Novosti, October 11, 1945

              35
„ m
K
i
fH _? 4
t i'
BTRANA2 NOVOSTI Četvrtak U oktobra 1915 NOVOSTI
Published every TuesdoT Thursday and Sarurdar by tfce
Novosti Publishing CompanT
In tbe Croatian Language
ADRDJA NOVOSTI
206 Adelodde Street VVeat Toronto 1 Ontario
Telepbone: ADeladde 1642
Kriza u redovima Ujedinjenih Nacija
Konferencija Vijeća ministara vanjskih poslova u Lon-donu
koja je ozbiljno zapinjala na svim većim problemima i
završila se sa neočekivanim neuspjehom otkrila je tešku
krizu u redovima vodećih savezničkih zemalja
Svijet je ozbiljno zabrinut Saradnja vodećih savezni
čkih zemalja na daljnjem iskorjenjavanju fašizma i uspostavi
stabilnog mira ne nastavlja se u onom jedinstvu i harmoniji
kako je to bilo za vrijeme oružanih borbi protiv fašističke oso-vine
Na površinu izbile su razlike različiti pogledi na svijet ra-2liči- to
tumačenje prava pojedinih naroda i prema tome razli-čita
gledišta u rješavanju tih problema
Kriza koja je nastala može se još uvjek izravnati i savla-dati
pogotovo ako se britanski i američki predstavnici već
jednom nauče podržavati ranijih odluka odluka koje su sami
stvarali i koje jednako vrijede za sve Ujedinjene Nacije
Iz izjave Molotova na konferenciji novinara u Londonu za-ključuje
se da je pravi razlog neuspjeha konferencije različito
shvaćanjo berlinskog sporazuma "Američki i britanski delegati
ponašali su se drugćije u Londonu nego pred dva mjeseca u
Berlinu Što je u Berlinu prihvaćeno i potpisano po predsjed-niku
Trumanu i premijeru Attlee nije poštivano po Byrnesu i
Bevinu u Londonu Sovjetska delegacija zahtjevala je u Lon-donu
da se berlinski sporazum ne narušava već poštiva do
zadnjeg slova"
Pitanje na kojem je nastao zastoj i kasnije prelom je za-htjev
Velike Britanije i Sjedinjenih Država da Francuska i
Kina zajedno sa ostalom trojicom diktiraju mirovne ugovore
Rumunjskoj Madjarskoj Bugarskoj i Finskoj Sovjetski Savez
se tome protivi ne tek iz razloga što ni Francuska i Kina nisu
bile u ratu protiv spomenutih satelitskih zemalja već i zbog
toga što je na konferenciji u Potsdamu riješeno da uvjete
diktiraju velika trojica bez Kine i Francuske
Zašto Sjedinjene Države i Engleska sada traže ovu riječ
za Kinu i Francusku a protiv ranijih odluka? Za to kako bi
lakše proturile svoj pogled na rješenje balkanskih problema
pogled koji je oprečan željama
slma posljeratnog mira Ide se još
balkanskih naroda i intere
i za tim da se iz tih zema
lja istisne sovjetski upliv kojeg je Sovjetski Savez stekao to-kom
borbe protiv fašizma i onda razumijevanja širokih na-rodnih
potreba u svim zemljama pod sferom njegove okupa-cije
Drugim riječima ide se za tim da se Sovjetski Savez po-novno
ogradi zidom od zapadne demokracije i da se od tih
državica stvore ponovni neprijatelji prema svom istočnom
susjedu
Konačno ako je u pitanju da se proširi krug zemalja koje
će učestvovati u diktiranju mirovnih uvjeta Rumunjskoj Ma-djarskoj
i Bugarskoj zašto se nebi medju te zemlje uključila i
Jugoslavija pa onda Poljska i Cehoslovačka koje su više žrtvo-vale
u prošlom ratu nego recimo Francuska koja sa tim
zemljama ni u ratu nije bila
Sjedinjene Države i Velika Britanija nisu se dosljedno po-državale
sporazuma velike trojice za potpuno i konačno uni-štenje
njemačkog i japanskog fašizma U stvari one sa svojom
današnjom politikom u zonama okupacije pružaju punu pri-liku
