000133 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
S Jedmrvo гтлХп Ж ДБС1ЈЕ PROTIV NUKLE Pokrenuta nova Pokrenuta jo nova peticija za zabranu nuklearnog oruzja u Kanadi. Mcdju prvim potpisnicima nalazi sc predsje-dni- k univcrzitcta, rimokatoli5ki i jedan kanadskog Vrhovnog pokrenuo Kanadski komitet za kontrolu radijacije (Canadian Committee for Control Radia-tion Hazards). U su i pripremc za siljanjc delegacijo majada i £lanovima parlamcnta pos-ta- vi zahtjev. Ovo podhvat kanadskog mirovnog pokreta (Canadian Peace Congress). Kanadska treba us-ko- ro da donese odluku da li da primi атепбко nukloar-no oruzje ili ne. Rabin L. Feinberg, pre-dsjednik torontskog ogranka Kanadskog komiteta za kon trolu radijacije (prije To-rontskog za razo- - ruzanje) jo izjavio, so vladi -- mora dati na znanjc prije nego tu prcsu-dn- u odluku — da je narod protivan. Feinberg je rekao da ce peticija biti dostavljcna na potpisivanje svim crkvama. radniSkim unijama i drugim grupama i organizacijama u zemlji. iznio so medju prvim potpisnicima peticije nalazi Claude Rissell, predsjednik Torontskog uni-vcrzitcta (najvoco naucne ustanove u zemlji). Dr. Brock Chisholm, bivSi pred-sjednik Svjetsko zdravstvo-n- e organizacije, c4tveni foto-gra- f Yousuf Karsh, iz Otta-av- o, rimokatolicki nadbiskup J. MacDonald iz Edmon-ton- a i bivSi predsjednik ka-nadskog Vrhovnog suda I. C Rand. Feinberg izrazio nnd-- i ce peticiju potpisati sto-tin- e hiljada Kanadjana. Peticija poziva kanadsku vlndu odbijp nukloarno oruije za kanadske vojne si-lo i da zabrani njogovo in-stalira- nje na kanadskom te-ritori-ju. Peticija se protivi davanju nuklearnog oruzja bilo ko-j- oj zemlji sada no posjeduje ill vojnom savo-z- u. Ona izraiava bojazan bi nukleami rat mogao uniiti civilizaciju i veci dio covjeCanetvn. Nuklearnog o-vu- ija ima viSe nego jo potrebno da so uniSti 1-- vo na naSoj planeti. bi se nukloarno nao-ruzan- je prosirilo na zemlje ga sada ne posjeduje — ka2e se u pcticiji — to bi povecalo opasnost izbijanja rata i otezalo pregovorc o razoruzanju. Peticija takodjer ka2c noma obranc nuklearnog oruzja i ako ga Kanada pri-mi, ona se necc moci uspje-sn- o zalagati za razoruzanje. Istovremcno sa tim Kana-dski kongres mira da se u Torontu, Montrealu i drugim gradovima rse pri-premc za mirovni pohod na Ottawu u ponedjeljak 15. maja. U saopccnju se kaze: "ZaSto opet idemo u Otta-wu? "Nikada svijet nije bio toliko rastrgan izmcdju nado i straha. Glasovi za po-tpu- no i razoruianje postaju i ni jedna vlada ne mo2e da odbaci zahtjev. Trideseta godina izlaienja 1г1агг svakog utorka i petka Godisnja pretplata: га Kanadxt.6 dolara, ostalc zemlje 7 dolara Adrcsa: 479 Queen Street West Toronto 2-1- 1 , Ontario Telefon EM 3-16- 42 VOL. XIII No. 33 (1127) TORONTO, FRIDAY. MAY 5, 1961 PRICE 8c PER COPY peticija, organizira se delegacija u Otlawu jedan jedan biskup bivii 6Ian suda. Peticiju je of toku masovne u Ottawu 15. vladi isti jc vlada A. komiteta da donese On je da Dr. II. jc da da koja gR da da vec sve Ako koje da od saopcava prije svcopce sve jail ta) "Na fcenevskoj konfercn-cij- i o zabrani pokusa nukle-arnog oruzja razlike u sta-vovi- ma su smanjene. Cine so ozbiljni pokusaji da se ob-no- ve pregovori o razoruza-nju. "Ali, istovremcno trka u naoruzavanju se nastavlja pospjescnom brzinom, Nu-kloarno oruzje se Siri na ze-mlje koje ga dosad nisu po-sjedova- le, iako je jasno da bi njogova upotreba znacila samoubistvo covjecanstva. "Ova kontradikcija ispo-ljav- a se i u stanoviStu kana-dske vlade. Dok ministar va-njsk- ih poslova Groon poziva na obustavljanje trko u na-oruzan- ju, ministar obrano Harknoss napada pristalico razoruzanja. 