000193 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
pM ¥ "FiMrtfa,ltftlMr-ff(ifiwrT- m Jr Jf ф Ш I Tridcseta godina iilahnja hlazi svakog utorlca i pdka Godiinja pretplata: so Kanada 0 dutara, ostah ztmljt 7 dalara eHBiHBBHHIHIMIHiBBIHHHHHMBBBHBiHVlH lUtffij Adresa: 479 Queen Street West Toronto 2-1- 1, Ontario I Tclefon EM 3-1G- 42 VOL. XIIJ NV IK (1112) TORONTO, TUESDAY, JUNE 27. 1961 PRICE 8c PER COPY л PRIKJUclMO SE BRAGl UKRAJINGIMA U NJIHOVOM VELIKOM SLAVUU Konccm ovoj; tjedna u Torontu ce sc odrzali vcliki ukrajinski festival u znak proslavc 100-go-disnji- cc smrti velikog ukrajinskog pjesnika Taras Scvccnka. Glavna priredba odrzat cc sc u subotu 1. jula uvecer u Varsity Arena. Tamo cc nastupiti vise od 1.000 ukrajinskih pjevaca, muzicara i plesaca iz ci-jc- lc zcntljc. I po broju uccsnika i kvalitcti progra-ni-a lo cc hiti izvanredna priredba. Slavljc cc sc na-sta- vit u nedjelju 2. jula ii Palcrnui, ffdje jc prije ne-koliko godina podignut Sevcenkov spomenik. Nas progresivne Kanadjanc juznoslavcnskog porij'ekla ncohicno radujc da su nasa ukrajinska braca moguca prirediti ncSto lako grandiozno. I ne poljecc to samo od nase slavcnskc srodnosti i blis-ki- h vcza i suradnje izmedju nasih i njihovih prog-rc&ivn- ih organizacija u toku 30 godina, ncgo i otu-d- a sto u njihovom kill 111 room radii gledamo kru-pa- n doiirinos Kanadi i njezinu napredku. Ovo nisu Ukrajinci koji gledaju da Kanadi! iskoristc za svojc mracne i zlocinackc planovc protiv svoga naroda, ncgo Ukrajinci koji sc ponosc svojim porijcklom i odlucni su da ono sto jc najbolje i najljcpsc ukra-jinsko- m narodu prenesu u kanadsku sredinu. To jc lijcpo i pohvalno djelo i doprinosi medjusobnom upoznavanju i zblizavanju svih Kanadjana. Hraci Ukrajincima ccstitamo na njihovom vri-jedno- m radii i pozivamo citaocc "Jcdinstva" da prisustvuju njihovom vclikom fcslivalu u subotu 1. jula ii Varsity Arena. Zloupotreba velikog pjesnika Kanadski politicari daju H)disku rcakcionarnim Ukrajincima koji hi htjcli da ukrajinski narod "oslobodc" od njegove sIoImkIc I ukrajinski "nacionalisti" slave Taras Scvccnka. Slave ga sa namjerom da ga iskoristc protiv ukrajins-kog naroda. Njihov jc cilj "oslobodjenjc" Ukrajinc i koristc omiljenog ukrajinskog pjesnika za svojc izdaj-nick- c i zlocinackc namjere. U tome im pomazu pokva-rc- ni kanadski politicari. ProSle nedjelje u Torontu jc odrzana "nacionalisti-бка- " proslava 100-godisnji- cc Sevcenkove smrti. Glavni rnzlog ove proslavc je bio da so odvrati postcne ukrajin-c- c od velikog ukrajinskog slavlja kojc 6c sc odr2ati i subotu i nedjelju 1. i 2. jula. Ali ovo nijc bila samol priredba u spomen Sevden-k-a, nego i proslava "20-go-diSnji- ce proglasenja ukra-jinsk- e nezavisnosti". Ukra-jinsk- u "nezavisnost" prog-lasi- o je — kao sto je dobro poznato — Hitler, kao sas- - tavm dio njegova plana za osvajanje Ukrajine i uniste-nj- e ukrajinskog naroda, Za- jedno sa ruskim i ostalim slavenskim narodima. Gla-v- ni govornik bio je Jaros-la- v Setzko, "ministar vanj-ski- h poslova" "nczavisne" Ukrajine. Po tome se moze suditi tko su ljudi koji su or-ganizi- rnli ovu proslavu — to su nosioci fasistickc ideo-logic. To potvrdjuju i uni-formis- ani odredi omladine koja je sudjelovala na pro-s- i avi. Ali to nije smetalo premi-jer- a Diofenbakeru i libe-ralno- g