
da protestira protiv "terora i
zatvaranja" u Jugoslaviji I to je
dobro kad već drugačije izgleda
da može biti I to mi bolje vo-limo
nego da mi moramo
protiv bivših vlada u staroj
Jugoslaviji koje su bile sve samo
ne narodne
Još samo ostaje da kažemo poš-tenom
i iskrenom članstvu HSS u
Kanadi: Dva su puta — sa novom
federativnom Jugoslavijom i nje-zinim
narodima na čelu sa marša-lom
Titom ili sa "Bijelom gar-dom"
na čelu sa Izdajnikom Ma
čekom
Andrija Josipović
Dva pola zla: prvi je "višima"
duhu rdjave prošlosti i drugo nezdrav pokušaj
tobožnji izraz novoga
odnosa
posljedice
iza
To
odredjena
pristoj-nost
protes-tirati
štva čvrsta svijesna disciplina i
odgovornost
DISCIPLINA I ODGOVORNOST
Disciplina se ispoljuje najizra-zitij- e
točnom ispunjavanju odlu-ka
odgovornih drugova i in-stitucija
jer to su — demokrat-skim
uvjetima vladaju kod
nas — odluke naroda S druge
strane pojedinačna i zajednička
odgovornost po potrebi i s odgo-varajućim
sankcijama kaz-ne
— uvjeti su pravilnog odvija-nja
svih poslova
udailit će ih s svoi-- Do5Ii 8m° do ono&a sto ldra
stvenom istinskom narodnom Dok- - V°J demokratskoj narodnoj upravi
retu To ie interes naroda i no- - zamjenjuje u sluiinsko
treba borbe ulizivanje prošlosti i iz
iziskuje
na-rod
I to
toga neko
bi
pra-va
Prema
što
narodnoj
koji
bi
da
unio u svoj
bude
znači neko
on
on
goše
u
u
na
Tita To
ne
puna
u
viših
u
koji
u vidu
u
jednačenje sviju To su kako već
spomenusmo drugarska disciplina
i odgovornost U jeku borbe viso-ko
razvijeno pravo drugarstvo u
odnosima izmedju pretpostavlje-nih
po dužnosti omogućit će da se
izliječe oni koji boluju od spome-nutih
bolesti i krivih shvatanja
To će drugarstvo neizlječive izlu-čiti
iz zdravog narodnog tijela
kao što zdrav ljudski organizam
izlučuje gnojem stranog nametni-ka
Narod je vlast On je država
Prema tome je i disciplina izraz
odnosa pojedinca prema cjelini
odgovornost prema cljelini Gle-damo
li tako na stvari nikada ne-ćemo
smatrati potrebnim da se
itko dodvorava pretpostavljenima
ili da propovijeda bolećivo izjed
načavanje
("Vjesnik" br 3-- 1)
ISPRAVAK
U broju C87 Novosti od 26 jula
iznesena je slika mladenaca i opis
svatova iz Hamiltona Pod slikom
stoji napisano ime da se je oženio
Petar Golešić To je pogrešno
trebalo je stojati Petar foišič
sobnosti mladjeg prema starijem I Molimo da se ova ispravka uzme
Sto više uvjet je pravog drugar-- 1 do znanja — Ur
STRANA
Na slici su natjecateljice sa unijskog piknika u Timminsu S
desna Francuzica Pat Fournier u sredini Hrvatica Marica Vi-dan- ić koja je odnijela prvu nagradu treća je Ukrajinka
Miriam Karol U prošlom broju iznijeli smo dopis o pikniku
i unijskom pokretu u Porcupine kempL
Obročna rasprodaja mesa ni
je dovoljna za pomoć Europi
Kanada ponovno stavlja na dne-n- i
red pitanje obročne rasprodaje
mesa Dok se ranije meso raspro-davalo
na obroke radi reguliranja
domaćeg tržišta ovaj puta se to
čini radi opće štednje kako bi Ka-nada
bila u stanju izvesti što veću
količinu mesa u Europu gdje usli-jed
ratnih pustošenja i okupator-skog
pljačkanja milijuni naroda
stradaju na svemu
Niti jedna kanadska obitelj pa
ni pojedinac koji ima ma koliko
osjećaja i svijesti neće se protiviti
obročnoj rasprodaji mesa sve dok
si narodi Europe ne poprave svoju
ekonomiju do tolikog stupnja gdje
će biti u stanju sami sebe hraniti
Sa strane bi neljudski i NaU Bam° žest nakon svr- -
nepravedno kad i mi u ovoj zemlji
koja ima svega dosta nebi bili ba- -
rem na nečemu prikraćeni i pomo-gli
olakšati život milijunima naro-da
ratom nastradalih zemalja Nji-hova
borba koja ih stoji tolikih
žrtava i stradanja pobjednički se
završila nad oružanim silama fa-šizma
i nacizma u Europi i omogu
ćila nama da su danas obale
sigurne od neprijateljske invazije
Kanada je aktivno učestvovala u
borbi protiv zajedničkog neprijate-lja
u Europi Danas je njezina du-žnost
da sa isto takvom i još ve-ćom
aktivnošću učestvuje u borbi
protiv glada i bijede
No postavlja se pitanje hoće li