1953 je tome zblizi "U nas, vladi da put sa-m- o rije5inia nego oru-zja tlu ili "To je zaSto moramo o-p- ct poci i Ncki politicari traze amcrickih drzava U tome se isticu liberal!. Sta bi time postigla? Da H bi ona pomogla u otporu nmeric-ko- m Ili bi pak pomogla americkom u nasrtaju na Amerike? americkih drzava' je dosad bila oru-dj- e americkog protiv biti ce u Ta biti Kanade; jedini rezultat ce biti to da ce biti izravno uvueena u u Americi i obavezana da ju podupire. treba da stane na stranu naroda protiv americkog Ona to sada mole najbolje uciniti ako podrzi narod u nje-gov- oj borbi za nezavisnost pravo da ide putem jc ce time braniti isto pravo za sebc, jer doktrina" jasno kaze da ce Sjedinje-n- c Drzave postupiti isti nacin (kao sada prema Kubi) prema zemlji zapadnc hemisfere ciji narod podje putem otpora americkim treba jacati vcze sa zcmljama Amerike, po-rnoc. Beograd. Jugoslavija ima, prema prvim rezutatima popisa od il. marta ove 18,-512.8- 05 stanovnika. podaci mo2da ce pokazati odstupanja od ove ali ce ona kako izja-vljuj- u u Saveznom zavodu za statistiku, biti minimalna i uglavnom se broj mozc nesto povecati. Istovre-mcno, u zemlji ima 1,655.788 sto govori da u prosjeku na je-dn- o domacinstvo dolazi oko 6etiri clana. Uporedni podaci o broju stanovnika tokom po-pisa sliku o Prema 1953. go-di-ni prira§taj stano-vnika do danas iznosi 1,521.-35- G. To zna5i da je godiSnji stanovni§ta od do 1961. godine iznosio 190.-17- 0 novih stanovnika. U o-dn- osu na 1921. godinu, kada (Napomena: Ministar poslova Green u ponedjeljak iz-javio da ce poraditi na da stavove Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Drzava u razoruzanju). ovakvoj situaciji sta-noviS- te kanadskog naroda, svakoga od postaje od-Iu5uju-cc. Mi moramo kazati svojoj ona treba da pokazc razuman ne i djclima : odbijanjem nuklearnog na kanadskom u kanadskim rukama. mi u Ottawu." Kanada Latinska Ameriha da Kanada pristupi Organiza-cij- i (OAS). narocito Kanada zcmljama Latinske Amcrike njihovu impcrijalizmu? im-perijaliz-mu zemlje Latinske Organizacija imperijalizma naroda Latinske Amcrike i buduce. organizacija necc iz-mjenj- ena pristupom Kanada amcricku poli-tik- u Latinskoj Kanada Latinske Amerike imperijalizma. kubanski i kojega odabrao. Kanada "Kennedycva na svakoj monopolima. Kanada prijateljske i trgovinu Latinske pruziti im ekonomsku godine, Копабп! izvjesna brojkc, ukupan ukupno ranijih pruzaju dinami-c- i porasta. ukupan prirast va-njsk- ih -- Howard Napomena "Jedinstva": Pozivamo nasc citaoce da potpisuju peticiju Komi . ,~ i„i., ,t::,::„ i da pozovu druge da jn potpisu. Treba takodjer podrzati delegaciju Kana-dskog kongresa mira na Ottawu. TrazJ se od sva-kog progresivnog i miro-ljubivo- g covjeka da dop-rlne- se svoj dio spasavanju covjecanstva od nuklear-nog rata — od propast! — ! to treba uraditi sada. jo Jugoslavija imala 1 1 .98 1.-9- 11 stanovnika, broj se po vecao sa preko 6.5 m bona. Hedosljed republika po broju stanovnika nije se iz-mje-nio u ovom period u, iako postoje znatne razlike u vi-si- ni prirastaja izmedju po-jedin- ih krajeva. Slijcdeca tabela pokazuje broj stano-vnika po na dan popisa: NRSrbija 7,29.113 od toga — u2e podru6je 4,814.100 Vojvodina 1,851.448 Kosmet 963.565 NR Hrvatska 4,148.122 NR Bill 3,274.886 NR Slovenija 1,584.338 NR Makedonija 1,401.883 NR Crna Gora 471.433 Godisnji prirastaj stanov-ni§tv-a iznosio je u ovom pe-rio- du 11,2 na hiljadu stano-vnika. Gustina naseljenosti naj-vec- a jc u Srbiji. U ovoj rc-- Jugoslavija ima 18,512.805 domacinstava, republikama G "Globe and Mail" protiv nuklearnog naoruzanja Torontski list ' Globe and Mail" u broju od 4 maja ob-jav- .o je uvodnik protiv nukle-arnog naoruzavanja Kanade List kaie da Kanadi nije po-trebno atomsko oruJje, ono ne-c-e pojadati njezinu obranu — samo ce koristiti Sjed. Drirava-m-a u borbi protiv Sovjetskog Saveza. "Atomski Bomarci nee osi-gur- ati ni jedan kanadski £ivot protiv nuklearnog napadaja, a oduzeti 6e Kanadi jedini efek-tiv- ni argumenat u kampanji za zabranu nuklearnog oruz ja ivrai iod ana мсш . U, kanadske vanjske poli- - tike treba biti osiguranje mira u svuetu, a toj stvan ce na,bo-- lie poslu7,t- - ako -- o odrekne nuklearno i cazio рЉ list KINA CE KUPITI PREKO 400 MILIJUNA DOL, VRIJEDNOSTI zITA U ROKU OD 3 60DINE Kincska trgovinska delegacija pozvana u Kanadu Do konca 1963. godine Narodna ЛергЉНка Kina ce u Kanadi kupiti 422 milijuna dolara vrijodnosti zita. U februaru ove godine Kina je kupila -- 10 milijuna buseli zifa u VTijednosti od 60 milijuna dolara. Sada jo sklopljcna pogodba o prodaji