000005 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ra Va cej dm stfr njb Published every Tuesday and Friday by Jedinstvo Publishing Company, 479 Queen Street West, Toronto 2-- B, Ontario, Canada. VOL. XIII. No. 2 (1095) TORONTO, TUESDAY, JANUARY 10. 1961 PRICE 8c PER COPY Kanada treba mmh da ne diraju Kubu - 0 Dr. James G. Endicott ic pozvao kanadsku vladu da kaze americkoj vladi da Kubu pusti na miru. Ovu poruku uputio je predsjednik Kanadskog ko-ngres mira iz Kube, gdje se nalazi kao izaslanik Svjet-sko- g vijeca mira. On saopcava da je situacija jako napeta. Opasnost invazijo je ozbiljna. Poduzimaju so mjere za obranu. Slijedece jo tckst telcgrama Dr. Endicotta premi-jor- u Dicfcnbakcru: "Hitno potrebno da urjti- - rate na amerifiku vladu da kanadski ri.UEi.Lor. drzi 'ruke daljo od Kubo'. ° Ministar vanjkih poelova How- - Foetoji ozbiljna opasnost a- - arJ Green je izjavio da Kanada meri6kog oruzanog napada-- , za!aie 2a №zIv „ove геПСУ8ке kon- - ja na Kubu. Svjetski mir JO ferencije o Laosu. U medjuvremr-dovc-dc- n U pitanje". nu (dok konferencija aaatane) Kanadski kongres mira ™tra. td l"iu zrazava zadovoljsUo Sto ka-- ,, obici, predsktaovjcnicgi u MKaannajdaav,a,eIndmijce. nadska vlada nastavlja dip- - djunarodnu komisiju za primirje., lomatsko i trgovinskc odno-jo- vi predstavnici bi ipitali situa- - j so sa Kubom. Kongres izra-cij- u i uMnili prcporuke to da so zava nadu da cc to biti nas-tavljc- no usprkos pritisku iz Wasiungiona l jcunug "'Jf" - slabo upuccne kanadskc vnosti. Kongres poziva SVC miroljubive ljudo da u torn smislu piSu prcmijeru Dic-fcnbakcru i clanovima par-lament- a. Ostale vijosti: — U атепбки vojnopo-morsk- u bazu Guantanamo na Kubi stigao jc nosac avi-on- a "Franklin D. Roosevelt" (americka vlada je izjavila da pod nikoju cijenu ne co napustit ovu bazu). — Na dva mjosta u Kubi uhvaccno jc oruzje bacno iz amcriCkih aviona za peto-kolonaS- kc elemente koji trc-baj- u stupiti u akciju po na-pada- ju izvana. — Amcri£ki nasrtaj na Kubu izazvao jo vcliko nc-r.adovolje- tvo u zcmljama I-- a tinskc Amerikc. DoSlo je do bumih demonstracija. — U Ottawu je stigao no-- vi kubanski ambasador A-mer-ico Cruz. On je izjavio da su kanadsko-kubans- ki o-dn- osi "perfektni". Rckao jc da cc kubanska ambasada u Ottawi biti prosircna. U Montrealu cc biti otvorcn kubanski trgovaSki urcd. ZAsTO PADA KANADSKI DOLAR Pod konac godine kanad-ski dolar je naglo pao u od-no- su na amcrifiki. Financij-sk- i struSnjaci navode razne razlogc za to. Jcdni tvrdo da je to skrivio ministar fi-nan-cija Fleming kad jc u nc-davn- om budictu oduzco" nc-k-c konccsije stranim ulaga-cim- a, Drugi opct tvrdc da jc kriv veliki izliv novca u Sjcdinjene Drzavo u obliku dividenda i profita pod ko-nac godine. U svakom slucaju, struj-nja- ci su jedinstveni u ocjeni razloga zasto jo kanadski dolar nckoliko godina bio jaci od amcrickog. To jc zbog velikog priliva amcri-ckog kapitala u zemlju. O-v- aj amcricki novae je prct-vore- n u kanadskc dolarc i tako jc cijena kanadskom dolaru skoCila. Ova jakost kanadskog dolara nije odr-zava- la zdravost kanadskc privrede, ncgo jc to bio znak porasta ameriSke kontrole nad njom. AH sadasnji pad dolara ne znaci slabljcnje атспбкс kontrole nad kanadikom pri-Tedo- m. Kanadski kapital u Kanadi sc povecava i na poduzme. Green je dao na znanje da Ka-nada nije protiv obnove Medju- - Inarodne komioije za primirje, ah da ona treba dobiti nove zadatke, jer viJe nije u pitanju primirje, nego gradjanakl rat. ШЛТЛ.К.ЧШЈМ O AL2IKlr — sTA DA UK? De Gaulle je dobio odobrenje za evoj plan o Alliru. Na referendu-m- u odrianom koncem tjedna za plan je glasalo 20,195.221 a protiv 4,990.222. U Aliiru je glasalo sa-m- o CO poeto glaeaca, a ti pod si-lo- m. St rada? Kako de De Gaulle provesti svoj plan? Da li c"e prc-kinu- tl oruian akcije i traiiti pregovore? To je mogao uraditi i l)ee referenduma da je htjeo. Op&nito se ematra da referen-dumo- m nije rjeSeno niiita. Frcvisc masla U drzavnim skladiStima nagomilftlo so 131 milijun funti masla. Posljednjih ne-koli- ko godina potrosnja ma-sla je opadala za blizu 1 milijun .funti mjesc5no, a ra-sl- a je potroJnja margarina. Nije da narod vise voli margarin od masla, ncgo je jeftiniji (maslo 70 centi fun-t- a, margarin П0 i S5 centi). OCckiva sc da ce vlada pristupiti likvidiranju zali-h- a