Jedinstvo, February 17, 1961

              i
шјха&шУШк IBaiiiiiihf
(tfflftgra#№iiir-iiifjji.rr'"ffiifffyi- g
£--
5 vagl3?? -"-
-г"
TOIJONTO, FRIDAY. FEBRUARY 17. 19G1
Hammarskjod kompromitirao UN, neka odstupi!
IisspeiriialSs 1 soragu napsste Korago!
Sfanoviste kanadske vlacle
Vijeeti iz Ottawe knzu da jo minister vanjskih poslo-v- a
Howard Green vcoma ljut.
Ovo eu zaista dani boli i gnjova. АП muSko ubijstvo
Patrica Lumumbe nijc ono Sto je razljutilo Greena.
Vijeeti pokazuju da je gosp. Green bio doeta miran
kad je u parlamontu komentarisao ovaj straSni zlodin.
On nije imao oStrih rijeci га ubice. Rekao jc samo to da
"kanadska vlada zali nasiljo" (deplores acts viol-ence),
i to zato Sto "ubijstvo no ce niSia rjeSiti", nego
de."komplicirati ionako toSki zadatak UN" u Kongu.
Najbolje Sto jc imao da kazo za Lumumbu jo to da jo
bio "filan parlamonta" i da jo "formirao pmi vladu ne-zavisn- og
Konga".
Green so uncraspolozio kasnijc, kad jo dosla
da je Sovjctski Savcz Hammarskjolda optuzio z„ sauce-sniltv- o
u ubijstvu Lumumbo i izjavio da ga vi§e no pri-zna- jo
za funkcionera UN.
Green se na to osvmuo u parlamontu i na tolevizi-JI- .
Odmah jo pozvao sovjetskog ambasadora da mu sao-p- ci
stanovistc kanadsko vladc.
Green ima razloga da budo zabrinut za daljni raz-v- oj
dogadjaja, ali njegovo izbjegavanjo da oStro osudi
zloSin i Istupanjo u obranu Hammarskjolda no ostavlja-j- u
najbolji utisak.
Kakvo mogu biti posljcdicc takvog stanoviSta? Zar
nije jasno da su so Ujedinjeno Nacijc teSko kompro-mitiral- o
u Kongu? Tko mozo ozbiljno tvrditi da najve-c- u
odgovornost za to no snosi Hammarskjold? Zar ni-je
jasno da se sada mora poci drugim putcm ncgo so lo
Mora so to uraditi i rali buducnosti Konga i Ujcdinjenih
Nacija i — cijelog covjecanstva ! Kad Green ustajo u
obranu Hammarskjolda, onda on no samo stavlja pecat
odabravanja na ono Sto so dogodilo, nego so takodjer
suprostavlja promijeni ulogo UN u Kongu.
Ovakvo stanovisto mozo samo da izazove zabrinu-tos- t.
Kuda to vodi? Zar Kongo mora da postane druga
Korcja?
Odluko Ujcdinjenih Nacija o Kongu su bile pravil-ne- ,
samo ih Hammarskjold nijc sprovodio, nego je isao
na ruku kolonijalistima i njihovim sluznicima. Zadatak
Ujcdinjenih Nacija je bio da sprijece bclgijski napadaj
na Kongo, da osiguraju njegovu nczavisnost i teritorijlni
integritct. Taj zadatak Ujedinjeno Nacijc su prihvatile
na poziv zakonitc kongoansko vladc, kojoj je na celu sta-ja- o
Patrice Lumumba. Medjutim, bclgijski kolonijalisti
se jo3 uvijek nalazc u Kongu (oni su potpuni gospodari
u Katangi i stojc iza "jakog c"ovjeka" Mobute), Kongo
jo rastrgan, centralna vlada potkopana, a njegov hrabri
vodja Lumumba pod zcmljom. Svc se to dogodilo pod
zastavom Ujcdinjenih Nacija. To je plod Hammarskjol-dov- a
rada.
