Novosti, April 24, 1948

              Subota 24 aprila 1948
Iz pisama naših
povratnika
"WE WORK VVTTH SONGS ON OUR UPS"
Hv MAKY STANICU
After many years of absence I
returned to my homcland the Fe-derati- ve
I'eople's Republic of Yu-gosla- via
While I was in Canada I worked
for a handful of idle Individua!
Yho live as para sit on other peo-ple-'a labour Novr we don't work
for an Idle proti p Ali of us work
for the people for the benefit of
the broad masoes of the vorkers
and peaslnts
With the capable guidance of our
peoples' government we work col
leetively to achieve a secure and a
peaeeful future not only for our-eelv- os but for ali th people of our
country and for future generations
What i significant i that we reap
the fruits of our common labour
Unlimited opportunities are par-tkular- ly
openod up for the devel-opmo- nt of the young people Ali
over the ountry In the ministries
fartories and farmi youth play the
leading role To them the future
of our country belong On the
Samac-Sarajev- o Youth Railway
for instance thy peformed a gl-gan- tic
and a magnifkent tank
completlnjr the project well ahoad
of the seheduleđ date In fact the
outh are the backbone and the
key to the Yugoslav Fivo Yoar
Dan which will raise the standardi
of livlng of our people to undream-i- d
of hefghts
Not a clty town or villsze of
©ur ceuntry was rebuilt vithout
the acttve partlclpation of our
young generatlon There is not an
obstacle that they cannot sur-raou- nt
They work voluntariIy and
tacklo every project with incroas-in- g
vigour and determlnation
Tako the bceutiful and plcturos-qu- e
c!ty of Dubrovnik as an cxam-pl- c
Although it didn't suffcr cx- -
lula 28 marča — Iragi drugo-vi
osjećam se krivim sto vam se
nisam prije Javio Razlog je ne-marnost
I'ri dolasku u
iiao sam u svojo rodno mjesto jer
tamo me je ielja vukla da pog'e-da- m
pa makar i na kratko vrijerre
Kod kuće sam se zadriao par mje-seci
i nakon toga Javio se kod sin-dikata
za posao Drugovi su me pi-tali
sto znam radit i gdje volim ra-diti?
Odgovorio sam da idem tamo
gdje je na Ito su mi
kasali da treba mnogo radnika na
u Puli Odmah sam
na to pristao 1 sada se nalazim ov-dje
na radu
Grad Pula J manji gradić ali
vrlo značajan sa svojom velikom
lakom Za vrijeme rata mnogo Je '
stradao od Talijana Nijemaca ka-snije
od Kngteaa i opet Talijana
Talijani kako su doznali da će
morat napustiti grad vukli su sve
do čega su doli i sto se izvući mo-glo
Nakon njihovog odlaska Iila
Je ostala pusta
lula Je bila tvrdjava sa mora
austrijske mornarice gdje se Jos I
sada vide pilje i fantastšfna utvr-djen- ja
koja su nJ narod mnogo
stojala AH dana sve Je to ismte-nil- o
izgled
Ovdje radi punom parom
Uje Je i prije postajalo
sli sa vrijeme talijanske okupacije
wNOv
— i
(2)
!oi tdrainift IbsS odigrao m
u đrfcrvi Louizdani blizu Minda-n- a Tono tu noondani banditi
llndovoJi Cmoa — John Johtmo-n- a
ltttanika nailčiinontknoijčikepotajaetćeatodnea
Žrtvi su otsjnkli ruke i spaHli