masla snizenjem cijona na 45 centi. taj na£in §to se jedan dio profita ponovo ula2e. Od pada kanadskog do-lara koristi ce imati izvozni-c- i (cksporteri), a stctc uvo-zni- ci (importcri). Ovi pos-Ijedn- ji ce svojc gubitke pre-bac- iti na potrosace putem povecanja cijena. Visoki tro- - skovi zivota ce porasti jos vi-se. Opcine i provincije ce pla- - cati vise na prilikom isplatc bondova (glavnicc i kama- - ta) prodanih u New Yorku. Ovo ce sigurno donijeti po- - vecanje porcza. Bez razlike da li dolar i- - §ao gore ili dolje, rjeScnja nasih osnovnih ekonomskih problema ne ce biti tako du- - Ro dok na?a privreda budc pod dominacijom Sjcdinje-ni- h Drzava. Grad bez kriminala Pinsk, grad u Bicloruskoi SSR, noma ni policije, ni zat-vor- a. Dobrovoljna sluzba o-ba- vlja dufnosti cuvara jav-no- g porctka. U gradu goto-v- o ncma kriminala. Sve je manji broj pijanaca i skitni-c- a. jed. Drzavs r. Endicott Foruka strajkasima u Rclgiji Unija elcktricarskih i masinskih radnika (UE) uputila je telegramski po zdrav belgijskim radnict-m- a u njihovoj pravednoj borbi. Telegram upucen pre- - ko belgiiskog sindikata i metalaca glasi: "Kanadski elektricars-k- i radnici izrazavaju soli-darno- st belgijskoj radnic-ko- j klasi u njezinoj borbi za sprecavanjc belgijskih monopola da radnicima snize penzije, pomoc u slucaju bolesti i nezapos-lenos- ti da bi odrzali viso-k- e profile kakve su imali od izrabljivanja Konga. Vasa pobjeda ce biti po bjeda radnicke klasc u svim zemljama". UE je uputila poziv Ka-nadsho- m radnickom kon gresu da podrzi borbu belgijskih radnika. Studcnti trazc povlacciijc iz NORAD-- a Pro£log tjedna u Torontu je w-jed- ao 'atude.nt.-k- i parlamenat" (zovu ga i "model parlamenta"), isabran po Rtudentima Torontekog univeritta. "Parlamenat" je imao 97 Лапоа; vecinu u imnli libe-ral!, koji en formirali "ladu", a nudju opoaieijom eu bila i 4 ko-munie- ta. "Parlamenat" je --Misje-dao u protorijama provincijalnoff larlamenata. Na poljdnjem zasjedanju "par-lamenta" donijet je zakljufak da e Kanada povufe iz NOHAD-- a (ameriJko-kanad#- ki ugoor o za-jednifk- oj zrafnoj obrani). Uarojen je i prograin za suzbi-janj- e befptinlice i rjetenje ekonom-skih problema zemlje. Zatrazeno je iekljucenjc Juine Afrike iz Ko-monve- lta i da se nerazvijenim zem-ljama pruii veca pomoc. Interesantno je da je %ecina od-luk- a donijeta jednoglasno. "Kraljcvski kanadski nczaposlcni" U lislu "Toronto Daily Slar" objaIjrno je slijetlcfe pimo: "Primjelio sam dj je gop. Diefcnbaker ihodio odobrenje Kanadkoj legiji (Canadian Lc gion) da moJc dodati Rom ime-n- u rije2 "Ial" (kralje8ka). Volio bi znali da li John mo2e urediti da kanadjki nezapoleni radnici uzmu inic "kraljetski ka. nadski nezaposleni" (I'oyal Ca. nadian I'ncmplojed), pa bi on. da mi nczaposlcni tnoida dobili kraljesku kanadsku penziju u. mjesto kraljekih kanadskih o-bec- anja kojima na.i je John oba. ipao dosad. — Mack Carr." клг~чј? --ДнјЈТи' -- ч tf Tim Пигк Osudjuje "etnicke grope" којв liuskaju na ral i lioce da "svijef pretvore u grobljs" List "Globe and Mail" ja-lj- a da je rabin Abraham L. Feinberg u jednom govoru u Torontu ostro osudio poje-dinc- e i organizacije koje liu-skaju na rat. On je narocito ukazao na "neke ctnicke grupc u Ka-nadi, koje toliko mrze-- Rusi-j- u da ne prezaju pred pcr-spektivo- m nuklearnog rata" Ove grupc bi "pretvorile fvijot u grobljc" da ostvarc svoje antieovjetske ciljevc, rekao je Feinberg. Govorcci u prilog nuklcar - nog iazoruzanja, Feinberg i je upozorio na opasnost po-las- ta ratne psihoze u Kana-di. Militarizmu, fasizmu i oksibicionizmu naklonjcni elementi se organiziraju za gusenje aktivnosti u korist mira. "Oni nastojc da uvjere Kanadjanc da jc traganjc za mirom izdaja. Vec Je osno-van- a organizacija sa izri6i-to- m namjerom da spre6ava aktivnosti za nuklcarno ra-zoruzanje, koje ona progla-sav- a suberzivnim." Ova organizacija se zovc Kanadska liga (Canadian League]. Jcaan ou njcziniu cil'eva jc "ocuvanjc Kanadc kao bijele nacije i ncposred- - no obustavljanjc useljavanja clemenata tudjih kanadskoj naravi i tradicijama". "Ova invazija ljudskih prava, ova antimirovna, an-tirazum- na i antidemokrats-k- a groznica mo?.c da ugrozi dostojanstvo i stabilnost na-2- e zemlje", naglasio jc Fein-berg. On je upozorio da ce "ra-tn- a phihoza" ozbiljno ugro-zit- i