jos 186,700.000 buseli pse-nic- e i 16,700.000 buseli jecma, u ukupnoj vrijednosti od 362 milijuna dolara. Zakljuccnje sporazuma sa Kinom saopcio je ministar poljoprivrede Alvin Hamil-ton na povratku iz I long Konga. Saopcenje jc pozdravljc-n- o u parlamentu i cijeloj ze-mlji, osobito u zapadnim provincjjama. Kina ce platiti 25 posto prilikom isporuke 2ita, a o-sta- lo u roku od 270 dana. Isplata do biti u britanskom novcu (sterlingama), §to jc takodjer velika novost, jer je Kanada dosnd prodavala svoje proizvode samo za a-mer- icke dolare. Kanada je takodjer odob-ril- a Kini kredit od 50 miliju-na dolara. Do kraja ove godine Kini co biti isporuccno oko 130 milijuna dolara vrijednosti zita (uklju5iv ono kupljeno u februaru). Isporuke ce se vriiti preko Vancouvcra. Vi-jee- ti kazu da je Kina vec iz-najm- ila preko 50 brodova'za prevoz zita. stanovnika ublici na jedan kvadratni kilometar dolazi 86,3 stano-vnika. Iza Srbije dolazi Slo-venija sa 78,2 stanovnika. zatim Hrvatska i drugi. Naj manja naseljenost je u Crnoj Gori — 31,1 po kvadratnom kilometru. U citavoj zemlji 18 grado-v- a imaiu preko 40.000 sta-novnika. U njima zivi blizu 2,400.000 nasih gradjana. Redosljed ovih nasih najve-ci- h gradova, po broju stano-vnika, moie se vidjeti iz cli- - jedece tabele : Beograd 587.899 Zagreb 427.219 Skoplje 161.983 Sarajevo 142.423 Ljubljana 133.386 Novi Sad 102.385 Rijeka 100.339 Split 99.462 Maribor 82.387 Ш 81.076 Subotica 74.433 Osijek 71.843 ORUZJA Rczolucija unije elektricarskih radnika Protiv nuklearnog naoru-zavan- ja Kanade izjasnila se unija elektriJarskih radnika (United Electrical, Radio and Machine Workers) na zasjedanju u Niagara Falls. Ova unija u Kanadi ima oko 25.000 clanova. U rezoluciji sc kaze da "pravilna medjunarodna u-lo- ga Kanade, u interosu njo i mira" zavisi od odbijanja atomskog oruzja. UE jc izrazila zelju za i zbli2cnjo raznih тјгоч.пП1 jrrupa '. saradnju u borbl za , sprecavanje nuklearnog ra- - ta. Ministar poljoprivrede Hamilton jc saopcio da je prilikom boravka u Ilongu pozvao N. It. Kinu da posa-Ij- e trgovinsku misiju u Ka-nadu. On je rekao da postoji mogucnost za izvoz drugih kanadskih proizvoda u Ki nu, na prvom mjestu drva i aluminija. Vjerujo se da je ova pogo-dba od velike ekonomskc i politifike vaznosti za Kana-du. U parlamentu je vec po-stavljo- no pitanje normaliza-cij- o odnosa sa Kinom. 'Vlada pada u smijeSnu situaciju kad na jednoj strani razvija trgovinu sa Kinom a na dru-g- oj odbija da je prizna, re-kao je liberalni lider Pear-son. Priznanje bi otvorilo put za joJ vecu trgovinu. Canadian Press u izvjeSta-j- u iz Washingtona kaze da je vijest izazvala voliko "iz-nenadjen-je" u americkim shizbonim krugovima. Oni sigurno uvidjaju da ce sada biti te2e Kanadu suzdrzati od normalizacije odnosa sa Kinom, §to su oni dosad sprecfavali. Dopulovala madjarska trffovinska deleracija Тгебеа ггкгја u Ottawu je doputovala madiarska trgovin- - ska delegacija da pregovara o povecdnju traovine izmedju Kanade i Madjarske. Banja Luka 50.463 Bitolj 49.101 Zrenjanin 48.956 Kragujevac 44.271 Panfevo 40.740 PriStina 40.071 Najveci porast mcdju gra-dovima zabilje2io je Titog-ra- d koji se sa 87,8 posto go-to- vo udvostru2io. Na drugom mjestu je Pristina koja so od 1953. povecala za dvije trecine i Skoplje (za 36 po-sto). Iza toga je Beograd 6i-- ji se broj stanovnika od 1953. povedao za 32,4 posto. Sa ukupno 838.249 stanovni-ka Beograd ima najvise iz-gle- da da uskoro postane pr--vi jugoslavenski milijunski grad. iKnAbig' — — Narodi Balkana siiogu ziveti u miru i prijateljstvu — Pise: Stamatis Markuris — "Proslo je vile od dve godine od kako su prets-tavni- ci raznih politickih partija Grcke — liberal!, progresivci, stanoviti cla-no- vi EDA i drugih levicar-ski- h grupa kao i mnogi i-sta-knuti drustveni radnici, svi oni koji su iskreno oda-n- i stvari mira i koji smat-raj- u svojom duznoscu bo-ri- ti se za njegovo ostvare- - nje, doneli odluku za u-spost- avu jednog sirokog pokreta za saradnju svih naroda Balkanskog poluo-strv- a. Na njihovu inicijati-v- u uspostavljeno je "U-druzen- je za balkansku sa-radnju". Udruzenje