Novosti, February 10, 1944

              1
-- ''
31 - WF' ji-~--
STRANA 2 "NOVOSTI" Ćetvrtak 10 feb 1944 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by tbe
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Lcmguage
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Telephone: ADelcride 1642
ADRESA NOVOSTI
206 Adelcride Street VVest Toronto 1 Ontario
Regifttered in the Registry Office lor the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 aa
No 46052 CP
Odjek Halifaxovog govora
u Torontu
Cuh ste da je nedavno bio u Torontu lord Hahfax bn
tonski ministar vanjskih poslova za vrijeme onog zloglasnog
Minhena i sadanji ambasador Velike Britanije u Sjedinjenim
Državama Amerike
Nieaov posjet i još više njegov govor organiziran po Tr
govačkoj Obrtničkoj Komori u Torontu od velikog je značaja
Njegov govor izazvao je široke komentare kanadske štampe
Po cijeloj zemlju razvijena je svestrana rasprava odnoseći se
na buduću vanjsku politiku Kanade Odjek ove rasprave dos-pio
je i do britanskog parlamenta gdje je premijer Churchill
bio ponukan reći da lord Haliicac nije govorio sa stanovišta
britanske vlade nego svog ličnog
U glavnom lord Halifca i prije njega premijer Južne Afri-ke
maršal Smuts govorili su o potrebi još veće imperijalne
centralizacije kako bi Velika Britanija uspješno nastavila svo-jom
ulogom u posljeratnom vremenu Sva vlast bi bila prema
Halilaxovom tumačenju centralizirana u Londonu London
bi rukovodio stranom politikom u ime cijele britanske zajedni-ce
Potrebno je odmah istaći da je Halifaxova i Smutsova za-misao
naišla na odobravanje od strane Toronto Telegrama i
Globe and Mali dvim starim torijevskim novinama u Torontu
koje su se u prošlosti žestoko protivile kolektivnoj sigurnosti i
jedinstvu Ujedinjenih Nacija One su sada postale najvrući
zagovaratelji Halifaxove teorije dok je većina Kanadijanaca
okrenula ledja ovom predlogu U provinciji Quebec Hali-faxo- v
govor je naišao na još veću reakciju Štampa i narod se
tome protive dok jedan dio kanadsko-francuski- h šovinista i
pro-fašis-ta organiziranih u Bloc Populaire da iskoriste protivan
sentimenat naroda idu dalje i podastiru rezoluciju o potpunom
odcjepljenju posebnoj zastavi i posebnoj himni u Kanadi
I tako vidimo da je Halifaxov govor naišao na prijem ne
kod širokih narodnih slojeva Kanade nego baš kod krajnje
reakcije koja ide za time da iskoristi njegov govor u svrhe raz-bijanja
nacionalnog jedinstva i načela Ujedinjenih Nacija
Halilaxov govor nije bio od koristi odlukama u Teheranu
niti jedinstvu Ujedinjenih Nacija To je opazio i premijer Chur-chill
kad je u britanskom parlamentu morao reći da Kalifax i
ako ambasador Velike Britanije ne govori vladino stanovište
nego svoje To je opazio i premijer King kad je neposredno
poslije toga u parlamentu oštro ustao protiv Halifcucova govo-ra
To je opazila i sva demokratska štampa Kanade i Velike
Britanije kad je osudila Halifcucov govor kao štetan po naj-preče
interese Ujedinjenih Nacija
Naročito pohvalno stanovište je zauzeo u parlamentu pre
mijer King On je rekao da je štetno što je Halifax govorio o
tim pitanjima u današnje vrijeme Takva pitanja rekao je
premijer nije trebalo ni podizati jer je danas prečnija stvar
dobivanje rata nego rasprava o ravnoteži i snazi izmedju če-tiri
velike sile
Pa kad je već to pitanje potaknuto i kad cijela kanadske
javnost o tome raspravlja očekivalo se da će i premijer reći
svoje stanovište I rekao je ali ne u prilog Halifcnta i njegove
teze nego je oštro osudio Halikntovu zamisao objasnio vanj
sku politiku Kanade i obaveze koje Kanada ima prema Bnta
niji Pa reče:
"U riješavanju svjetske sigurnosti uposUvanja i socijal-nog
stupnja života mi se moramo priključiti ne samo zemlja-ma
britanske zajednice nego svim istovjetnim državama ako
želimo da naši ciljevi i naše ideje budu uspješne"
