Novosti, January 31, 1948

              H
f
s
K
_ i
r'v'm'm'- - '
L ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM
206 Adelcride St W NARODU U JUGOSLA-VIJI
Toronto 1 Ont Canoda
CIJENA: U OBNOVI I IZ-f
Za Kanadu S500 godišnje GRADNJI ZEMLJE
Za ere druge zemlje $600
KDINA HV sK x RMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God Vffl Broj 1178 TORONTO ONTARIO SATURDAY JANUARY 31ST 1948 Vol Vffl No 1178 U OBNOVI I IZGRADNJI SVOJE PRIVREDE
JUGOSLAVIJA S OSLA NJA MA VLASTITE SNAGE
Reorganizacija u uredu
novosti i Saveza
Obzirom na odlazak druga Marijana Kružića odgovornog
urednika Novosti na dužnost glavnog tajnika Vijeća Kanad-skih
Južnih Slavena u uredu Novosti i Saveza izvršena je di
jodeća reorganizacija:
Dužnost glavnog urednika preuzeo je drug Stanko Bolf za-jedno
sa Ivanom Pribanićem i Ivanom Linardićem (Drug Priba-ni- ć
je do ada vršio dužnost glavnog tajnika Saveza Kanadskih
Hrvata a drug Linardić dužnost upravitelja Novosti) Dužn-- Jt
glavnog tajnika Saveza Kanadskih Hrvata preuzeo je drug
Ivan Stimac dosadašnji pomoćni urednik Novosti a dužnost
upravitelja Novosti preuzela je drugarica Helen Katunar do-sadašnja
pomoćnica upravitelja Član Izvršnog Odbora Saveza
Kanadskih Hrvata i daljo će ostati drug Marijan Kružić
Molimo članstvo Saveza Kanadskih Hrvatd i povjercr-k- o
Novosti da gornju promjenu uzmu u obzir
Izvršni Odbor SKH
LUČKI RADNICI U SINGAPORE NEĆE ISKRCAVATI
BRODOVA SA RATNIM MATERIJALOM
VLADI CHIANG-KAI-SHE- KA
SOLIDARIŠU SE SA BORBOM NARODA KINE
Hong Kong Kina — Federacija radničkih sindikata u Sin-gapor- o
odlučila je da bojkotira svaki kanadski l drugi paro-brod
koji bi dovozio oružje i municiju za profašističku vladu
Chiang-kai-Shek- a u Kinu
Nekako u iste vrijeme ulazio Je u luk"u veflki" kanadski
parobrod "Oceanside" dovozeći ratni materijal — oružje i
municiju — za antinarodnu kinesku vladu Radnici su odbili
da iskrcavaju teret i na obali postavili štrajkaško straže
To je već drugi kanadski parobrod kojeg su kineski i drugi
lučki radnici u Singapore odbili da iskrcavaju Prvi je bio
"Cliffside" koji je dovezao u Kinu ne samo oružje i municiju
nego i bombaše tipa "Mosquido" Kaže se da će za ovim
doći još desetak teretnih brodova sa ratnim materijalom i mu-nicijom
Medju tima biti će i onaj što jo nedavno otputovao iz
Halilaxa
Radnički sindikati u Kini i Komunistička Partija Kine po-slali
su čestitke i zahvalu lučkim radnicima Singapore zahva-ljujući
se na velikoj svijesti i solidarnosti sa teškom borbom
koju cijeli kineski narod vodi protiv pro-fašistič- ke vlade Chiang-kai-Shek- a
Gospodja Debeljak će biti kažnjena jer je dala
skrovište ratnom zločincu za kojim
su tragale vlasti
GOSPODJA DEBELJAK JE JUGOSLAVENSKA A NE AMERIČKA
GRADJANKA
MOHANDAS K GANDHI
UBIJEN
Ubio ga Hindus koji se nije lagao
a Gandijcrom pomirljivomu
Ner Delhi Jan 30 — Danas je
ubijen Mohandas KGandhi Ubio
ga Je Nathuram Vinayak Gode 36
godina star Hindus U tijelo Gan-djj- a
ispalio Je tri metka kad je bio
na putu za poslijepodnevnu moli-tvu
GandiJu je bilo 78 godina
Ubojica GandiJa bio je obučen u
odijelo vojničke boje I govori jako
dobro engleski Pratnji Gandijevoj
se približio tražeći "blagoslov" od
Gandija ito mu Ja omogućilo da
je mogao gadjati iz neposredne
blizine Nakon je ispalio tri metka
Gandhl je pao onesvješćen na ze-mlju