smat-r- a svojom osnovnom zada-co- m mobilizaciju grcog na-roda u borbi za razvitak prijateljstva i saradnje iz-medju svih balkanskih dr-zava, za ucvrscenje princi-p- a mirne kocgzistencije medju narodima ovoga podrucja. Ucesnici nascg Udruze-nj- a smatraju takodje da bi primer saradnje bal-kanskih naroda posluzio i drugim prcdclima kao dokaz mogucnosti mirnog zivljenja razlicitih politi-ckih sistema. To bi takodje potvrdilo cinjenicu da ra-zvitak tih sistema samo po scbi ne mora sluziti kao prepreka za razvitak do-bri- h odnosa mcdju narodi-ma. Nasa inicijativa je nais-l- a na nemalo oduscvljcnje i odjck i redovima drugih balkanskih naroda i tako su slicni odbori bili uspos-tavljc- ni u Rumuniji, Bu- - garskoj, Albaniji i Jugo. I aviji. Moja nedavna poseta susednim balkanskim zc-mljama i moji razgovori sa rukovodiocima Komite ta za saradnju balkanskih naroda, potpuno potvrdju-j- e nesalomivu resenost na-roda Balkanskocr poluostr-v-a za postignuce te sarad-nje na polju razvitka bo-Iji- h odnosa medju nasim vladama baziranim na pri-ncip- u mirne koegzistenci-je- . Kampanja u Sjed. Drzavama protiv prijema Kinc u UN U Sjedinjcnim Americkim Drzavama pokrenuta je in-tenziv- nija kampanja protiv prijema N. R. Kine u Ujedi-njen- e Nacije i priznavanja Kine od strane SAD. AMERlGKA POMOc JUGOSLAVIJi Kako javlja Tanjug, 28. aprila u Beogradu je potpi-sa- n sporazum vlada FNRJ i vlade SAD kojim se predvi-dj- a da SAD isporucc Jugo-slavia oko 200.000 tona p5e-nic- e, 30.000 tona jestivog ulja i 11.000 tona pamuka u ukupnoj vrijednosti od 30,4 milijuna dolara. Isporuka koja се poceti odmah, izvr-S- it ce se uz placanje u dina-rim- a, na osnovu americkog zakona o unapredjenju trgo-vin- e poljopriTednim proiz-vodim- a. Kako sam ja vise puta izjavio, mi smo doneli o-dlu- ku o stvaranju Udrule-nj- a za saradnju balkans-kih naroda zato, sto mi iskreno verujemo u mogu cnost mirne koegzistencije izmedju zemalja Balkans-kog poluostrva. Pretvore-n- e u zivot, ideje saradnje izmedju svih balkanskih naroda, omogucilo bi sma-njivan- je oruzanih snaga. To bi otvorilo put za bo-lj- u i siru ekonomsku sara-dnju, zajednicko iskoris-cavanj- e prirodnih bogats-tav- a poluostrva, kao na primer energiju reka, mo-ra itd. Sve bi to podiglo zivotni standard nasih naroda, omogucilo bi cko-noms- ko jacanje balkans-kih zemalja. Narocito vaznu ulogu za sudbinu nasih naroda i-g-rao bi sporazum o zab-rani sada i za navck isko-riscavan- je teritorijc Bal-kana za uspostavu atoms-ki- h i raketnih baza . . . Razvitku Udruzcnja za saradnju balkanskih naro-da pomogla je ncsumnjivo izjava i predlog rumunske vladc, u kojem se pozivaju sve zemlje Balkana da se dnu za okruglim stolom i da se dogovorc o mirnom resenju odnosa izmedju njih, prihvativsi obavezu da odbace atomsko oruzje. Glavnu ulogu u razvitku ovog masovnog pokreta igrali su i igraju ceste iz-ja- ve pretsednika sovjetske vlade N. S. Hruscova o ze-l- ji da se Balkansko polu-ostrv- o i Jadranskn zona pretvori u zonu mira, bez atomskog i raketnog oru-zja. Sovjetski je Savez iz-javio gotovost da garantu-j- e neprikosnovenost te zo-ne. On je pozvao i vladu SAD da se prikljuci torn prcdlogu. Sadasnja grcka vlada, medjutim, zauzima protiv-n-o stanoviste u odnosu na predlog SSSR-- a i NR Ru-muni- je, kao i drugih vlada balkanskih zemalja. Ona i dalje sledi onu negativnu politiku koja jc tudja vo-I- ji i zcljama grckrg naro-da. Narod Grcke je u celoj istoriji dao ubedljivu po-tvr- du svoje odanosti miru i demokratiji. On duboko veruje u mogucnost da svi narodi zive u miru i prija-teljstvu. Zato on aktivno istupa za pretvaranje u (Nastavak na str. 3) Prema sporazumu dinars-k- a protuvrijednost iz ove prodaje u iznosu od 45 posto stavit ce se na raspolaganje Jugoslaviji kao zajam na 30 godina za izgradnju objeka-t- a u industriji, rudarstvu, sa-obrac- aju i poljoprivredi, a 45 posto kao poklon za iz-gradnju objekata u poljop-rivredi i drugim oblastima. Ostatak od 10 posto od vri-jednosti sporazuma koristi ce vlada SAD za svoje pot-reb- e. NOVA
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, May 05, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-05-05 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000034 |