Dalje podvukao je premijer Kirg: "Iza zamisli koju su iz-razili
lord Haliiaac i maršal Smuts sakriva se ideja neizbježnog
takmičenja izmedju velikih sila Pitam vas može li Kanada
nalazeći se geografski izmedju Sjedinjenih Država i Sovjet-skog
Saveza i u isto vrijeme članica britanske zajednice naro-da
samo i za jedan časak pomagati ovakvu ideju"'
Sa centralizacijom vlasti za sve Dominione u Londonu ne
će se postići veća suradnja niti bi sa time britanski imperij bio
jači Jedinstvo Britanske Zajednice isto kao i jedinstvo Uje-dinjenih
Nacija može biti pojačano samo u izvodjenju tehe-ranski- h
odluka
Oni vodje koji trate izlaz u jače centraliziranoj britanskoj
imperiji (pa čak i onda ako obećavaju "udio" Dominiona u
kolonijama) ne jačaju ni Britanske Zajednice ni medjunarod-ni- h
odnosa To bi bila politika vraćanja k Chamberlainovoi
minhenaškoj politici politika borbe za prevlast politika impe-rijalističkih
intriga politika nesigurnosti i novih ratova
Takva politika popraćena bi bila nezadovoljstvom naro-da
što bi se i te koliko osjetilo još prije nego svršimo s ovim
ratom
Prema tome interesi Kanade Britanske Zajednice jest i
interesi posljeratnog mira u svijetu neće biti pojačani time
ako Kanada napusti svoju suverenost u vanjskoj politici
Za to mi smo sigurni da će narod Kanade pozdraviti ste
novište premijera Kinga pred parlamentom jer u njegovom
govoru izražene su misli ogromne većine kanadskog naroda
Tamo su izražene misli u duhu teheranskih odluka koje su
najveća garancija za pobjedu u ratu i osiguranju posljeratnog
mira
4wT'"nWTT Ti ClTVil liti ir ' i' JmlsBBVSBuw'ia'HL:iu!tur IflVtnvMivLJiflVRZ
XTuViTJyTi£iTrHTH!TwrifHlsžrlrCiiTify {%&- JyVHivnivi'sCVIHOIfsSvTSniKluttSlišSKmmS'r
-I- ZA ZASTORA JUGOSLAVENSKE VLADE
CEHOSLOVACKA ! SOV
JETSKI SAVEZ
PIŠE: HUBERT RIPKA AKTUJUĆI MINISTAR STRANIH
POSLOVA ĆEHOSLOVAĆKE VLADE
London — Sovjetsko-čehoslova-č- ki
pakt uzajamne pomoći ispunio
je dugovremene želje čehoslova-ćko- g
naroda za savez sa Sovjet-skim
Savezom
Istina da se čehoalovački narod
vrlo dobro sjeća oštrog iskustva
od 193S godine kada se sovjetsko-čehoslovač- kl
pakt nije mogao pri-mijeniti
u život jer je ovisio na
Francusku i tada na zamršenu ma-šineriju
Lige Nacije Za to sada-nji
uspjeh pakta koji je potpisan
u Moskvi ima svoj koren još od
mnogo ranijih vremena ne tek u
ovim godinama rata
Kada su današnje češke i sovjet-ske
zemlje sačinjavale dio hap- -
sburskog carstva Ćesi i Slovaci
su u svojim teškim danima uvjek
gledali prema moćnom i slobod-nom
carstvu na istoku U tome je
do velikih mjera postojao romanti-ciza- m
zasnovan na pan-slaven-sk- im
iluzijama i naklonost da se
strogo ne pazi na reakcionarnu po-litiku
carske Kusije No ipak og-ledalo
prijateljskog saveza sa Ru-sijom
je uvjek usprkos svih slabih
strana bilo ravnano u političkom
U vojsci maršala Tite nalazi
se 20 po sto žena
Kairo — Ovdje je pred nekoli-ko
dana iz stanovitih krugova po-novno
proturena vijest da je mar-šal
Tito ranjen u jednoj borbi sa
Nijemcima Maršal Tito je zaista
bio ranjen u gornji dio njegove li-jeve
ruke na brijegovima Crne
Gore kad je predvodio 35000 svo-jih
vojnika koji su bili opkoljeni
po neprijatelju AH to je bilo pro-šlo- g
juna ne tada kako si htjelo
prikazati
Ovaj dogodjaj je ispnpoviedao
Đuian Alac 26 godišnji mladić
mitraljeza i jedan od petorice
članova komiteta koji se naia: i ov
dje Dušan Alac pripovjoda kiko
je sa partizanima odbijao pc na
cistlčkih ofenziva i bio ranicn u
obadvije ruke Tri prta na di -- r
rad su mu paralizirana
"Da imo uspješno prodr h o
ru najveće zasluge ta u idu
martelu Titi" — rekao je Aa
"Nijemci su oko nas napraviti ur
pojasa koji su se sastojali "d t
dsm njemačkih i satelitskih dn
lij
"Tito je lično upravljao -- ji
vojnicima kros neprijateljske lini-je
i taj puta bio ranjen u gornji
dio ruke Usprkos svega Nijem!
