Novosti, January 11, 1945

              STRANA 2
NOVOSTI
Publisbed every Tuesdcrv Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Ulazi nrald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
20S Adelcdde Street West Toronto 1 Ontario
Telephono: ADelaide 1G42
Dopisi bez potpisa se no uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Kralj Petar "oklijeva"
Iz Londona dolaze vijesti da kralj Petar odgadja sa služ
benom privolom o uspostavi regenstva u Jugoslaviji
Kao razlog za to se navadja nekoliko uzroka medju ko-jima
su najistaknutija slijedeća tri:
Prvo da kralj ne može pristati na regenstvo radi toga
što da jugoslavenska konstitucija ne dopušta regenstva osim
u slučaju da je kralj maloljetan drugo da neće pristati na
regenstvo koje on sam ne imenuje i treće da ga u tome spri-ječavaj- u
stari reakcionarni političari Jugoslavije koji u zadnje
vrijeme oblijetavaju oko mladog kralja ko pjetli oko kokoške
Biti će da je ovo zadnje pravi i jedini razlog a sve drugo
su obične formalnosti koje se mogu kad je volje bez poteško-ća
zaobići
Jugoslavenska reakcija u Londonu poput poljske poku-šat
će na sve moguće načine da zaustavi logičan razvoj jugo-slavenskih
prilika Te prilike se ne razvijaju njima u korist i
za to traže puta i načina kako zaustaviti tu narodnu revoluci-ju
Razni Jovanovići Purići Jeftići Fotići jest i Topalovići os-tali
su pri jednom adutu a to je da pokušaju nagovoriti mla-dog
kralja da ne pristane na regenstvo jer da to znači "posve
so odreći kraljevske krune" i da raspusti vladu dra Šubašića
koja je došla do sporazuma sa maršalom Titom glede regen-stva
i sastava nove vlade u zemlji na čelu koje se predvidja
maršala Tita
Sve mračne i pro-fašistič- ke sile Jugoslavije potpomognu-te
po jakim reakcionarnim silama u pojedinim savezničkim
zemljama zaposlene su u tom pravcu dan i noć Iz tih razloga
trebalo je dobaviti iz zemlje u Englesku socijal-demokra- tu
Zivka Topalovića trebalo je dobaviti i nekoje druge predstav
nike apizerskih partija stare Jugoslavije trebalo je povuci na
savjetovanje sav preživjeli mozak bivših jugoslavenskih poli-tičara
plus izbačene konzule ambasadore savjetnike gene-rale
itd Pa kad so već preko Mihajlo vica u zemlji nije moglo
osigurati ponovnu vlast i kad se već pomoću raznih izbjeglih
vlada nije moglo spriječiti narodnog otpora okupatorskim si-lama
trebalo je kopati po staroj jugoslavenskoj konstituciji i
razviti tezu da ista ne dopušta regenstva osim u slučaju da
kralj nije punoljetan No pošto je kralj punoljetan regenstva
nema
Ali situacija u Jugoslaviji nije u prilog tako odrešitog od
govora — regenstva nema i točka Treba naći nekog drugog
načina nekakav drugi ključ koji bi to pitanje ipak riješio u
njihovu korist I što biva pronalaze novo pravilo "za iznimne
slučajeve" u kojem kažu da kralj može uspostaviti regenstvo
"u iznimnim slučajevima" nakon se predhodno savjetuje sa
svojim starim savjetnicima i tutorima U takvom slučaju vele
kralj imenuje regenstvo regenstvo predloži premijera a pre-mijer
obrazuje vladu koja bi u tom slučaju imala blagoslov
"svih" saveznika
I tako bi se naravno po njihovom računu izigralo Tita
Šubašića i ostale članove vlade a na čelo vlade postavilo
kakvog Jeftića ili Jovanovića koji bi pod zaštitom "savezni-čkih"