Description
Title | 000133 |
OCR text | S Jedmrvo гтлХп Ж ДБС1ЈЕ PROTIV NUKLE Pokrenuta nova Pokrenuta jo nova peticija za zabranu nuklearnog oruzja u Kanadi. Mcdju prvim potpisnicima nalazi sc predsje-dni- k univcrzitcta, rimokatoli5ki i jedan kanadskog Vrhovnog pokrenuo Kanadski komitet za kontrolu radijacije (Canadian Committee for Control Radia-tion Hazards). U su i pripremc za siljanjc delegacijo majada i £lanovima parlamcnta pos-ta- vi zahtjev. Ovo podhvat kanadskog mirovnog pokreta (Canadian Peace Congress). Kanadska treba us-ko- ro da donese odluku da li da primi атепбко nukloar-no oruzje ili ne. Rabin L. Feinberg, pre-dsjednik torontskog ogranka Kanadskog komiteta za kon trolu radijacije (prije To-rontskog za razo- - ruzanje) jo izjavio, so vladi -- mora dati na znanjc prije nego tu prcsu-dn- u odluku — da je narod protivan. Feinberg je rekao da ce peticija biti dostavljcna na potpisivanje svim crkvama. radniSkim unijama i drugim grupama i organizacijama u zemlji. iznio so medju prvim potpisnicima peticije nalazi Claude Rissell, predsjednik Torontskog uni-vcrzitcta (najvoco naucne ustanove u zemlji). Dr. Brock Chisholm, bivSi pred-sjednik Svjetsko zdravstvo-n- e organizacije, c4tveni foto-gra- f Yousuf Karsh, iz Otta-av- o, rimokatolicki nadbiskup J. MacDonald iz Edmon-ton- a i bivSi predsjednik ka-nadskog Vrhovnog suda I. C Rand. Feinberg izrazio nnd-- i ce peticiju potpisati sto-tin- e hiljada Kanadjana. Peticija poziva kanadsku vlndu odbijp nukloarno oruije za kanadske vojne si-lo i da zabrani njogovo in-stalira- nje na kanadskom te-ritori-ju. Peticija se protivi davanju nuklearnog oruzja bilo ko-j- oj zemlji sada no posjeduje ill vojnom savo-z- u. Ona izraiava bojazan bi nukleami rat mogao uniiti civilizaciju i veci dio covjeCanetvn. Nuklearnog o-vu- ija ima viSe nego jo potrebno da so uniSti 1-- vo na naSoj planeti. bi se nukloarno nao-ruzan- je prosirilo na zemlje ga sada ne posjeduje — ka2e se u pcticiji — to bi povecalo opasnost izbijanja rata i otezalo pregovorc o razoruzanju. Peticija takodjer ka2c noma obranc nuklearnog oruzja i ako ga Kanada pri-mi, ona se necc moci uspje-sn- o zalagati za razoruzanje. Istovremcno sa tim Kana-dski kongres mira da se u Torontu, Montrealu i drugim gradovima rse pri-premc za mirovni pohod na Ottawu u ponedjeljak 15. maja. U saopccnju se kaze: "ZaSto opet idemo u Otta-wu? "Nikada svijet nije bio toliko rastrgan izmcdju nado i straha. Glasovi za po-tpu- no i razoruianje postaju i ni jedna vlada ne mo2e da odbaci zahtjev. Trideseta godina izlaienja 1г1агг svakog utorka i petka Godisnja pretplata: га Kanadxt.6 dolara, ostalc zemlje 7 dolara Adrcsa: 479 Queen Street West Toronto 2-1- 1 , Ontario Telefon EM 3-16- 42 VOL. XIII No. 33 (1127) TORONTO, FRIDAY. MAY 5, 1961 PRICE 8c PER COPY peticija, organizira se delegacija u Otlawu jedan jedan biskup bivii 6Ian suda. Peticiju je of toku masovne u Ottawu 15. vladi isti jc vlada A. komiteta da donese On je da Dr. II. jc da da koja gR da da vec sve Ako koje da od saopcava prije svcopce sve jail ta) "Na fcenevskoj konfercn-cij- i o zabrani pokusa nukle-arnog oruzja razlike u sta-vovi- ma su smanjene. Cine so ozbiljni pokusaji da se ob-no- ve pregovori o razoruza-nju. "Ali, istovremcno trka u naoruzavanju se nastavlja pospjescnom brzinom, Nu-kloarno oruzje se Siri na ze-mlje koje ga dosad nisu po-sjedova- le, iako je jasno da bi njogova upotreba znacila samoubistvo covjecanstva. "Ova kontradikcija ispo-ljav- a se i u stanoviStu kana-dske vlade. Dok ministar va-njsk- ih poslova Groon poziva na obustavljanje trko u na-oruzan- ju, ministar obrano Harknoss napada pristalico razoruzanja. 