ognjem Uon Čitava okolica j mala da ) u ovom
zločinu mjesna po-hd- ja na čelu sa svojim
No sud )e sve optuiene rijefto
krivnje
Pored opće svrhe zastrašiva-nja
Crnaca linč uvijek ima i
svoju specijalnu svrhu
se Mi postići jedan odredjeni
konkretni cilj Tako se naroči-to
primjenjuje u vreme izbora
da ono malo Crnaca koji imaju
pravo glasa ne izidje na
nje U kotaru Tavlor u državi
Georgia na izborima 1946 gla-sao
je jedan jedini Crnac ime-nom
Iste noći Ku Kluka-Kk- m je ubio ovog "drskog"
Napadi na istaknute
radničke borce — Crnce su na-ro&- fo čest Tako ie u niestu
tensively from bombings and de-vastat- ion
as other cities did the
ruins inflicted upon it vvere re-pa
i red by young people
SIowIy but surely the life of thLj
and other cities is again on a romv
al level As in other parts of the
country the people are friendly cea
rteous and good-nature- d Knowing
that we čame from far-o- ff Canada
groups of people our ar-riv- al
in many railway etatioruj
They shook our hands and ex
ehanged friendly words An old
man once remarked to us "Zado-voljni
amo I Imamo Tita i naZa no-vu
narodnu Republiku'" (We are
atiifiedl We now have Tito and
our new peoples' - Ed)
This remark expresses the general
sentiment of the Yugoslav people
who for the fint time in thelr k'z l
tory have conquered what pact I
generations fought for irccaom
and democracy
Ali the people of Yugostavia are
now for the first time on an e]ual
footing I'olitical terror and op-prossi- on of minorlties one of the
characteristics of old Yugoslavia
has forever been done away with
and completely aboliihed
I now live in Rijeka vrhere a
largapercentage of the people are
Italian They enJoy the same pri-vileg- es
as others do They are frce
to sing their songs to develop their
culturo and to speak their ow
language
Rijeka with her waterfront
docks and surrounding hilla is a
beautiful city At the prezent time
Me are voluntarily building a high- -
way vhich wlll be as beautiful as
the Queen Elizabeth IIIghway In
Southern Ontario No one compels
us to work We along with the
Italian population of Rijeka do it
voluntar!y with songs on our lips
PISMO IVANA KALANJA UREDNIŠTVU
Jugoslaviju
najpotrebnije
brodogradilištu
brodo-gradilište
kojom
Snajp
republic
NOVOSTI"
mnogo je stradalo Sada se po-pravilo
nadogradilo i sluii narod-noj
stvari U ovom
se popravlja nekoliko brodova n
pokraj toga uvijek se pravi i po
koji novi brod Kazali su ml dru-govi
koji rade ovdje od prvog dana
oslobodjenja da Je već čitavu ma-su
naiih brodova manjih i većih po-pravilo
se i već puiteno u promet
Grad se takodjer udarnički poprav-lja
Mi u stvari već ne vidimo ov
dje ratne ruševine nego nove i li
jep zgrade popravljene uliee Ud
Mo na samo podsjeća kako Je ne
to bik) porušeno za vrijeme rata
U Puli radi nekoliko hiljada na-roda
veći dio na
Nas ic Kanada smo samo ćetvori-c- a
a sada se očekuje da će doći
900 radnika to su doili is Aus
tralije i ostalih ze-malja
