Novosti, April 22, 1948

              - v m -s- po-n
'' T 'I' O
zaaaaammO aaaaaaaaaamml taaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaamv taaaaaaaaaaav JB daaamaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaak E H aaaaaaaaaamal
ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM ift
U
206 Adelcnde St W NARODU U JUGOSLA-VIJI
Toronto 1 OnU Canada
CIJENA: U OBNOVI I IZ-GRAD-NJI
Za Kanadu S500 godlžnjo ZEMLJE
Za are druge zemlje $600
I JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God Vm Bro] 1213 TORONTO ONTARIO THURSDAY APRIL 22 1948 VoL VM No 1213
SDDJENJE GRUPI ŠPIJUNA
U LJUBLJANI
OPTUŽENI SU PRIMALI DIREKTIVE OD RATNOG ZLOČINCA
MIHE KREKA I ŠPIJUNSKIH CENTARA IZ INOSTRANSTVA
Ljubljana 12 Aprila — Pred
vijećem Vrhovnog uda Narodne
Republike Slovenije u Ljubljani
počelo je sudjenje grupi špijuna
koji su za vrijeme okupacije i po-slije
rata iivriili nit najtežih zlo-čina
protiv naroda i driave
Sudskom vijeću predsjedava pot-predsjednik
Vrhovnog uda Slove-nije
dr MateJ Dolničkar a članovi
u sudi je Vrhovnog suda Rihard
Knez 1 dr Ludvig Gruden Tužbu
zastupa javni tuiiiae Narodne Re-publike
Slovenije Vlado Krive 1
pomoćnik dr Žalik
Optuienl su: Mirko Litenc iz
l'redtrga kod Kadovljice profesor
Kehar Itadivoj iz Sturja kod AJ-dovšći- ne
publicista Marijan Dok
lcr iz Kranja svećenik Vinko Zor
iz Ilaća kod Medvoda svećenik
ćiril Dimnik iz Slapa kod Ljub-ljane
šumarski Iniinjer Aleksan-dar
Žekar iz Kogaikc Slatine me-taloctru- gar
Albin Sirk iz Kojskog
kod Gorice student Marija Kernc
iz Loia namještenik Marija Kril-na
iz Liga krojačica Jolka Hi-te- nc
iz Liga učiteljica u pensljl
Alojz Krek iz Ljubljane student
I Janko Sokić Iz llrega kod 21rov-nic- e
namještenik
Optuienl su kao pripadnici stra-nih
špijunskih slulbi prema nalogu
predsjednika takozvanog "Sloven-skog
narodnog odbora u Rimu"
ratnog zločinca Mlhe Kreka i agen-ta
strane špijunske sluibe u Avaj-carsk- oj
Itauhnika povezali se pre-ko
Mirka HHenea sa šefovima stra-nih
obavještajnih sluibi u Gorki
1 Trstu i no njihovim direktivama
pdkupljalf podatke o Jugoslaven-sko- j
armiji vojnim objektima ra-sporedu
trupa o Industriji i općem
privrednom i političkom ttanju u
smlji Optuieni su organizirali
i oralan bande s namjerom da
tastom nerede U Inostranttvo ou
JaU isvJeštJ kojima su tratili
orotanu intervenciju protiv naše
driave U provodjenju ovih znda-tk- a
oni su se oslanjali na tako-zvani
"Slovenski demokratski sa-vez
u Gorici l Trstu" i na njegove
Članove dr Kalčina Kom perla i
drogo koji su održavali vate sa Se-fovima
stranih špijunskih oluibi u
Gorivi i Trsta I pomagali organi-zaciju
naoraianih bandi medju ko-jima
i špijunsku diverzantsku