bajuneta pošao u Jugoslaviju i proveo "slobodne" izbo-r- o
— po uzoru Grčke
Naši bi ljud rekli da je to račun bez krčmara
Pa što će biti ako recimo kralj ne pristane na regenstvo
ili raspusti Šubašićevu vladu Da li će to zaustaviti narode
Jugoslavije u borbi za slobodu i mir Da li će to biti povod
jednog "grčkog" procesa u Jugoslaviji Ili da li će time bili
umanjena vlast Anti-fašističk- og Vijeća Narodnog Oslobodje-nj- a
Jugoslavije i maršala Tita
Daleko od toga Ni pomisli na to
To neće zaustaviti narode Jugoslavije na putu ka svojoj
punoj slobodi i bratstvu u jednoj zajedničkoj državi To ih
neće ni najmanje smesti nego još više zbiti će svoje redove
za borbu protiv fašističkih okupatora u zemlji i pokušaju jugo-slavenske
reakcije na vani da se ponovno povrati u zemlju i
otme narodu ono što je krvlju svojom izvojevao
Jugoslavija ne može postati Grčka Ona neće postati Grč-ka
još i zbog toga što tamo ima da reče svoju i armija oslo-boditelji-ca
Crvena Armija Ona neće i ne može postati Grčka
jer je jaka otporna i ujedinjena pak bi svaki pokušaj naišao
na odlučan i organizovan otpor svih naroda Jugoslavije Ko-načno
namjera jugoslavensko reakcije će narode Jugoslavije
još više ogorčiti u borbi više sjediniti u misli i svrhi za jednu
veliku slobodnu i bratsku federativnu zajednicu svih Južnih
Slavena
Sto se pak tiče upliva AVNOJ-- a i Narodne Oslobodilačke
Vojske na čelu sa obljubljenim maršalom Titom o tome ne
treba mnogo govoriti To je ne samo narodna vlast nego i
garancija narodu da će se zemlja očistiti od neprijatelja vanj-skih
i unutarnjih i da će narod doći do prilike da svojim slo-bodnim
izborom odluči o budućoj formi i životu svoje Nove
Jugoslavije
Nego uspije li jugoslavenska reakcija da obori vladu
šubašića i time poništi sporazum napravljen sa maršalom
Titom onda će uistinu popucati i zadnji konci koji su vezali
zemlju sa kraljem i zagraničnim vladama
Tito je jednom poslije sporazuma sa Šubašićem rekao —
da se dalje od uvjeta postuvljenih u sporazumu sa vladom
premijera Šubašića neće ići bez privole i odobrenja cijelo-kupno- g
naroda našeg Što to znači? To znači da nema više
popuStanja da neće biti viie popuštanja ni u odnosu prema
Šubašićevoj a još manje prema ma kojoj drugoj vladi u iz-gnanstvu
Ond ' dogoditi će se ono što se dogodilo sa poljskom
reakcionarnom klikom u Londonu Uspostavljena će biti nova
jugoslavenska vlada u Beogradu bez učešća i bez pitanja
gospode izbjeglica
Dug Njemačke
Jugoslavija će nepokolebivo zastupati svoj zahtjev za rat-ne
oštete jer je ona od svih savezničkih zemalja srazmjerno
dala najveće žrtve i pretrpila najveće materijalne štete
Pisac ovog članka je Nikola Petrović On se u članku u
glavnome bavi pitanjem posljeratnih problema kažnjavanju
ratnih i o plaćanju ošteta sa strane imperijalističke
Njemačke i njezinih satelita Nakon je u kratko opisao razvoj
tekućih vojnih i političkih dogadjaja i podvukao kako se već
sada vode rasprave o riješavanju posljeratnih problema u
koje je zainteresirana i Jugoslavija Nikola Petrović nastavlja:
Narodi Jugoslavije nepokolebivo
će zastupati svoj zahtjev da se svi
problemi koje je na dnevni red po
stavio ovaj rat pravedno riješe
to jest da se riješe u korist žrtava
napada i na Štetu pobjedjenih iza-zivača
ovog strašnog pokolja i pu-stošenja