Meni se ovdje dopada Jer
mjesto je lijepo i na lijepom mjestu
Plaću imam dobru a posao nije te-tak
Hranu takodjer imamo dobru
i kako treba post© čovjek koji radi
hrana mu Je najprvo
Toliko drugovi sa sada da za--
te gdje sam a nadam se da ćemo
se naskoro vidjeti u našoj slobod-noj
domovini zajedno na radu u
izgradnji plana ko-ji
garantira blagostanje I srt4nu
budućnost sa sve naše narode
Kalanj Ivan
X ZIME BALEN:
KROZ AMERIKU
Jimerovv surovi zakon linla
sudjelovala
ieriiom
glasa-- '
Crnca
awaited
brodogradiliitu
brodogradiliitu
prekomorskih
Petogodišnjeg
bcspravlja
sadističkom
Gordonu driavi Georgia ubi-jen
radnik John J Gtibert Jer se
istakao u borbi sa taroranje
radničke sindikalne oroanisa-dj- e
U roku rata stotine hiljada
~rnaca se borilo na rasnim
irontovima kao borci američke
pvoojlistkičekaU raistkuusstuvasteikusvmijensotgao
svojim ljudskim pravima To je
po mišljenju mnogih vladaju- -
CUt Memsnoki u Americi hiln
opasno za ustaljeni i posvećeni
msrički Jimcrovru poredac
£ato su reakcioneri odmah na-kon
rata usmjerili linč prven- stveno na ratne veterane U
linču nisu sudjelovale samo
nomirane oroanizacije Ku-Kluks-K-km
i Kolumbijana ne-go
i organi driavne vlasti Po-znat
je slučaj braće Ferguson
Jcoji se cfogodio u liberalno)'' driavi New York Tri brata
Charles Alions i Joeses Fer
guson vojnici američke armi-je
sastali su se u jednoj kala-ni
nakon DOvraika 17 rrrtr V- I-snik
kafane ih ru'e htio posluh -- t' — ier su Crna Braća su pro
mSŠŠ'W
K&m&ffl v%sBsfelsr5r 'te
ztauiBzaln i 9 zBtSzazeTftF' jVMfm
HLLsnrE +m t - LnP_Csnr ~ s_J? iutjfejRa
Sa Jedne sekcije izgradnje Autostrade "llratutva i j(!intTa" u bli-zini
grada Zagreba gdje gradjani dolaze jedan ili ie puta nedjeljno
podije rada da doprinesu svoj dio izgradnji AutoMrade Hiljade
gradjana noe značke odlikovanja koje su dobili kao priznanje za
stoje zalaganje u radu na putu "Ilratutva i jedinstva"
Brodom "Partizanka vraća u domovinu
naših iseljenika iz južne Amerike
"Partizanka" (Atlantski ocean)
12 aprila
Već sednfi dan "Partizanka" sa
738 povratnika nalazi so na putu
za domovinu kamo će vjerojatno
stići 26 aprila Nali iseljenici u
Juinoj Ameriei tada su ispratili
veliki Jugoslavenski prekooceanski
brod klićući maršalu Titu i novoj
Jugoslaviji
Prilikom ispraćaja u llrazilijl
vlasti nisu dozvolile izlazak ni po-sadi
ni putnicima U Uuenos A I resu
(Argentina) "Partizanku" Je do-čekao
veliki broj ljudi Primljeno
Je oprost aJno eće kome su prisus-tvovali
Jugoslavenski predstavnici
Šestog ujutro brod Je krenuo u
Montevideo Ovdje su iseljenici
koji se vraćaju u domovinu isto
tako oduševljeno dočekani i ispra-ćeni
Kada Je u veće brod napuštao
Urugvaj povratnici su spontano
zapjevali "Domovino evo nas"
"Partizanka" nosi u domovinu
preko 600 iseljenika it Argentine
oko 90 iz Urugvaja 10 it čilea
Jednog it Bolivije koji s vraćaju
poslije dvadeset i više godina pro-vedenih
na teškim radovima u tu-dji- nt
Medju njima Je 161 gradjo-vins- ki radnik 78 metalaca 89 tek-stilnih