i za vrijeme prenosa u nje-gov
itao umro je a da niti jedne
riječi nije progovorio Ubojica
Gandija ispalio je četvrti metak
u sebe ali nije smrtonosan
Prema vijestima iz New Delhi
Nathuran Vinavak je politički
opredjeljei kao "komunalista" (za-drugar)
i kao takav osudjivao je
pomirljivost starog Gandija
Novine predvidjaju da je aten-tat
na Gandhija "početak velikih
nemira a možda i gradjanskog
rata u Indiji" Prema vijestima
nemiri su već počeli u većim gra-dovima
Indije
U zadnjih nekoliko dana razvila
je ovdaSnja buržoaska štampa pri-ču
o gospodji Debeljak koja da
je "nestala u Jugoslaviji samo za
to Sto je gradjanka Amerike"
štampa je pisala da se za tu go-spo- dju
zauzeo i sam predsjednik
Sjedinjenih Država Truman U-krat- ko
od gospodje Debeljak se
pokuSalo napraviti "žrtvu" "tero-ra
u Jugoslaviji" U toj propagan-di
Štampa nije zaboravila isticati
današnji sistem u Jugoslaviji i po-trebu
da se "već jednom stane na
kraj takvom sistemu"
U čemu Je stvar Prema vijesti
koju donasa torontovski "Globe
and Mail" — za koju novinu se
može reći sve samo ne dobro —
gospodja Debeljak je zatvorena u
Jugoslaviji za to sto je dala ekro-viS- ta
Jeduoro ili vile ratnih zloč-inaca
koj-- j su potraživale jugosla-venske
vlasti Dala je skroviite
— drugim riječima ukrivala Je
pred narodnim Vlastima — krvavog
ustalu za kojim su tragale na-rodne
vlasti I kao takva narav
skl odgovarati će pred narodnim
vlastima
Gospodja Debeljak kaže se da-lje
u toj vijesti iako je rodjena
u Sjedinjenim Državama koje je
napustila kad joj je bilo pet go-dina
ona Jp po svom mužu postala
gradjanka Jugoslavije Svoje pra-vo
na jugoslavensko gradjanstvo
podignula je 10 decembra 1947
godine
f-m- 0 % fffHJsHssssBffr Yrfi& rvci JLaf 3fe&§11111BfflBBIssssssssssHP'' fjft &m!miw& %+ ¥KIk!£i
KJpKi''f ribj t y — ?v-yvrki- i mJJ 2i ITajfvSa s m£ HblBt vhBVIBEIICIPCIPlBsisj
Jedan milijun radnika Jtrajkuje u američko] okupacionoj zoni Njemačke protiv crne burze i pomanj-kanja
hrane Pod konac otog tjedna očekuje se da će još tri milijuna izaći na Štrajk Na lici Je pro-testna
skupština u Nurnbergu
Britanski laburisti u ulozi
lakej
Beograd — Osvrćući e na ne-davno
održani govor britanskog
ministra vnjkih poslova Devina
u parlamentu "Borba" ističe kako
taj govor otkriva težnje britanskih
desnih socijalista za ulogom po-srednika
koji se idilaju da će za
uzvrat u organiziranju bloka dr-žava
pod američkom prevlašću do-biti
od Sjedinjenih Država pogod-niji
položaj u "Marshallovom pla-nu"
nego druge zemlje
"Bojeći se sve većeg porasta
antl-imperljalistič- klh sila u svijetu
britanski desni socijalisti pozivaju
Tia okup sve reakcionarne sile za-lažući
nade i napore za organizi-ranje
zapadnog bloka U tu svrhu
već su poduzete pripreme za raz-govore
sa Francuskom Holandl-jo- m
Belgijom Luksemburgom
Portugalom i Italijom Ito pred-stavlja
korak bliže odricanja svoje
nezavisnosti ovih zemalja u korist
Sjedinjenih Država"
Osvrnuvli se na izjavu Churchil-l- a
o Grčkoj "Borba" piSe: "Borbe
u Grčkoj započeo je Churchillov
general Scobie a raspalila ih je
laburistička vlada čiji član je De-vin
Sjedinjene Države su danas
uzele glavnu ulogu te zemlje u
borbi protiv demokratskih snaga
Vatra koja je započela u toj borbi
CIJENE KRUHU DAUE
SKAČU
14 CENTI FUXT KRUHA
Toronto Ont 31 Jan — U To-rontu