To vrijedi kako po pita-nju
ratnih zločina tako i po pita-nju
naplate na ratne štete U jed-noj
četvrti stoljeća njemački impe-rijalisti
izazvali su dva velika
svjetska požara Iz prvog rata oni
su u glavnome izašli čitave kože
Ohrabreni tim iskustvom oni su
kroz relativno vrijeme ponovno
narušili mir u svijetu Njemačka i
njezini sateliti moraju osjetiti te-šku
ruku medjunarodne pravde
da se više nikada ne sjete ponoviti
ono što su ovaj puta učinili
Njemačka je višestruko naš duž-nik
Oružane bande imperijalisti-čke
poubijale su stotine
hiljada našeg mirnog stanovništva
prolile potoke krvi i suza Boreći
se za oslobodjenje svoje zemlje
narodi Jugoslavije bore se istovre-meno
i za to da se kazne ubojice
iz tudjlne glavne krivce za nebro-jene
zločine širom Jugoslavije
Njemačka i njezini vazali snose
punu odgovornost za svoja nedje-la
Uzaludni su njihovi napori da
iskopavanjem i spaljivanjem lješe-v-a
svojih žrtava u koncentracio-nim
logorima u Beogradu Zemu-nu
Velikom Bečkereku itd sakriju
tragove svojih zločina Odgovorni
državnici i vodje nove Jugoslavije
više su puta podvukli značaj kaž-njavanja
ratnih zločinaca I kada
su o tome govorili progovorila je
iz njih svijest i savjest milijuna
našeg napaćenog naroda odlučnog
u svojoj riješenosti da se kazni
sve one koji su još jednoć pokušali
da ga porobe i istrijebe Ta odluč-nost
je u našem narodu u toliko
tvrdja što on zna da nije sam da
se i po tom pitanju na njegovoj
strani nalaze ne samo moćna i
bratska Sovjetska Rusija nego i
svi istinski demokratski državnici
u savezničkim zemljama
Kažnjavanje ratnih zločinaca ni-je
samo postupak pravde i pravič-nosti
dakle principa u čije se ime
Pisac ovog članka je Ha-rol- d
J Laski profesor politi-čke
znanosti na uneverzitetu u
Londonu On je takodjer bio i
predsjedatelj godišnje konven-cije
britanske Labor Partije
koja se u decembru održavala
u Londonu gdje je opširno
povedena rasprava o britan-skoj
politici prema Grčkoj
Njegov članak objavile su
mnoge britanske novine Na
ovaj kontinenat poslan je po
Overseas Nevs Agencv 1 ob-javljen
po Toronto Daily Star
u izdanju od 5 januara og
Pošto je članak od naročite
važnosti mi smatramo potreb-nim
da se i naši čitaoci upoz-naju
time što Laski kaže o
premijeru Churchlllu — Ur
London — Dramatski dolazak
premijera Churchilla i Anthonv
Edena u Atenu podigao je bio ve-like
nade da će sami na licu mje-sta
uvjeriti i osvjedočiti se kako
je pogrešna njihova politika Sada
nakon su se povratili žalosno je
što se mora zabilježiti da posebno
od njihovog sporazuma o usposta
vi regent tva u Grčkoj teško je
Teći da je njihova posjeta učinila
bilo kakvo dobro
Churchill nije govorio na konfe-renciji
grčkih političkih vodja kao
državnik 20-to- g stoljeća njegov
izvještaj novinama jasno pokazuje
da je rezultat njegova dramatske
Intervencije bio da učvrsti sve
reakcionarne elemente u Grčkoj i
njima dao obećanje da će britanske
trupe i municija koje je toliko po-trebno
drugdj- - biti upotrebljeno u
njihovo ime protiv ELAS-- a ako
ovi ne prihvate uslove generala R
JI Scobia
Najbolje je kad se točno govori
o stvarima U ovoj Grčkoj epizodi
Vinston Churchill nije čovjek ple-menitih
riječi junačkih djela ka-ko
je bio 1940 godine nego tori-jevs- ki
imperijalista služeći se
običajima iz njegove davne- - epizo-de