treu _ nreicak Suligoj i Sirk
Alem Optuieni su se oslanjali i
mi ratne zločince u logoru Senigali
u Italiji gdje su osnovali basu sa
ergamtiranje oruianih bandi On-tuie- ne
su orušjein pomagali i ofi-ciri
demo-krićanek- ih oroataih je-dinica
s kojima su se sastajali pre-ko
predstavnika "Skrroaekog de-mokratskog
saveza" u Vldmu
(Udbine) Gorici i na Staroj Gori
U augustu 1946 godine eptuieai
Mirko Ditenc kao pomoćnik ko-mandanta
takotvane "Ujedinjene
leveaske narodne vojske" i vojni
povjerenik takozvanog "Sloven
skog narodnog odbora u Rimu"
otišao Je u Korušku da organisin
raibijcne ostatke "Ujedinjene slo-venske
narodne vojske" Poslije
neupjeha on se vratio u Rim gdje
Je u suradnji s ratnim tločmeima
svećenicima Markom Kranjcom i
Andrejom Kriimanom iaradio ela-borat
"Slovenci u borbi sa slobodu
u doba okupacije" U ovom elabo-ratu
on Je klevetao narodno stobo-dilačk- u
borbu slovenskog nareda 1
falsificirajući historijeke činjenice
prikasivao domobrane četnike l
ostale pomagače okupatora kao
Aprila 1MT godi optešeai Bi-te-ne
pod šsšjaaoklm imenom "Ga-bo- r"
došao Je u Sloveniju po na-redjen- ju
i s novčanom potporom
tosajnika Mihe Kreka On soje mo-gao
u Sloveniji stvoriti svoj Ile-galnu
organizaciju pa se sat pot-puno
stavio na raspolotoaje stra-nim
špijunskim službama Bhonc
Je uspostavio vesu s agentom oba-vještajne
sluibe Stankom Lenieom
i Matijem čootalem optaieaim
Kernc Marijom ćirUom Dzmnikom
i drugima prema nandjoaju tako-avano- g
"Slovenskog narodnog od-bora
u Rimu"
U augustu IM godine optuieni
Ditenc e povezao s preporukom
Mihe Kreka sa vodjom strane oba-vještajne
sluibe u Gorici pozna-tim
pod imenom "Berlip" i sa čla
nom strane špijunske sluibe u Tr-stu
poznatim pod ilegalnim ime-nom
"Bap"
U junu 1947 godine Ditenc je us-postavio
vezu i imed ju agenta stra-ne
obavještajne sluibe u Ljubljani
Radivoja Rehara sa ilegalnim ime-nom
Petar Stanko i organizatora
strane špijunske sluibe u Trstu
Preko svog kanala slao je dr Kači-n- u
u Goricu dvaput mjesečno iz-vještaje
Rehara U istom vremenu
preko Iireečaka uputio je izvještaj
o političkom privrednom i vojnom
tanju u Sloveniji naročito u kra-jevima
koji su bili priključeni
FNRJ
Optuieni Radivoj Rehar stari
agent strane obavještajne sluibe
stupio je u vezu s predstavnikom
jedne strane driave u Ljubljani u
namjeri da naplati svoju špijunsku
djelatnost u 1940-4- 1 godini i da na-sta- vi
svoj zločinački rad Po nalo-gu
predstavnika jedne strane dr-iave
u Ljubljani on je napisao dva
špijunska izvještaja Prema nare-djen- ju
strane obavještajne sluibe
u Trstu poznate pod šifrom "Cpu
10720" organizirao Je u Ljublja-n- i
14 skloništa Od jula 1947 pa do
hapšenja optuieni Je upućivao Sefu
"Cpu 10720" fotografije i špijun