slobodu kanadskog na-rod a. Ukazujuci na pokusajc ra-zbijan- ja ncdavnih mitinga CCF-cfcrs- ka ocjena Hazcn Argue, vodja CCF u svojoj novogodisnjoj poru-c- i je kazao: "Pod konzervativcima — kao prije njih pod libcrali-m- a — mi mo2emo oSckivati samo godinu teske besposli-cc- , govor bez akcije o zdrav-stveno- m osiguranju, stara6-k- e penzije od kojih se noda zivjeti ni umrijeti, nastavak slumova, dvoli6nost u pita-nju razoruzanja. davanjc mi'vica nerazvijenim zcmlja-ma kao nadoknadu za izrab-Ijivanj- e u proilosti." Sestog januara navrsio je 70 godina zivota komunistifc-k-i vodja u Kanadi Tim Buck. Rodjen je u Engles- - ! koj. U pozdravu kojega mu je uputio Centralni komitct Komunisticke partije istiCe sc da je on proveo 50 godina u borbi i radu za stvar ka-nadskc radniike klase. Du2-no- st gcneralnog sekretara partije vrsi 30 godina. Sedamdcseti rodjendan Tim Bucka biti ce proslav-Ijc- n po svoj zemlji. U Toron-tu proslava ce biti u petak 3. februara u Palladiumu, 591 Gerard Street. TIM BUCK NAVRslO 70 GODINA za razoruzanje u Torontu j Feinberg je rekao: "Organi-- ' ziranjem ispada oni naetojcj da diskroditiraiu i onemoiru-- l ce kanadskim gradjanima da promi5u mir i zaStite bu-duc- e generacijo od smrti". O razbijackoj djelatnosti Kanadskc lige pisao jc i no-vin- ar Pierre Berton u "To-ronto Daily Star". niSKUIMlNACIJA JEVKEJA Knnsdike banke odbijaju upoe-ivu- ti Jevreje, izjavio je G. R. 1 Carol), direktor odjeljnja za pra- - vifna upolivanje pri minigtareUm rada u Ottawi. Caroll je ovo kazao na konferenciji za ljudska prava, koja je odriana u Torontu u subo tu i nedjelju. Unije protestiraju protiv antisemitizma Na posljcdnjoj sjednici Toronto Labor Council (110.000 clanova) jednogla-sn- o jc osudjena antisemits-k- a litcratura koju Siri firma Jobnston, Everson i Charles-wort- h Ltd., ciji je striji clan, J. George Johnson, flan kra-Ijevs- ke komisije koja sada vo'di istragu o kanadskim publikacijama. Ova firma izdaje mjcse5- - ni list "The Printed Word", kojega dostavlja dnevnoj §tampi i drugim publikaci-jama. U posljodnjcm broju toga lista objavljen jc cla-na- k o "nekim Jevrejima i Kini" (Some Jews and Ch-ina"), u kome so tvrdi da su Jevroji u Evropi i Sjevcrnoj Americi pokrenuli kampa-nj- u za primanje N. R. Kine u Ujedinjenc Nacije. Labor Council je zaklju-5i- o da o ovom dogadjaju o-bavi- jesti IzvrSni odbor Ka-nadskog radniSkog kongrcsa sa preporukom da i on podu zme mjere. Fasisticki lidcr ponovo и drzavnoj sluzbi Javljaju iz Ottawc da se faftieti-k- i "firer" Andre Ilellefuille i da-lj- e nalazi u driavnoj ulbi (minii-tarstv- o traneporta) i da Hada ne namjerava da lita poduzme. ПеПеГиШс jt vodja N'aciitifke partije u Kanadi. On je na tele%-izi-- ji izjavio da mu je cilj uniltenje Jevreja, Стма itd. To jc izazvalo negodovanje u zemlji i ministar Ualcer je izjavio da je Dellefuille sutpendiran sa duinosti. Sada se saznaje da Je ta suspendacija traja la samo tje-- dan dana. Kaiu da Ilellefuille "ni-- je uiinio niita za Mo bi mogao biti pozvan na odgovornost . (Raspi- - rivanje rasne mrtnje i otvoreno j pozivanje na fiziJko ипШепје jed- - nog dijela gradjana nije niJtal) Varsava. — Glavna komi-ig- c sija za istra2ivanje hitlerov-ski- h zloSina u Poljskoj obja- - vila je svoj 12. bilten koji sadrzi iscrpna svjedocanstva c zlocinima kome cc se na proljece suditi u Izraelu. Pored svje-docanstva o istrebljcnju na- - roda sadasnjeg poljskog pri-morj- a, kraja i susjednih dijelova Poljske, u femu je takodjer su'djelovao Ajhman, najva2niji dio knji- - "...I MI SMO DELIC OVOG FROGRESA STO CUDA STVARA ..." — Petar Mraccvic, 1932. Ekonomska situacija u Jugoslaviji OGROZEN ZEV0TN9 STANDARD Javljaiu iz Beograda ("N Y. Times") da je sluzbenai ma i namiestenicima povo cana placa za 10 posto. Ka ze se da je to "pri korak" u vladinom pokusaju da o-dr- zi zivotni standard ove godine protiv jakog infla cionog pritiska. Ovaj pritisak jc jedna po-sljfdi- ca devizne (foreign exchange) i trgova6ke "re-forme- ". Ovaj "novi pro pram", kaze vijest, pred-stavlj- a odbacivanja "uobi-fajen- c komunisticke kontro-le nad vanjskom trgovinoni v korist zapadne (citaj : ka-pitalistick- c) slobodno-trgo-vinsk- e prakse". Jugoslavenska privreda jo i dosad bila pod inflacio-ni-m pritiskom, o cemu govo- - ri porast troskova zivota za 10 posto u prosloj godini prema i)rosjccnom godii njem porastu od 2 do 3 po-sto u 1957., 1958. i 1959 go-dini. Ovaj porast se pripisuje prije svega porastu cijena i stanarinc, hrane i clektrio-n- e onergije. Porasle su i cije-n- e nekih industrijskih pre!