na Sydney St da bi prisilio ot-porni
pokret — junački pokret lju-di
kakvog vidimo u Janašnjem ra
NOVOSTI Četvrtak U jenuara 1945
zločinaca
Njemačke
vodi ovaj rat Radi se o tome da
se bahatim osvajačima pokaže da
se ne može nekažnjeno narušavali
mir i sloboda drugih i da će pri-mjerno
biti kažnjeni oni koji ubi-jaju
i istrebljuju druge narode
Uzmimo iskustvo prvog svjetskog
rata U Srbiji su tada vojske fon
Makenzena i Ferdinanda Kobur-sko- g
poubijale hiljade nevinog sta-novništva
Poslije rata ovi genera-li
maršali i kraljevi nekažnjeno su
nastavili svoj život doduše kao
penzioneri ali sa bogatom penzi-jom
i svim počastima "zaslužnih"
vojskovodja Može li itko posum-njati
u to da je ova okolnost dala
podstreka i hrabrosti Makenzeno-vi- m
i Ferdinandovim nasljednici-ma
svim tim Hlmlerima fon Vaj-kasi- ma
Borisima itd? I upravo
zbog tog krvavog dva puta u čet- -
MILOVANOVIĆ
- LUNE -
Kolona II proleterske brigade
posle tri godine borbi van Srbije
ponovno kreće kroz sela u okolini
Požege Na jednoj kapiji stoji jed
na majka zagleda u svakog borca
i pita: "Poznajete li moga Luna
Kažu da je živ i da je sa vama
Mladji čula sam poginuo Je na
Gatu kao junak — mitraljezac"
— Eno čuješ H tamo na pruz
se vodi borba Lune sa bataljonom
dočekao voz — uništava Švabe Sa-da
je zamenlk komandanta briga-de
— major Heroj je
— I azi kćeri da nam ne prodje
neću ga ni poznati tri godine je
proMo Sigurno je i porastao 19
godina je imao kad je otišao
Akcija je uspjela Švabe su po-tučene
Ali Luna su doneli na no-silima
teško ranjenog Toslje ne-koliko
sati je umro Nije ni vidio
tvoje
Lune je bio jedan od sazivača I
Kongiesa i na njemu je izabran u
prvi Zemaljski Odbor USAOJ--a
Predsjedništvo AVNOJ-- a pro-glasilo
je Mijdraga Milovanovića
— Luna narodnim herojem
tu — da se pokori svojim bivšim
gospodarima (Još kao minisUr
unutarnjih poslova Churchill je u
Sydney St najsiromašnijoj sekci-ji
Londona postavio barikade i
pozvao trupe da uspostave red)
Teško se može doći do zaključka
da je Churchill otišao u Atenu sa
ciljem da tamo uspostavi mir Te-ško
je i nezaključivati da on nije
možda tamo išao zastrašiti ljevi-čare
da prestanu sa otporom Sva-ki
izgled njegovog izvještaja na-kon
povratka bio je kao goruća ra-na
na papiru Atlantskog Čartera
On se tamo prijetio nije pokušao
nagovarati i uvjeravati i povoljno
riješiti krizu
Znajući kao što mora znati da
je njegova politika u Grčkoj pobu-dila
zgražanje u svakoj sekciji bri-tanskog
javnog mišljenja koja je
bila anti-fašistič- ka prije 1939 go-dine
on računa svojom dramat-skom
Intervencijom sakriti pravi
cilj kojeg ima u vidu Sav taj po-stupak
bio je zaista bijedan i I:
njega proizlazi da je Churchill iz-gubio
ono umišljeno razumijevanje
koje ga je tri godine ranije činilo
centralnim junakom civiliziranog
svijeta
Na metode koje Je on poprimio
nitko ne može gledati pa da ne
shvati dvije stvari Prvo on te
svojevoljno stavio protiv narodnog
pokreta To je glas reakcionarnog
elementa u Churchillu koji ga je
prinudio da je tako toplo govorio
o Mussoliniju 1927 godine t o Fran-ku
tek pred nekoliko mjeseci Dru-go
ja sumnjam da nije bio pri-pravan
iz vlade povući njegove pri-jatelje
u Labor Partiji baš na
ovom pitanju On bi zatim htjeo
iznenadne generalne izbore goje--ći