1953 je tome zblizi "U nas, vladi da put sa-m- o rije5inia nego oru-zja tlu ili "To je zaSto moramo o-p- ct poci i Ncki politicari traze amcrickih drzava U tome se isticu liberal!. Sta bi time postigla? Da H bi ona pomogla u otporu nmeric-ko- m Ili bi pak pomogla americkom u nasrtaju na Amerike? americkih drzava' je dosad bila oru-dj- e americkog protiv biti ce u Ta biti Kanade; jedini rezultat ce biti to da ce biti izravno uvueena u u Americi i obavezana da ju podupire. treba da stane na stranu naroda protiv americkog Ona to sada mole najbolje uciniti ako podrzi narod u nje-gov- oj borbi za nezavisnost pravo da ide putem jc ce time braniti isto pravo za sebc, jer doktrina" jasno kaze da ce Sjedinje-n- c Drzave postupiti isti nacin (kao sada prema Kubi) prema zemlji zapadnc hemisfere ciji narod podje putem otpora americkim treba jacati vcze sa zcmljama Amerike, po-rnoc. Beograd. Jugoslavija ima, prema prvim rezutatima popisa od il. marta ove 18,-512.8- 05 stanovnika. podaci mo2da ce pokazati odstupanja od ove ali ce ona kako izja-vljuj- u u Saveznom zavodu za statistiku, biti minimalna i uglavnom se broj mozc nesto povecati. Istovre-mcno, u zemlji ima 1,655.788 sto govori da u prosjeku na je-dn- o domacinstvo dolazi oko 6etiri clana. Uporedni podaci o broju stanovnika tokom po-pisa sliku o Prema 1953. go-di-ni prira§taj stano-vnika do danas iznosi 1,521.-35- G. To zna5i da je godiSnji stanovni§ta od do 1961. godine iznosio 190.-17- 0 novih stanovnika. U o-dn- osu na 1921. godinu, kada (Napomena: Ministar poslova Green u ponedjeljak iz-javio da ce poraditi na da stavove Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Drzava u razoruzanju). ovakvoj situaciji sta-noviS- te kanadskog naroda, svakoga od postaje od-Iu5uju-cc. Mi moramo kazati svojoj ona treba da pokazc razuman ne i djclima : odbijanjem nuklearnog na kanadskom u kanadskim rukama. mi u Ottawu." Kanada Latinska Ameriha da Kanada pristupi Organiza-cij- i (OAS). narocito Kanada zcmljama Latinske Amcrike njihovu impcrijalizmu? im-perijaliz-mu zemlje Latinske Organizacija imperijalizma naroda Latinske Amcrike i buduce. organizacija necc iz-mjenj- ena pristupom Kanada amcricku poli-tik- u Latinskoj Kanada Latinske Amerike imperijalizma. kubanski i kojega odabrao. Kanada "Kennedycva na svakoj monopolima. Kanada prijateljske i trgovinu Latinske pruziti im ekonomsku godine, Копабп! izvjesna brojkc, ukupan ukupno ranijih pruzaju dinami-c- i porasta. ukupan prirast va-njsk- ih -- Howard Napomena "Jedinstva": Pozivamo nasc citaoce da potpisuju peticiju Komi . ,~ i„i., ,t::,::„ i da pozovu druge da jn potpisu. Treba takodjer podrzati delegaciju Kana-dskog kongresa mira na Ottawu. TrazJ se od sva-kog progresivnog i miro-ljubivo- g covjeka da dop-rlne- se svoj dio spasavanju covjecanstva od nuklear-nog rata — od propast! — ! to treba uraditi sada. jo Jugoslavija imala 1 1 .98 1.-9- 11 stanovnika, broj se po vecao sa preko 6.5 m bona. Hedosljed republika po broju stanovnika nije se iz-mje-nio u ovom period u, iako postoje znatne razlike u vi-si- ni prirastaja izmedju po-jedin- ih krajeva. Slijcdeca tabela pokazuje broj stano-vnika po na dan popisa: NRSrbija 7,29.113 od toga — u2e podru6je 4,814.100 Vojvodina 1,851.448 Kosmet 963.565 NR Hrvatska 4,148.122 NR Bill 3,274.886 NR Slovenija 1,584.338 NR Makedonija 1,401.883 NR Crna Gora 471.433 Godisnji prirastaj stanov-ni§tv-a iznosio je u ovom pe-rio- du 11,2 na hiljadu stano-vnika. Gustina naseljenosti naj-vec- a jc u Srbiji. U ovoj rc-- Jugoslavija ima 18,512.805 domacinstava, republikama G "Globe and Mail" protiv nuklearnog naoruzanja Torontski list ' Globe and Mail" u broju od 4 maja ob-jav- .o je uvodnik protiv nukle-arnog naoruzavanja Kanade List kaie da Kanadi nije po-trebno atomsko oruJje, ono ne-c-e pojadati njezinu obranu — samo ce koristiti Sjed. Drirava-m-a u borbi protiv Sovjetskog Saveza. "Atomski Bomarci nee osi-gur- ati ni jedan kanadski £ivot protiv nuklearnog napadaja, a oduzeti 6e Kanadi jedini efek-tiv- ni argumenat u kampanji za zabranu nuklearnog oruz ja ivrai iod ana мсш . U, kanadske vanjske poli- - tike treba biti osiguranje mira u svuetu, a toj stvan ce na,bo-- lie poslu7,t- - ako -- o odrekne nuklearno i cazio рЉ list KINA CE KUPITI PREKO 400 MILIJUNA DOL, VRIJEDNOSTI zITA U ROKU OD 3 60DINE Kincska trgovinska delegacija pozvana u Kanadu Do konca 1963. godine Narodna ЛергЉНка Kina ce u Kanadi kupiti 422 milijuna dolara vrijodnosti zita. U februaru ove godine Kina je kupila -- 10 milijuna buseli zifa u VTijednosti