000090 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
iiijIppTjl lanijfflDiifiiapiufc r- - v ia''? T1 BuigfT' ll""W a 1 L ' "jssjssj jf j Jg
ssBBBBBBBBBSBSSBMBWsW!mTm'SS"SPS''S)Bwwae —sfi?™!T?'?9
j i nr
ADRESA NOVOSTL-20- 6 POMOGNIMO NAŠKU
Adelmde St W
Toronto 1 OnL Canada NARODU U JUGOSLA-CIJENA:
VIJI U OBNOVI I IZ-GRAD-NJI
Za Kanadu 5500 godišnje ZEMLJE Za sve druge zemlje $600 I
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God VUL Broj 1188 TORONTO ONTARIO TUESDAY FEBRUARY 24TH 1948 VoL Vm No 1188
Demokratske zemlje nemogu
ravnodušno gledati na zbiva-nja
u Zapadnoj Njemačkoj
KONFERENCIJA MINISTARA VANJSKIH POSLOVA JUGOSLA
VIJE ĆEHOSLOVAČKE I POLJSKE U PRAGU
Trag 18 Feb — Jugoslavenska
delegacija na ćelu sa ministrom
vanjskih poslova Stanoje Simićem
stigla je u Trag na konferenciju
ministara vanjskih poslova ćeho-lovai- ke
Poljske i Jugoslavije za
raspravu po pitanju Njemačke
Izjutra je jugoslavenska i polj-ska
delegacija posjetila čehoelova-čk- a
ministarstva unutrašnjih i
vanjskih poslova Poslije toga odr-žano
je formalno zasjedanje a za-tim
je delegacija posjetila pred-sjednika
Narodne skupštine Jose- -
fa Davida i premijera Gottwalda
Čchoslovačkl zamjenik ministar-stva
vanjskih poslova dr Klemen-t- l
u svom radio govoru o konfe-renciji
delegacije u Pragu je re-kao:
"Postojeće činjenice revizija
principa Potedamskog ugovora
prvenstvo koje se daje Njemačkoj
pod "Marshallovim planom" Lon-donska
konferencija Vijeća minis-tara
vanjskih poslova "Frankfur-sk- i
čarter" 1 mnoga druga zbiva-nja
u zapadnoj Njemačkoj traže
da sve države i narodi koji su bili
prve žrtve njemačkog imperijaliz-ma
i uložili tako velike napore u
borbi protiv istog podignu svoj
glas i nedozvole da ee ostane sa-mo
kod običnih izjava negodovanja
prema ovim zbivanjima nego da
nadju put za službenu obranu svo-jih
interesa"
Komentirajući o konferenciji
ministara vanjskih poslova Jugo-slavije
Poljske i ćehoslovačke
"Kude Pravo" pUe da "velike za-padne
sile demonstrativno napuš-taju
principe sporazuma u Pots-dam- u
radi čega Je denazifikaciji
zapadno Njemačke ostala "mrtvo
slovo na papiru" a reparacije za
ratnu itetu svedene na neznatne
brojke
"Njemačka — zapadni dio — ko-ja
je pod upravom i kontrolom Ve-like
liritanije Sjedinjenih Država
i Francuske postala je sastavni
dio imperijalističkih planova Sas-tanci
i zborovi na kojima se ras-piruje
mržnja slobodno se održa-vaju
i joS podupiru u zapadnoj
Njemačkoj
"Rudo Pravo" dalje kaže da su
se njemački zapadni susjedi —
Francuska i ttelglja koja su tako-dje- r
bile žrtva njemačke agresije
— svojim sudjelovanjem u "Mar-shallovo- m
planu" i "Zapadnom
bloku" priključile imperijalistič-kom
taboru Njihove vlade su go-tove
da izdaju nacionalne i držav
ne interese
"Stvari stoje sasma drukčije sa
demokratskim zemljama — nagla
Juje "Rude Pravo" Njihove vlade
koje brane istinske interese svojih
naroda nemogu bezbrižno gledati
na dogadjaje u zapadnoj Njema-čkoj
niti dozvoljavati ovako si-stematsko
krSenje medjunarodnih
ugovora Njihova usta nisu zatvo-rena
niti su njihove ruke vezane
kao Sto je slučaj sa zapadnim nje-mačkim
susjedima Radi toga one
mogu i moraju posvetiti ozbiljnu
pažnju zbivanjima u tom dijelu
Europe Sastanak ministara vanj-skih
poslova triju slavenskih ze-malja
biti će manifestacija ovog
stanoviSto
"Značaj tog sastanka za nas sa-stoji
se u tome Ko će on potvr-diti
ispravnu liniju naSe vanjske
politike i dokazati da samo uskom
suradnjom sa slavenskim zemlja-ma
I drugim državama demokrat-skog
tabora rcožemo se obraniti od
bilo kakove moguće njemačke ag-resije
Slavenske zemlje dale su
najveće žrtve u vrijeme rata pro-tiv
fašizma i bal one su te koje
na prvom mjestu traže punu ga-ranciju
koja je bila obećana za
sigurnost Europe i ostalog svijeta
u slučaju bilo kakove moguće nje-mačke
agresije"
Stanoje Simić ministar vanjskih
poslova Jugoslavije govoreći o
značaju ovog sastanka rekao je:
"Čehoslovačka je bila prva žrt-va
njemačke agresije i njemački
imperijalizam nije naižao ni na
najmanji otpor od strane zapadnih
zemalja već naprotiv uživao nji-hovu
potporu i potstrekivanje u
provodjenju natorne Chamberlain-sk- e
minhenaike politike umiriva-nja
"Danas se vile ne može sakriti
činjenicu da zapadne sile provode
istu predratnu politiku u odnosu
na Njemačku i obnavljanje nje-mačkog
imperijalizma u zapadnim
zonama Njemačke
"Politika razdvajanja Njemačke
sa ciljem uspostave zapadne nje-mačke
države je jasan dokaz da i
Njemačka ostaje stalna opasnost
za nafte nove demokratske države '
za mir Europe i cijelog svijeta U j
istom smislu politika vodjena po
zapadnim silama u Austriji daje
podriku ideji "ansehlusa" sto na-dopunjuje
opasnost za naie naro-de
"Sa nesebičnom i odanom surad-njom
a uz pomoć Sovjetskog Sa-veza
snažni i odlučni kao nikada
ranije u našoj historiji nali naro-di
poučeni teikim iskustvima či-ne
sve Sto mogu u živoj i odlučnoj
borbi za mir u svijetu za sprije-ćenj-e
nove katastrofe a za osigu-ranje
svojeg mirnog i slobodnog
razvitka" — zaključio je ministar
Simić
Vvdja poljske delegacije Mod-zelews- ki
govoreći na ovom sas-tanku
naglasio je "da će ovaj sa-stanak
ponovno svijetu dokazati