nadu za veliku torijevsku pobje-du
time što bi isticao neodgovor-nost
Labor Partije u razbijanju
nacionalnog jedinstva prije pora-za
Hitlera
Nitko ne smije zaboraviti da dok
je Churchill premijer nacionalne
vlade da je takodjer i vodja tori-jevs- ke
partije
Može se sa sigurnošću reći da
kad bi se na konferenciji Labor]
Kome je koristio
Churchillov put u
vrt stoljeća ponovljenog iskustva
narodi Jugoslavije su riješeni da
ne popuste u svojini zahtjevima i
u svojoj borbi za strogo i surovo
kažnjavanje ratnih zločinaca
koliki će biti ug
njemačke:
Kada sa Njemačkom i njezinim
satelitima završimo oaj obračun
oni opet neće prestati biti naši
dužnici U trogodišnjoj borbi koju
nam je nametnula Njemačka uni-šten
je veliki dio naJeg nacional-nog
bogatstva milijuni naših ljudi
opljačkani su do gole kože Njema-čka
i njez- - i vazali morati će nam
platiti i ovaj dug
Razaranja i pustošenja u ovome
ratu daleko prelaze ona iz prvog
svjetskog rata Za prošlih dvade-set
godina ratna tehnika se ogrom-no
razvila Avijacija u prošlom ra-tu
tek u povoju sada čini pustoš
na fronti i u pozadini Rat je pos-tao
da upotrijebimo običajni ter-min
totalni tj uvukao je i mobi-lizirao
sve materijalne snage za-raćenih
država S razmjerno sred-stvima
i snagama bačenim u borbu
povećala su se pustošenja i razara-nja
Tome treba dodati upornost i
ogorčenje sa kojim se vodi ovaj
rat što je posljedica njegovog ka
raktera različitog od prvog svjet-skog
oružanog sukoba Njemački
imperijalizam stavio je sve na jed-nu
kartu s ciljem da postigne gos-podstvo
i uništi sve slobodarske i
progresivne snage i tekovine u svi-jetu
Počela je borba na život i
smrt nevidjenih razmjera i nes'u-ćen- e
žestine Iako će se ovaj rat
— oslobadjajući svijet od najlju-ćeg
protivnika civilizacije i na pred -- ka od fašizma — završiti moral-nim
i duhovnim preporodom i po-bjedom
naprednog čovječanstva
on će na ekonomskom polju osta-viti
duboke tragove i teške oznake
Biti će potrebno dosta godina dok
se podigne opustošena privreda u
Europi
Prema procjeni poznatog ekono-miste
E Varge dug Njemačke l
njezinih vazala žrtvama njihove
agresije iznositi će na kraju rata
1600 do 2000 milijardi zlatnih ma-raka
Londonskim ultimatumom
poslije prvog svjetskog rata dug
Njemačke bio je odredjen na 132
milijarde zlatnih maraka Vidi se
dakle da će vjerojatna šteta koju
će Njemačka imati da nadoknadi
poslije ovog rata biti dvadeset pu-ta
veća nego što je bila poslije
1918 Veličina te svote postati će
još očiglednija ako uzmemo u ob-zir
da je ukupno nacionalno bogat-(Pra- o
na str 4)
Grčku
Partije bilo glasalo o povjerenju
Churchillovoj stranoj politici ona
bi bila poražena sa nadmašnom ve-ćinom
glasova Nebi tako bilo zato
što je možda narod zaboravio nje-gove
velike usluge naciji Nego
bilo bi tako radi toga što narod
misli prvo da se ni britanski niti
grčki vojnici ne trebaju medju-sobn- o
ubijati zbog reakcionarne
monarhije 1 naročito zbog medite-ranske
strategije Dnigo epizoda
u Grčkoj opominje milijune gra-dja- na
da Je Churchill čovjek vrlo
kompliciranog karaktera u čijem
rekordu je ona ludorija koja se do-godila
na Sydney St kriva presu-da
dogadjaja Tonypandy (U South
VVales ugljenom okrugu gdje su
se potlačeni ugljenokopači pobuni-li)
pa onda dugogodišnji spor ka-da
je pomišljao da razbije mlad!