nisu bili u stanju njega zaustaviti
Horba je bila jedna od najtežih ko-je
satu vidio u posljednje dvije
godine"
Alac pripovjeda da prije nego
je vojska prodrijela linije njegev
bataljon je bio odredjen da osta-ne
otraga i dopremi ranjenike
Kila je ovo teška i ozbiljna zada-ća
jer se moralo prolaziti kroz
šume brijegove i na dogledu nje-mačkih
straia i patrola
Komandir bataljona je konačno
imao tvoriti tešku odluku jer se
moralo spasiti što više vojnika sa
borbu protiv Nijemaca slijedećeg
dana Nekih 500 teško ranjenih
vojnika smješteno je na strani bri-jega
u najboljim ugodnostima što
smo im mogli dati
Isa toga komandir se okrenuo
prema vojakima kojih je bilo
1S60 i naredio da se probije sa
gledištu čehoslovačkog naroda
Tako su odnosi oslobodjene će-hoslova- čke
sa Sovjetskim Savezom
poslije prošlog rata bili daleko ma-nje
zasjenjeni medjunarodnim po-litičkim
sukobima nego u drugim
zemljama Tijesni odnosi sa Rusi-jom
nisu do nijednih mjera bili iz-borna
lozinka ove ili one ljevičar-sk- e
partije Ti odnosi su bili uvjek
i ostati će uvjek — dio nacionalne
politike čehoslovačke Republike
obuhvaćajući sve klase bez razli-ke
Nije stoga slučaj što je taj po
prvi puta u historiji izravni sovjet-S'ko-čehoslova- čki
ugovor potpisan
kada je na čelu vlade stojao — ta-kodj- er
po prvi puta u historiji —
katolički svećenik Mskr Jan Sra- -
mek (Sramek je premijer sada-nj- e
čehoslovačke vlade)
Kad je pao carizam i kad su na
zapadu stvarani krivi zaključci o
padanju Rusije kao velike sile na
istoku čehoslovačka politika je bi-la
prijateljska prema Sovjetskom
Savezu i kao takva vršila je svoju
ulogu u svim podhvatima europ-skih
velikih sila
preka Nijemaca Vojnici se imaju
ponovno sastati na drugoj strani
rijeke šutjetske izmedju Crne Go-re
i Hercegovine
Vojnici su se uputili u šumu po
jedan i po dvojira zajodno Sedam
dana kasnije se 900 od I 500 voj- -
MARŠAL JOSIP IIUOZ
TITO—
nika sastalo na drugoj strani Šu-tjetske
Alac drži da su drugi ubi
jeni ili zarobljeni po Nijemcima i
urtaJama
A Mo je sa onim ranjenicima?