rehabilitacije reakcije i fašističkih ostataka
Da li Sjedinjene Države iskorjenjavaju fašizam u Europi
i Aziji — u Njemačkoj i Japanu' Da li je potrebna promjena
njihove politike? Jasno da je potrebna Nedavno je skinut sa
položaja general Patton vodja američke vojne uprave u Ba-vari- ji
Njemačka za to što je sa svojom politikom počeo otvo-reno
prkositi zajedničkom planu o kontroli Njemačke i želja-ma
tamošnjih naroda 2a uništenje fašističkih ostataka
Pogledajmo časkom na politiku američke komande na
Dalekom Istoku Osnove feudalnog japanskog imperijalizma
ostaju netaknute i što god su do sada Sjedinjene Države uči-nile
je tek namjera da se taj japanski imperijalizam podčini
njima — Amerikancima Njega se ne uništava iz korjena U
Indoneziji Indo-Kin- i Malaji i Sjevernoj Kini japanske trupe
još nisu razoružane i povraćene u Japan Štoviše te još oru-žane
trupe se iskorišcava za suzbijanje oslobodilačkog pokre-ta
tamošnjeg naroda koji je poslije ovog rata očekivao slo-bodu
i punu nezavisnost od stranog potlačivanja Je li stoga
ikakvo čudo što demokratski narodi svijeta danas ne vjeru-ju
u američku okupacionu politiku i što Sovjetski Savez
traži osnivanje zajedničke savezničke komisije za kontrolu Ja-pana
isto onako kako se zajednički kontroliie i Njemačku
Reci će netko pa tamo je uspostavljeno savezničko vijeće
koje pomaže generalu MacArthuru Jest ali to viječe nema po-trebnog
autoriteta ono ima tek pravo savjeta ali ne i odluke
Posljednju riječ kod svega imaju Sjedinjene Države Sovjetski
Savez nije bez razloga ovih dana opozvao svog vojnog pred
stavnika kod generala MacArthura
Sve to zajedno skupa sa neuspjehom konferencije u
Londonu ne predstavlja još neposredne opasnosti za rat
Opasnost se sastoji u tome što Sjedinjene Države ne primje-njuju
sporazum velike Trojice prema iskorjenjavanju njema-čke
i japanske vojne snage dopuštajući da se karteli feuda-list- i
i idustrijalni monopoli u obim zemljama ponovno popnu
na vlast — a dok su oni na vlasti mir svijetu nije osiguran
Protivnici jedinstva i suradnje ljute se na Sovjetski Savez
kad primjećuje sve te nedostatke u savezničkoj okupacionoj
politid Zar može netko očekivati od Sovjetskog Saveza da
šutke prelazi preko svega toga? Zar se time ne stavlja u opa-snost
sve ono za što smo se borili i prolili toliko narodne krvi
Svatko zna da će se Sovjetski Savez kao prva socijalistička
zemlja na svijetu boriti protiv svake koncesije fašizmu i re-ekci- ji
Pa to nije konačno samo u interesu Sovjetskog Saveza
nego u interesu cijelog demokratskog svijeta da se ti nedo-staci
odstrane
Konferencija ministara se razišla bez da je postignut spo-razum
Ali to još ne znači da se i opet sastati neće To ne
znači da je medju njima sve i na sva vremena gotovo Ne do
sporazuma će doći i mora doći pogotovo onda kad jedna t
druga vlada (Engleske i Amerike) budu prisiljene po narodi-ma
svojih zemalja da se podržava želja narodnih a ne impe-rijalističkih
ambicija krupnog kapitala
Sloboda
Mi ne možemo odvojeno proma-trati
slobodu štampe izvan općeg
sklopa demokratskog uredjenja
jedne zemlje Sloboda štampe je
samo jedna od mnogobrojnih for-mi
kroz koje se manifestira de-mokracija
jedne zemlje Shvaćanje
o slobodi Štampe se uključuje u
shvaćanje o suštini demokracije S
druge strane ne postoji jedna de-mokracija
opća za sve zemlje i