odlučnost i spremnost Ćehoslova-čke
Poljske i Jugoslavije da se
zalažu i bore za uspostavu stabil-nog
i trajnog mira u Europi
"Meni izgleda nastavio Je Mod
televvski da se trajan mir ne mo--
že postići jednostranim liječenjem
njemačkog problema koji je na
prvom mjestu problem država koje
su susjedi njemačke kao I prob-lem
država koje su najviše dopri-nijele
porazu Hitlerove Njemačke
"Isključujući ovaj princip za-drža- je
se stalnu nesredjenost i sta-bilnost
stanja u Europi i ugrožuje
se ono žto je postignuto zajedni-čkim
zalaganjima
"Ja mislim da glas slavenskih
naroda zaključio je Modzeievreki
čiji je doprinos u pobjedi nad Nje-mačkom
bio toliko velik i čije su
žrtve u toj borbi bile neizmjerne
ne može i nesmije biti ignoriran po
nikome tko u istinu želi brzo 1 pra-vedno
rijeSenje ovog najvažnijeg
europskog posljeratnog problema
"Sa takovim uvjerenjem i želja-ma
mi počimomo naie razgovore"
DA
VODJA ČELIČNE UNIJE H MILLARD POMA2E
Toronto Ont — Izvrini odbor
rudarske unije
Union of Mine Mili and Smelter
Workers) sa gorčinom je primio
izjavu premijera Kinga u
parlamentu da će vlada uzeti
u obzir zahtjev za zabranu dolaska
unljskim u Kana-du
radi njihovog političkog uvje-renja
U vezi toga izvrsni odbor unije
uputio je oStro pismo premijera
za ratnu
u i
i
Montreal — Na masovnoj skup
Stini Vijeća Južnih Sla-ve- na
u nedjelju 22 februara u Mon-treal
u gdje je govorio predstavnik
izvrSnog odbora Vijeća iz Toronta
drug Stevanov sakuplje-na
je svota od 1011 dolara i
centi za pomoć ratnoj siročadi u
Jugoslaviji Time su naši demo-kratski
iseljenici u Montrealu na
jednoj skupStinl ispunili svoj dio
u općoj kampanji za pomoć ratno]
siročadi u Jugoslaviji kako je to
nedavno zaključio glavni odbor Vi-jeća
PARIZ — Prema j Iz Spanije Frankov faMstiČki sud
osudio je od 1 do 6 godina 14 Špa-njolskih
omladinaca je op- tužba teretila da su bili članovi
podzemnog pokreta Zatvoreni su
joi u oktobru 1946 godine
' fjlr USjJJBbCT 4 jPvfcB VJBsMS BrSBBTMBBBSSBBBBW-SBST- N m F j M fli sNnr BsBl JaBBBBB"hk JsBBBBBiSBE£L9 T SBBm VaBl Hb? # AE 3sta'™SBBBBY
Pri lak na pruri $amac-Sarajev- o pri prelazu mosta
sakupilo i pozdratilo trIičantteno djelo svjesne i marljive omladine
Nama treba danas pomoći
kasnije nam trebati
IZ PISMA DVADESETGODIŠNJE DJEVOJKE
SADA NA RIJECI PISMO JE FRIMIO DRUG
UNIJA U PROTIV POKUŠAJA
SE ZABRANI DOLAZAK UNIJSK1M
ORGANIZATORIMA
C REAKCIJU
(International
federal-nom
organizatorima
1014 dolar
siročad Jugoslaviji
Kanadskih
Bogoljub
16
izvještajima
koje
Omladinskoj novoizgradjenog
je neće
POVRATNICA
VANCOUVERU
RUDARSKA BORBI
"Meni se druže Nikola čini da
ste vi jedini koji dobivate moja
pfoma Drugi u Vancouteru ili ili
ne dobivaju ili ne odgovaraju Mo- -
lim vas pronadjite i javite mi da
U la moja puma uopće dolaze u
Vancoutrr ili ne Nebi rado da pi- -
j m badava
Inače vrlo mi je žao da nilko od
tih mojih prijatelja i prijateljica
ne dolazi kući ovog proljeća Ka-žete
da nekoji odgadjaju od prve
do druge grupe od prve do druge
godine Svima takvima rekla bi kad
bi mogla da drugu i treću godinu
i ne trebaju dolaziti ovamo Kad
ti ljudi ne vide potrebe da dodju
danas kad se zemlja izgradjuje
danas kad je potrebno onda ne
trebaju doći ni onda kad bude ste
gotovo
OtaJ nai narod mogao je pretr-pjeti
tcSke četiri godine rata i sa-da
izgradnje pa kako i zašto i mi
ne možemo da žrtvujemo neito To
mi je nerazumljivo Kada smo po-lazili
u na$u staru domovinu re
čeno nara je i usmeno i preko na
Se Štampe da ne ćemo imati sve
ga kao ito smo imali u Kanadi
Kingu u kom se osudjuje i prote-stira
protiv vladinih namjera U
pismu kog su potpisali John Clark
unijski predsjednik Keid Robinson
i Kobert H Carlin unijski pod-predsjedn- ici
se kaže: "Svaki po-kušaj
da se unijskim vodjama
ometa slobodni prelaz granice pod
iz Kotorom da su "komunisti" na-nosi
itetu unijskim naporima da
organizira rudare i time po bol j U
žitot radnika"
U pismu se dalje kaže: "Glavni
razlog zašto unijski todje i orga-nizatori
prelaze granice je taj ito
su glavna industrijska poduzeća
potezana i djeluju s obje strane
I sve dotle dok nema namjera i
predloga da se zabrani prelaz ka
pitalu i njegovim predstavnicima
nepravedno je i ne može biti na
mjere i zabrane prelaza predstav-nicima
radničkih unija"
U posebnoj izjavi izvrSnog od-bora
rudarske unije oštro je osu-dje- n
I C II Millard direktor Uni-ted
Steehrorkers unije koji se je
priključio Taftovoj izjavi i najviSe
dao povoda da se ovo pitanje po-digne
u Kanadi Ta izjava kaže da
nema razloga za ni jednog pamet-nog
radničkog vodju da napuita
Sjedinjene Države i bježi u Kana
du radi Taft-Hartle- jr zakona Pa
metni radnički vodje radit će pod
danim uslovima I borit ee protiv
zakona koji ometaju napredak rad- -
nićkih organizacija
OStra kritika protiv Millarda po-vedena
je I na godiinjoj konvenciji
Cntarijske radničke federacije
ffdje je usvojena rezolucija za je-dinstvo
radničkih redova
Kcčeno nam je i razlog zaSto to
ne ćemo imati i mi smo razumjeli
Sada razumijemo i bolje Jtr vidi
mo da se hrani Šalje za mašine- -
riju koja nam je nuino potrebna
za izvadjanje Petogodišnjeg plana
IlaS u tom Petogodišnjem planu
kojeg izgradjujemo leži na Ja sret-nija