od 60 milijuna dolara. Sada jo sklopljcna pogodba o prodaji jos 186,700.000 buseli pse-nic- e i 16,700.000 buseli jecma, u ukupnoj vrijednosti od 362 milijuna dolara. Zakljuccnje sporazuma sa Kinom saopcio je ministar poljoprivrede Alvin Hamil-ton na povratku iz I long Konga. Saopcenje jc pozdravljc-n- o u parlamentu i cijeloj ze-mlji, osobito u zapadnim provincjjama. Kina ce platiti 25 posto prilikom isporuke 2ita, a o-sta- lo u roku od 270 dana. Isplata do biti u britanskom novcu (sterlingama), §to jc takodjer velika novost, jer je Kanada dosnd prodavala svoje proizvode samo za a-mer- icke dolare. Kanada je takodjer odob-ril- a Kini kredit od 50 miliju-na dolara. Do kraja ove godine Kini co biti isporuccno oko 130 milijuna dolara vrijednosti zita (uklju5iv ono kupljeno u februaru). Isporuke ce se vriiti preko Vancouvcra. Vi-jee- ti kazu da je Kina vec iz-najm- ila preko 50 brodova'za prevoz zita. stanovnika ublici na jedan kvadratni kilometar dolazi 86,3 stano-vnika. Iza Srbije dolazi Slo-venija sa 78,2 stanovnika. zatim Hrvatska i drugi. Naj manja naseljenost je u Crnoj Gori — 31,1 po kvadratnom kilometru. U citavoj zemlji 18 grado-v- a imaiu preko 40.000 sta-novnika. U njima zivi blizu 2,400.000 nasih gradjana. Redosljed ovih nasih najve-ci- h gradova, po broju stano-vnika, moie se vidjeti iz cli- - jedece tabele : Beograd 587.899 Zagreb 427.219 Skoplje 161.983 Sarajevo 142.423 Ljubljana 133.386 Novi Sad 102.385 Rijeka 100.339 Split 99.462 Maribor 82.387 Ш 81.076 Subotica 74.433 Osijek 71.843 ORUZJA Rczolucija unije elektricarskih radnika Protiv nuklearnog naoru-zavan- ja Kanade izjasnila se unija elektriJarskih radnika (United Electrical, Radio and Machine Workers) na zasjedanju u Niagara Falls. Ova unija u Kanadi ima oko 25.000 clanova. U rezoluciji sc kaze da "pravilna medjunarodna u-lo- ga Kanade, u interosu njo i mira" zavisi od odbijanja atomskog oruzja. UE jc izrazila zelju za i zbli2cnjo raznih тјгоч.пП1 jrrupa '. saradnju u borbl za , sprecavanje nuklearnog ra- - ta. Ministar poljoprivrede Hamilton jc saopcio da je prilikom boravka u Ilongu pozvao N. It. Kinu da posa-Ij- e trgovinsku misiju u Ka-nadu. On je rekao da postoji mogucnost za izvoz drugih kanadskih proizvoda u Ki nu, na prvom mjestu drva i aluminija. Vjerujo se da je ova pogo-dba od velike ekonomskc i politifike vaznosti za Kana-du. U parlamentu je vec po-stavljo- no pitanje normaliza-cij- o odnosa sa Kinom. 'Vlada pada u smijeSnu situaciju kad na jednoj strani razvija trgovinu sa Kinom a na dru-g- oj odbija da je prizna, re-kao je liberalni lider Pear-son. Priznanje bi otvorilo put za joJ vecu trgovinu. Canadian Press u izvjeSta-j- u iz Washingtona kaze da je vijest izazvala voliko "iz-nenadjen-je" u americkim shizbonim krugovima. Oni sigurno uvidjaju da ce sada biti te2e Kanadu suzdrzati od normalizacije odnosa sa Kinom, §to su oni dosad sprecfavali. Dopulovala madjarska trffovinska deleracija Тгебеа ггкгја u Ottawu je doputovala madiarska trgovin- - ska delegacija da pregovara o povecdnju traovine izmedju Kanade i Madjarske. Banja Luka 50.463 Bitolj 49.101 Zrenjanin 48.956 Kragujevac 44.271 Panfevo 40.740 PriStina 40.071 Najveci porast mcdju gra-dovima zabilje2io je Titog-ra- d koji se sa 87,8 posto go-to- vo udvostru2io. Na drugom mjestu je Pristina koja so od 1953. povecala za dvije trecine i Skoplje (za 36 po-sto). Iza toga je Beograd 6i-- ji se broj stanovnika od 1953. povedao za 32,4 posto. Sa ukupno 838.249 stanovni-ka Beograd ima najvise iz-gle- da da uskoro postane pr--vi jugoslavenski milijunski grad. iKnAbig' — — Narodi Balkana siiogu ziveti u miru i prijateljstvu — Pise: Stamatis Markuris — "Proslo je vile od dve godine od kako su prets-tavni- ci raznih politickih partija Grcke — liberal!, progresivci, stanoviti cla-no- vi EDA i drugih levicar-ski- h grupa kao i mnogi i-sta-knuti drustveni radnici, svi oni koji su iskreno oda-n- i stvari mira i koji smat-raj- u svojom duznoscu bo-ri- ti se za njegovo ostvare- - nje, doneli odluku za u-spost- avu jednog sirokog pokreta za saradnju svih naroda Balkanskog poluo-strv- a. Na njihovu inicijati-v- u uspostavljeno