TeSka Ijaga baccna jc na Ujedinjeno Nacije. Nje-zin- a
zastava jc uprskana krvlju kongoanskog prmijera
. . . Trcba ju oprati . . . Trcba ispravit ncpravdu kon-goaneko- m
narodu . . . Ubice trcba izvesti prod medjuna-rodn- i
sud . . . Holgijanskc impcrijalistc trcba istjerati na-lK)I- je
. . Kongoanskoj vladi sa sjediStem u Stanleyville
treba dati svaku mogucu pomoc u njczinim pokuSajima
da uvedc red i obnovi normalan iivot.
To je put naprijed . . .
Hoiba ncznposlcnih
u Vancouvcru
Vancouver. B C — Na 7.
februara ovdje jc odrzan bc-sposleni-cki
miting i demon-stracija
u kojoj je uzelo uce-sc- a
prcko 500 radnika. I)e-monstra- nti
su u mirnom mar-s-u
posli j)red gradsku zgra-d- u
i podnijoli zahtjeve gra-dsk- oj
upravi. Trazili su brzu
akciju protiv besposlice.
Sada se organizira Jedna
velika dolcgacija za G. mar-t- a
na provincijalnu vladu u
Victoriji. Nastoji se iznaj
miti broi, koji cP voziti de-legac- iju
u Victoriju premijo-r- u
Bcnnettu, i zahtjevati da
ispuni obecanja kojo je dao
u vrijemc provincijalnih iz-bo- ra.
Duinost je svakog glasa-c- a da podpomaze ovu vaznu
akciju besposlenih radnika.
J.S.
VOL. XIII. No. IP, (HOG)
of
vijest
PER COPY- -
__ мид .гтд— mi ттшшш gBCWTTlP'lTTlBMWiMfBIffMB!TPIfBJBPiCytrBMrTtrMWHWKWBl!Zr41fcTDfflB,lOB'ftJtfl'Tl,Tr
1 da
-- ХГ~Ч
U Vijecu sigurnosti
U Vijecu sigurnosti Ujedi-- ' Nacijc trcba da obustavc
njenih Nacija u New Yorku svoje operacije u roku od
vodi se bitka koja ce odluci-imjese- c dana i sve strane tru-t- i
o sudbini Konga i Ujedi- - pe i da so dozvoli samim
njenih Nacija. IKongoancima da upravljaju
SovjeUki Savez ie zauzeo svojim posiovima
stanoviste da je politika ko-ju
je sprovodio generalni se-kret- ar Hammarskjold — su-prot- no odlukama Vijeca si-gurnosti
i Generalne skupS-tin- o
— dovela io sadasnjo
situacije, ukljuciv ubijstva
Lumumbo. Sa torn politikom
treba prekinuti. Zato je pot-rebn- o smjeniti Hammarsk-jolda.
Sovjctski Savez daljo tra-z- i
da so protiv Helgije prim-jen- c kaznene mjere u vidu
prckida diplomatskih odnosa
ili ogranicenja trgovine i sa-obraca- ja.
Sovjctski Savez daljo tra-z- i da se uhapsc zlo6inci Mo-butu
i Combo i izvcdu prod
sud za ubijstvo promijerr.,
Lumumbe Njihove trupe tre-ba
ju biti razoruzane.
Helgijanci moraju na- -
pustiti Kongo.
Mucko ubijstvo Patrisa
Lumumbe i njcgovih surad-nik- a
potreslo je i uzbudilo
cijeli svijet. Do§lo je do bur-ni- h
demonstracija. U Mosk-v- i, Reogradu, Varsavi, Kairu
l drugim gradovima napad
hoce
toga
u
New
nuta stao brani
i crnci ustali
i klicali
Jedan od
Dan Watts
New je da
nisu
koji Cr-nj- e
zgra
i
i
UNION JE
kampanja Union
Miniere
jc
njezinih naredaba).