ske izvještaje
Mirko Ditenc Aleksandar 2ekar
Alojz Krek i Janko Soklić optuieni
su sa organiziranje oruiane akci-je
protiv narodno-oslobodilač- ke
vojske 1 suradnje a terorističkim
političkim aparatom gestapoa Op
tuienl Ditenc je kao "komandant
istočno Slovenije u sitni 114 i
1916 godine predio Nijemcima 14
engleskih i američkih avijatieara
i sa to od gestapoa primio nagradu
od 20 hiljada rajhsmaraka
Na prijedlog Javnog tniioea su i
je odlučio da se isključi Javnost sa
udjenja kada se budu pretresale
one tetke optužnice koje se odnose
na vose optuženih predstavnikom
Jodne strane zemlje u Idubljani I
špijunskim centrom u Trstu
Prvi Je na današnjem pretresu
saslušan Aleksandar 2ekar koji Je
ec IM godine radio sa špijunsku
službu četnika i gestapoa Njego
vo špijunsko ime je bilo "Bor" On
Je prianao da Je sa svoj špijunski
rad poslije oslobodjonja primio
ukupno 30000 dinara On Je tako-dje-r
održavao vozu oa ratnim zlo-čincima
koji su pobjegli u Koruš-ku
Pored suradnje u špijunskoj
mreii i uspostavljanja ove mroJe
tokar Je davao direktive ratnim
zločincima u Salsburgu da se uje
dine protiv FNRJ Oa Je te direk-tive
davao u ime takozvane "Slo-venske
narodne demokratske Zve-se- "
i njenog vrhovnog organa ta
kozvanog "Slovenskog narodnog
odbora" U ime ove organizacije
on Je uspostavio vezu s ljubljan-skim
biskupskim ordinarijatom pa
i sa takozvanim "Slovenskim na
rodnim odborom u Rimu l'ored
toga žekar Je u ime ove "trme"
poslao pismo predajedaiku SAD
Trumanu u kome ga poziva na
orasanu Intervenciju protiv Jugo-slavije
Na pretresu je utvrijeao
da Je ovu "Slovensku naredno de
mokratoku svetu" I njen glavni
organ "Slovenski narodni odbor"
predstavljao on sam Pojedine špi-june
gestapovce lekar Je htss da
prikaše kao čvrsta polHUku erga- -
msacziu i uoosm oa ova izomaije- - i
na organizacija za "Stovtaoku na--1
rodno-domokrats- ku zvoau" trati
orutanu pomoć od Tramaaa
Zatim a saslušane Joi
Joiiea mtaac i Marija Kriiaić
170000 se nastavlja
SOCIJALISTIČKA KONFEREN-CTJAUTRST- U
Trst 16 Aprila — U Pirana ko-ji
se namti pod omarom Jtgasia-vsask- z
armijo sdriaa Je Ustavot-vorni
kongres Socijalističke parti-je
Slobodnog Teritorija Trsta
Tajnik partije izjavio je pred
kongresom da Socijalistička par-tija
punom odaaoiea stoji Iza po-djele
zemlje seljacima aa teritori-ju
pod jugoslavenskom upravom
Socijalistička Partija na ovom '
teritoriju priznata je po civilnm I
vojnim vlatima
ULHDH JE POŽURIM Dfl PODUZmE
IMERE PRDTIU KRŠEM ZHKOnn
POMORSKA
Ottawa 21 Aprila — Stanje u
odnosu ismedju Canadian Seamen's
unije L dviju parobrodarskih kom-panija
postalo Je napeto do tolike
mjere da su pomorci u mnogim
lukama morali izaći na štrajk