sva vremena Demokracija je re-zultat
socijalno-politički- h odnosa u
jednoj zemlji Ona se razvija i
mijenja sa razvojem i mjenjanjem
tih odnosa Zato mi danas u svi-jetu
imamo u stvari tri vrste de-mokracije
i to: zapadnu gradjan-sk- u
demokraciju sovjetsku demo-kraciju
i našu narodnu demokra-ciju
koja je u našoj zemlji i u ni-zu
drugih ponikla i razvija se u
borbi sa fašizmom i na njegovim
ruševinama Svaka od ovih demo-kracija
ima svoju sadržinu i svo-je
oblike
Zapadna gradjanska demokraci-ja
je rezultat kapitalističkog po-retka
u tim zemljama Ona isti-na
propisuje ista prava za sve
slojeve na najvažnija materijalna
sredstva sredstva proizvodnje su
u rukama jednog tankog sloja
ljudi Razumljivo je da onaj tko
ima u svojim rukama najvažnija
ekonomska sredstva ima i sve mo-gućnosti
da se obilno koristi de-mokratskim
formama vlasti i da
ih prilagodjava svojim potrebama
i obrnuto onaj tko ta sredstva
nema ima vrlo malo mogućnosti
da se koristi tim slobodama
Sovjetska pak demokracija po-nikla
je iz u si ova socijalističkog
uredjenja i stoga ona nosi bitna
obiležja toga uredjenja Ona je
spojila demokratske forme i demo-kratsku
sadržinu i na taj način
postigla najveći stupanj u razvoju
demokracije Socijalističko uredje-nj- e
Sovjetskog Saveza gdje su
sredstva proizvodnje u rukama
naroda garantiraju čitavom naro-du
da se koristi tekovinama svoje
demokracije
Naša narodna demokracija po-nikla
pod uslovima teškog oslo-bodilačkog
rata sa medjunarodnim
i domaćim fašizmom ima izvje-sne
specifične crte koje je odli-koj- u
od prve i od druge demokra-cije
Ona se kroz sve vrijeme
oslobodilačkog rata nalazila u
oštroj borbi ne samo sa fašisti
čkim okupatorima nego isto tako
i sa domaćim fašističkim i profa- -
ističkim elementima Naša demo-kracija
se i danas nalazi u bor-bi
sa tim preostalim elementima
u našoj zemlji i to ne može a
da ne utiče na naše shvaćanje
slobode štampe Ta borba za lik-vidaciju
ostataka fašizma u našoj
zemlji s jedne strane i borba za
davanje socijalnog sadržaja našoj
demokraciji s druge strane čine
da je naša demokracija živa puna
dinamike i stvaralaštva Ona ima
tendenciju daljeg razvoja učvršći-vanja
i usavršivanja činjenica da
naš izborni sistem vlasti garanti-ra
puno učešće naroda u vlasti s
Američka
Nevv York — Iz glavnog štaba
generala Eisenhouera u Njemačkoj
javljaju da je general George S
Fatton komandant Treće američke
armije i vojni upravitelj u Bavar-skoj
skinut sa položaja i postav-ljen
na neku manju dužnost
U koliko se taj general prosla-vio
i pokazao sposoban u vojnim
operacijama za okupacionu poli-tiku
u Njemačkoj i odgoj njema-čko
naroda u protu-nacističko- m
duhu nije odgovarao On je na
primjer govorio da nema veće
razlike izmedju nacista i protu --
nacista u Njemačkoj kao ni izme
dju republikanaca demokrata u
Sjedinjenim Državama
No nije to jedini razlog zašto
američka okupaciona politika nije
uspjela do sada medju Nijemcima
učiniti ono što se moglo 1 što se
očekivalo
Pred konac prošlog mjeseca je
Margaret Higgins dopisnica He-rald
Tribune objavila dva važna
primjera o politici koja se provo-di
na američkoj okupacionaj zoni
u Njemačkoj Prenu njeiinom iz-vjeit- aju
na sjednici vojne koman-de
u Berlinu (Komandaturi) pod-neseno
je pitanje Sto se ima uči-niti
sa njemačkim osiguravajućim
kompanijama Na osnovu predrat-nog
zakona u Njemačkoj sve trgo-vine