"New York 5. feb
ruara javio iz da
je Union imala
ProJla je bila
ali za Union
to j0 bila
i
jc vise nc- -
.Ji ' '. T~ Г—
i
TT јУX .f J Jhr--y '
, _ -- л-
Mn.TaK
" ЕАГТИ
тдстчт
Svi
OfAfTW
ШШ,
fylg]
Г
Ota koju iz York put
ветјгчке stanice do Venere. Stanica lanirana rake-to- m
iz teikog je izbacen u orbitu oko Zemlje
raketom. ()o dosad najvei uspjeh u
u svemir.
PRICE 8c
Amerieki
son, Hammarskjold i ostah
zapadni predstavnici gr-cevit- o
odupiru, tvrdcdi da
Sovjctski Savez pot- -
kopa Ujedinjeno Nacije. (U i stvari, Ujedinjeno Nacije je j
na rub propasti doveo Ham-marskjold).
i Hammars-kjoldov- e
izjave popraccne su
o poduzimanju
u istom prav-cu- .
Hammarskjold je izgubio
povjerenje i podrsku
azijskih i africkih zemalja
kojo su ga ranije
Indijski Nehru
je izjavio da cc on poslati
indijske trupe u Kongo na
poziv UN onda se
uvjori da ce to trupe biti
za osiguranje slo-bod- o kongoanskog a
ne za podrzavanje gang- -
Poslijc Ujedinjom sterskih rezima".
Protest! svijetu
sima: "Belgians —
Hands of Congo".
Hurnc scene odigralo su so
u zgradi Nacija
u Yorku za vrijemc za-sjeda- nja Vijeca sigurnosti
Kad je amerieki delcgat Ste- -
su bolgijska diplomats-venso- n da Ham-k- a predstavnihtva. marskjolda prisutni amerieki
riralo so protiv Sjodinjcnih su da protcstira-Drzav- a Nacija ju. Oni su pokojnom
odnosno Hammarskjolda. i osudjivali ameri-Akr- i, glavnom gradu Gaiucku politiku. dc-3.00- 0 studenata su rastrgali monstratora iz
zastavu UN. Yorka izjavio oni
U Montrcalu jc demonst- - mogli da podncsu Stc-riral- o oko 150 africkih stu- - vensovove "hipokritske su-dena- ta posjecuju tamos- - ze" za Hammarskjolda.
univerzitete. Oni su mar-- .nci su poslije pikctovali
sirali prod belgijskim ame- - du UN protestirajuci protiv
rickim konzulatom sa napi-- Hammarskjolda Belgije.
OTKUD POTJECE ZLO?
MINIfiKE IMALA "DOIJHU GODINU"
Relgijska
j0 gospodar Katan-go- .
(Combe samo izvrSioc
Times"
je Brisela
Miniere "do-br-u
godinu".
godina godi-n-a
najvoce tragedije kongo-anskog
naroda,
Miniere godina po-veca- ne
proizvodnje profita.
Bakra proizvela
A _'
V-Y-- H
EABTH
+пкл4 d&qrmm
karta prcnosimo "New Timesa" pokazuje
ttjctske je
sputnjika, koji orijal-ko- m
je f4vjetske nauVe pro-diran- ju
delcgat Steven
so
da
Stevonsonove
prijetnjama
ostrijih mjera
mnogih
podupirale.
premijer
samo ako
upo-trcbljc- ne
naroda
Murd-erers,
Ujcdinjenih
Demonst- -
Ujcdinjenih
U,Lumumbi
go ikad u 51 godine od kad
je osnovana — preko Л00
hiljada mctrikih tona. Proi-zvela
je i kobalta, cinka, u-ranija- ma
i drugih skupih
mctala.
"Times" ka2e da joj je to
omogucilo "to make largo
tax and dividend payments
despite disruption of Congo-lese
economic life".