Alac je sagnuo ramenima i pog-nu- o
glavom
Kao i svi ostali vojnici koji do
laze ovamo iz' Jugoslavije govore
sa dubokim poštovanjem o marša
lu Titi Mnoei od njih imaju rane
koje su dobili u predvodjenju svo
jih vojnika Ovo su nekoji od sret-nih
ranjenika kojima je uspjelo
doći it Jugoslavije Oni pripovje- -
daju da se od 15 do 20 posto žena
i djevojaka nalazi u vojsci marša-la
Tite Organisirani su bolnički
korpusi koji se većinom sastoje od
žena Svaka bolničarka nosi sobom
oružje bilo pušku revolver ili gra-nate
U KAIRU- -
Prag je imao želju razumjeti
duboko promjenu kroz koji su pro-šli
sovjetski narodi — od ravno-dušne
nehajnosti pod carskim re-žimom
pa do aktivnih stvaratelja
koji su vlastitom pouzdanošću gra-dili
svoju budućnost
čehoslovačka nije kao zapadne
zemlje gledala na boljševičku re-voluciju
kao na zapreku za povra-tak
Rusije u europsku politiku ne-go
na protiv kao na veliku histo-rijsku
ulogu Rusije koja će uzeti
punog učeJća u suradnji za izgrad-nju
napredne Europe
U svom memorandumu predsjed-niku
Wilsonu 1917 godine profe-sor
Masarvk je ispravno ocjenio
veliku promjenu u Rusiji kada je
pisao: "Boljševici će dulje vreme
na ostati na vlasti nego njihovi
protivnici smatraju" U tom istom
memorandumu on nadoda je: "Sve
male nacije na istoku trebaju jaku
Rusiju jer inače će spasti na mi-lost
Nijemaca i Austrijanaca"
Istina je dakako kad Sovjetski
Savez i Britanija nebi uzimale
učešća u budućim europskim pos-lovima
čehoslovački nasip koji
duboko zasjeca u Njemačku bio bi
razvaljen prvom njemačkom po-plavom
Ali je isto toliko istina
da Nijemci moraju kao što je Bis-mar- k
rekao i Hitler pokazao prvo
biti gospodari Praga ako žele po-stati
gospodari Varšave Beograda
Pariza Bruselja i onda Harkova i
Smoljenska
Prem sovjetsko-čehoslovač- ki u-go- vor
na prvom mjestu odgovara
interesima čehoslovačke i Sovjet-skog
Saveza on istovremeno slu-ži
općenitim interesima Europe
kad je sigurnost Praga zajamče-na
stanovnici Pariza i Londona
araave i Osla mogu takodjer slo-bodno
disati
1 ovako ovaj ugovor — u skladu
sa britansko-sovjetski- m ugovorom
o aizu — se podudara sa razu-o- jl
tanjem trojne konferencije u
Mcskvi on je takodjer u skladu
sa organiziranjem cijele europske
sigurnosti jer otvara put boljem
razumijevanju i boljoj budućnosti
za sve nacije centralne Europe
6o jctsko-čehocrlovač- ki ugovor o
madjusobnom pomaganju je učinio
kraj planovima za organiziranje
taku rane federacije i srednje xo-- ni
a stvaranje svoje vrste "cor-do-n
sanitaire" u buduće
Ugovor u Moskvi je prvi jaci
temelj za povezivanje moćnog
Sovjetskog Saveza sa drugim cen-tra
I no-e- u ropskim nacijama Na 12
novembra 1942 predsjednik Beneš
je rekao: "Smatram da će sadanji
rat dati odlučnu historijsku prili-ku
da se učini kraj pan-njemač-k- om
"Drang nach Osten" Rat je
pokazao da ako će se to učiniti
potrebno je tijesno prijateljstvo i
suradnja izmedju Poljske Čeho-slovačke
Republike i Sovjetskog
Saveza"
Ako na primjer Poljska to želi
put njoj je otvoren da udje u troj-ni
pakt u suglasju sa izjavom
predsjednika Beneša od 12 decem-bra
i sa izjavom premijera Sta-ljina
od 4 maja 1943
Iz tih razloga svi oni koji ne
žele nikada više dočekati njema-čke
dominacije nad Europom biti
će iskreno pozdravljeni ako se pri-ključe
i kada se priključe cehoslo-vačko-sovjetsko- m
ugovoru
Svi njihovi susjedi mogu na u-go- vor
gledati ne samo kao na in-strume-nat
za suzbijanje njemač-kog
pohoda na istok u samom po-četku
nego i kao na jedini put za
mir i sigurnort cijele Europe
Nepošteno rukovodjenje
sa narodnim novcem