i veće zgrade morale su biti
osigurane za slučaj vatre Jedna
trećina raznih poduzeća osigurala
se kod gradske osiguravajuće kom-panije
koja je bila vlasništvo gra-da
Ostale dvije trećine osigura-vajućih
kompanija bile su u pri-vatnim
rukama Sovjetski pred-stavnici
u vojnom vijeću predla-gali
su da sve osiguravajuće kom-panije
trebaju biti vlasništvo gra-da
i pod njegovom kontrolom To
bi bilo od velike koristi samom
štampe i naša demokracija
jedne strane i to da su znatna ma-terijalna
sredstva za osiguranje te
demokracije prešla u ruke naroda
s druge strane garantiraju puni
demokratski razvoj naše zemlje
Takva demokracija pruža narodu
stvarnu mogućnost da se koristi
demokratskim tekovinama da ih
dalje usavršava i razvija U tak
vom sklopu demokracije i naša
sloboda štampe postaje realna i
sadržajna Jedno je dakle dati
formalno pravo narodu da može
izdavati svoje listove i časopise a
drugo osigurati mu stvarnu mo-gućnost
da se koristi tim pravom
Mi u mnogim zemljama imamo
priznato pravo narodu da se ko-risti
slobodom štampe No on to
svoje pravo u nekim od njih ne
može iskoristiti ili ne bar u pot-punosti
jer su materijalna sred-stva
u rukama jedne šačice ljudi
koji diktiraju čitavom privredom
i skoro čitavom štampom U ru-kama
te šačice ljudi su financijal-n- a
sredstva i štamparije i papir i
saobraćaj jednom riječju sve ono
što čini sadržinu slobodne štampe
Jedan listić koji se zalaže za in-terese
radnika i seljaka razum-ljivo
je da ne može da izdrži kon-kurenciju
sa listovima koje finan-ciraju
i drže veliki financijalni
magnati Ovi drugi mogu stoje}
listove da prodaju daleko jeftinije
i da izrade jednu daleko snažniju
mrežu dopisnika i rasturača U
takim ekonomskim uslovima list
ie obično trzovačkn ooduzeće u
rukama njegovog vlasnika Kao
ekonomski jače ono će razumljl- - i
vo prigušiti i suzbiti sa tržišta '
jedan mali list koji brani interese
narodnih masa
Stvarna sloboda štampe zavisi
dakle od strane demokracije Ako
u jednoj zemlji vlast i ekonomska
bogastva drži jedan tanak sloj
takozvanih viših krugoTa uzalud
su svi propisi o slobodi štampe
široke mase tu slobodu neće moći
koristiti štampa je u tim uslo-vima
postavljena na trgovačkoj
JIeK9mbb1HbbbbK{' '
šnm Sam
Lješina je
počinio dolaska
politika Njemačkoj
gradu koji je upravljan po četiri
savezničke sile Iz fonda osigura-vajućih
kompanija mogla bi se
financirati rekonstrukcija i drugi
poslovi u gradu
No pukovnik Frank Hovvlev
šef američke vojne uprave u Ber-linu
je zajedno sa francuskim i
britanskim predstavnicima stojao
kod toga da sve osiguravajuće
kompanije trebaju biti u privatnim
rukama na američki način to
je znao i general Patton
Stanovište Amerikanaca je usvo-jeno
Sav profit
kompanija u Berlinu ići će u korist
pojedinaca a na štetu berlinskih
Amerikanci zatežu sa
zajmom Britaniji
Washington 11 okt — Sjedi-njene
Države nisu da od-mah
udovolje potražnji Velike
Britanije o jednom većem zajmu
u Sjedinjenim Državama Odobre-nje
takvog zajma čekat će odo-brenje
kongresa u mjesecu marču
1946 godine
Po svim znakovima Amerika je
spremna pružiti Velikoj Britaniji
oveći zajam pod uslovima da
Velika Britanija ukine trgovačku
prednost koju članice Britanske
Zajednice naroda imaju u trgovi-ni
sa velikim kolonijalnim posje-dima
Britanije Amerika
se takva prednost ukine i u tim
zemljama trguje na jednakim
pogodnostima
Očekuje se da će se konferen-cija