Porez (tax) je platila 50
milijuna dolara (otud so fi-nanc-ira
zlocinac Combe), ali
se ne navodi svota proXita
u
Kanadski novinar Philip Dcanc u izvjcstaju iz Ujedinjenih
Nacija New Yorku javlja i ovo:
Kanza, predstavnik lumumbisla ovdjc ka.c da cc
' Kongoanci ui'iti svoju djecu, i djecu djece, da zas
tavom Ujcdinjenih Nacija kolonijalizam izvrsio posljcdnji polni-.s- aj da se i umorio borca za slobodu, koii iu UN da
dodje — i neka drupr male zemlje Io uzimi u
ANTOINE GISENGA
Na celu zakonilp кппдоапке
lado u Stanle}iille nalazi sc
Anloinp I'odjen jc 1923.
Го suSetku srednjo skole upisao
se u Leopold ville unhcrzitef, ali
je u tre&] frodini protjeran ibog
aktivnosll. Poslije je u-z- ro u?esa u narodno.
oslobodila?kom pokrrtu.
U martu 1939. Giscnjia je Iza-br- an
za glarnog
Partlje afrifke solidamostl, koja
jc poMala najja?a politRka par
tija u Kongu. Kad je proglaM-n- a
nezaisno't Konga Gienca je
poslao prti polpredsjednik % la-de.
I'oslijp nezakonitoK
premijera I'atrisa Lumumbe, Gi-sen-ga
je preueo todstto cent-raln- e
lade, koja se u
proinriju Orirnlale (zou je i
Ilocna proineija) i proglaila
(an1e)ille a prnremeni filav-n- i
erad.
Kongoantka lada koju prrd-vo- di
Antoine Gisenea uiita po-drJ- ku sih pat riot skill elemena-ta- ,
koji f.e bore protiv imperi-jalilifk- e
za slobmlu,
nezainost i integritct Konga.
Giengotu ladu je owh dana
рг!гпао Sojct4ki Sae, I'jedi.
njena Агарчка I'epublika i neke
druge zemlje. Sovjctski Saez joj
je obecao saku mogucu pomof.
Impcrijalioti zbog toga rilte
jer се odad тоЛ teJe iztoditi
soju prljatu rabotu gu'enja
kongoanskog naroda.
?iio naljednik Patria Lu-mumbe
— Antoine Gisenga!
STANOVISTE
Tanjup prenosi saopcenje jup-elavensk- e
lade povotlom ubijstva
premijera Lumumbe.
Osudjujuci taj zlocin kao djelo
"klike Com,be-Mobutu-Kasa-u- bu.
koja stoji u sluibi stranih
intervencionista, prije svega Ilel
pije". jugoslavenska vlada traii e-nerp- ifne
mjere da se sprijeJi po-jrorSava- nje
situacije.
Jugoslavenska lada predlaie d.
se provede istraga i ustanovi od-Rovorn-ost
za ubijstvo lefa konpo-ansk- e
driave, da se neposredno is
Konga odstrani sve belgijsko vojno
i poluvojno oeoblje, i sve ostalo st-ra- no
osoblje koje nije u sluibi UN,
da se razoruiaju oruiane bande
Combe, Mobutu i Kasavubu. Ako
se nelffija ne povufe iz Konpa u
odredjenom roku, treba primjeniti
odgovarajude sankcije.
$9.000.000 na габип dividen-d- a
i $2,500.000 kao "royal-ties".
U podjeli profita sudjelo-val- i
su belgijski. ongloski i
amerieki kapitalisti.
Eto, od toga potjeco se
Belgijska vlada jo primila zlo Kongu
"Thomas
njihove
predsjednika
JIT.OSLAVIJE
Sredinom mjescca januara u Kanadi je bilo G93 000
nezaposlenih; 1G5.000 vise nego sredinom decembra. i
MG.000 vi§e ncgo u isto doba pro§le godine.
Ovo je broj nezaposlenih od 19 1G. godine.
Ova brojka predstavija 10.8 posto radne snage. (Zna-i- i
da je vilc ncgo od deset radnika bez
Ove jiodatke objavio je biro statistike (Dominion
Bureau of Statistics).