-meta- , odrazavajuci, bar dje lomicno, porast investicija. Vlada je uspjela ogranicit investiciono trosenjc u pos-ljednji- m mjosecima godine, ali cijene gradjevinarekog matorijala, diva i drugih predmeta su vec bile skoci- - lc. Kriticko pitanje je daljno kretanje cijena hrane, posto prosjecni radnik trosi vise od polovicu na prehra- - nu svoje ouiteiji. viadine statistiko pokazuju da su u drugoj polovici 1900. najvi-t- o poraslo cijene vo5a, povr-c- a i svjezeg mesa. List "Ekonomska politi-ka- " pise da su radnifke na-dni- ce porasle, ali taj porast I Jo manji od porasta cijena trzistu. Zabrinutost za cijene hra-ne izaziva nova izmjcni6na vrijednost dinara (750 dina-r- a za jedan ameri6ki dolar) — to cc prouzrocit pove3a-nj- e cijena poljoprivrcdnih proizvoda. Do toga cc doci zato sto ce cijena jugoslavenskih po-ljoprivrcdnih proizvoda na vanjskom trziJtu pasti, Sto cc povecati zahtjcv za nji-m- a. To cc znaciti manje po- - ijopnvrednih proizvoda na domacem trziJtu i povecanje cijena. Usprko3 ovim opasnosti- - ma. juiroslavcnski ckonom- - skJ stru6njaci racunaju da , .... cc vlada uspjcti da spnjeci sna2enje zivotnog standarda H OSl'gura malo povecanje. su svjedocanstva o posto janju i izvrsavanju takozva-no-g "gencralnog plana za Istok", koji je bio пјетабкј politicki program prema is to!noj Evropi. РЛјеб je, nai-m- e, o monstruoznom planu prisilnog iseljavanja oko 20 milijuna Poljaka iz njihove rcmlje u zapadni Sibir. Tre-bal- o je, prema ovom planu i iznijetim svjcdo3anstvima. da u toku 30 godina nestane stanovnistva Poljske s njego- - Jiiffoslavija ima 18.73G.000 slanovnika Prema procjeni Savez-no- g zavoda za statistiku Jugoslavia je imala na dan 31. dec. 1980. godi-n- e, 10,756.000 stanovnika. Od ukupnog broja sta-novnika 7,635.000 zivi u Srbiji, od cega na terito. riji uze Srbije 4.S36.000, u Vojvodini 1,807.000 i na Kosovu i Metohiji 962.-00- 0. U Hrvatskoj prema procjeni zivi 4,226.000 stanovnika, u Bosni i Hcr-ccgovi- ni 3,412.000, u SIo-veni- ji 1,597.000, u Make-donij- i 1,393.000 i u Crnoj Gori 493.000 slanovnika. Prosle godine jc u Ju-goslav- iji rodjeno 430.224 djece. U isto vrijeme u-m- rlo je 183.041 lice, tako da je prirodni prirastaj i-zn-osio 247.183 nova sta-novnika ili 13,3 na biljadu stanovnika. Tokom citavc godine sklopljeno je 169,-22- 9 a razvedena 21.824 braka. „I Oni tvrde da cc devizna i trgovafika reforma stabili-.ira- ti trziste. Dok cj cijene nekim proizvoilima porasti, drugima ce pasti, osobito o-ni- ma koji su dosad bili sub-vencionira-ni. Ve3i dio kredita od 275 milijuna dolara kojega je Jugoslavia dobila od Mc-djunarod-nog monetamog fonda, Sj?d. Drzava i oeta-li- h zapadnih drzava za po-drzan- je novcanc i trgovac-k- e rcfornio ostat cc u rezcr-v-i za odrzanje domace stru-ktur- c cijena. Ovim iiovccnj vlada ce moci da kupuje robu u inozemetvu za baca-nj- e na trziSte da sprijc6i na-g- li skok cijona zbog nedos-tatk- a robe. (Napomena "Jedinst-va"- : Iz gornjeg izvjcsta ja "N. Y. Timesa" se vidi da je ekonomska situacija u Jugoslaviji dosta toska. Do nje je doslo zato sto sc u ckonomskoj izgradnji zemlje odstupalo od soci-jalistick- ih principa. Sada snja devizna i trgovinska "reforma" predstavlja je-dn- o od najvrcih odstupa-nj- a do danas. Tom "rcfor-mom- " jugoslavenska priv-reda jc stavljena u vecu zavisnost od kapitalistic-ki- h drzava, prij'c svega Sjedinjenih Drzava. To ne znaci samo pogorsavanjc ekonomskih prilika za ra-d- ne Ijude Jugoslavije, ne go ugrozava i samu neza-visno- st zemlje.) vog tcritorija i da se on pot-pun- o naselj Nijcmcima. uvaj pian prema iznije-tim dokumentima, izradjen je na zahtjcv Glavno upravc csiguranja Rajha uz nepos-redn- u inicijativu Ilitlera. Za njcgovu realizaciju Himler je odrcdio Adolfa Ajhmana u kom cilju ga je liostavio za specijalnog refe-ren- ta akcije iseljavanja. Aj-hman je odmah pristupio o-(Nas- tavak na str. I) U Poljskoj objavljena nova svjedocanstva o zlocinima Adolfa Eichmanna Adolfa Ajhma-- na poznanjskog zarade na
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, January 10, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-01-10 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000002 |