Niže prenosimo članak iz Jugoslavenskog Glasnika Chi-cag- o
koji je izašao pod naslovom: "Hrvatsko kolo još uvjek
duguje 1000 dolara HSS"
Iz toga članka kojeg je za tu novinu napisao Fr Salopek
poznat ce se i naši čitaoci sa nepoštenim prikupljanjem i ru-vodjenje- m tudjeg novca kojeg su u Americi prikupljah od j'da za razne rodoljubive svrhe i onda zadržali Hrvatsko
Ivan Krešić Ivan Stipanović pop Domladovac Josip Kra- -
Kuzma Kuharić i druga domobranska bratija igraju glavnu
ju u tom članku
Pn čitanju toga članka ne treba zaboraviti ni to da je baš
1 prodana bratija nazivala svakoga da su prodane mješine
icenicima jugoslavenske vlade plaćenicima Moskve preva-ltim- a
besposličarima i neka vrag zna čime ne — pa neće
it i z gorega ako se nešto i o tim navodnim rodoljubima zna
nešto istinitog ne izmišljenog kako su to oni za drugoga iz
mišljali Neka se zna kako su postupali sa narodnim novcem
kojeg su od naroda prikupljali zadržali i trošili za svoju do
mobransku propagandu Neka se zna što se dogadja sa nov-cem
kad njih šaka dopadne
Još jednom pročitajte i uvjerite se sami o njihovom radu
— Ur Članak glasi:
Mihvaukee Wis — Razgovarali
smo se već nekoliko puta i to jav-no
o dugovini Hrv Kola — kojem
na čelu stoje Ivan Krešić Rev
Ivan Stipanović Kuzma Kuharić i
Josip Kraja — koji dug još do da-nas
nije podmiren premda je već
prošlo punih 10 godina i ako je
zadana časna riječ i svečano obe-ćanje
na jednom od prošlih zboro-va
Hrv Kola i to na usta Rev
Ivana Stipanovića koji je izjavio:
"Hrvatsko Kolo i većina članova
II N Vijeća je sabralo za izborni
fond HSS od iseljenog hrvatskog
naroda nešto više od JEDNE HI-LJADE
DOLARA pa će taj no-vac
Hrv Kolo poslati u izborni
fond domovinske HSS a poslati će
se jo5 i viJe od one HILJADAR-K- E
i to mnogo više "
časna riječ i zaključak zbora
(konvencije) Hrv Kola i svečano
obećanje Rev Ivana Stipanovića
još do danas nije izvršeno Zašto
to nije izvršeno i kuda je taj no-vac
dospio treba da svaki Hrvat
i Hrvatica na gospodu stave pita
nje Dug se po svoj prilici još
uvijek vodi po Dlagajnickim knji
gama i zapisnicima Hrv Kola po-šteno
pravedno mi bar to vjeruje-mo
ali se iz te glavne kolaške bla-gajne
koja je povjerena čuvaru
Kuzmi Kuharicu nikako nemoie
izvući ona HILJADA DOLARA
koja je od našeg dobrog poštenog
i marljivog hrvatskog naroda tek
samo za izborni fond HSS sabra-na
a kako izgleda jer se o toj du-govini
kod kolovodja samo šuti
Solidarnost sviju naroda
Sovjetskom Savezu
Piše: BORIS SERGEJEV
Moskva (Brzojavno) — Ako-pre- m
hiljade kilometara dijeli
grad Orel od Djambul okruga u
Kazakstanu interesi naroda u
Ofelu i njegovog okruga gdje su
nacistički vandali mnoge mjesece
palili i žarili tijesno su povezani
sa interesima radnika farmera i
inteligencije okruga Djambul Te
veze naroda još više su se očajale
kada su nekoji stanovnici Orela
došli u Djambul i ispripovjedali o
porušenim gradovima i selima po-bijenim
ili prognanim obiteljim te
drugim nebrojenim zločinima koje
su počinili fašistički invazoM
Okrug Djambul je odlučio uze-ti
pokroviteljstvo nad pokrajinom
Ponyrovsky u okrugu Orela U
tvornicama i kolektivnim farmeri-ma
već je počela kampanja za po-moć
svojoj ruskoj braći koja su
toliko prepatila od njemačkih faši-stičkih
okupatora Pomoć stanov-nicima
u pokrajini Ponvrovskv oz-biljno
je shvaćena po njihovoj bra-ći
i prijateljima u Djumbul okru
gu i već su počele stizati veće ko--
"Kuda lutaš o Srbine
tužni"
(Ovdje iznosimo jedno pismo ko-je
je poslano Srbobranu i koje je
Srbobran odštampao u rubrici
"Dvadeseti Vek " Pismo je po-slao
neki XYZ)
"Srbobran" 1912-191- 4