radnika 94 radnika mjeone
indaotrij 9 brodogradilišnih rad-nika
7 radnika industrije petrole
ja ruj Od ovog broja 24 posto ide
svojim kućama a 76 posto se stav-lja
na raopoloienje narodnim vla-tima
da ih rasporede Najsiromaš-niji
iseljenici dobili su besplatne
karto a veliki dio putuje u pola
djen Oni su rodom it ratnih kra-jeva
naše zemljo Medju najstarije
spada 66-godiš- nji Nikola Kasarni
zijev uonsnik u Ilindenskom ustan-ku
u Makedoniji "Veselim se što
dolazim u slobodnu Makedoniju za
htetiraki Vlasnik je pozvao po-liciju
I ova je bez mnogo ar-gumentiranja
ubila dvojicu
brace a trećeg ranila Policaj
cu se nije nilta dogodilo Ova-kvi
i sneni slučajevi poplavili
su 1946 i 1947 Ameriku
Djavolji advokati Juncrowu
iistema pokuicrvaju da ga op-ravdaju
na sve moguće načine
Sto sve ne čine kakve sve ra-ttnira- ne "argumente" ne upo-trebljavaju
kakve sve teorije
ne itatufijavaju samo da doka
zu kotapolosaj Crnaca ne mo le biti drukčiji nego jeste
Na svom putu po Americi
sreo sam niz ljudi koji su me
nojozbiljnije uv)eravali kako
oni uopće nemaju rasnih pre- drasuda ali eto ne mogu da
podnesu te Crnce ier su stras-no
prljavi jer daju nekim tesV
kim specijalnim cflxačknyza-daho- m jer iz njih struje neki
posebni neugodni "zraci'' i ta-ko
dalje Sve su to dakako od-vratne
i glup izzasfijotine No
natašost njima nasjedaju mno
gi u Americi
Vrhunac ovih podlih "teori-ja"
svukuko predstavljaju na-storon- ja raznih burzoaskih
"učenjaka" da naukom oprav-daju
Jimcrovu Ti "učenjaci"
bez ikakvog srama jsrcetituira-j- u nauku i falsificiraju historiju
samo da dokažu kako su Crnci
niža rasa nesposobna da te
dcme ra n vo b"elaca Tako
fek -- re- a% f pa T:rme-- a
NOVOSTI
STRANA 3
koju sam se borio" — govori on
U domovinu se vraća i Jelena Ura-tin- a
kojoj su fašisti u Huenos A i re-su
ubil muia Ekinski Stjepan do-lazi
sa ienom 9 kćeri dva zeta i
tri unuka
Jugoslavenski foeJjeaiei koji se
Još nalaze u Jušnoj Ameriei u ve--
i
SKOPUE ĆE POSTATI
MODERAN GRAD
Prema' novom regulacionom pla-nu
Skoplje će izrasti u lijep i mo-deran
grad Za gradnju Skoplja i
njegove lokalne privrede u toku
ove godine bit će investirano 819
milijuna dinara U investicijama
Gradskog narodnog odbora nije
predridjena regulaciji rijeke Var-dara
jer će regulaciju izvršiti
gradske frontovske organizacije
U gradu će se podići 1300 tia- -
%WtM A ta&lhiJlA — - - - 1J - Jl_klLtt —
igralište s parkovima i zgradama
dječje Jaslice kupalište rM Na
mjestu starog Bitpasara koji Je
leglo nečistoćo uredit će se novo
suvremeno uredjono tržište snab-djeveno
vodovodom kanalizacijom
1 drugim uredjnjima za održavanje
čistoće U gradu ć se podići mlje-kara
radionica za namjoitaj bra-varsko-limar-skn
i kolarsko-kovać-k- a
radiona i Jedna gimnazija
Ove godine izvršit će se pošum-IJHsn- j
oblršnjog brda Bondo U
selu Gorno Boodo otet šc gradnja
vila i odmarališta sa radoJke Um-jesto
nečistih seoskih potoka se-lu
Gorno Boodo sagraditi fc se vjo-štać- ko