je "U-druzen- je za balkansku sa-radnju". Udruzenje smat-r- a svojom osnovnom zada-co- m mobilizaciju grcog na-roda u borbi za razvitak prijateljstva i saradnje iz-medju svih balkanskih dr-zava, za ucvrscenje princi-p- a mirne kocgzistencije medju narodima ovoga podrucja. Ucesnici nascg Udruze-nj- a smatraju takodje da bi primer saradnje bal-kanskih naroda posluzio i drugim prcdclima kao dokaz mogucnosti mirnog zivljenja razlicitih politi-ckih sistema. To bi takodje potvrdilo cinjenicu da ra-zvitak tih sistema samo po scbi ne mora sluziti kao prepreka za razvitak do-bri- h odnosa mcdju narodi-ma. Nasa inicijativa je nais-l- a na nemalo oduscvljcnje i odjck i redovima drugih balkanskih naroda i tako su slicni odbori bili uspos-tavljc- ni u Rumuniji, Bu- - garskoj, Albaniji i Jugo. I aviji. Moja nedavna poseta susednim balkanskim zc-mljama i moji razgovori sa rukovodiocima Komite ta za saradnju balkanskih naroda, potpuno potvrdju-j- e nesalomivu resenost na-roda Balkanskocr poluostr-v-a za postignuce te sarad-nje na polju razvitka bo-Iji- h odnosa medju nasim vladama baziranim na pri-ncip- u mirne koegzistenci-je- . Kampanja u Sjed. Drzavama protiv prijema Kinc u UN U Sjedinjcnim Americkim Drzavama pokrenuta je in-tenziv- nija kampanja protiv prijema N. R. Kine u Ujedi-njen- e Nacije i priznavanja Kine od strane SAD. AMERlGKA POMOc JUGOSLAVIJi Kako javlja Tanjug, 28. aprila u Beogradu je potpi-sa- n sporazum vlada FNRJ i vlade SAD kojim se predvi-dj- a da SAD isporucc Jugo-slavia oko 200.000 tona p5e-nic- e, 30.000 tona jestivog ulja i 11.000 tona pamuka u ukupnoj vrijednosti od 30,4 milijuna dolara. Isporuka koja се poceti odmah, izvr-S- it ce se uz placanje u dina-rim- a, na osnovu americkog zakona o unapredjenju trgo-vin- e poljopriTednim proiz-vodim- a. Kako sam ja vise puta izjavio, mi smo doneli o-dlu- ku o stvaranju Udrule-nj- a za saradnju balkans-kih naroda zato, sto mi iskreno verujemo u mogu cnost mirne koegzistencije izmedju zemalja Balkans-kog poluostrva. Pretvore-n- e u zivot, ideje saradnje izmedju svih balkanskih naroda, omogucilo bi sma-njivan- je oruzanih snaga. To bi otvorilo put za bo-lj- u i siru ekonomsku sara-dnju, zajednicko iskoris-cavanj- e prirodnih bogats-tav- a poluostrva, kao na primer energiju reka, mo-ra itd. Sve bi to podiglo zivotni standard nasih naroda, omogucilo bi cko-noms- ko jacanje balkans-kih zemalja. Narocito vaznu ulogu za sudbinu nasih naroda i-g-rao bi sporazum o zab-rani sada i za navck isko-riscavan- je teritorijc Bal-kana za uspostavu atoms-ki- h i raketnih baza . . . Razvitku Udruzcnja za saradnju balkanskih naro-da pomogla je ncsumnjivo izjava i predlog rumunske vladc, u kojem se pozivaju sve zemlje Balkana da se dnu za okruglim stolom i da se dogovorc o mirnom resenju odnosa izmedju njih, prihvativsi obavezu da odbace atomsko oruzje. Glavnu ulogu u razvitku ovog masovnog pokreta igrali su i igraju ceste iz-ja- ve pretsednika sovjetske vlade N. S. Hruscova o ze-l- ji da se Balkansko polu-ostrv- o i Jadranskn zona pretvori u zonu mira, bez atomskog i raketnog oru-zja. Sovjetski je Savez iz-javio gotovost da garantu-j- e neprikosnovenost te zo-ne. On je pozvao i vladu SAD da se prikljuci torn prcdlogu. Sadasnja grcka vlada, medjutim, zauzima protiv-n-o stanoviste u odnosu na predlog SSSR-- a i NR Ru-muni- je, kao i drugih vlada balkanskih zemalja. Ona i dalje sledi onu negativnu politiku koja jc tudja vo-I- ji i zcljama grckrg naro-da. Narod Grcke je u celoj istoriji dao ubedljivu po-tvr- du svoje odanosti miru i demokratiji. On duboko veruje u mogucnost da svi narodi zive u miru i prija-teljstvu. Zato on aktivno istupa za pretvaranje u (Nastavak na str. 3) Prema sporazumu dinars-k- a protuvrijednost iz ove prodaje u iznosu od 45 posto stavit ce se na raspolaganje Jugoslaviji kao zajam na 30 godina za izgradnju objeka-t- a u industriji, rudarstvu, sa-obrac- aju i poljoprivredi, a 45 posto kao poklon za iz-gradnju objekata u poljop-rivredi i drugim oblastima. Ostatak od 10 posto od vri-jednosti sporazuma koristi ce vlada SAD za svoje pot-reb- e. NOVA |
Tags
Comments
Post a Comment for 000133