Description
Title | 000005 |
OCR text | ra Va cej dm stfr njb Published every Tuesday and Friday by Jedinstvo Publishing Company, 479 Queen Street West, Toronto 2-- B, Ontario, Canada. VOL. XIII. No. 2 (1095) TORONTO, TUESDAY, JANUARY 10. 1961 PRICE 8c PER COPY Kanada treba mmh da ne diraju Kubu - 0 Dr. James G. Endicott ic pozvao kanadsku vladu da kaze americkoj vladi da Kubu pusti na miru. Ovu poruku uputio je predsjednik Kanadskog ko-ngres mira iz Kube, gdje se nalazi kao izaslanik Svjet-sko- g vijeca mira. On saopcava da je situacija jako napeta. Opasnost invazijo je ozbiljna. Poduzimaju so mjere za obranu. Slijedece jo tckst telcgrama Dr. Endicotta premi-jor- u Dicfcnbakcru: "Hitno potrebno da urjti- - rate na amerifiku vladu da kanadski ri.UEi.Lor. drzi 'ruke daljo od Kubo'. ° Ministar vanjkih poelova How- - Foetoji ozbiljna opasnost a- - arJ Green je izjavio da Kanada meri6kog oruzanog napada-- , za!aie 2a №zIv „ove геПСУ8ке kon- - ja na Kubu. Svjetski mir JO ferencije o Laosu. U medjuvremr-dovc-dc- n U pitanje". nu (dok konferencija aaatane) Kanadski kongres mira ™tra. td l"iu zrazava zadovoljsUo Sto ka-- ,, obici, predsktaovjcnicgi u MKaannajdaav,a,eIndmijce. nadska vlada nastavlja dip- - djunarodnu komisiju za primirje., lomatsko i trgovinskc odno-jo- vi predstavnici bi ipitali situa- - j so sa Kubom. Kongres izra-cij- u i uMnili prcporuke to da so zava nadu da cc to biti nas-tavljc- no usprkos pritisku iz Wasiungiona l jcunug "'Jf" - slabo upuccne kanadskc vnosti. Kongres poziva SVC miroljubive ljudo da u torn smislu piSu prcmijeru Dic-fcnbakcru i clanovima par-lament- a. Ostale vijosti: — U атепбки vojnopo-morsk- u bazu Guantanamo na Kubi stigao jc nosac avi-on- a "Franklin D. Roosevelt" (americka vlada je izjavila da pod nikoju cijenu ne co napustit ovu bazu). — Na dva mjosta u Kubi uhvaccno jc oruzje bacno iz amcriCkih aviona za peto-kolonaS- kc elemente koji trc-baj- u stupiti u akciju po na-pada- ju izvana. — Amcri£ki nasrtaj na Kubu izazvao jo vcliko nc-r.adovolje- tvo u zcmljama I-- a tinskc Amerikc. DoSlo je do bumih demonstracija. — U Ottawu je stigao no-- vi kubanski ambasador A-mer-ico Cruz. On je izjavio da su kanadsko-kubans- ki o-dn- osi "perfektni". Rckao jc da cc kubanska ambasada u Ottawi biti prosircna. U Montrealu cc biti otvorcn kubanski trgovaSki urcd. ZAsTO PADA KANADSKI DOLAR Pod konac godine kanad-ski dolar je naglo pao u od-no- su na amcrifiki. Financij-sk- i struSnjaci navode razne razlogc za to. Jcdni tvrdo da je to skrivio ministar fi-nan-cija Fleming kad jc u nc-davn- om budictu oduzco" nc-k-c konccsije stranim ulaga-cim- a, Drugi opct tvrdc da jc kriv veliki izliv novca u Sjcdinjene Drzavo u obliku dividenda i profita pod ko-nac godine. U svakom slucaju, struj-nja- ci su jedinstveni u ocjeni razloga zasto jo kanadski dolar nckoliko godina bio jaci od amcrickog. To jc zbog velikog priliva amcri-ckog kapitala u zemlju. O-v- aj amcricki novae je prct-vore- n u kanadskc dolarc i tako jc cijena kanadskom dolaru skoCila. Ova jakost kanadskog dolara nije odr-zava- la zdravost kanadskc privrede, ncgo jc to bio znak porasta ameriSke kontrole nad njom. AH sadasnji pad dolara ne znaci slabljcnje атспбкс kontrole nad kanadikom pri-Tedo- m. Kanadski kapital u Kanadi sc povecava i na poduzme. Green je dao na znanje da Ka-nada nije protiv obnove Medju- - Inarodne komioije za primirje, ah da ona treba dobiti nove zadatke, jer viJe nije u pitanju primirje, nego gradjanakl rat. ШЛТЛ.К.ЧШЈМ O AL2IKlr — sTA DA UK? De Gaulle je dobio odobrenje za evoj plan o Alliru. Na referendu-m- u odrianom koncem tjedna za plan je glasalo 20,195.221 a protiv 4,990.222. U Aliiru je glasalo sa-m- o CO poeto glaeaca, a ti pod si-lo- m. St rada? Kako de De Gaulle provesti svoj plan? Da li c"e prc-kinu- tl oruian akcije i traiiti pregovore? To je mogao uraditi i l)ee referenduma da je htjeo. Op&nito se ematra da referen-dumo- m nije rjeSeno niiita. Frcvisc masla U drzavnim skladiStima nagomilftlo so 131 milijun funti masla. Posljednjih ne-koli- ko godina potrosnja ma-sla je opadala za blizu 1 milijun .funti mjesc5no, a ra-sl- a je potroJnja margarina. Nije da narod vise voli margarin od masla, ncgo je jeftiniji (maslo 70 centi fun-t- a, margarin П0 i