je ovih' dana jedna od naj-većih
pekarskih kompanija Chri-sti- e
Brown povisila cijenu kruhu
na 14 centi Sada izvjeStaji stižu
iz mnogih gradova Kanade da to
isto čine i mnoge druge pekarije
Dok se je JoJ jučer u Londonu
Ont kruh prodavao po 10 centi
pekarije su u tom gradu povisile
cijene na 14 centi
Sličnu poviSicu cijena kruhu na-javile
su i kompanije u Stratfordu
Kitcheneru Šamiji I mnogim dru-gim
gradovima Sirom Kanade
Unatoč vala narodnog protesta
koji sve viSe zahvaća Široke slo-jeve
naroda u borbi protiv visokih
cijena kompanije svakog dana bez-obzirno
diiu cijene živežnim na-mirnicama
Radi toga pokretu za
sniženje i kontrolu cijena treba
se priključiti svaki gradjanin Ka-nade
da se prisili sadainje zasje-danje
parlamenta i vladu da se
cijene snize i uspostavi efektivna
kontrola
ia Wall Streeta
"BORBA" POVODOM GOVORA BEVINA
sada obgara prste i onih ljudi koji
su tu borbu donijeli u Grčku Pri-vremena
demokratska vlada gene-rala
Markosa formirana je kao re-zultat
sve većeg Narodnog oslobo-dilačkog
pokreta Grčke koji je po-kvario
imperijalističke i zavoje
POTVRDJEN UGOVOR 0 PRIJATELJSTVU I UZA-JAMNOJ
POMOĆI IZMEDJU BUGARSKE
I RUMUNJSKE
'Sofija — Presidium Narodne
skupštine Bugarske Jednoglasno je
potvrdio ugovor o prijateljstvu I
uzajamnoj pomoći izmedju Bugar-ske
i Rumunjske
Podpredsjednik vlade i ministar
vanjskih poslova Kolarov isjavio
je da je ugovor sa Rumunjskom
zaključen na prvom mjestu gtedom
na zajedničku obranu od agresije
sa strane Njem&etce ili drag im-perijalističke
sile koja oko sebe
okuplja njemačke faKetičke osta-tke
sa namjerom da ih upotrijebi
protiv slobodoljubećih demokrat-skih
zemalja
Neprestane provokacije grčkih
monarho-falist- a uz južnu granicu
Bugarske — kaže Kolarov — uzne-miruju
bugarski narod i prisiljuju
bugarsku vladu na oprez i poduzi-manje
svih potrebnih mjera za
VLADA NAMJERAVA ZAMRZNUTI NADNICE
DANAŠNJEM STUPNJU NEPODUZIMAJUĆI
NIŠTA PROTIV VISOKIH CIJENA
ZA SE
Ottawa 30 Jan — Za vrijeme
jučerašnje debate o cijenama u
parlamentu CCF po-slanik
iz Cariboo B C William
Irvine je rekao da su "profiti
ne nadnice za danaSnje
visoke cijene"
"Nadnice su proSe godine ne-gdje
i negdje povišene za 10 po-sto
— kaže Irvine — ali profiti
su se povisili za 400 500 pa čak I
1000 posto" Ove godine profiti
će biti joi veći jer su i cijene
daleko veće Irvine se strogo pro-tivi
mišljenju da se pod takvim
uslovima kontroliraju cijene i nad-nice
To bi značilo legaliziranje
daljnjeg porobljavanja naroda
S čime radnici nisu i nemogu
Msntppm 3T
-- — T
vačke planove
"Primjer Grčke jasno pokazuje
kako se imperijalisti 1 njihovi po-dupirat- elji
iz redova desnih soc-ijalista
ozbiljno varaju kad misle
da će prijetnjama poraziti demo-kratske
snage u Grčkoj i drugdje"
obranu nezavisnosti i teritorijal-nog
integriteta Bugarske
To je potrebno tim viSe Sto im-perijalističke
sile namjerno ras-paljuju
l sastavljaju gradjanskim
ratom u Grčkoj te pokušavaju da
krivnju sa krvoproliće u toj zemlji
zbace na susjedne republike uklju-či- v
i rasoraianu Bugarsku
Bugarski narod ne sakriva svoje
simpatije prema oslobodilačkoj
borbi grčkog naroda Narodi bal-kanskih
zemalja a medju njima
i narod Grčke teie za mirom i
ulažu sve napore kako bi Balkan
postao čvrsti bedem mira u svije-tu
Mir na Balkanu Je tvar mlro-Ijubivi- h
i demokratskih naroda