lidera Pearsona da posalju pismeni pozdrav. Samoj priredbi prisustvovali su federalni ministar vetera-nski- h poslova Gordon Chur-chill, nadelnik Toronta Phil-lij- s, ontarijski ministri Ja-rem- ko i Grossman, clanovi federalnog parlamenta Kut-cherep- a, Arthur Maloney, Frederick Stinson. M. I). Moron i Paul Hellyer, Clan sakonodavne skupStine On-tar- ia A. Thompson, i toront-- ski alderman Givens. Cos pod in Gordon Chur-chill je govorio o "oelobo-djenj- u podjarmlienih naro- da", naglasivSi da je za to potrebna "jakost demokra-eija- ". Gospodin Phillips je govorio o "rzavinrosti" l'-kraji- np (on ie "zaxravio" Ho su hitterovci i njihovi elsfnici radili sa Jevreji- - Poiteni i dctsoknUski Ka- - nadjani ce osudit fa§istidke clemente koji koriste Taras Scvccnka za svoje prljave planovc protiv ukrajinskog naroda, a pokvarcnim kanc-dski- m politidarima koji im u tome pomazu cc rcci: Sram vas bilo! Na cemu zasniva to u-sporedj- enje? Evo primjera bogate dokumentacije: Njemadkoj podiio generacij.q koja preiiv-iel- a rat, kojoj u Skolama hvale zavojevacke govore o nczakonitosti nini-bersk- og procesa i propovije-daj- u oslobodjenjc teritorija koje pripadaju Poljskoj. hoslovackoj i Sovjetskom Savezu. pravo nacizma i zlocine koje jo on podinio. 110 om-ladins- kih organizacija pris-tali- ca revaniizma okupljn 2o0.000 zapadnonjemackih omladinaca. odriavaju mnojtobrojni masovni revan-istid- ki zbcrovi na kojima izmjena istodnih gra-nic- a. Zaiuidnonjemadke tru-p- e orui-j- e i stavljaju dak MEDUNARODNI DOGADJAJI Samo jedna Kina Amencki impenjalisti uxidjaju da nece moci jos dugo sprecavati pnmanje Narodiie Republike Kine u Ujedinjcne Nacijo t.j. uskracivati ,ioj niezina medjuna-rodn- a prava. Zato pribjegavaju trikovima. Tako su ovih dana stavili na znanje da eventualno pristati na to da Kina bude primljena u Slanstvo UN, ali pod uvjetom da tamo i dalje ostane Kaj-§eko- va klika koja 2i-vot- ari na Tajvanu (Formozi) pod zaStitom ameriike vojne sile. I nc samo to, Cang Kaj-Scko- va klika bi za-dria- la stalno mjesto u Vijccu sigurnosti. Tako bi bile stvbrene "dvije Kino". Hazumljivo je da do Na-rod- na Republika Kina s pre-ziro- m ovaj ameri6ki plan. Prcma nekim tuma6e njima to i jeste namjera. Л-k- o Kina odbije takav prije-dlo- g, onda ce ameriiki im- - perijalisti i njihovi sekun" danti modi tvrditi da Kina nece da pristupi u UN i da vise noma prava da prigova- - ra. Ali tko to moze uzcti oz-biljn- o? To jc previse jeftino i Amerikanci nece na to do-bi- ti ozbiljne ljude. Oni cc se samo joS viJe raskrinkati. Nc postojo "dvije Kine". Cang Kaj-lcko- va ne preds-tavlj- a kineski narod; to je samo sacica jada, koju je kinoski narod protjerao iz svoje kuce i za koju se oda-vn- o ne bi znalo kad ne bi imala protekciju americkog imperijalizma. Stvarni gos-poda- ri na Formozi su Ame-rikanci i Cang Kaj-sekov- a banda im samo sluzi za po- - krico. Amerikanci su dosad uspijevali da tu kliku drze kao kineske predstavnike u Ujedinjenim Nacijama za-hvaljuj- uci svom uticaju i gospodstvu nad takozvanim "slobodnim svijetom", koj je dosad mehanicki dizao ruku na sto je Washing-ton htjeo. Ali situacija se mijonja i uskoro bi mogao doci kraj toj nopravdi — i sramoti Ujedinjenih Nacija! U toj medjunarodnoj orga-nizaci- ji raste broj driava kojc nece da glasaju kako to hoce