članica Britanske Zajednice
održavati negdje u početku dola-zeć- e
godine
osnovi i ne može da odigra
onu društvenu-korisn- u ulogu koju
bi trebalo da ostvari na polju eko-nomskog
političkog kulturnog i
prosvjetnog podizanja masa Ona
postaje s jedne strane instrumenat
krupnih financijalnih krugova za
održanje njihove vlasti i uticaja
nad narodom a s druge strane
ona postaje sredstvo za bogaćenje
njezinih vlasnika i financira Pri
takvim uslovima ona postaje be-sprincipij-elna
i bezidejna Ona juri
za senzacijama i reklamom i često
dobiva petparački bulevarski ka-rakter
Ona veliča razne pustolove
i ljude koji za svoje postupke tre-ba
da dodju na optuženičku klupu
Takva bezidejna štampa podriva i
izvrće zdrava narodna svaćanja
morala U takvoj štampi piše je-dan
odabrani krug profesionalaca
koji su daleko od naroda Oni su
najamni radnici u poduzeću svoga
poslodavca čijim interesima mora-ju
služiti i čija shvaćanja moraju
popularizirati ako hoće da zara-de
sredstva za život Vidimo dak-le
da u takvim ekonomskim i po-litičkim
uslovima kontrolu i ruko-vodjen- je
štampom imaju privatni
vlasnici listova izdavači i glavni
akcionari u tim poduzećima Ta-kva
štampe se obično pret-vara
u slobodu varanja i obmanji
vanja masa
Mi smo u razvoju naše demokra-cije
i naše slobode štampe pošli
drugim putem Narod je izgradio
svoju demokratsku vlast
On tu vlast bira kontroliše i smje
njuje Mi smo pored toga toj de-mokraciji
dali i materijalnu sadr-žinu
Znatan dio bogastva zemlje
je prešao u ruke naroda ili stav-ljen
pod kontrolu narodne vlasti
U takvim uslovima se fomura i
razvija prava narodna demokraci-ja
kod nas Na taj način je slo-boda
štmpe kod nas dobila svoj
materijalni oslonac i postala stvar-na
sloboda ne za jednu šačicu pov-lašćen- ih
već za najšire narodne
mase narodne mase preko
gradjana Američki predstavnici u
Berlinu "prosvješćuju" Nijemce
propovjedanjem — što se propov-jedal- o
za vrijeme Kajzera Vej-ma- ra
i Ilitlera — su privatne
osiguravajuće kompanije svetinja
u koje se neemije dirati Ame-rikance
su privatni interesi važ-niji
od interesa razorenog grada
Drugi primjer odnosi se na pi-tanje
banaka Sovjetski predstav-nici
u vojnom vijeću su predlaga-li
da berlinska banka i svi njezi
ni ogranci davaju narodu zajam
uz četiri i pol posto kamata kako
bi se time potaklo male trgovce
na zajam i uspostavu njihovih tr-govina
Ne ne rekao je američki
predstavnik zajedno sa predstav-nicima
Britanije i Francuske Za-ključeno
je da banke mogu samo
uz šest po sto kamata narodu po-sudjiv- ati
novac Predlog američkog
predstavnika je i ovdje usvojen
Tako će berlinski trgovci zahva-ljujući
američkom predstavniku
platiti šest posto kamata ako žele
obnoviti svoju trgovinu Hrabri
američki pukovnik je time obranio
najveću svetinju I podršku današ-njeg
sistema — profit osigurava-jućih
kompanija i banaka a na
štetu interesa većine njemačkog
naroda
Nije stoga ni čudo što se ne-koji
krugovi uporno bore za onaj
dan koji bi dao priliku tako
raditi u Rumunjskoj Bugarskoj i
Madjarskoj Narod Sjedinjenih Dr-žava
se nada a nadaju se i osta-li
narodi demokratskih zemalja
da će se skidanjem sa položaja
generala Pattona promijeniti i
američka okupaciona politika 1
proslijediti u pravcu točnijeg is-punjavanja
sporazuma velike tro-jice
u Potsdamu odnoseći se na
postupak prema Njemačkoj
BBBBHEn? 'vfetoilfjJRi!