st iju zemalja stoga Je njihova
dužnt da podupru borbu protiv
onih koji se spremaju da na Bal-kanu
započnu novi svjetski rat
Wtl zadovoljni — kaže Irvine —
je to Sto se njihovu nadnicu namje-rava
držati na današnjem stupnju
zamrznutu Nadake se moraja po-visiti
i sravnati sa cijenama koje
su za hiljade radnika nedokučive
U debati o cijenama sudjeluju
svi poslanici ćak I torijevci "kriti-ziraju"
vlado samo ne zato Sto
smatraju da su djene previsoke
nego da pred narodom stvore do-jam
kako profiti nisu
za toliku skupoću liberali koji
imaju u rukama vladu brane se i
izgovaraju da se drugčije nije
moglo Debata izmedju torijevaca
I liberala vile izgleda kao neka
"rvadja" tko će bolje ugoditi ka-nadskim
i američkim milijunerima
NA
PREKO 500 POSTO POVISILI SU PROFITI
PROŠLE GODINE
federalnom
odgovorni
odgovorni
Maršal Jugoslavije Tito na Drugom kongresu
Anti-fašislič- kog Fronta žena
ULOGA 2ENA PROTIV RATA
Beograd — Na 25 januara u Beogradu je otvoren drugi
Kongres Anti-fašističko- g Fronta 2ena ksjeg Jo ostavio ! poz-dravio
predsjednik vlado FNRJ maršal Tito Kongresu su pri-sustvovale
delegacije iz svih krajeva zemlje kao i bratske delo-gatic- o
ženskih organizacija iz Bugarske Poljske Rumunjske
Ćehodovačke Italije Švicarske Francuske Madjarske Alba-nija
i Trsta
Govoreći o važnosti Anti-faiističko- g Fronta 2ena maršal
Tito jo rekao:
Antifašistički Front 2ena
Jugoslavije nije samo snažna
organizacija žena nego i sna-žan
laktor u Narodnom Frontu
Jugoslavije jedan od njegovih
najsnažnijih oslonaca Radi to-ga
lo i velika vaša odgovor
ncat za daljnje jačanje i razvi-janje
vaše organizacije odgo-vornost
za politički kulluran i
drugi rad medju ženama
'Naša budućnost može se iz
graditi našim vlastitim ruka-ma
jer su naši duševni i fizi--č- ki
napori kao l naša sloboda
rroizašli iz nadčovječne borbe
naših naroda Sto naši
narodi mogu učiniti za ostva-renje
boljo budućnosti oni su
već u to kratko vriiomo poslije
svršetka rata pokazali svojim
Dostianućima u političkoj i eko- - uaKnmšk}'tei?radnjrsve]e zemlje'
čemu se cijeli svijet divi
'Ne mislim ovdje govoriti o
vanjskoj politici ali ću spome-nuti
nekoliko stvari kojo jasno
govore o točnosti ndših izjava
kako bi se u ispunjavanju na-ših
zadaća na prvom mjestu
oslonili na naše vlastite snage
na samopožrtvovan rad naše
omladine naših radnika l rad-nica
na zalaganje naših selja-ka
na rad naših kulturnih rad-nika
u raznim institucijama
školama i poduzećima
"Ako pogledate oko nas što
ćete vidjeti? Na je ino) strani
vidjet ćeto demokratske zemlje
ovdje na istoku i jugo-istok- u
na čelu sa Sovjetskim Save-zom
od kojih je većina strašne
opustošena ratom njemačkih i
talijanskih fašističkih invazora
Danas narodi tih zemalja nad-ćbvjećni- m
naporima izgradjuju
svoju privredu i nepokolebivo
se bore za mir jer im je mir
potreban da zacijele svoje ra-ne
iz prošloga rata
"Na drugoj strani vidjet ćete
reakcionarne financijske klike
stanovitih sila na zapadu koje
usprkos toga što su njihovo
zemljo stradalo vrlo malo mo-z- o
so čak reći neusporedivo
rnalo u prošlom ratu nisu za-dovoljno
ishodom rata Jer nisu
udovoljilo svojim imperijalisti-čkim
apetitima
"Ove kliko Još jednom naru-šavaju
mir One galame i pri-premaju
se za Još jedan rat
podupirajući svim sredstvima
one koji su sve do jučer bili
neprijatelji Ujedinjenih Nacija