Cijela stvar za pravilno rješenje
ovog problema toj i u rukama fe-deralne
vlade 1 njezinih zakona
Prema izvještaju dvojice vladinih
komiiionera I VV Rrockingtona i
J D McNisha koji su Upitali spor
za štrajk pomoraca 1 sve što se
dogadja u vezi sa ovim štrajkom
odgovorne su parobrodarske kom-panije
koje uposluju Štrajkolomcc
Dvojka pomenutih komišionera
su pronašli da uprave dviju paro-brodarskih
kompanija odbijaju
potpisati ugovor sa zakonom priz-natom
Canadian Seamen's unijom
Jer da se ne slaiu sa političkim
mišljenjem unijskog vodstva Um-jesto
toga uposluju članove štraj-kolomač- ke
unije Pat Sullivana ko-ja
ni zakonom nije priznata
Borba pomoraca protiv samovolje
parobrodarskih kompanija
CANADIAN SEAMEN'S UNIJA SVE RADNIKE ZA
FTNANCIJALNU I POMOĆ
Toronto — Isvrimi odbor Cana-dian
Seamen's Union dolasi prod
svoj etanetve objajnjenjefn zateg-nutog
spor kojog sn prouzročile
dvije kanadske najveće parobro-darske
kompanije — Colonial and
Samta Stoamship Companioa Ca-nadian
Stoamship Lines Ove dvije
kompanije stavile su se isnad ka-nodek- og
zakona poništile ugovore
sa zakonom priznatom Canadian
Soamen'a unijom oma lav lile na-rodje- nje
federalnog odjeljenja 'ra-da
i počele uposlivati radnike iz
štrajkolomačke unije koje su or-ganizirale
pomoću renegata Sulli-vana
lrem ovaj spor sasjeca u
odnose ismedju Canadian Seamen's
unije i dviju pomenutih parobro-darskih
kompanija ipak je vašno
jda Hm upoznaju svi kanadski
radnici Jer Je ukidanje prava or
ganiziranih pomoraca ujedno na-pad
i na prava svog zanatsko unij-ko- g
pokreta u ovoj zemlji Izvrš-ni
odbor kale svom članstvu u ob-jašnjavanju
ovog spora
Iznašamo pred vas razvoj prilika
koje se degadjaju ismedju Colo-nial
and Sarnia Steamohip Co Ca-nadian
Stoamship Lines i Cana- -
— Na Medjunarodnoi
konferenciji za slobodu štampe I
isuermteijn Francuska delegacija
Je podnijeta predieg o pravu is-pravljanja
I pobijanja krivih vije-sti
Na zasra predttga francuske
dstagatja vtsee svth somalja ima-l- e
bi pravo da u vrsmmu od pet
dana nakon sw objavljene
vijesti a normama strane zem-lje
i lana vm aatiea zemlje j jlustu'aa izjavu ispravku krig --rUiirl
Govoreći po ovom predtogu Ju-goalavo- aoki
m i mtavaik Mateš
aaaaae Je aa čsnjazaco anem-ttatnj- z
pravo svako zornije sa ob-javijiva- aje
hmravka no mote pri-mijoa- lti
i proširiti aa moajmmrod- -
r— ~
Gtnvao pttaaje ovdje nastavio Je '
Motaš aiie akaatraaje aa greške I
koje mm ispraviti U pitanja
je namjerno objavljivanje latam
itrjattaja kao i organiziranje kam-- - aaafe tati i Untb Vu MA
Tsakciimzina štampa protrv nap-roaa- ih
domokrstakih zemalja
Moajaaarodaa kampanja širenja
loli i klevota mete sa spriječiti Je-di- no
aspostavom odgovrrrnooti sa