S5 centi). OCckiva sc da ce vlada pristupiti likvidiranju zali-h- a masla snizenjem cijona na 45 centi. taj na£in §to se jedan dio profita ponovo ula2e. Od pada kanadskog do-lara koristi ce imati izvozni-c- i (cksporteri), a stctc uvo-zni- ci (importcri). Ovi pos-Ijedn- ji ce svojc gubitke pre-bac- iti na potrosace putem povecanja cijena. Visoki tro- - skovi zivota ce porasti jos vi-se. Opcine i provincije ce pla- - cati vise na prilikom isplatc bondova (glavnicc i kama- - ta) prodanih u New Yorku. Ovo ce sigurno donijeti po- - vecanje porcza. Bez razlike da li dolar i- - §ao gore ili dolje, rjeScnja nasih osnovnih ekonomskih problema ne ce biti tako du- - Ro dok na?a privreda budc pod dominacijom Sjcdinje-ni- h Drzava. Grad bez kriminala Pinsk, grad u Bicloruskoi SSR, noma ni policije, ni zat-vor- a. Dobrovoljna sluzba o-ba- vlja dufnosti cuvara jav-no- g porctka. U gradu goto-v- o ncma kriminala. Sve je manji broj pijanaca i skitni-c- a. jed. Drzavs r. Endicott Foruka strajkasima u Rclgiji Unija elcktricarskih i masinskih radnika (UE) uputila je telegramski po zdrav belgijskim radnict-m- a u njihovoj pravednoj borbi. Telegram upucen pre- - ko belgiiskog sindikata i metalaca glasi: "Kanadski elektricars-k- i radnici izrazavaju soli-darno- st belgijskoj radnic-ko- j klasi u njezinoj borbi za sprecavanjc belgijskih monopola da radnicima snize penzije, pomoc u slucaju bolesti i nezapos-lenos- ti da bi odrzali viso-k- e profile kakve su imali od izrabljivanja Konga. Vasa pobjeda ce biti po bjeda radnicke klasc u svim zemljama". UE je uputila poziv Ka-nadsho- m radnickom kon gresu da podrzi borbu belgijskih radnika. Studcnti trazc povlacciijc iz NORAD-- a Pro£log tjedna u Torontu je w-jed- ao 'atude.nt.-k- i parlamenat" (zovu ga i "model parlamenta"), isabran po Rtudentima Torontekog univeritta. "Parlamenat" je imao 97 Лапоа; vecinu u imnli libe-ral!, koji en formirali "ladu", a nudju opoaieijom eu bila i 4 ko-munie- ta. "Parlamenat" je --Misje-dao u protorijama provincijalnoff larlamenata. Na poljdnjem zasjedanju "par-lamenta" donijet je zakljufak da e Kanada povufe iz NOHAD-- a (ameriJko-kanad#- ki ugoor o za-jednifk- oj zrafnoj obrani). Uarojen je i prograin za suzbi-janj- e befptinlice i rjetenje ekonom-skih problema zemlje. Zatrazeno je iekljucenjc Juine Afrike iz Ko-monve- lta i da se nerazvijenim zem-ljama pruii veca pomoc. Interesantno je da je %ecina od-luk- a donijeta jednoglasno. "Kraljcvski kanadski nczaposlcni" U lislu "Toronto Daily Slar" objaIjrno je slijetlcfe pimo: "Primjelio sam dj je gop. Diefcnbaker ihodio odobrenje Kanadkoj legiji (Canadian Lc gion) da moJc dodati Rom ime-n- u rije2 "Ial" (kralje8ka). Volio bi znali da li John mo2e urediti da kanadjki nezapoleni radnici uzmu inic "kraljetski ka. nadski nezaposleni" (I'oyal Ca. nadian I'ncmplojed), pa bi on. da mi nczaposlcni tnoida dobili kraljesku kanadsku penziju u. mjesto kraljekih kanadskih o-bec- anja kojima na.i je John oba. ipao dosad. — Mack Carr." клг~чј? --ДнјЈТи' -- ч tf Tim Пигк Osudjuje "etnicke grope" којв liuskaju na ral i lioce da "svijef pretvore u grobljs" List "Globe and Mail" ja-lj- a da je rabin Abraham L. Feinberg u jednom govoru u Torontu ostro osudio poje-dinc- e i organizacije koje liu-skaju na rat. On je narocito ukazao na "neke ctnicke grupc u Ka-nadi, koje toliko mrze-- Rusi-j- u da ne prezaju pred pcr-spektivo- m nuklearnog rata" Ove grupc bi "pretvorile fvijot u grobljc" da ostvarc svoje antieovjetske ciljevc, rekao je Feinberg. Govorcci u prilog nuklcar - nog iazoruzanja, Feinberg i je upozorio na opasnost po-las- ta ratne psihoze u Kana-di. Militarizmu, fasizmu i oksibicionizmu naklonjcni elementi se organiziraju za gusenje aktivnosti u korist mira. "Oni nastojc da uvjere Kanadjanc da jc traganjc za mirom izdaja. Vec Je osno-van- a organizacija sa izri6i-to- m namjerom da spre6ava aktivnosti za nuklcarno ra-zoruzanje, koje ona progla-sav- a suberzivnim." Ova organizacija se zovc Kanadska liga (Canadian League]. Jcaan ou njcziniu cil'eva jc "ocuvanjc Kanadc kao bijele nacije i ncposred- - no obustavljanjc useljavanja clemenata tudjih kanadskoj naravi i tradicijama". "Ova invazija ljudskih prava, ova antimirovna, an-tirazum- na i antidemokrats-k- a groznica mo?.c da ugrozi dostojanstvo i stabilnost na-2- e zemlje", naglasio jc Fein-berg. On