Se povecao broj nezaposlenih u posljednji
mjesec dana (od polovice januara do polovice februa-ra)
? Ako se povedavao istim tempom kao od polovice
decembra do polovice januara, onda je vec presao 800
hiljada.
osnovu toga stvoren jc zakljucak da ce u martu
Tridestla gedina uhitnja
Wan svakog vtorh-- а i pttka
GodUHfa pretpkta:
sa Kemdu 6 Js&ra,
estate strmlji 7 dstero
Adrtse:
479 Queen Street Wett
Toronto S-l- l, Ontario
Telefon ЕЛ 31642
u
jc pod
odri pozvao
nl7;c."
GKcnga.
politicko
aklhnojr
ћармпја
preelila
agresije,
izravnoj
najveci
jedan svakih po-sla- ).
Koliko
Na
Supruga umorcnog Sofa копдоап.чке dr2ae
Lumumbu su ubiii Belgijanci
Sluzbena jugoslavenska
agencija Tanjug javlja da
je Patris Lumumba ubi-je- n
po nckom belgijskom
oficiru.
ZIocin je izvrsen 17. ja-nua- ra
—- istog dana kada
jc Lumumba premjestcn u
Katangu iz Tysnville
Zajedno s Lumumbom
ubijeni su njegovi suradni-ci- ,
ministar Maurice M po-lo
i predsjednik senata Jo-seph
Okito.
Tanjuij kaze da je bel-gijski
oficir najprije ustri- -
"Toronto Daily Stai". poput
Irupih htia na-pad- a
Sovjetski Saez zbog taa
prema generalnom sekretaru UN'
ali prisnaje da
kriviou za ono sto dogodilo
Kongu .noi Zapad, prije sega
llelgija.
"The death of Mr. Lumumba
should Uf unasl on the con- -
icnce of the Ve~t, and partiru
tmnaiyHi'uift.wi.'ni "'цту
jelio Mpolo-- a i kad se Oki-to
nagnuo nad njega da
vidi da li jc mrtav, Belgi-jana- c
mu je ispalio metak
u glavu.
Pola sata kasnije na to
mjesto doveden je Lumum-ba
i ubijen na isti nacin.
Sluzbena verzija da je
Lumumba ubijen po uro-djenici- ma
za pare je pros-t- a laz; to je izmisljeno da
se prikrije zlocin.
Zlocinci moraju biti iz-ved- eni pred medjunarodni
sud i kaznjeni.
Komentari kanadske t a m p e
kapiUili'tickih
Hammarkjoldu,
e u
larly .,f Ilelgium", kae "Star" U
uvddn mi clanku. Dalj pi.e:
"N'ema razloga za sumnju da je
ovo bilo рготШјепо роЈШЛо u-wor- stvo
potaknuto po vladi pro-vinc- ije
Katange, a ne 'pontano
ubijstvo po raspaljenim urodjeni-cinia- .
A lada Katange je lutka
belg jskih kompanikih interesa,
kojp podrzaa belgijska lada.
astavak na str 4)
U januaru 693.000 nezaposSenih, uskoro 900.000
u zomlji biti prcko 900.000 nezaposlenih.
Samo u provinciji Ontario u januaru jo bilo 202.000
nezaposlenih.
(Prcma saopcenju National Employment Sen-ic- e
broj nezaposlenih u Torontu na dan 9. februara iznosio
jc 67.091).
Da li 6c ove brojke imati nekog исшка na stanoviSte
vlade?
Dva dana prije objave podatnka o broju nezaposle-nih
u januaru sisieferski lider Hazen Argue je u parla-ment- u
predloiio da vlada sazove konferenciju o bespo-slic- i.
Ministar rada Starr je odbio. On jc rekao neka ta-kv- u
konferenciju sazivaju radnici (unijc) i poslodavcit
jer to spada u njhov djclokrug.