štampu i provodjenjem u irvot Jed
noglasno prihvaćene rezolucije na
konferenciji a ne onim što
kao i francuski predlog ne vodi po--
UNIJA JE ODLUČILA NASTAVITI BORBOM
DO POBJEDE
APELIRA
MORALNU
slijedeće:
U izvještaju komišionera predo-čeno
Je vladi i njezinom odjeljenju
rada da parobrodarske kompanije
krše njezin zakon i da je stoga po-trebna
hitna intervencija Usprkos
toga vlada se drii nehajno te iz
PRIJATELJSKA SURADNJA
SSSR I MADJARSKE
Budimpešta — Na molbu Ma-djars- ke
sovjetska vlada je odgovo-rila
da odobrava traienje madjar-sk- e
vlade da odredjene količine re-paracija
koje su trebale biti ispo-ručene
u mjesecu Januaru 1 feb-ruaru
u iznosu od tona ku-kuruza
biti isporučene u no-vembru
i decembru ove godine
Madjarska štampa svestrano je
pozdravila ovaj sovjetski prijatelj-ski
akt i da ovaj primjer naj-bolje
odrazu je iskreno prijateljstvo
i dobre namjere Sovjetskog Save-za
prema MadjarskoJ kao i dru-gim
zemljama koje se bore sa po
sljeratnim poteškoćama
dian Seamen's Union
Vaino je u samom početku
da pomenute kompanije naru- -
A VA JU SA KOMA JM AA RA
sve radnike u Kanadi te čak odbi-jaju
priznati naredjonja federal-nog
odjeljenja rada lit bilo koga
drugog
Za vrijeme zasjedanja nagodbe-no- g
odbora Je trebao preslu-šati
obe strane u sporu pomenute
kompanije se nisu odazvale pozivu
sa preslušavanje nego oa otpočele
pregovore sa sporazum ta kompa-nijskom
unijom Postupile su
usprkos činjenice što Je Cana-dian
Seamen's unija Jedino zako-nom
priznato tijelo punosnt(isw
da za pomorce pregovara sa Sarnia
and Colonial Steamohip sa ugovor
I što već kroz 10 prošlih godzaa
potpisuje ugovor sa Csnadian
Stsamship Lines
Vi ćete rasumjoti braćo 1 oštra
da ove kompanije titoe davaju vr-lo
opasan primjer takav primjer
koji mole ugroziti pravo na kolek-tivno
pregovaranje ovim orgaaizi-rani-m
radnicima u ovoj iisnljl Da-nas
Je ovakvom napada lalssiaa
istinska unija pomoraca — Cana
boljšanju stvari već Jedino ostav-lja
umišljenu nada da sa neki ko-raci
Ipak poduzeti
Jugoslavenski predstavnik Je Iz-javio
da će Jugoslavenska defcga-čij- a
glasati protiv frtBcasksg
Prtdiega Jer se istim i mi gatara
daljnje prorodjeaje potitiekc kam-panje
lainih vijesti I kleveta
JOŠ JEDNA PROVO-KACIJA
Deiroit 20 Apnla — Ovdje je
metrima raajoa WaHor Boa- -
ther predsjednik antomabjltk ma-je
Napadači sa a noći ispsMH dva
motka kroz prozor u kaea Bea
i tu i ji
Liječnici da rane nisu opasa
LTS"ST ?"?""J'J' "'
7 " toJ w Tf ""? "
P"flviimu sa aovf aaovor m
Je Ovu provokaciju isrriile ta
reakcioaaiae tfle a cilju em at za-metne
borba iszooaja kzajmm aao
nicar koje preaatnvlja Keataer i
naprednih sila u uniji automobil-srakdihničrkaidnpirkiatisak
na bpioesJeoaVosrlcabizloa'!