_ i
Josepha Goebbelsa nacističkog ministra propagande koji
samoubijstvo prije Crvene Armije
u
Za
osiguravajućih
spremne
ali
traži da
tr-govačkim
ona
sloboda
istinski
Te
da
Za
im
svojih demokratskih organizacija
i udruženja imaju sve mogućnosti
da se putem štampe založe za
ostvarenje svojih interesa Na3
zakon o štampi to pravo pruža
najširim narodnim slojevima On
im omogućava da pišu protiv fa-šista
i njihovih pomagača protivni
razbijača narodnog jedinstva pro-tiv
špekulanata i sabotera jednom
riječju protiv čitavog toga bala-st- a
kojeg nam je ostavila trula
Jugoslavija On im daje mogućno-sti
da pišu o obnovi i izgradnji
naše zemlje da kritikuju rad i
postupke naših narodnih vlasti da
daju konstruktivna uputstva za što
brže podizanje naše zemlje On
omogućiva i pomaže zdravu kon-struktivnu
kritiku On upućuje na-šu
štampu na istinitost i principi-jelnost
Naša narodna demokrat-ska
vlast će biti garancija da ta
prava neće biti samo formalna i
ona će svim moralnim i materijal-nim
sredstvima pomoći razvoj i
jačanje naše demokratske štampe
Materijalna sredstva za osiguranje
ove slobode su već u dobrom dije-lu
prešla u ruke narodnih vlasti i
služiti će interesima cijelog naro-da
Ovako postavljena sloboda
štampe biti će stvarna sloboda za
najšire narodne mase Naši listo-vi
otvaraju svoje stupce čitavom
narodu Oni nisu više listovi u ko-jima
piše jedna šačica profesional-nih
novinara Na ovaj način naša
No pošiljke Unre
stigle zemlju
U Jadranu leži više od 100000
tona potopljenog brodovlja
U tršćansku luku prošle nedje-lje
stigla su dva broda Unre sa
robom za našu zemlju Jedan od
njih "George C Paton" stigao je
s teretom od 6500 tona Teret
broda sastoji se iz sušenog graha
kondenzovanog mlijeka i mlijeka
u prašku slamine šećera sapunv
i nencilina 599 traktora 240 kul- -
tivatora i izvjesne količine sani-tetskog
materijala Sa brodom
"Herman Melvil" stiglo je 8300
tona raznog materijala Brod je
dovezao 22591 vreću pšeničkog
braina 48155 vreća sušenog gra-ha
C90 bačava mlijeka u prašku
12 vreća šećera GC94 bala pamu-ka
i umjetnog gnojiva
U splitsku luku stigli su brodo-vi
"Nelson V Aldrih" i "John V
Dcvis" Na brodu "Nelson V Al-drih"
stigao je tovar od C000 to-na
koji sadrži izvjesne količine
konzerviranog povrća ribe i mli
jeka slanine šećera i sapuna
Osim toga brod je dovezao 5000
bala odijela 50 traktorskih plu-gova
40 knltivatora 202 troka ti-pa
"Chevorlet" i 40 željezničkih
vagona "John V Devis" dovezao
je 5800 tona robe od toga 32000
vreća pšeničnog brašna 1300 vre-ća
raženog brašna sušenog gra-ha
konzervirane ribe slanine sa-puna
sanitetskog materijala i 40
zatvorenih ženjezničkih vagona
Sa broda "Jakovus" koji je sti-gao
u dubrovačku luku istovara
se teret od 1180 tona Teret sa-drži
477 tona odjeće 650 tona
obuće i druge robe
Osim ove pomoći prošle nedje-lje
predali su američki Soferi na-šim
šoferima stotinu trokova ko-je
Unra kupila od američke vojske
u Italiji Predaja se izvršila na
demarkacionoj liniji kod Trsta To
je prvi konfigent trokova od
1200 koliko ih je ukupno kupila
Unra Drugi kontigent od 150 tro-kova
kako se očekuje da će biti
predan ove nedjelje Unra je pre-dala
našem prijemnom magazinu
u Tasternaku (Italija) 2831 maz-g- u
koje su kupljene od američke
vojske u Sjevernoj Italiji
Stručnjak za vadjenje potonu-lih
brodova u Odjelenju za indu-strijsku
obnovu misije l'nre za
Jugoslaviju gosp Vilijam Oja ot
putovao je u Trrt da trpita mo
štampa će postati istinka narodna
tribuna Ona je to u velikoj mjeri
već danas postala i ona će to sve
više postajati u budućnosti
Naša demokracija i naša slobo-da