Kanada samo sa obročnom raspro-dajom
mesa kod kuće rješiti pro-blem
i izvršavati svoju dužnost
prema Europi kako to tamošnji
narod od nje očekuje? Mogućnosti
Kanade su velike samo ih treba
razviti i odstraniti svaku zapreku
koja smeta farmerima u proizvo-dnji
mesa i drugih vrsta hrane
Uzgajanje svinja pruža najbolju
priliku farmerima za proizvodnju
mesa No usprkos svih potreba kod
kuće i u Europi proizvodnja svinj-skog
mesa je nepravilnom politi-kom
vlasti snižena u 1945 godini
Prema izvještaju časopisa Current
Revievv koji se bavi poljoprivred-nim
pitanjima u kanadskim kla-onicama
poklano je 1944 godine
87C6000 svinja U 1943 godini
poklano je 7174000 Prema tome
u 1944 godini je poklano blizu 25
po sto više svinja nego godinu da-na
ranije No isti izvještaj nado-da
je da je u prvoj četvrti 1945 go
dine poklano nešto oko jedan mi
lijun svinja ili za 32 po sto manje
nego je bio rekord u istoj četvrti
1944 godine British Columbija je
zadržala svoj proizvodnji stupanj
kao i prošle godine ali druge pro-vincije
su svoj proizvod snizile
Zašto je proizvodnja svinjskog
mesa u prvoj četvrti 1945 godine
snižena dok su potrebe veće nego
ikada ranije?
U 1943 godini kad je cijena
pšenici povišena na 125 po bu Je-lu
federalna vlada izdala je na-redbu
za nadoplatu (bonus) od 15
centi na bušel ječma i 10 centi na
bušel zobi Farmeri koji su za uz-gajanje
svinja kupovali ječam i
zob morali su plaćati po novoj ci
3
jeni ako su htjeli držati svinje
Oni pak farmeri koji su za uzga-janje
svinja proizvodili je-čam
i zob nisu na ovu hranu dobi-vali
odredjenu nadoplatu Tako su
jednostavno jedni i drugi snizili
broj uzgajanja svinja ili su pot-puno
prestali jer im se nije ispla-tilo
Sto se pak tiče povišice cijene
na pojedine vrsti svinjskog mesa
koje su nakon toga odredjene ni-je
gotovo ništa pomoglo niti iz-daleka
sravnalo cijenu svinjskom
mesu sa cijenom koja se trošila na
hranu sto više povišena cijena na
pojedine vrsti svinjskog mesa mo-žda
će biti snižena u novembru
ove godine jer ona je imala tra- -
naše bilo mjeseci
naše
sami
šetka rata u Europi
Jedini izlaz iz takvog stanja bio
bi taj da vlasti odrede svoju novu i
progresivniju politiku prema far-mama
politiku po kojoj bi se re-gulirale
i izjednačile prema vri-jednosti
sve cijene na farmerskim
proizvodima tako kako bi se po-jedinim
farmerima isplatilo uzga-janje
svinja i drugog blaga što je
brže moguće Posve je razumljivo
i vlasti to trebaju uzeti u obzir
da se niti jedan farmer neće mu-čiti
na uzgajanju svinja pod da-našnjom
cijenom kada sa manje
rada može dobiti istu svotu novca
ako svoje žito proda kompanija-ma
Sto se pak tiče izjava da nema
dovoljno radne snage taj izgovor
ima malo opravdanja na ovom po-lju
proizvodnje naročito u zapad-nim
provincijama Ne može se po-bijati
da se pomanjkanje radne
snage nije posvuda osjećalo ali to
se svejedno ne može uzeti u obzir
kao jedino opravdanje što je sni
ženo uzgajanje svinja u ovoj go-dini
Povratkom velikog broja voj-nika
u gradjanski život i snižava-njem
ratne proizvodnje radne
snage će za kratko vrijeme biti
dovoljno Jedini problem ostaje to
da vlasti sravnaju farmerima cije-nu
na proizvodnji žita i blaga da
se farmerima plati dostojna cije-na
za jedno i drugo i onda će Ka-nada
biti u stanju izvršavati svoju
dužnost koja se od nje traži u pro-izvodnji
hrane
Obročnom rasprodajom mesa
kod kuće vlasti neće rješiti prob-lem
Glavni problem nalazi se u
samoj proizvodnji kojeg vlasti
mogu rješiti jedino temeljitom i
progresivnom politikom prema
farmerima Dužnost je stoga za
natskih unija demokratskih orga-nizacija
i svih progresivnih sloje-va
naroda ove zemlje da na mini-starstvo
poljoprivrede trgovine i
financija pošalju svoju delegaciju
I rezolucije sa zahtjevom da vlasti
sravnaju farmerima cijene i omo-guće
veću proizvodnju mesa i dru-ge
vrsti hrane Primjenjivanjem
ispravne poliiike prema farmeri-ma
kanadska poljoprivreda u sta-nju
je hraniti ne samo svoj narod
nego i milijune naroda čija je
ekonomija opustošena u ovome
ratu