budućnost
Svi ti koji OKiaju neka budu uv-jereni
da će se Jednog dana kajati
ali onda će vrć biti prekasno I
otdje ima narodnih neprijatelja
reakcionaraca koji Sire nezado-oljtv- o
i razne laži medju naro-dom
To kod slabića možda i us-pjet
a ali kod svijesnih radnika i
seljaka kod narodne inteligencije
to ne uspjeva Takva propaganda
ne mole preokrenuti nikog pamet-nog
jer se ljudi utjeravaju da put
kojeg su izabrali natl narodi jest
jedini put koji vodi na Se narode k
sretnijoj budućnosti
Ove godine Je uspostavljen novi
zakon a taj je tko ne radi taj
nemoie dobiti ni prehrambene kar-te
Domaćica u kući mora dobiti
kartu a svi drugi koji mogu radi
ti ti moraju raditi ako će dobiti
svoju prehrambenu kartu Tko je
nesposoban za bilo kakav rad ta- -
PKAG — Savez čehoelovaćkih
novinara je na generalnom sastan-ku
usvojio predlog da --e zabrani
nekoi'm članovima Siriti neistinit
i Štetne informacije o savezu Ćeho-slovačke
sa drugim zemljama
TOKONTO — Cijeli grad To-ronto
i okolica oskudjeva na elek-tričnoj
snosi Centrale po nekoliko
puta na dan zatvaraju elektriku
radi čega zastane sva industrija i
promet Pomanjkanje električne
struje pripisuje se kratkovidnoj
upravi ontarijskog premijera
Drew
U Austriji više od 600
hiljada raseljenih lica
Moskva — List "Krasnaja zve-zd- a"
opširno komentira položaj ra-seljenih
lka u Austriji Prema
statistici austrijske vlade u Aus-triji
ima viie od 600000 raseljenih
lica Američke francuske i britan
ske okupacione vlasti silom ih sa-državaju
u svojim ženama na ive
moguće načine sprečavaj njihovo
repatriranje i primoravaju ih 'da
rade za nisku nagradu Lka koja
su Hitlerovci za vrijeme rata od-veli
sada rade u istim podan rt— i
u kojima su radili i pod Nijesad-m- a
i to po naredjenju vojnih vla-sti
Protiv onih koji odbijaju da
rade primjenjuju se razne represa
lije Nadnice raseljenih lka u a:
ričkoj britanskoj i francuskoj
ni Austrije izuzetno su niske i va- -
riraju izmedju 33 i 77 posto od
najmanje nadnice potrebne za žf -
vot Prisilna upotreba radne snage
velikog broja raseljenih lka u za-padnim
zonama Austrije pile
"Krasnaja zvezda" oživljuje hit-lerovske
metode eksploatacije rad-ne
snage u okupiranim zemljama
Europe
Hiljade ooba
KATIE PAVELIĆ RODJENE U
N KOPAJTIĆ U VANCOUVERU
kav se opskrbljuje kao penzioner
ili stariji narod Svaki mora raditi
jer ko ne radi kod nas taj i ne je-de
jeftinog Oni koji neće da rade
plaćaju za hranu i ste drugo po
dvostruko I tie na slobodnoj pro-daji
U zadrugama hrane ima sa-mo
za radni narod i prehrambene
karte Meni se ovaj zakon jako do-pada
Nedavno smo imali izbore za
Narodni odbor grad Itljeku i Su-Sa- k
Sad je Rijeka i Suiak jedan
grad sa jednim Narodnim odbo-rom
Glasovalo je 99 posto glasača
i od 9S posto glasača 96 posto je
glasovalo za Narodni odbor kojeg
sada imamo
ViSe nemam Sto da vam piSem
nego vas molim pozdravite sve
moje prijatelje i prijateljice — svu
nasu vancouversku omladinu — I
recite im neka dolaze nai narod
ih očekuje PiSite mi kad će doći
brod na proljeće i koliko će naSe
vancouverske omladine doći Svi
ćemo vas lijepo dočekati Odgovo
rite mi Sto prije Drugarski vas
pozdravlja
Katie Pavelić
U
Pariz — Poslije prvog sastan-ka
Privrednog vijeća radi prouča-vanja
odnosa cijena i nadnica se-kretar
francuske Generalne konfe-deracije
rada Pjer Leferea koji je
takedjer prisustvovao sastanku iz-javio
je ovo: "Generalna konfe-deracija
rada smatra da u samo
u toku mjeseca januara ove godine
životni troekovi povećani za 14 po-sto
Ztog ovog najnovijeg skoka
cijena iivotai minimum isneei oko
12000 franaka"
Vijeai predstojećem otvaranju
francu eko-tp- a nek e granke izazva-la
je veliko ogorčenje u francu-skom
javnom Protiv
vladine politike otvorenog podrža-vanja
Praakovog terora francuske
detnokrateke organizacije upućuju
vladi oltre proteste U protestnoj
rezoluciji Druitva Francuska- -
t~MsdnHHHBMNMHiVHHHHHHHHIIJHHnH=
REAKCIJA U CEH0SL0VACK0J
UROTILA SE PROTIV NARODNE
DEMOKRACIJE
OSUDJUJUĆI AGENTE STRANE I DOMAĆE REAKCIJE ĆEHO-SLOVAČ- KI
NAROD SE JOŠ VISE UJEDINJUJE OKO SVO-JIH
DEMOKRATSKIH PARTIJA
I'rag - Desničarski ministri u
vladi premijera Gotttvalda su od-stupili
Općenito se tumači da iza
njihovog odstupa leži plan agenata
strane t domaće reakcije koja po-kua- va
naručiti vladin program za
ostvarenje istinske narodne demo-kracijo
i uništiti narodni front
Politička kriza u čehoslovačkoj
uspjeino be rješava nainom pot-porom
koju imaju demokratske
partije medju radnicima i narodom
općenito Istog dana kada su reak-cionarni
ministri odstupili stotine
hiljada radnika sakupilo se na
glavnom trgu u Pragu pozdrav-ljalo
Je premijera Gottwalda i osu-djiva- lo
urotu reakcije Medju osta-lim
radnici su isticali: "Aivjcla
tlada premijera Gottwalda bez
reakcionaraca 1"
Slične demonstracije protiv
reakcije koja izaziva krizu u vladi
održano su u svim krajevima će-hoslovačke
"NaS narod Je sponda-n- o
i odlučno izrazio zahtjev da se
agenti strane i domaće reakcije vi-S- e
ne vraćaju u vladu" — izjavio
je premijer Gottvvald
USLOVI ŽIVOTA UGUENOKOPAČA ISTOČNIH
PROVINCIJA NEPODNOSIVI
VLADA JE KONTROLU NAD UGLJENOM
PROIZVODNJOM I ODGOVORNOST POPRAVAK
UGLJENOKOPACA