u ratu — njemačke talijanske
francuske i drugo fašiste Ove
zavojevačke klike nas mrze iz
dna svoje duše Mrze naš stva-ralački
rad naše uspjehe naš
miroljubivi razvitak l našu sna-gu
koja leži u našem jedinstvu
i odlučnosti Te klike neoklije-vaj- u
da nam oduzmu ili da nas
liše onog što je naše što je od
vitalne potrebe za naše naro-de
Te klike nam žele uskratili
onu malenkost koja nam je do-dijeljena
po medjunarodnim
forumima kao naplata za stra-šno
pustošenje naše zemlje tj
reparacije i rastitucije našej
zemlji
"Pitat ćete: s kojim pravom
oni to čine? Ta gospoda ne
poznaju morala obzirom na bi-lo
kakvo pravo Oni su u sta-ni- u
nnći stotine raznih izaovo- -
ra naravski ciničkih i neistini
tih izgovora samo da posugnu
svoje imperijalističke ciljeve
rrm'
"Sa to strano neočekujmo ni-kakvo
pomoći nogo sama opa-snosti
i šletc Da bi uspješno
ispunili svojo zadaćo moramo
so na prvom mjestu osloniti na
svojo vlastito snage a takodjer
i na bratsku ekonomsku surad-nju
sa Sovjetskim Savezom i
drugim prijateljskim zemljama
"Za naš mirni razvitak mo- žemo so takodjor osloniti na
nerazorivo prijateljstvo i zašti-tu
našeg velikog savoznika —
Sovjetski Savez na norazorivo
prijateljstvo svih zemalja ovdjo
na istoku kojima nas vežu za-jednički
interosi obzirom na
opširnu suradnju i mirni iaz-vita- k Možemo so takodjer os- loniti na demokratsko uiln svi
Je ta kojo preziru ratne zavoje-vače
koje preziru "rat kao 'što
ga preziru i naši narodL"
Osvrnuvši se na dužnosti
Antifašističkog Fronta 2ena
Maršal Tito je istakao važnu
zadaću žena u skrbi za djecu
i mladu generaciju Nije dosta
djicu samo hraniti i oblofiti
neao ie važno Dravilno usna
jati djecu u duhu nove Jugo
slavije
Druge valne zadaće lena
iettu: Puno sudiefovanta n i
punjavanju Petogodišnjeg pla
na raaiu na potpunom Mcor-jenjavan- ju
nepismenosti u ze-mlji
sudjelovati u radu narod
nih vlasti itd
O borbi za učvršćavanie mi
ra maršal Tito je rekao: "U
ispunjavanju ove zadaće po-vežite
se sa proaresivnim žen
skim omanizaciiama izvan na- -
šo zemlje 2ene trebaju vile
nejo itko drugi da zauzmu od-lučan
stav rxotiv ratnih zavo
jevača — neprijatelja sviju na
Majke najbolje znaju ito znači
gubitak svog ljubljenog sina u
ratu što znači pustošenje ze-mlje
Majke najviše mrze pri-premanje
za rat Neka ova
mržnja protiv ratnih zavojeva-ča
bude snažan doprinos uč-vršćivanju
mira u svijetu
"Mržnja protiv ratnih zavo-jevača
treba biti sila koja će
oko sebe okupiti sve progre-sivne
narode svijeta u borbi
za mir u borbi protiv imperi-jalističkih
pustolova
"Žene Jugoslavije vi anti-fa-šistič- ke
le--u dignite svoj glas
zajedno sa ženama cijeloga
svijeta protiv omraženih ratnih
zavojevača koji nisu osjetili
mizerije i zla koji nisu vidjeli
krvlju natopljena polja na ko-jima
su umirali sinovi i kćeri
naših naroda"
DA LI ĆE NEW FOUND--
LAND BITI PRIPOJEN
KANADI?
Da U će provincija New Found-lan- d
biti pripojena kao deseta pro-vincija
Kanadi ili neće još defini-tivno
nije rješeno Usprkos odluke
konvencije istaknutih gradjana
New Foundlanda da se za vrijema
ostane po starom ili najmanje sa
svojom posebnom i neovisnom vla-dom
svi su izgledi da će se pita
nje postaviti na referendum naro
du pa kako narod odluči Takav
referandum provesti će se prema
nekojim vijestima narednog pro-ljeća
ili najkasnije ljeta