Jezero
Shaulera razvijaju teorije ka-ko
su Crnci po prirodi "nemo-ralni
glupi 1 brutalni" Ubih
Filips u svojim spisima "doka
zivao'' je kako su Crnci
ijedno
Katni ide joi dalje pa u svom
cinizmu razvija teorije kako su
Crnci stvarno zadovoljni svo-jim
poksojem jer na drugo ni-su
ni navikli
U dokaz ovih nakamih teo
rija na nrrjhosltdntji se način
fcdsiiicira historija Upravo je
nevjerovatno kako su u Ame-rici
ovi "učenjaci' uspjeli da
obmanu javnost Kad rasgova--'
rate s prosječnim američkim in-tekrtuak- em čudite se kako
nema pojma o bissoriji Crnaca
Službena historija uopće ne
govori o borbi Crnaca za svo-- 1
ju slobodu 1 pravo J kad ie či
tate dobijete dojam kao da
Crnci bili sretni i lodovoljiii u
robovskom sistemu i kao da su
danas sretni i soabvohm u Jmv-crow- u sistemu Ta se hsssorija
uči u ikolama i nije nikakvoj
čudo da hibode i rinUci i ste
tine hiljada ozaerzčkih intiiik
Tuaioca nema pojma o
sti i borbi svojih vlastitih
rodnjaka
Hiftonia Crnaca u Amerio
ie historija 3M-gcdis- nje bes-prekidne
žilave i krvave borbe
za pravo na život Američka hi-storičar
(ne historičar pod na-vodnim
znakovima) Herb--rt
Epteker u svo'c krv 2: E?e r h!cr csrečr - C— 7~2 z- -
zztimzztimzzazzeBzzzzzzzzzzzzzzzMB '
Na proslavi sakupili 86 dolara
za pomoć djeci u Jugoslaviji
Val d'Or Que — Mjesno Vijeće paganda protiv naJg pokreta aa-Kanaefc- kih Juinih Siavna Je 4 ap- -' straiivanje sa "komuniimom" i rila masovnom kupttiiMei prošla-- 1 agitacija protiv rudarskog sindi-vil- o 27 marea narodni blagdan no-- 1 kalnog pokreta Lokalna itampa
ve Jugoslavije
Na ovom sastanku govorio Je
drug Ivan Stiroac glavni tajnik
Saveza Kanadskih Hrvata U svom
govoru objasnio Je narodni usta-nak
2? marča 1941 godine protiv
v"ade Cvetkovtt-Mafe-k koja je
potpisala vojni pakt u Ueeu sa fa-Lstičk-orn
Njemačkom Objasnio Je
herojsku borbu naiih naroda kros
ctrt godine Narodno-oslobodila-ik- og rata nJesi ne tekovine te a-lasr- Je
i prijegore naiih naroda u
cbrDvi i izgradnji svoje domovine
Drug Stimac prikasao Je u pravom cvj'-- u ustaJo-maeekov- ee sluge
r-r-rjs
reakdje koji vjerno slu-- t:
cvrje gospodare sa tanjur vari-va
u etrovnoj propagandi i lati ma
pr v cave Jugoslavije i našeg na-r:d- rg pokreta u Kanadi
I (no braće Slovenaca odriao Je
kraći govor drug Jose fterjak glav-ni
tajnik Zvese Kanadskih Sloven-ce
v koji se nalasio na turneji pol
sjevernom Ontariju i Quebeu
biti na tajniku Nacija gosno- -
s'avi ovog dana Je u se
me o glavnom kriva otrovna pro-- će Trsi a
I
slavenski dogovoru sa ta
se
738
likom broju se javljaju za povra-tak
u domovinu Već popunjen
broj za dva iduća transporta a no-vi
povratnici se stalno prijavljuju
Pozdrave iseljenika i veliku spo-men
ptoeu Centralnom vijeću Na-rodne
omladine Jugoslavije donosi
omladinska brigada od G4 člana
koja e nalazi na "Partizanki" Po-vratnici
su na brodu organizirali
brigade koje svakodnevno neko-liko
sati rade u skladištu pod pa-lubama
i bojadišu brod U ovim ra-dovima