ŽIVOTNI TROŠKOVI FRANCUSKOJ POVEĆALI
SE ZA 14 POSTO
mišljenja
Ottatva 24 Feb — United Mino
VVorkera unija (CCL) poslala Je na
Dominion coal board opiiran me-morandum
o bijednim prilikama u
kojima Živo ugljenokopači u istoč-nim
kanadskim provincijama
Na svakom koraku i u svakom
naselju ugljcnokopača — kalo me-morandum
— vidi s neopisivo si-romaštvo
i zapuitenost da je up-ravo
sramota za vlasti koje o tom
narodu ne vodo računa
Skoro ni jedna ulica nije u
stanju stotine kuća ne
ma vode ni kupatila ot patci su
rastrcieni po ulicama mnoge obl- -
spanija kaže se da Organizacija
ujedinjenih nacija smatra Franka
saveznikom llitlera i Mussolinlja
u ratu i da bi ponovo ot-varanje
francusko-Spansk- e granice
značilo otvoreno podržavanje
Frarkovog terorističkog režima
Ito bi Frankovim eaveznicima 38-ovci- ma
i drugima ratnim zločin-cima
koji su naili utočište kod
Franka olakšalo prelaz u Francu-sku
U zaključku rezolucije se kaže:
"Drultvo Francuska-Spanij- a pozi-va
sve republikance da manifesti-raju
svoju privrženost stvari
Spanike Republike 1 njezinoj bor
bi za slobodu zahtijevajući potpu-ni
prekid svih odnosa s Franko-vo- m
Spanijom — Sto predstavlja
jedino sigurno sredstvo za jačanje
mira i obezbjedjenje Francuske"
GRAOJANI KIRKLAND LAKE NA GLASANJE
1 MARČA
TRA2I SE OD VAS DA ODLUČITE DA U STE ZA NIŽE
CIJENE I OBNOVU KONTROLE
Svi gradjani Kirkland Lake--a svi iznad 18 godina
starosti koji rade u ponedjeljak i raarća dužni su doći
na općinu i glasati xa snižavanje i obnovu kontrole nad
Na akisovnioama će stojati:
1 Jeste li za snižavanje cijena na ona] stupanj kakve
su bBe prije nego je kontrola ukinuta?
2 Jeste li za obnovu kontrole cijena najnužnijoj robi
uključiv hranu odjeću i gorivo?
Stoji na vama da u ponedjeljak 1 marča odgovorite
na ova pitanja keja vas najviše tiite Glasanje će se odr-žati
pod nadzorom —
Citizens' Priče Referendum Commlttee
i
Protu-narodn- a i omruiefio klika
nastojala je neamo rvaruUU vfc&B
program o dalnjera razvoj priv-rede
i proširenju narod demo-kracije
nego 1 otkinatl Cchostovn-čk- u
od saveza sa drugim slaven-skim
zemljama
Reakcija je pokušavate da "nara
onemogući suradnju ea bratskim
slavonskim zemljama i nai avet
sa Sovjetskim Savezom" — kao
je dalje Gottvvald Znači prifelj-ku- je
katastrofu čehoslovačkom na-rodu
"Naia domaća raklja po-taknuta
i poduprta po tranoj reak-ciji
— naglasio je GoUwaW — od-lučila
je uniititi sve Stoje revolu-cija
i sloboda donijela natem naro
SU
DUŽNA PREUZETI
ZA
STANJA
pri-stojnom
prošlom
ajeaama
du"
Koliku potporu narod uitvaju
komunisti 1 drugi demokrati u rje-šavanju
krise koju j itatvata
reakcija za dokaz su mnogobroj-ne
roaolueijo I pozdravi Gottwakki
u kojima radnici i drugi narodni
slojevi traže da ms bez prekida
nastavi programom i poduzmu sve
mjero protiv planova reakcije
telji živu u trošnim i nezdravim
dasčarama vodu donose is zden-ca
djeca bosa i na pola gola
zdravstevene prilike su užasne vo-da
iz nužnika otvoreno prelazi uz
stanove mnogih ugljenekopaea
bespoetica je stvar koja se ukor-jeni- la
pa Je stoga slika života ug-ljcnokopača
jož žalesnija
Ovo su samo nekoji primjeri mi-zernih
prilika u kojima žive uglje-nokopači
i njihove obitelji Kad se
tome pridoda i ono vrijeme kojeg
ugljenokopači provedu na radu pod
zemljom stvari za njih izgledaju
JoS gore Dok ugljenokopa dodje
pod zemlju on se nažao u abnor-malnom
svijetu time je potpuno
zatvoren od sunca i svježeg zraka
došao Je u smrad vlagu p ražinu I
druge okolnosti koje štetno dje-Iju-ju
po njegovo zdravlje Ozljede
na radu nekad teže nekad lakte
naravi u česte kad radnik osta
ne osakaćen on nema takve pot-pore
na kojoj bi mogao održati
tvoj život
To je samo nekolike očrtih či-njenica
koje dovoljno jasne gevore
zaKo se ugljenokopači bune i zaš-to
vlasti moraju poduzeti draseie-n-e
mjere za popravak mutava živo-ta
i rada u svim naseljima ugije-nokopa- ča
Memorandum United Mine Wer-ke- rs
unije traži od Dominion eeal
board da vlada preuzme kontrolu
nad ugljenom proizvodnjom i od-govornost
za korjenitu promjenu
životnih prilika stanovništva u ru-dsrsk- im
naseljima ietocsih provin-cija
Prilike u naseljima ugljene-kopaea
su zaostale daleko ma pri-lika
u kojima živi narod u ostalim
krajevima zemlje Nessoguee je
razvijati ugljenu mdaetrij i zem-lju
snabdjevati ugljenom s takvom
radnom snagom keja živi u kro-ničnom
stanju nesigurnosti bespo-slici
i socijalnim uslovima koji su
zaostali stotinu godina
Problem života ngljenokopaea je
preotem koji se tiče federalne vla-de
i kojeg vlada mora rjeirti u in-teresu
tamošnjeg naroda i u inte-resu
zemlje kao cjeline
fiANCAJ — Narodna eeJefedi-lačk- a
vojaka Kine zaaseJa je proš-log
tjedna grad Aashan najveće
srediste čelične indastrije u Man-dsur- ijt
Gubitak ovog grada prk-na- je
1 vlada CMang Kai-shek- a či-je
trupe su :jz ovom predjelu do
nogu potučene
SJEVERNI fiENSI "KINA —
Ostobodjeni teritorij Kine broji da-nas
ISO milijuna stanovnika Teri-torij
se proteže na 1506700 čet
vornih milja po veličini toliki kao
Indija ili 10 puta veći od Japana
'' H
I
S
i Sr
1
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, February 24, 1948 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1948-02-24 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | NovotD4000328 |