"Hrvati su konpiratori lažljiv-c- i
prevaranti Izjelice Kaini iz-dajnici
izrodi kukavice Tatari
krvopije ljudožderi sadisti kani-bali
kuge intrige ludjaci čudari
jadnici teroristi slijepci krimi-nalci
nasilnici banditi varvari
divljaci sateliti satane Krvnici
slugani zvjerad hipokriti vampi-ri
hajduci čedomorci prRalomani
lakeji Jude saboteri strašljivci
demagozi nebraća zavojevači je-zuiti
medikripcti lirani sanjari
ignoranti klevetnici germanofili
HOvinUti itd — Kuda lutaš o Sr
bine tužni??!! X Y Z"
svakako su taj novac izmedju se-be
kolaška gospoda podijelila i u
svoje džepova strpala Nije to ni
pošteno ni lijepo od te — samo po
sebi prozvane — "poštene" hrvat-ske
inteligencije koja se sa tim
svojim poštenjem i čistim velikim
hrvatstvom na veliko i široko raz-bacuje
kao što su razbacivali i
hrv narodne dolare sabrane za
izborni fond HSS u domovini kad
je pritisnula oskudica i zavladala
depresija da se nigdje nije moglo
dobiti radnje i zaslužiti koji cent
ali nai dobri i pošteni narod iz
osjećaja napram svoje stare rodje-n- e
domovine i njezinu slobodu
u
vjerujući u poštenje pokvarene go-spode
u Kolu od svojih usta je od--
kidao i slao je u ruke kolaške go-spode
jer je u istinu mislio da će
taj njegov narodni novac ipak do
ći ravno u izborni fond HSS kako
je to svečano obećao Rev Ivan
Stipanović Ali je naš hrvatski na-rod
ostao prevaren
Na 6 konv IIBZ sastao sam se
sa čuvarom Hrv Kola Kuzmom
Kuharićem kojeg sam uvijek poš
tivao i u razgovoru ga zapitam u
prisutnosti više slušaoca za onu
HILJADU DOLARA što je Hrv
Kolo od hrvatskog naroda skolek-tal- o
za izborni fond HSS Kuzma
je kratko odgovorio DA ON ZA
POGRIJEšKE SVOGA ĆAĆE NE
ODGOVARA Ja još ni danas nez-na- m
sa kime sam razgovarao da
li sa Kuzmom Kuharićem ili sa
njegovim sinom kad on za pogri-(Pren- os
na str 4)
ličine hrane odijela cipela po-kućstva
i novaca
Imao sam priliku prisustvovati
jednom zasjedanju kojeg su odr-žavali
farmeri na farmi "Crvena
Zvjezda" gdje su raspravljali pi-tanje
pomoći Jednoglasno je od-lučeno
da se iz kolektivne farmo
pošalje 20 ovana 3 krave 5 svi-nja
veća količina vune šećerne re-po
i drugih poljoprivrednih proiz-voda
Sve je to bilo zapisano u
rezoluciji Ali kada su ljudi počeli
odlaziti sa sjednice ustao se jedan
stari farmer i rekao: "Bilo bi do-bro
da mito pomognemo i našim
ličnim doprinosima Mi nismo si-romašni
i nama ne treba ništa Sa
moje strane ja ću još doprinjeti
kozu i pet kokoši" I drugi su se
složili Ume
"Ja ću dati jednu kozu" — ka-zala
je Aldjibergenova stara far-merka
"I ja ću dati moje tele"
— nadodaj Mirdadajeva pred-sjednica
kolektivne farme
I na svršetku sjednice farmeri
su pojedinačno toliko doprinašali
da je tajnik imao dosta posla dok
ih je popisao Farmer Kudajkzde-no- v
je došao do stola i položio hi-ljadu
rubalja
U vremenu od pola sata svi far-meri
su lično doprinjeli po nešto
Slijedećeg dana dali su svoje lične
uštede i oni farmeri koji iz nekih
razloga nisu mogli prisustvovati
sjednici
Ali narod okruga Djambul nije
narodu okruga Orel poslao samo
hranu i blago nego i tvorničku
opremu i materijal Željeznički
radnici okruga Djambul su željez-ničarima
okruga Orel poslali raz
ne vrsti sprave i orudje Kućedo- -
maćice su medju sobom sakupljale
odijela za djecu popravljale i po-slale
djeci u oslobodjenim predje
lima Orela školarci u Djambul su
medju sobom sakupili bilježnice i
drugi školski pribor te poslali dje-ci
u oslobodjene krajeve Ovako
narodi u Sovjetskom Savezu poma
žu svoju braću kroz čije krajeve su
prešli njemački okupatori i omo-gućuju
im da se što skorije uspo-stavi
normalan život
BP