vrijeme pregovora i dovelo do ra-cje- pa
i razbijanja unije
KONFERENCIJA 0 SLOBODI ŠTAMPE U ŽENEVI
neke kri-ve
ovoj
9000
mogu
piše
ista-ći
AOAA)AA
koji
ova-ko
kašu
kako
dana u dan zateie u vršenju svoje
duinoeti protiv kršenja zakona i
provokacija koje se ovih dana re-daju
u raznim lukama po kanad-skim
jezerima
U ThoroMu su bačene dvije bom-be
kroz prozor u unijsku dvoranu
Bombe na sreću nisu eksplodirale
"©zvana Je policija da se osvjedoči
i poduzme mjere ali Joi do sada
poduzeto nije ništa U Torontu
Goderichu VVindsoru i drugim lu-kama
ukrcavaju se štrajkolomci i
pomorci sprijočavaju uposlen je
štrajkolomaca koliko mogu dok
vlasti sve to gledaju skrštenih ru-ku
Ako federalna vlada misli da će
razne provokacije i mogući policij-ski
teror prisiliti pomorce da napu-ste
svoja unljska prava tada se
vara Unija kanadekih pomoraca
odiočila Je do kraja braniti svoje
zakonsko pravo i čuvati one teko-vine
koje su postignute dotada-njim
štrajkovnim borbama
NA
dian Soataoa's Unšaa sutra bi se
isti napad snašao hrveott protiv ko-je
drogo unije u Kanadi
Ovo Jednostavne moH t da
kompanijo mogu u tvoj ured poz-vati
btlo koje Hee i t njime protu-zakonito
progovarati I usprkos
unijom potpisati dragi ugovor sa-svim
Je jaaao da e ovakav razvi-tak
ako te dozvoli staviti u opas-nost
sav zanatski unijoki pokret u
KaaoaL
Naša se unija u ovom razvitku
savjetovala sa ptoastavnidma
Trades and Lahor Congroasa i oni
sa najoštrijim riječima osudili an-U-rodni- ćtd
postupak ovih kompani-ja
te se skini za stanovištem ko-jeg
je zaatola naša unija Kao što
vam Je poznat kompanijo se za
Ugovor slute "komunizmom" kako
bi pod ovom maskom provodile tvo--J
protasakoaHe sktivnosti to od-bile
održati sastanak i progovarati
seamen's unij Vodstvo Trades
Jeltaasopo- -
taj spor sa ovim
kompanijama 1 u ta svrha imeno-vale
istaknute roaaoike vodje koje
se ne sosa optaUsati "komuniz-mom"
da a ime Cana srna Soa-tsoa- 's
nije progovaraju 1 stvore
spora— sa ovim leomaoaijama
ta teksta
Kompanije sa oanoV odri U sa-stanak
I pregovarati sa predstav-nicima
Troooz aml Lahor Coagres
a Oae sa ottnaa pristale da tu
t pitanje --kosamattma" nego
pttaaje borbe protrv ortsatafranog
pokroza
Ovog a
tanji a da
aa štrajk
kodorm koje predotav--
U Apelira-- i
moral- -
ij borbi za pravo
Mi tmatrame da
J 4
i protiv ara- -
gak iiitaniiiitalh radaflta
Mi se tato tim me pomoći d
trag lmsniamiog ramsazaog pokre-ta
2a zrijsma štrajka msVei se
aoiase a saorim drakćijem pošsaa- -
tsaba staa i arosm Jar oni a štraj-kaj- a
kod tvojt kalo nogo tamo
aajeaa ajmovi kroaovL Stoga apo-lii'- it
mz avakog karomkof rad-aik- a
aa trt oae koji se solidariša
oa aam praie fi- -
I zatsazna pomoć isto
kao šio sa to anali a toku
a 19+f godSaL Bratski pozdrav
vima
T G McManus
nacionalni tzjnik
DEMOKRATSKE SNAGE ITALIJE
P0Ifl[:flLE svo] mm
GLASOVI ZA DEMOKRATSKU FRONTU SU GLASOVI ZA
KRUH SLOBODU I NEZAVISNOST
Rim 21 Aprila — Usprkos žes-tokog
terora izborno prevare za-strašivanja
lainih obećanja 1 kle-veta
sa strano talijanske reakcije
i prijetnje iz vana pogotovo iz Sje-dinjenih