Description
| Title | 000090 |
| OCR text | iiijIppTjl lanijfflDiifiiapiufc r- - v ia''? T1 BuigfT' ll""W a 1 L ' "jssjssj jf j Jg ssBBBBBBBBBSBSSBMBWsW!mTm'SS"SPS''S)Bwwae —sfi?™!T?'?9 j i nr ADRESA NOVOSTL-20- 6 POMOGNIMO NAŠKU Adelmde St W Toronto 1 OnL Canada NARODU U JUGOSLA-CIJENA: VIJI U OBNOVI I IZ-GRAD-NJI Za Kanadu 5500 godišnje ZEMLJE Za sve druge zemlje $600 I JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God VUL Broj 1188 TORONTO ONTARIO TUESDAY FEBRUARY 24TH 1948 VoL Vm No 1188 Demokratske zemlje nemogu ravnodušno gledati na zbiva-nja u Zapadnoj Njemačkoj KONFERENCIJA MINISTARA VANJSKIH POSLOVA JUGOSLA VIJE ĆEHOSLOVAČKE I POLJSKE U PRAGU Trag 18 Feb — Jugoslavenska delegacija na ćelu sa ministrom vanjskih poslova Stanoje Simićem stigla je u Trag na konferenciju ministara vanjskih poslova ćeho-lovai- ke Poljske i Jugoslavije za raspravu po pitanju Njemačke Izjutra je jugoslavenska i polj-ska delegacija posjetila čehoelova-čk- a ministarstva unutrašnjih i vanjskih poslova Poslije toga odr-žano je formalno zasjedanje a za-tim je delegacija posjetila pred-sjednika Narodne skupštine Jose- - fa Davida i premijera Gottwalda Čchoslovačkl zamjenik ministar-stva vanjskih poslova dr Klemen-t- l u svom radio govoru o konfe-renciji delegacije u Pragu je re-kao: "Postojeće činjenice revizija principa Potedamskog ugovora prvenstvo koje se daje Njemačkoj pod "Marshallovim planom" Lon-donska konferencija Vijeća minis-tara vanjskih poslova "Frankfur-sk- i čarter" 1 mnoga druga zbiva-nja u zapadnoj Njemačkoj traže da sve države i narodi koji su bili prve žrtve njemačkog imperijaliz-ma i uložili tako velike napore u borbi protiv istog podignu svoj glas i nedozvole da ee ostane sa-mo kod običnih izjava negodovanja prema ovim zbivanjima nego da nadju put za službenu obranu svo-jih interesa" Komentirajući o konferenciji ministara vanjskih poslova Jugo-slavije Poljske i ćehoslovačke "Kude Pravo" pUe da "velike za-padne sile demonstrativno napuš-taju principe sporazuma u Pots-dam- u radi čega Je denazifikaciji zapadno Njemačke ostala "mrtvo slovo na papiru" a reparacije za ratnu itetu svedene na neznatne brojke "Njemačka — zapadni dio — ko-ja je pod upravom i kontrolom Ve-like liritanije Sjedinjenih Država i Francuske postala je sastavni dio imperijalističkih planova Sas-tanci i zborovi na kojima se ras-piruje mržnja slobodno se održa-vaju i joS podupiru u zapadnoj Njemačkoj "Rudo Pravo" dalje kaže da su se njemački zapadni susjedi — Francuska i ttelglja koja su tako-dje- r bile žrtva njemačke agresije — svojim sudjelovanjem u "Mar-shallovo- m planu" i "Zapadnom bloku" priključile imperijalistič-kom taboru Njihove vlade su go-tove da izdaju nacionalne i držav ne interese "Stvari stoje sasma drukčije sa demokratskim zemljama — nagla Juje "Rude Pravo" Njihove vlade koje brane istinske interese svojih naroda nemogu bezbrižno gledati na dogadjaje u zapadnoj Njema-čkoj niti dozvoljavati ovako si-stematsko krSenje medjunarodnih ugovora Njihova usta nisu zatvo-rena niti su njihove ruke vezane kao Sto je slučaj sa zapadnim nje-mačkim susjedima Radi toga one mogu i moraju posvetiti ozbiljnu pažnju zbivanjima u tom dijelu Europe Sastanak ministara vanj-skih poslova triju slavenskih ze-malja biti će manifestacija ovog stanoviSto "Značaj tog sastanka za nas sa-stoji se u tome Ko će on potvr-diti ispravnu liniju naSe vanjske politike i dokazati da samo uskom suradnjom sa slavenskim zemlja-ma I drugim državama demokrat-skog tabora rcožemo se obraniti od bilo kakove moguće njemačke ag-resije Slavenske zemlje dale su najveće žrtve u vrijeme rata pro-tiv fašizma i bal one su te koje na prvom mjestu traže punu ga-ranciju koja je bila obećana za sigurnost Europe i ostalog svijeta u slučaju bilo kakove moguće nje-mačke agresije" Stanoje Simić ministar vanjskih poslova Jugoslavije govoreći o značaju ovog sastanka rekao je: "Čehoslovačka je bila prva žrt-va njemačke agresije i njemački imperijalizam nije naižao ni na najmanji otpor od strane zapadnih zemalja već naprotiv uživao nji-hovu potporu i potstrekivanje u provodjenju natorne Chamberlain-sk- e minhenaike politike umiriva-nja "Danas se vile ne može sakriti činjenicu da zapadne sile provode istu predratnu politiku u odnosu na Njemačku i obnavljanje nje-mačkog imperijalizma u zapadnim zonama Njemačke "Politika razdvajanja Njemačke sa ciljem uspostave zapadne nje-mačke države je jasan dokaz da i Njemačka ostaje stalna opasnost za nafte nove demokratske države ' za mir Europe i cijelog svijeta U j istom smislu politika vodjena po zapadnim silama u Austriji daje podriku ideji "ansehlusa" sto na-dopunjuje opasnost za naie naro-de "Sa nesebičnom i odanom surad-njom a uz pomoć Sovjetskog Sa-veza snažni i odlučni kao nikada ranije u našoj historiji nali naro-di poučeni teikim iskustvima či-ne sve Sto mogu u živoj i odlučnoj borbi za mir u svijetu za sprije-ćenj-e nove katastrofe a za osigu-ranje svojeg mirnog i slobodnog razvitka" — zaključio je ministar Simić Vvdja poljske delegacije Mod-zelews- ki govoreći na ovom sas-tanku