omladinci se Pov-ratnici
su formirali krušoke na ko-jima
se drie predavanja Isto tako
na brodu se prikazuju 1 filmovi
"Hoćemo da budsmo odmah sprem-ni
za rad čim dodjemo u zemlju"
— govore povratnici I što se vise
približava don njihovog povratka
njihova I Quebecu
voća
Daor ćulić
NOVA ADRESA "NO-VOST- T
I SKH
Ste dopW objave pozive
za sjednice i dru to šaljite u
buduće na "Nuoti" 479
Ojseen Street Wei Toronto
Ontario
što se tiče tajaUtva
Saveza Kanadskih Hrvala
šaljite na — of Cm-nadi- aa Croatian 479 (Jueen
Street Vet Toronto 2-1- 1
Oats rio
Ured -- Novoti" I
tafseVtto SKH
kasuje da f samo za vnjeme
ropstva to jest do 1865 u
Americi bilo 2S0 pobuna
i urota Crnaca protiv nasilja
bijelih gospodara Prvi trans-port
robova koji 1526 stigao
u Ameriku pobunio se i prik
ljučio se Indijancima Od tada
pa sve do aradjanskog rata
Amerikom su se nizale edna
ta drogom bune i ustanci koje
su radmoćntji vesspttsjedruci
guzaa rsajokrutnuun metodama
Neke od uh kao glasovi-- 1 ta Gabrijelova buna pa usta-nak
u lužnaj Earošajni pod ru
kovodstvom Vessna i osobito
ustanak Not Ternera unale su
rustonutki kaiaktei U tim bor
bama Crnci su dah sfajnih liko-va
koti su svojim heroizmom
zadivili svote vlastite krvnike
Epssker u spesnenuto) knjizi ci-tira
tivisitai guvernera Vtrgi- -
o
Crnaca nakon porazu Teme-rov- e bune "Svi su umrli hra-bro
pnšjtniliući nikakvog
osobama dadu živote" —
kaže taj izvjesnoj
U toku aradsanskoa
(1861-186- 5) Crnci su se junački
borili u linkošnovoj za
voje osnbbodjonje Svojom
borbom zajedno pnaresiv- -
mm naročito radničkim savez
nšama sa Sjevera Crnci su na-kon
oradjomkog rata irvoja
vab slobodu No izdajom bur-žoosko- g vodstva sa Sjevera
-- - c-- r rzczn toaa pc
Radnik
koja sastupa interese vlasnika
zktqih rudnika neka gradjanska
druJtva I drugi reakcionarni kru-govi
već nekoliko tjedana vode
kampanju protiv svega Sto napred-nim
duhom diie Čili ove Drotu--
kampanjo Je da u prvom
redu razbije rudarski sindikat pod
izgovorom da je predvodjen "ko-munistima"
čim bi se osigurali ve-ći
profiti vlasnicima rudnika a za-tim
da zastraSi iseljenike ne
ućestvuju u općem radu svojih na-rodnih
organizacija
IlaS u ovim časovima kada reak-cija
nastoji ukinuti gradjanske slo-boditi- ne
moramo zbiti svoje redo-ve
što bolje možemo Organizirani
u svoje radničke organizacije lak-l- e
ćemo dati otpor gospodi kojima
Jedini cilj uniititl napredni po-kret
iseljenika i rudarski sindikat
koji se bori za bolje radne uvjete
I pristojnu plaću To Je duinost
svakog poštenog rudara
Sa proslave poslan je protest
Posjet je mogao veći pro-- Ujedinjenih
historijskog ali dinu Trigvie Lie kojem kaše
t da pitanje riješiti Jugo- -
narodi u
Je
po
takmiče
Lragee
buna
nue
armiji
narodne
lijanskim narodom bet uplitanja
zapadnih sila
Na koncu pros!ae drug F Pe-tanj- ek apelirao je za novčanu po-moć
djed palih boraca u oslobodi
lačkom ratu naJe rodne zemlje Na
apel druga sakupljeno prteut-nik- a
8r00 Priloge su dalf slije-deći:
Po $1000: Frank Pctanjck Pra-nja
Oroiković
600: Jamifić Ivan
Gardin Martin Nagllć Ilija Tur-ka- lj
Marko Ferdcrbcr Joskan
Prptć
$400: Amly Rezuk
$200: Rudy Lov&In John Ke-b- e NN John Subašić Frank
punćić Andy Kovač Petar Stark
frankovlć l pjesama
McGuire medju rudarima
Klrkland Lnke Ont — Prošlog
ponedjeljka u Kirkland Lake se
svratio Tom McGuire predstavnik
International Union of Mine Mili
and Smelter Workers koji Je na
MmtrA tu Mtitsslma im u domovi radost Je tJeveru 0ntarla Me
2-- K
Sve
preko
je
ne
da
rate
'tz
Zi CV--
po
da
Je
je od
Po Franja
Po
Po
Ja- -
Y9toAv mail
uve
Guire Je Istog dana govorio na
sjednici članstva lokala 210 rudar-ske
unije
Nedavno Je Walter Little narod-ni
poslanik iz kotara Temiskaming
izjavio u parlamentu da mu Je
McGuire govorio da Je "komunista
i da se time ponosi" McGuire isti-če
da Je Walter Little pokušao ti-me
pomoći zlatnim barunima koji
skoro svakog unijskog vodju optu- -
šuju sa "komunizam"
Nikada o takvim stvarima nisam
razgovarao sa Walterom Little —
kaše McGuire Govorili smo Jednom
za vrijeme štrajka u Kirkland La-ke- u
1941 godine uz prisustvo Ro-be
rt Carlina ali ne o mojem poli-tičkom
uvjerenju nego o potrebi
njegove pomoći kao narodnog pos-lanika
u rješavanju spora ismedju
rudarske unije i upravitelja rudni-ka
ski položaj u kojem se i danas
nalaze okovani Jimcrowu sis
temom Govoreći o tome Lenjin
je rekao da se nakon "oslobo-djenja"
Crnaca "američka bur-žoazija
pobrinula da na osno-vu
"stobodnog" i republikan-sko-demokratako- g
kapitalizma
ustanovi sve moguće učini sve
moguće i nemoguće sa najbes- -
tidnije i najpodlije ugnjetava-nje
Crnaca"
Kad čovjek putuje Amerikom
1 vidi na svakom koraku dis-kriminaciju
Crnaca naprosto
ne može u prvi mah da shvati
santo sve to I pita se zašto ia
glupa i besmislena nedemo- -
nekulturna
praksa? Čemu ona služi? Sto su
joj ciljevi?
O ima ona svoje duboke
razloge i svoj duboki smisao!
Treba samo letimično pogleda-- '
ti ito ona donosi američkom
kopitaru na ekonomskom i poli-tičkom
Tu će se nad od-govor
na sva ta pitanja Tu će
se naći smisao i razlog posto-janja
jedne takve
kao sto je Jimaovru U prvom
redu Jimcronru omogućuje da
su plaće Crnaca daleko niže od
službenom izvještaju američkih
vlasti iz godine 1940 američki
je radni čovjek zaradjivao go-dišnje
Bijelac Crnac
f-- t $1061 $137
Jovo Menićan Jure Zalov rul Hećimović Nikola Tterfjenorl
Tome UgarkeT Stjepaa Ljufeano-vi- ć
Po 10G: George Prpić Ivan SU-m- ac
Prilagaćima se najljepše sahra-Ijuj- e
mjesno Vijeće
I Hećimović tajnik
NASA TRGOVAČKA MORNA-RICA
DOBILA JOS JEDAN
BROD
Rijeka — U luku Rijeke uplo-vila
Je nova Jedinica naSe trgova-čke
mornarice motorni brod To-pusk-o"
koji Jo naša driava dobila
u mjesecu svibnju proll godine na
račun reparacija od Njemačke
Urod ima 3176 brutto registarskih
tona a 4300 tona nosivosti Za vri-jeme
rata slutio Je kao ratni brod
Sagradjen je godine 19K u Kielu
Danas Je to putnićko-teret- ni brod
koji razvija maksimalnu brzinu od