Država demokratsko sna-ge
Italije zabilježile su vaian us-pjeh
u izborima 18 aprila
Prema podacima koji još uvjek
nisu potpuni izborni rezultati stoje
ovako:
Kršćanuki demokrati pod vod-stvom
Du Ganperija dobili su 12-6815- 27
glasova Narodni demokrat-ski
front kojeg u glavnom sači-njavaju
komunisti i lijevi socijali-sti
dobio je 7995C01 glas Treći
po redu su desničarski socijalisti
koji su dobili 184882G glasova
Ostalo glasove dobili su republi-kanci
monarhisti i drugi
Kod se uzme u obzir izborna
kampanja koju su reakcionarne si-le
vodile pomoću američkih dolara
orulja i ratnih brodova u talijan-skim
lukama pomoću prijetnjo da
talijansko majke neće dobiti hrane
za svoju djecu ako glasuju za De-mokratsku
frontu pomoću lainih
obećanja uključiv i Trst itd nljo
ni čudo Što su kršćanski demokrati
dobili najviše glasova Oni su imali
u rukama driavni nparat I sve
ekolnmtl koje su Ukorlšfavall u
izbornoj kampanji i na sam dan iz-bora
Za njih i druge reakcionarne
sile glasali su čak i mrtvi Jedni
su za njih glasali po nekoliko puta
AMERIČKI NAROD
KAŽNJAVANJA
VVashington 20 Apriln - Fede-ralni
sud pronašao je "krivim"
američke ugljenokopače koji su
odriali štrajk za staračku mirovi-nu
od 1100 mjesečno I nepravedno
kasnio United Mine VVorkera uni-ju
sa 1400000 dolara a njesinog
vodju John Uvvisa sa 20000 do-lara
globe
Akoprem Je štrajk savršen po-bjedom
ugljenokopača što znači
da Je njihova torba bila opravda-na
federaln] sudac Alan Gokls-borou- gh
ipak je osudio ugljenoko-pače
i protiv njih izrekao kaznu
Farben i Krupp rješoni odgovornosti zločina-čku
ulogu koju vršili kroz decenije
AMERIKANCI PODUZEĆA
lieograd — Američko driavno
odjeljenje odlučilo Je da notorni
njemački kemijski koncern I G
Parben preda njegovim vlasnici-ma
Nureaberikl sud odriješio Je
Kruppa svske odgovornosti za nje-mačke
nacističke zločine Ova od-luka
piše "Iiorba" ogorčila Je de-mokratsku
Javnost u čitavom svije-tu
Jer je općenito poznata zloči-načka
uloga koju su kroz decenije
vrštti I G Farben i Krupp
Ilet eksploziva I otrovnih plino
va I G Farbena I bez Kruppovih
topova VVIHIam Kajzer nebl bio u
stanju započeti prvi svjetski rat
Hitler je gradio svoje planove
ta munjevito osvajanje čitavog svi
jeta oslanjajući se na proizvodnju
umjetnog petroleja gume i eks-ploziva
I G Farbena i proizvod-nju
Kruppovih tenkova i avijona
Američki financijski magnati
Još su sa vrijeme rata stvarali pla-nove
kako će spasiti tvoje trgova-čke
prijatelje u Njemačkoj i kako
će staviti njemačku industriju pod
tvoju kontrolu I iskoristiti Ju za
UNUA ELEKTRIČARA PODU-PIRATI
ĆE CCT
Toronto 19 Aprila — U silju
sjedinjavanja radništva za itbor
CCF vlade u provinciji Ontaris
United Eieetrical Verkers uniji
odriala Je konferenciju tvojih lo
kali iz šest ontarijskih grafova
Predstavnici elektriearskih rad
nika složili su se da će pedapiraU
kandidate CCF u provincijalnim
izborima na 7 Juna U tu svrhu us-postavljeni
će biti UE-CC-F komi-teti
u svim unljskim ograncima
koji će raditi za Izbor CCF kandi-data
r mmrmkW°i0& 33&&mmi 3š - ''-j- g? %i~ -