Sovjetski Savez njegovo neprija-teljstvo
prema zanatskim unijama
povrh svega za vrijeme general-nog
štrajka njegovo neodobrava-nje
indijskog nacionalizma te ra-nije
prijateljstvo prema fašističkoj
Italiji i Frankovoj španiji
Ja duboko poštujem mnoge
Churchillove aktivnosti On ima
dovoljno hrabrosti lojalnosti od-lučnosti
i po nekada umišljenosti
Ali on je uvjek aristokrata za ko-jeg
narodna prava nemaju značaja
da ih spasi kao dragocjenosti Pa
kad obični čovjek ističe svoja pra-va
Churchillu je to vrlo teško pod-naša- tl
Kao aristokrata on uvjek
u svojoj misli podržava bojazan da
će njegova kasta izgubiti specijal-ni
privilegovanl položaj za kojeg
je učinila dosta malo pa da bi ga
zaslužila
Ne može se pobijati da je on
po mojem mišljenju hotimično sta-vio
Labor Partiju u težak položaj
Posve je očito da su pravi naši ne-prijatelji
nacistička Njemačka 1
Japan ml se radi tosja ne smije
mo medjusobno svadjati dok za
sigurno te neprijatelje ne porati-m- o
Ja mislim da Churchill zna i
računa na to
Po mojem mišljenju dužnost je
predsjednika Sjedinjenih Država
da intervenira u ime grčkog naro- -
Iliya
Ehrenburg
Ćitamo mnogobrojne izvještaje o proslavama i skupština-ma
te mnogobrojne pozdrave i zahvalnice koje se šalju nama
Medju onima koji nas pozdravljaju opažamo ne samo naše
stare prijatelje nego i bivše lose savjetnike Nekoji od njih
koji su se sada opametili pokušavaju se opravdati ne toliko
pred nama koliko pred vlastitim narodom FSžšm:
Oslobodjenje
govoreći da
Sf ' fc U (? !)
I j £? t Istina mi
su promijenili svoje stanovišta
smo se promijenili Samo se ka
menje ne mijenja Ali dok smo se promijenili
nismo izdali svojih principa ni za jotu
Kad 3mo govorili o bratstvu naroda nas
se ismjehavalo i našu miroljubivost se tumačilo
kao našu slabost Na naše opomene i apele za solidarnost
gledalo se kao na dječju ludoriju Kako bi čovjek mogao vje-rovati
onim pričama o Ijudožderstvu — govorili su oni Poslije
svega pa bili su bogati objedi u Lokarnu i onda pakt četiri
velesila "gospodski ugovor" i garancije da će zavladati mir
za cijelu generaciju
Bio sam slučajno u Zenevi kada su predstavnici Sovjet-skog
Saveza opominjali delegate raznih zemalja da se obe-ćanja
gradjanima da nekoje njihove četvrti grada neće biti
bombardirane ne mogu ozbiljno uzimati u obzir Delegati su
na ovu opomenu gledali kao da se to na njih ne odnosi oni
su se pored svega nastanili u onim "četvrtima" za koje je
Kitler obećao da će ih poštediti
Ali ni pet godina nije prošlo kad su već bombe točno
padale baš na te "četvrti"
Kada je Hitler palio knjige pripremao program I podu-čavao
svoje šturm trupere njega se osudjivalo u javnosti i
poticalo u tajnosti
Kada je njemačka avijacija bombama zapalila Guemicu
'apizeri" su govorili da "nacionalna Španija u osobi Franca
uništava anarhizam" Kada su Mussolinijeve podmornice po-taplj- ale
mornare trgovačke mornarice ta ista gospoda progla-šival- a
su da se identičnost tih pirata ne može ustanoviti Nisu
ovom nepoštenom igrom bili zaneseni samo veliki kockari ne-go
i mali Pilsudski je pozvao Goeringa da si izgradi lovišta
ali je posve očito da je on znao kakve planove ima taj pozvani
gost Regent Jugoslavije i danski socijalisti uvjek pu se divili
Hitleru Davno prije nego su Nijemci navalili na Atenu njema-čki