naglasio je "da će ovaj sa-stanak ponovno svijetu dokazati odlučnost i spremnost Ćehoslova-čke Poljske i Jugoslavije da se zalažu i bore za uspostavu stabil-nog i trajnog mira u Europi "Meni izgleda nastavio Je Mod televvski da se trajan mir ne mo-- že postići jednostranim liječenjem njemačkog problema koji je na prvom mjestu problem država koje su susjedi njemačke kao I prob-lem država koje su najviše dopri-nijele porazu Hitlerove Njemačke "Isključujući ovaj princip za-drža- je se stalnu nesredjenost i sta-bilnost stanja u Europi i ugrožuje se ono žto je postignuto zajedni-čkim zalaganjima "Ja mislim da glas slavenskih naroda zaključio je Modzeievreki čiji je doprinos u pobjedi nad Nje-mačkom bio toliko velik i čije su žrtve u toj borbi bile neizmjerne ne može i nesmije biti ignoriran po nikome tko u istinu želi brzo 1 pra-vedno rijeSenje ovog najvažnijeg europskog posljeratnog problema "Sa takovim uvjerenjem i želja-ma mi počimomo naie razgovore" DA VODJA ČELIČNE UNIJE H MILLARD POMA2E Toronto Ont — Izvrini odbor rudarske unije Union of Mine Mili and Smelter Workers) sa gorčinom je primio izjavu premijera Kinga u parlamentu da će vlada uzeti u obzir zahtjev za zabranu dolaska unljskim u Kana-du radi njihovog političkog uvje-renja U vezi toga izvrsni odbor unije uputio je oStro pismo premijera za ratnu u i i Montreal — Na masovnoj skup Stini Vijeća Južnih Sla-ve- na u nedjelju 22 februara u Mon-treal u gdje je govorio predstavnik izvrSnog odbora Vijeća iz Toronta drug Stevanov sakuplje-na je svota od 1011 dolara i centi za pomoć ratnoj siročadi u Jugoslaviji Time su naši demo-kratski iseljenici u Montrealu na jednoj skupStinl ispunili svoj dio u općoj kampanji za pomoć ratno] siročadi u Jugoslaviji kako je to nedavno zaključio glavni odbor Vi-jeća PARIZ — Prema j Iz Spanije Frankov faMstiČki sud osudio je od 1 do 6 godina 14 Špa-njolskih omladinaca je op- tužba teretila da su bili članovi podzemnog pokreta Zatvoreni su joi u oktobru 1946 godine ' fjlr USjJJBbCT 4 jPvfcB VJBsMS BrSBBTMBBBSSBBBBW-SBST- N m F j M fli sNnr BsBl JaBBBBB"hk JsBBBBBiSBE£L9 T SBBm VaBl Hb? # AE 3sta'™SBBBBY Pri lak na pruri $amac-Sarajev- o pri prelazu mosta sakupilo i pozdratilo trIičantteno djelo svjesne i marljive omladine Nama treba danas pomoći kasnije nam trebati IZ PISMA DVADESETGODIŠNJE DJEVOJKE SADA NA RIJECI PISMO JE FRIMIO DRUG UNIJA U PROTIV POKUŠAJA SE ZABRANI DOLAZAK UNIJSK1M ORGANIZATORIMA C REAKCIJU (International federal-nom organizatorima 1014 dolar siročad Jugoslaviji Kanadskih Bogoljub 16 izvještajima koje Omladinskoj novoizgradjenog je neće POVRATNICA VANCOUVERU RUDARSKA BORBI "Meni se druže Nikola čini da ste vi jedini koji dobivate moja pfoma Drugi u Vancouteru ili ili ne dobivaju ili ne odgovaraju Mo- - lim vas pronadjite i javite mi da U la moja puma uopće dolaze u Vancoutrr ili ne Nebi rado da pi- - j m badava Inače vrlo mi je žao da nilko od tih mojih prijatelja i prijateljica ne dolazi kući ovog proljeća Ka-žete da nekoji odgadjaju od prve do druge grupe od prve do druge godine Svima takvima rekla bi kad bi mogla da drugu i treću godinu i ne trebaju dolaziti ovamo Kad ti ljudi ne vide potrebe da dodju danas kad se zemlja izgradjuje danas kad je potrebno onda ne trebaju doći ni onda kad bude ste gotovo OtaJ nai narod mogao je pretr-pjeti tcSke četiri godine rata i sa-da izgradnje pa kako i zašto i mi ne možemo da žrtvujemo neito To mi je nerazumljivo Kada smo po-lazili u na$u staru domovinu re čeno nara je i usmeno i preko na Se Štampe da ne ćemo imati sve ga kao ito smo imali u Kanadi Kingu u kom se osudjuje i prote-stira protiv vladinih namjera U pismu kog su potpisali John Clark unijski predsjednik Keid Robinson i Kobert H Carlin unijski pod-predsjedn- ici se kaže: "Svaki po-kušaj da se unijskim vodjama ometa slobodni prelaz granice pod iz Kotorom da su "komunisti" na-nosi itetu unijskim naporima da organizira rudare i time po bol j U žitot radnika" U pismu se dalje kaže: "Glavni razlog zašto unijski todje i orga-nizatori prelaze granice je taj ito su glavna industrijska poduzeća potezana i djeluju s obje strane I sve dotle dok nema namjera i predloga da se zabrani prelaz ka pitalu i njegovim predstavnicima nepravedno je i ne može biti na mjere i zabrane prelaza predstav-nicima radničkih unija" U posebnoj izjavi izvrSnog od-bora rudarske unije oštro je osu-dje- n I C II Millard direktor Uni-ted Steehrorkers unije koji se je priključio Taftovoj izjavi i najviSe dao povoda da se ovo pitanje po-digne u Kanadi Ta izjava kaže da nema razloga za ni jednog pamet-nog radničkog vodju da napuita Sjedinjene Države i bježi u Kana du radi Taft-Hartle- jr zakona Pa metni radnički vodje radit će pod danim uslovima I borit ee protiv zakona koji ometaju napredak rad- - nićkih organizacija OStra kritika protiv Millarda po-vedena je I na godiinjoj konvenciji Cntarijske radničke federacije ffdje je usvojena rezolucija za je-dinstvo radničkih redova Kcčeno nam je i razlog zaSto to ne ćemo imati i mi smo razumjeli Sada razumijemo i bolje Jtr vidi mo da se hrani Šalje za mašine- - riju koja nam je nuino potrebna za izvadjanje Petogodišnjeg plana