12 milja Naša ga Je posada preu-zela
u Kielu u vrlo slabom tanju
budući da Je it njega bilo odneseno
sve osim motora Nakon general-nog
popraka brod je ukrcao ug-ljen
za Veneciju odakle Je stigao
u svoju matičnu luku Rijeku
"Topusko" Je vlasništvo Jugo-slavenske
linijske plovidbo koja će
nakon putovanja što će gu brod još
Jednom Izvršiti urediti brod i uve- sti na njemu sve tehnHko-higiJen-sk- e
zaštitne mjere
MUZIČKO OBRADOVANJE
DJECE
U Sovjetskom Savezu velika pa-žnja
se posvećuje muzičkom obra-zovanju
djece U dječjim vrtovima
kojih u Sovjetskom Savezu ima
preko 18000 uvedene su noeduš-nost- i
muzičkih rukovodilaca Onf
ispitaju kod djece ukus I ljubav
prema muzici razvijaju Im sluh I
osjećanje ritma Da bi pomoglo
ispitačima driavno izdavačko Po
duzeće dječje Izdale
UJ ictar Josip Kauh zbornike dječjih
Tom
polju
Walter Little zna vrlo dobro da
njegova optužba u parlamentu pro- tiv mene nije istinita pa ipak se
poslušio neistinom što se ne pri-stoji
Jednom narodnom poslaniku
Govoreći o pokušajima nekojih
zagrizenih i nahuškanih članova u
uniji McGuire je naglasio da sva-ki
član ima pravo Izraziti svoje
mišljenje o vodstvu Koootruktivna
kritika uvjek Je dobro došlo AJi
nekoji članovi koji se ne siaša sa
sadanjom upravom i koji znaju da
su u manjini rasnravtjaju unijska
pitanja izvan sjodnic i odbijaju
prihvatiti odluke većine Tako ova
manjina sama narušava one demo-kratske
principe rodi ogn toliko
galami protiv demokratsko obra-nog
vodstva
Drago mi Je što vidim kako se
unljsko članstvo u Kirkland Lakou
dril solidno i kako se odMno m-protsta- vij
protiv svih onth stvari
koje ne spadaj na ovaj noJSski
lokal
Tom MtOuire je zatim otšsno u
Sudourjr da sa t nošnje rgasisl- -
rane raosAe progovara s
Poljoprivreda) rsdaik 709
činovnik 1IK
Činovnik s
univerzom 26 i 6 1471
Vrlo je unosna stvar za pos- lodavce ova dvostruka placa
Plaćati manje Crnca radnika
i riamjeitenika znači aaradji- -
vati pcesbne prohte
ni proliti aozeričkih
literature
Ti
2C1
77S
iznosili su 1940 godine "sjtni-c- u
' od 3 298500000 dolara
(oko 170 milijardi dtnara) Ta-ko
)tmcrowu szssem cartogttcg- - va najsuroviju phačku milijuna
crnačkih radnih hadi
No Jimcrovru nepnaadju sa-tno
Crnce On orrsogućuie lak-šu
Dliačku btieiih radnika Ni- - kratska 1 srednje--' žom Dkzćom Crnaca fc
vjekovna barbarska )imcrowu može uvijek da ucjenjuje bobe
institucije
I
plaćene radnike-- — bijelce
Ako btjeii radnik trati povišicu
poslodavac mu prijeti crncem
koji će uzeti njegov posao za
manju nagradu Td ima za po-sljedice
da su i plaće btjeah
radnika daleko niz nego bi
mogle biti Kako to u praksi is-- gleda najbolje pokasuje stanje
na Jugu Tu je prosječni doho-dak
pučanstva ruži sa 500 do-lara
po glavi nego na Sjeveru
Medjutim život je ItMmako
skup ili možda mito malo Jef
Uniji Na Jugu iM 40 miKhma
stanovnika To znači da Jmv
crovu oeMgućuje na Jugu
pljačku od 20 milijardi tjoiarct
svake godine
Dal'e Jimcrovu sa svojom
(Prencs na 4 str)
i