je upozorio da ce "ra-tn- a phihoza" ozbiljno ugro-zit- i slobodu kanadskog na-rod a. Ukazujuci na pokusajc ra-zbijan- ja ncdavnih mitinga CCF-cfcrs- ka ocjena Hazcn Argue, vodja CCF u svojoj novogodisnjoj poru-c- i je kazao: "Pod konzervativcima — kao prije njih pod libcrali-m- a — mi mo2emo oSckivati samo godinu teske besposli-cc- , govor bez akcije o zdrav-stveno- m osiguranju, stara6-k- e penzije od kojih se noda zivjeti ni umrijeti, nastavak slumova, dvoli6nost u pita-nju razoruzanja. davanjc mi'vica nerazvijenim zcmlja-ma kao nadoknadu za izrab-Ijivanj- e u proilosti." Sestog januara navrsio je 70 godina zivota komunistifc-k-i vodja u Kanadi Tim Buck. Rodjen je u Engles- - ! koj. U pozdravu kojega mu je uputio Centralni komitct Komunisticke partije istiCe sc da je on proveo 50 godina u borbi i radu za stvar ka-nadskc radniike klase. Du2-no- st gcneralnog sekretara partije vrsi 30 godina. Sedamdcseti rodjendan Tim Bucka biti ce proslav-Ijc- n po svoj zemlji. U Toron-tu proslava ce biti u petak 3. februara u Palladiumu, 591 Gerard Street. TIM BUCK NAVRslO 70 GODINA za razoruzanje u Torontu j Feinberg je rekao: "Organi-- ' ziranjem ispada oni naetojcj da diskroditiraiu i onemoiru-- l ce kanadskim gradjanima da promi5u mir i zaStite bu-duc- e generacijo od smrti". O razbijackoj djelatnosti Kanadskc lige pisao jc i no-vin- ar Pierre Berton u "To-ronto Daily Star". niSKUIMlNACIJA JEVKEJA Knnsdike banke odbijaju upoe-ivu- ti Jevreje, izjavio je G. R. 1 Carol), direktor odjeljnja za pra- - vifna upolivanje pri minigtareUm rada u Ottawi. Caroll je ovo kazao na konferenciji za ljudska prava, koja je odriana u Torontu u subo tu i nedjelju. Unije protestiraju protiv antisemitizma Na posljcdnjoj sjednici Toronto Labor Council (110.000 clanova) jednogla-sn- o jc osudjena antisemits-k- a litcratura koju Siri firma Jobnston, Everson i Charles-wort- h Ltd., ciji je striji clan, J. George Johnson, flan kra-Ijevs- ke komisije koja sada vo'di istragu o kanadskim publikacijama. Ova firma izdaje mjcse5- - ni list "The Printed Word", kojega dostavlja dnevnoj §tampi i drugim publikaci-jama. U posljodnjcm broju toga lista objavljen jc cla-na- k o "nekim Jevrejima i Kini" (Some Jews and Ch-ina"), u kome so tvrdi da su Jevroji u Evropi i Sjevcrnoj Americi pokrenuli kampa-nj- u za primanje N. R. Kine u Ujedinjenc Nacije. Labor Council je zaklju-5i- o da o ovom dogadjaju o-bavi- jesti IzvrSni odbor Ka-nadskog radniSkog kongrcsa sa preporukom da i on podu zme mjere. Fasisticki lidcr ponovo и drzavnoj sluzbi Javljaju iz Ottawc da se faftieti-k- i "firer" Andre Ilellefuille i da-lj- e nalazi u driavnoj ulbi (minii-tarstv- o traneporta) i da Hada ne namjerava da lita poduzme. ПеПеГиШс jt vodja N'aciitifke partije u Kanadi. On je na tele%-izi-- ji izjavio da mu je cilj uniltenje Jevreja, Стма itd. To jc izazvalo negodovanje u zemlji i ministar Ualcer je izjavio da je Dellefuille sutpendiran sa duinosti. Sada se saznaje da Je ta suspendacija traja la samo tje-- dan dana. Kaiu da Ilellefuille "ni-- je uiinio niita za Mo bi mogao biti pozvan na odgovornost . (Raspi- - rivanje rasne mrtnje i otvoreno j pozivanje na fiziJko ипШепје jed- - nog dijela gradjana nije niJtal) Varsava. — Glavna komi-ig- c sija za istra2ivanje hitlerov-ski- h zloSina u Poljskoj obja- - vila je svoj 12. bilten koji sadrzi iscrpna svjedocanstva c zlocinima kome cc se na proljece suditi u Izraelu. Pored svje-docanstva o istrebljcnju na- - roda sadasnjeg poljskog pri-morj- a, kraja i susjednih dijelova Poljske, u femu je takodjer su'djelovao Ajhman, najva2niji dio knji- - "...I MI SMO DELIC OVOG FROGRESA STO CUDA STVARA ..." — Petar Mraccvic, 1932. Ekonomska situacija u Jugoslaviji OGROZEN ZEV0TN9 STANDARD Javljaiu iz Beograda ("N Y. Times") da je sluzbenai ma i namiestenicima povo cana placa za 10 posto. Ka ze se da je to "pri korak" u vladinom pokusaju da o-dr- zi zivotni standard ove godine protiv jakog infla cionog pritiska. Ovaj pritisak jc jedna po-sljfdi- ca devizne (foreign exchange) i trgova6ke "re-forme- ". Ovaj "novi pro pram", kaze vijest, pred-stavlj- a odbacivanja "uobi-fajen- c komunisticke kontro-le nad vanjskom trgovinoni v korist zapadne (citaj : ka-pitalistick- c) slobodno-trgo-vinsk- e prakse". Jugoslavenska privreda jo i dosad bila pod inflacio-ni-m pritiskom, o cemu govo- - ri porast troskova zivota za 10 posto u prosloj godini prema i)rosjccnom godii njem porastu od 2 do 3 po-sto u 1957., 1958. i 1959 go-dini. Ovaj porast se pripisuje prije svega porastu cijena i stanarinc, hrane i clektrio-n- e onergije. Porasle su i cije-n- e nekih industrijskih pre!