IlaS u tom Petogodišnjem planu kojeg izgradjujemo leži na Ja sret-nija budućnost Svi ti koji OKiaju neka budu uv-jereni da će se Jednog dana kajati ali onda će vrć biti prekasno I otdje ima narodnih neprijatelja reakcionaraca koji Sire nezado-oljtv- o i razne laži medju naro-dom To kod slabića možda i us-pjet a ali kod svijesnih radnika i seljaka kod narodne inteligencije to ne uspjeva Takva propaganda ne mole preokrenuti nikog pamet-nog jer se ljudi utjeravaju da put kojeg su izabrali natl narodi jest jedini put koji vodi na Se narode k sretnijoj budućnosti Ove godine Je uspostavljen novi zakon a taj je tko ne radi taj nemoie dobiti ni prehrambene kar-te Domaćica u kući mora dobiti kartu a svi drugi koji mogu radi ti ti moraju raditi ako će dobiti svoju prehrambenu kartu Tko je nesposoban za bilo kakav rad ta- - PKAG — Savez čehoelovaćkih novinara je na generalnom sastan-ku usvojio predlog da --e zabrani nekoi'm članovima Siriti neistinit i Štetne informacije o savezu Ćeho-slovačke sa drugim zemljama TOKONTO — Cijeli grad To-ronto i okolica oskudjeva na elek-tričnoj snosi Centrale po nekoliko puta na dan zatvaraju elektriku radi čega zastane sva industrija i promet Pomanjkanje električne struje pripisuje se kratkovidnoj upravi ontarijskog premijera Drew U Austriji više od 600 hiljada raseljenih lica Moskva — List "Krasnaja zve-zd- a" opširno komentira položaj ra-seljenih lka u Austriji Prema statistici austrijske vlade u Aus-triji ima viie od 600000 raseljenih lica Američke francuske i britan ske okupacione vlasti silom ih sa-državaju u svojim ženama na ive moguće načine sprečavaj njihovo repatriranje i primoravaju ih 'da rade za nisku nagradu Lka koja su Hitlerovci za vrijeme rata od-veli sada rade u istim podan rt— i u kojima su radili i pod Nijesad-m- a i to po naredjenju vojnih vla-sti Protiv onih koji odbijaju da rade primjenjuju se razne represa lije Nadnice raseljenih lka u a: ričkoj britanskoj i francuskoj ni Austrije izuzetno su niske i va- - riraju izmedju 33 i 77 posto od najmanje nadnice potrebne za žf - vot Prisilna upotreba radne snage velikog broja raseljenih lka u za-padnim zonama Austrije pile "Krasnaja zvezda" oživljuje hit-lerovske metode eksploatacije rad-ne snage u okupiranim zemljama Europe Hiljade ooba KATIE PAVELIĆ RODJENE U N KOPAJTIĆ U VANCOUVERU kav se opskrbljuje kao penzioner ili stariji narod Svaki mora raditi jer ko ne radi kod nas taj i ne je-de jeftinog Oni koji neće da rade plaćaju za hranu i ste drugo po dvostruko I tie na slobodnoj pro-daji U zadrugama hrane ima sa-mo za radni narod i prehrambene karte Meni se ovaj zakon jako do-pada Nedavno smo imali izbore za Narodni odbor grad Itljeku i Su-Sa- k Sad je Rijeka i Suiak jedan grad sa jednim Narodnim odbo-rom Glasovalo je 99 posto glasača i od 9S posto glasača 96 posto je glasovalo za Narodni odbor kojeg sada imamo ViSe nemam Sto da vam piSem nego vas molim pozdravite sve moje prijatelje i prijateljice — svu nasu vancouversku omladinu — I recite im neka dolaze nai narod ih očekuje PiSite mi kad će doći brod na proljeće i koliko će naSe vancouverske omladine doći Svi ćemo vas lijepo dočekati Odgovo rite mi Sto prije Drugarski vas pozdravlja Katie Pavelić U Pariz — Poslije prvog sastan-ka Privrednog vijeća radi prouča-vanja odnosa cijena i nadnica se-kretar francuske Generalne konfe-deracije rada Pjer Leferea koji je takedjer prisustvovao sastanku iz-javio je ovo: "Generalna konfe-deracija rada smatra da u samo u toku mjeseca januara ove godine životni troekovi povećani za 14 po-sto Ztog ovog najnovijeg skoka cijena iivotai minimum isneei oko 12000 franaka" Vijeai predstojećem otvaranju francu eko-tp- a nek e granke izazva-la je veliko ogorčenje u francu-skom javnom Protiv vladine politike otvorenog podrža-vanja Praakovog terora francuske detnokrateke organizacije upućuju vladi oltre proteste U protestnoj rezoluciji Druitva Francuska- - t~MsdnHHHBMNMHiVHHHHHHHHIIJHHnH= REAKCIJA U CEH0SL0VACK0J UROTILA SE PROTIV NARODNE DEMOKRACIJE OSUDJUJUĆI AGENTE STRANE I DOMAĆE REAKCIJE ĆEHO-SLOVAČ- KI NAROD SE JOŠ VISE UJEDINJUJE OKO SVO-JIH DEMOKRATSKIH PARTIJA I'rag - Desničarski ministri u vladi premijera Gotttvalda su od-stupili Općenito se tumači da iza njihovog odstupa leži plan agenata strane t domaće reakcije koja po-kua- va naručiti vladin program za ostvarenje istinske narodne demo-kracijo i uništiti narodni front Politička kriza u čehoslovačkoj uspjeino be rješava nainom pot-porom koju imaju demokratske partije medju radnicima i narodom općenito Istog dana kada su reak-cionarni ministri odstupili stotine hiljada radnika sakupilo se na glavnom trgu u Pragu pozdrav-ljalo Je premijera Gottwalda i osu-djiva- lo urotu reakcije Medju osta-lim radnici su isticali: "Aivjcla tlada premijera Gottwalda bez reakcionaraca 1" Slične demonstracije protiv reakcije koja izaziva krizu u vladi održano su u svim krajevima će-hoslovačke "NaS narod Je sponda-n- o i odlučno izrazio zahtjev da se agenti strane i domaće reakcije vi-S- e ne vraćaju u vladu" — izjavio je premijer Gottvvald USLOVI ŽIVOTA UGUENOKOPAČA ISTOČNIH PROVINCIJA NEPODNOSIVI VLADA JE KONTROLU NAD