štampe su stvarna demokrac-ija
za narod ali ne za narodne ne-prijatelje
i izdajnike Isto tako i
sloboda štampe nije sloboda za
sve i svašta To je sloboda za naj-šire
narodne mase ali ne sloboda
za fašiste 1 njihove pomagače ne
sloboda za sabotere i špijune Za-to
u našem zakonu o štampi ima
niz ograničenja kako u pogledu
onih koji uredjuju listove pišu ili
suradjuju u njima tako i u pogle-du
o čemu se piše On ne daje pra-vo
fašistima i njihovim aktivnim
pomagačima da organiziraju svoje
listove On im dalje ne daje pravo
da pišu u duhu raspaljivanja vjer-ske
i nacionalne mržnje u duhu
potkopavanja jedinstva i jednako-sti
naših naroda On ne dozvoljava
saboterima da pozivaju na sabo-tažu
ne dozvoljava tudjinskim a-gent- ima da odaju naše vojničke i
državne tajne On ne dozvoljava
narodnim neprijateljima pozivanje
na nasilno rušenje onih tekovina
koje je narod kroz tešku borbu i
krvavu borbu osvojio On dalje ne
dozvoljava klevetanje vrhovnih
državnih organa niti širenje lažnih
i alarmantnih vijesti Ova ograni-čenja
su sasvim razumljiva i u
(Nastavak na strani 4)
ve
u
gućnosti izvlačenja potonulog bro-da
i njegovog tovara "William J
Palmor" Ovaj brod nedavno je
naletio na minu 8 milja od Trsta i
smjesta potonuo Poslije će gosp
W Oja učestvovati u radovima
oko izvlačenja potopljenih brodo-va
na Jadranu i na Dunavu koje
sprovode naše narodne vlasti Ra-čuna
se da na dnu Jadranskog
mora leži oko 100000 tona bro-dovlja
Za njihovo vadjenje sti-glo
je iz Britanije 12 ronilačkih
odjela i ostale spreme koja je po-trebna
pri radovima za vadjenje
potonulih brodova
Sovjetski Savez odliko
vao
NAJVEĆIM ODLIKOVANJEM
Beograd — Predsjedništvo Vr-hovnog
Sovjeta podijelilo je mar-šalu
Titu najveće odlikovanje u
Sovjetskom Savezu Orden Pobje-de
Za vrijeme predaje odlikovanja
izmjenjeno je nekoliko značajnih
riječi izmedju maršala Tita i sov-jetskog
ambasadora u Beogradu
Sadčikova koji je rekao:
'Po naredjenju predsjedništva
Vrhovnog Sovjeta SSSR imam
čast da vas nagradim sa najve-ćim
vojnim odlikovanjem u Sov-jetskom
Savezu Ordenom Pobje-de
Predsjedništvo Vrhovnog Sov-jeta
vas je nadarilo ovime za vaše
uspjehe u provodjenju širokih voj-nih
operacija koje su tokilo do-prinijele
pobjedj Ujedinjenih Na-cija
nad Hitlerovom Njemačkom"
Primajući odlikovanje maršal
Tito je odgovorio:
"U ovom visokom odlikovanju
vidim izraz velike pažnje koju Sov
jetski Savez posvećuje našoj voj
sci i narodima za njihove napore i
žrtve u borbi protiv zajedničkog
neprijatelja Ovako je to priznanje
i naš narod razumio jer je potvr-djen- o
stotinama brzojava i listo-va
koie sam primio iz svih krajeva
Jugoslavije od visokih i nižih
vojnih institucija od boraca i ofici
ra Svi oni izrazuju svoju ljubav
i zahvalu Sovjetskom Savezu koji
ie loj icdnor posvetio pažnju na- -
coj scmlji i narodima za njihove
napore"
T'7B?y "" TySaBIBMBMT ra— BBBSMB23ag31i-Jfr5- :
!t i::MlfaBBBBBBK21 BBBBBBBBH —Jr
!!iiTMIlVtil§!afBBlBBE$JVk ts BBBBBBBBBB'!-- BBB' ""
sBbbhHb!BhBH8BH BBBBBBBBBBbV - ' bIIaHJSMiKHHVaBBr lBSyBlaBSSBBBBHM - - c£i BB& -- L LBBBBBBBBBBBBBVBBBBBBBBBBBBBBBBBBBb r" K"-- !
jfBMIBBftžiSBBLTBlBBBVSŽMtljiTt w?UbBv?2mm£]
LSBBMHBBfjX£dBBHBBESwCa? jr "l:Py t %5
MBBHBBMBBBHrTviKikL-- ' " c
t-- ~
J Ti ar
' bbbBbBEbBbHbbIbiBBbdbKHbj'vtiLBbBbWr'MbbYBV ' JSSlrBBF 'ViT£ fi A' s&utiA nri'jBii irj njii Jri jjnflUHH
HslHJHBHHfeHK tMBJBBBBfBfBBBBKBSTlSlyr -- v ""a"MVTvBiil -- BLBBBBMBIfcAf'-v1BHj'jPEHi
"NbWSB 2bBBBBBbW ftBBk" BT sTT?
Crvenoarmejac izvlači nacistu iz krovišta Film TAD HEKLINA"
prikazivat će se počam od ponedjeljka 15 okt u Rojal Aleksandra