Na izborna mjesta tjerani su bo-lesni
i iznemogli
Broj glasova koji Je pod ovako
neobičnim okolnostima pao za De-mokratsku
frontu predstavlja va-ian
uspjeh i novi porast naprednih
nnaga Italije Glasajući za Demo-kratsku
frontu narod je glasao
protiv američkog monopola i nje-govih
sluinika u zemlji protiv eko-nomskog
nazadovanja 1 praznih
obećanja iz Amerike za ekonomski
napredak za kruh slobodu i ne-zavisnost
Izborni rezultati u Italiji poka-zuju
da su demokratske mase od-lučno
odbile svaku navalu reakcijo
u zemlji i izvan zemlje i ostale čvr-sto
ujedinjene u daljnjoj borbi u
kojoj će narodna stvar potpuno po-bjed- itl
za
su
IM VRAĆAJU
UJEDINJAVANJE MADJARSKIH
RADNIČKIH PARTIJA
Budimpešta — Centralni kom-itet
Komunističke partije Madjar-sk- e
Jednoglasno je prihvatio pred-lo- g
za ujedinjavanje komunističke
i socijalističke partije
Centralni komitet ovlastio Je Po-litički
biro partije da radi na pri-premanju
jedinstvenog kongresa
dviju partija U tu svrhu zaključe-no
je da se odloii edršavnnje čet-vrtog
kongresa Komunističke par-tije
koji je trebao početi na 12 Ju-na
PROTESTIRA PROTIV
UGUENOKOPAČA
koja je itazala negodovanje po-svuda
Protiv ove teške katne koja Je
izrečena na osnovu poznatog Taft-Hartl- ev
zakona oštro protestira
američki narod a pogotovo organi-zirani
radnici kojima je taj zakon
oduzeo pravo na slobodan štrajk
Naročito tu ogorčeni ttgtjoaekopa-Č- J
pa su stoga mnogi ponovno na-pust- ili
posao i isaali na prsisotnl
štrajk Ugijoaokopači nasivlju
AVAJ SAMOA) ItAAVAVVmHR I IAWBwWtto
Obrana agjjsao stalke Htje 1
Johna I-ew-ioa
uloiila je prhaV
svoje imperijalističke pianovc
Iz tih razloga Je Wa Starat
pomoću svojih ljudi u amsričksj
vladi Porreotasz Harrimana I dru-gih
poslao troje predstavnike u
Karepu zajedao ta ekspedieie&iai
silama Bitenhsrrera
Za vrijeme otvaranja drugog
fronta I prodora u Njemačku ame-rički
glavni štab bit Je pun ame-ričkih
"buotnesomeaa" u vojarlkej
uniformi čeoto sa vrta visokim či-novima
Najmoćniji medju njima
bio je WUUam Draper direktor
IMIlon Reed banke Ovsj bankar
dobio Je čin brigaoaog geasrata I
postavljen je za sofa Kkeesmekog
odjela u lhHaaswirsMia gone
ratnom štabu
VVall Street i
velike tiaaore za Mjomolfces a na-pose
za tjemacaa ratna maotsrlja
Iod Marsšmlbrrlm plizim Vfoma-čk- a
os biti pretror eaa a rooaa ba-za
Krupp I G rarboa i tri dragi
ratni iadostrijalisti XJasasAo da-ka- ko
imaj bogata Isiaotva k dva-ju
prošlih ratova koje amsrifki im-pe- ri
jaJisti sok za sobe tslrsissrtti
Kadi toga nije čoao Me Loma
Browa Jedaa od voaja orgaammci
Je američkih Indsotrijnhata Na- -
ttoaal Asoociatioa of Mosszfacta- -
rora taamosci oozaku sa povrotok
I G Farboa tvoraka njsatrim vla-snici- ma
podrmči aa sije vasao aa
li ta ti tmočki Isssattrlfahmi rat-ni
sJeemci ili ne rat to aa H oni
"rasamiJH ovoj posao"
Ali ovi američki rttmzl soUJa-ču-je
"Borba" Ipak aaa tro to
imaju tvoju guska Američki
imperijalisti pustili sa iz vida či-njenicu
da tu ti njemački ratni
zločinci koji "razumiju tvoj po-sao"
izgubili dva rata
™m$m&mWRPt -
i
i
m