UGLJENOM PROIZVODNJOM I ODGOVORNOST POPRAVAK UGLJENOKOPACA ŽIVOTNI TROŠKOVI FRANCUSKOJ POVEĆALI SE ZA 14 POSTO mišljenja Ottatva 24 Feb — United Mino VVorkera unija (CCL) poslala Je na Dominion coal board opiiran me-morandum o bijednim prilikama u kojima Živo ugljenokopači u istoč-nim kanadskim provincijama Na svakom koraku i u svakom naselju ugljcnokopača — kalo me-morandum — vidi s neopisivo si-romaštvo i zapuitenost da je up-ravo sramota za vlasti koje o tom narodu ne vodo računa Skoro ni jedna ulica nije u stanju stotine kuća ne ma vode ni kupatila ot patci su rastrcieni po ulicama mnoge obl- - spanija kaže se da Organizacija ujedinjenih nacija smatra Franka saveznikom llitlera i Mussolinlja u ratu i da bi ponovo ot-varanje francusko-Spansk- e granice značilo otvoreno podržavanje Frarkovog terorističkog režima Ito bi Frankovim eaveznicima 38-ovci- ma i drugima ratnim zločin-cima koji su naili utočište kod Franka olakšalo prelaz u Francu-sku U zaključku rezolucije se kaže: "Drultvo Francuska-Spanij- a pozi-va sve republikance da manifesti-raju svoju privrženost stvari Spanike Republike 1 njezinoj bor bi za slobodu zahtijevajući potpu-ni prekid svih odnosa s Franko-vo- m Spanijom — Sto predstavlja jedino sigurno sredstvo za jačanje mira i obezbjedjenje Francuske" GRAOJANI KIRKLAND LAKE NA GLASANJE 1 MARČA TRA2I SE OD VAS DA ODLUČITE DA U STE ZA NIŽE CIJENE I OBNOVU KONTROLE Svi gradjani Kirkland Lake--a svi iznad 18 godina starosti koji rade u ponedjeljak i raarća dužni su doći na općinu i glasati xa snižavanje i obnovu kontrole nad Na akisovnioama će stojati: 1 Jeste li za snižavanje cijena na ona] stupanj kakve su bBe prije nego je kontrola ukinuta? 2 Jeste li za obnovu kontrole cijena najnužnijoj robi uključiv hranu odjeću i gorivo? Stoji na vama da u ponedjeljak 1 marča odgovorite na ova pitanja keja vas najviše tiite Glasanje će se odr-žati pod nadzorom — Citizens' Priče Referendum Commlttee i Protu-narodn- a i omruiefio klika nastojala je neamo rvaruUU vfc&B program o dalnjera razvoj priv-rede i proširenju narod demo-kracije nego 1 otkinatl Cchostovn-čk- u od saveza sa drugim slaven-skim zemljama Reakcija je pokušavate da "nara onemogući suradnju ea bratskim slavonskim zemljama i nai avet sa Sovjetskim Savezom" — kao je dalje Gottvvald Znači prifelj-ku- je katastrofu čehoslovačkom na-rodu "Naia domaća raklja po-taknuta i poduprta po tranoj reak-ciji — naglasio je GoUwaW — od-lučila je uniititi sve Stoje revolu-cija i sloboda donijela natem naro SU DUŽNA PREUZETI ZA STANJA pri-stojnom prošlom ajeaama du" Koliku potporu narod uitvaju komunisti 1 drugi demokrati u rje-šavanju krise koju j itatvata reakcija za dokaz su mnogobroj-ne roaolueijo I pozdravi Gottwakki u kojima radnici i drugi narodni slojevi traže da ms bez prekida nastavi programom i poduzmu sve mjero protiv planova reakcije telji živu u trošnim i nezdravim dasčarama vodu donose is zden-ca djeca bosa i na pola gola zdravstevene prilike su užasne vo-da iz nužnika otvoreno prelazi uz stanove mnogih ugljenekopaea bespoetica je stvar koja se ukor-jeni- la pa Je stoga slika života ug-ljcnokopača jož žalesnija Ovo su samo nekoji primjeri mi-zernih prilika u kojima žive uglje-nokopači i njihove obitelji Kad se tome pridoda i ono vrijeme kojeg ugljenokopači provedu na radu pod zemljom stvari za njih izgledaju JoS gore Dok ugljenokopa dodje pod zemlju on se nažao u abnor-malnom svijetu time je potpuno zatvoren od sunca i svježeg zraka došao Je u smrad vlagu p ražinu I druge okolnosti koje štetno dje-Iju-ju po njegovo zdravlje Ozljede na radu nekad teže nekad lakte naravi u česte kad radnik osta ne osakaćen on nema takve pot-pore na kojoj bi mogao održati tvoj život To je samo nekolike očrtih či-njenica koje dovoljno jasne gevore zaKo se ugljenokopači bune i zaš-to vlasti moraju poduzeti draseie-n-e mjere za popravak mutava živo-ta i rada u svim naseljima ugije-nokopa- ča Memorandum United Mine Wer-ke- rs unije traži od Dominion eeal board da vlada preuzme kontrolu nad ugljenom proizvodnjom i od-govornost za korjenitu promjenu životnih prilika stanovništva u ru-dsrsk- im naseljima ietocsih provin-cija Prilike u naseljima ugljene-kopaea su zaostale daleko ma pri-lika u kojima živi narod u ostalim krajevima zemlje Nessoguee je razvijati ugljenu mdaetrij i zem-lju snabdjevati ugljenom s takvom radnom snagom keja živi u kro-ničnom stanju nesigurnosti bespo-slici i socijalnim uslovima koji su zaostali stotinu godina Problem života ngljenokopaea je preotem koji se tiče federalne vla-de i kojeg vlada mora rjeirti u in-teresu tamošnjeg naroda i u inte-resu zemlje kao cjeline fiANCAJ — Narodna eeJefedi-lačk- a vojaka Kine zaaseJa je proš-log tjedna grad Aashan najveće srediste čelične indastrije u Man-dsur- ijt Gubitak ovog grada prk-na- je 1 vlada CMang Kai-shek- a či-je trupe su :jz ovom predjelu do nogu potučene SJEVERNI fiENSI "KINA — Ostobodjeni teritorij Kine broji da-nas ISO milijuna stanovnika Teri-torij se proteže na 1506700 čet vornih milja po veličini toliki kao Indija ili 10 puta veći od Japana '' H I S i Sr 1 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000090