-meta- , odrazavajuci, bar dje lomicno, porast investicija. Vlada je uspjela ogranicit investiciono trosenjc u pos-ljednji- m mjosecima godine, ali cijene gradjevinarekog matorijala, diva i drugih predmeta su vec bile skoci- - lc. Kriticko pitanje je daljno kretanje cijena hrane, posto prosjecni radnik trosi vise od polovicu na prehra- - nu svoje ouiteiji. viadine statistiko pokazuju da su u drugoj polovici 1900. najvi-t- o poraslo cijene vo5a, povr-c- a i svjezeg mesa. List "Ekonomska politi-ka- " pise da su radnifke na-dni- ce porasle, ali taj porast I Jo manji od porasta cijena trzistu. Zabrinutost za cijene hra-ne izaziva nova izmjcni6na vrijednost dinara (750 dina-r- a za jedan ameri6ki dolar) — to cc prouzrocit pove3a-nj- e cijena poljoprivrcdnih proizvoda. Do toga cc doci zato sto ce cijena jugoslavenskih po-ljoprivrcdnih proizvoda na vanjskom trziJtu pasti, Sto cc povecati zahtjcv za nji-m- a. To cc znaciti manje po- - ijopnvrednih proizvoda na domacem trziJtu i povecanje cijena. Usprko3 ovim opasnosti- - ma. juiroslavcnski ckonom- - skJ stru6njaci racunaju da , .... cc vlada uspjcti da spnjeci sna2enje zivotnog standarda H OSl'gura malo povecanje. su svjedocanstva o posto janju i izvrsavanju takozva-no-g "gencralnog plana za Istok", koji je bio пјетабкј politicki program prema is to!noj Evropi. РЛјеб je, nai-m- e, o monstruoznom planu prisilnog iseljavanja oko 20 milijuna Poljaka iz njihove rcmlje u zapadni Sibir. Tre-bal- o je, prema ovom planu i iznijetim svjcdo3anstvima. da u toku 30 godina nestane stanovnistva Poljske s njego- - Jiiffoslavija ima 18.73G.000 slanovnika Prema procjeni Savez-no- g zavoda za statistiku Jugoslavia je imala na dan 31. dec. 1980. godi-n- e, 10,756.000 stanovnika. Od ukupnog broja sta-novnika 7,635.000 zivi u Srbiji, od cega na terito. riji uze Srbije 4.S36.000, u Vojvodini 1,807.000 i na Kosovu i Metohiji 962.-00- 0. U Hrvatskoj prema procjeni zivi 4,226.000 stanovnika, u Bosni i Hcr-ccgovi- ni 3,412.000, u SIo-veni- ji 1,597.000, u Make-donij- i 1,393.000 i u Crnoj Gori 493.000 slanovnika. Prosle godine jc u Ju-goslav- iji rodjeno 430.224 djece. U isto vrijeme u-m- rlo je 183.041 lice, tako da je prirodni prirastaj i-zn-osio 247.183 nova sta-novnika ili 13,3 na biljadu stanovnika. Tokom citavc godine sklopljeno je 169,-22- 9 a razvedena 21.824 braka. „I Oni tvrde da cc devizna i trgovafika reforma stabili-.ira- ti trziste. Dok cj cijene nekim proizvoilima porasti, drugima ce pasti, osobito o-ni- ma koji su dosad bili sub-vencionira-ni. Ve3i dio kredita od 275 milijuna dolara kojega je Jugoslavia dobila od Mc-djunarod-nog monetamog fonda, Sj?d. Drzava i oeta-li- h zapadnih drzava za po-drzan- je novcanc i trgovac-k- e rcfornio ostat cc u rezcr-v-i za odrzanje domace stru-ktur- c cijena. Ovim iiovccnj vlada ce moci da kupuje robu u inozemetvu za baca-nj- e na trziSte da sprijc6i na-g- li skok cijona zbog nedos-tatk- a robe. (Napomena "Jedinst-va"- : Iz gornjeg izvjcsta ja "N. Y. Timesa" se vidi da je ekonomska situacija u Jugoslaviji dosta toska. Do nje je doslo zato sto sc u ckonomskoj izgradnji zemlje odstupalo od soci-jalistick- ih principa. Sada snja devizna i trgovinska "reforma" predstavlja je-dn- o od najvrcih odstupa-nj- a do danas. Tom "rcfor-mom- " jugoslavenska priv-reda jc stavljena u vecu zavisnost od kapitalistic-ki- h drzava, prij'c svega Sjedinjenih Drzava. To ne znaci samo pogorsavanjc ekonomskih prilika za ra-d- ne Ijude Jugoslavije, ne go ugrozava i samu neza-visno- st zemlje.) vog tcritorija i da se on pot-pun- o naselj Nijcmcima. uvaj pian prema iznije-tim dokumentima, izradjen je na zahtjcv Glavno upravc csiguranja Rajha uz nepos-redn- u inicijativu Ilitlera. Za njcgovu realizaciju Himler je odrcdio Adolfa Ajhmana u kom cilju ga je liostavio za specijalnog refe-ren- ta akcije iseljavanja. Aj-hman je odmah pristupio o-(Nas- tavak na str. I) U Poljskoj objavljena nova svjedocanstva o zlocinima Adolfa Eichmanna Adolfa Ajhma-- na poznanjskog zarade na |
Tags
Comments
Post a Comment for 000005