Ludendorf je već tamo bio gazda
Sve je to sada u historiji ali se ipak zaboraviti nesmije
jer je Europa platila veliku cijenu za svoju slijepost i nesmo-trenost
a pamćenje je dobar protu-otro- v
Sto nam danas čestitaju narodi raznih zemalja klasa i
uvjerenja nije samo radi toga što smo marširali od Eliste do
Eudimpešte i oslobodili četiri zemlje to je i radi toga što mi
imamo čistu savjest Mi svoja uvjerenja nikomu ne namećemo
i nemamo ništa protiv ničije nezavisnosti Nas su pozdravili
engleski biskupi kralj Norveške i komitet otpora u Parizu Ali
nitko nije čuo niti će ikada čuti da su nas pozdravljali fašisti
jer oni vrlo dobro znaju da smo mi odlučili očistiti svijet od
njihovog prisustva
Ponekada se preko granice raspravlja da li je to ideolo-ški
rat Mi se borimo u ovome ratu zato što je neprijatelj napao
našu zemlju i povrijedio našu čast Vi to možete nazvati ideo-loški
rat ako želite tj ako ljudozderstvo smatrate ideologijom
U našim očima fašizam je opasna pošast i mi ćemo toj pošasti
učiniti kraj Dalje mi znamo da se pošast ne može držati sa-mo
u jednom dijelu grada Bolest se širi velikom brzinom Mi
imamo učiniti kraj njemačkom militarizmu jer on je sredstvo
u kojem cvatu razni bakcili i mi ćemo učiniti kraj tim bakcili-m- a
fašizma bez razlike gdje i u kojoj količini se oni misle sa-čuvati
Sigurni smo da su to i svi narodi u savezničkim zemlja-ma
odlučni učiniti jer za tim sve čovječanstvo teži
Zastor se podigao na posljednjem činu tragedije: rat je
stupio na njemačko zemljište Već čujemo kako nekoji liju kro-kodilske
suze i mole da se "siromašnu Njemačku" ne smije
previše strogo kazniti A što se samih ljudoždera tiče ako oni
imaju išta žaliti onda je to da peći u Majdaneku i Tremljenkt
nisu bile dosta velike
Onaj ljudožder Ley piše: "Možda mi sad žalimo što smo
bili niježni" Žalosno je što se zlikovac ne može dva puta obje-siti
Ley za sigurno zaslužuje da bude — jednoć što je učinio
1 drugi put što je rekao
Logor smrti u Majdaneku ravnica u Babi Yar Trostjanec
i madraci napunjeni sa ženskim
nježnost? Vrlo dobro brzo ćemo
toj "nježnosti" — u Berlinu
Prem su Nijemci izgubili Kijev Beograd Pariz i Atenu ali
još uvjek mogu mnogo štete
trolu nad velikim teritorijom i nad 10 milijuna robova Novina
Voelkischer Beobachter nedavno piše: "Sa svim sredstvima
kojima se do sada nisi koristio jer si bio previše blag dobro
se koristi sada Neprijateljska
Nama nisu poznata nijedna druga sredstva mučenja l
ubijanja kojima se Nijemci nebi koristili I krvi su potocima
onda
krvi?
da se mora sjetiti da je Ame
rika postala nezavisna sila iz vrlo
sličnog procesa borbe kao Sto ju
danas ELAS On se mora
sjetiti da se rat ne provodi
za zaštitu od kojih je
kralj helenskih naroda simbol
Koosevelt je jedna
kosama — jo li to Njemačka
mi imati nešto da rečemo o
prouzročiti Još uvjek drže kon
krv mora potocima teći"
živa ličnost koja sa ChurchHknt
može govoriti na ravnoj nol On"
je jedna živa ličnost čiji glas En-gleskoj
će Churchilla dovesti cta
shvaćanja Mr Itooaevelt mo-ra
govoriti prije nego će biti pre-kasno
Život naroda je u opasnosti
On mu može pomoći da se spasi
prolili Pa koga će oni zastrašiti o daljnjem prolivanju
(Nastavit će se)
On
provodi
ovaj
ari'tokracije
Predsjednik
uti
i