Washington, nego po svom vlastitom nahodjenju. Postoji mogucnost da ved na idudem zasjedanju Gencral-n- e skupitine bude donije-t- a pravedna odluka o kinos-ko- m clanstvu. Ameridki im-porijal- isti zive u strahu od 2 0. G O I) I S N J I C A A G R E S IJ E Pouke 1941. Moskva, 21. juna — (Od dopisnika Tanjuga) — Dvadeset godina poslije napada Njemacke na Sovjetski Savcz llja Erenburg je jucer podigao glas upozoravajuci na ponovnu opasnost od nacizma i militarizma u Zapad-no- j Njemackoj. "Ne mogu se pomiriti s mislju da su bacili kuge, unistivSi 50 milijuna ljudi, јоб 2ivi, da ih razmnozavaju i namjeravaju da iskoriste ', pise Eren-burg u clanku koji je objavio "Aganjok". se nekoliko iz autorov-n- e U Zapa-dn- oj glas nije ratove, Ce- - od djece sakrivaju lice se se traii dobijaju nuklearno im se na ce Cang odbiti sve raspolaganje teritoriji dru-gi- h zapadnih dr2ava. "Mozda pretjerujem?" — pita se Erenburg — i do-daj- e: "Ne, ja znam da stari kancelar misli vise o diplo-matsko- m pokeru. nego o ra-t- u. Ja znam da dak ni naj-neobuzdan- ije rijeci jo5 ne predstavljaju atomske bom-b-e, ali zar prije Hitlera nije bio Bruning. On nije ni no- - premio Papenu, a Von Papen Ilitlcru"'. Erenburg zvoni na uzbu- - dogadjajima prije godi Na svojim mnosrobroj-ni- m uutovanjima u Niema-dk- u i kroz Njemadku 1927. do 1910. godine se uvjerio, da su nacisti prip-rema- li agreeiju SovjeUki (Nagtavak n str. toga dana. Jer snmo da ce morati Kini povratiti nje-zin- o mjesto u UN, ncgo i njezin teritorij Taj van. Postoji samo jedna Kina, velika narodna republika s:i G50 milijuna stanovnika. Neka se paze oni koji gazo pravima toga velikog na-roda ! Vrijeme i da na§a Ka-nada prestane klipsati za Washingtonom i uspostavi normalno odnose sa Narod- - nom Republikom Kinom. Politika neprijatcljstva pre-m- a Kini samo koristi amcri-cki- m imperijalistima (koji su takodjer neprijatelji Ka-na- de i kanadskog naroda), a politika. prijateljstva sa Kinom koristi Kanadi i nje-zinu narodu, o cemu nam narocito uvjerljivo govori porast kanadsko-kinesk- c tr-govin-e. Uiwzorcnjc fasi- - sticku djclatnost u Kanadi Casopis Macleans 11 svom francuskom izdanju objavio clanak o djelatnosti ma-djarsk- ih, baltidkih, ukrajin-ski- h i francusko-kanadski- h fasistidkih grupa u Kanadi. Uz clanak su objavljenc sli-k- e sa fasistidkog mitinga u Montrealu, kome su prisu-stvovali nacistidki "firer" Andre IJellcfcuille, koji jc prije nekoliko mjeseci rask-rinka- n na kanadskoj tclcvi-zij- i, te madjarski fasisti Thoekhoely, Baron von Roth i M. Uljaki, urednik montre-alsko- g faSistickog listica "Ossezetartas". U dlanku se spominje Derek Sones, do-seljen- ik iz Velike Britanije, jedan od vodja organizacijc "Canadian league" u To-rontu, koju jc raskrinkao Pierre Berton u "Toronto Daily Star" kao razbijada mitinga za mir i razoruza-nje- . Le Magazine Maclean navodi neke razloge za po- rast fasistickc ideologije medju doseljenicima iz Ma-djarsk- e, baltidkih zemalja i Ukrajine. U Madjarskoj su fasistidke ideje bile dosta prosirene i mnogi su do§li a Kanadu sa tim idejama. Spomenuti Uljaki i vodja madjarskih fasista u Toron-tu, Janos Pal, koji je tako-djer raskrinkan na telcvizi-j- i, doSli su u Kanadu pod krivim imenom. Fasistidke ideje u Qucbe-c- u pojavile su se u doba e-kono- mske krize tridesctih godina. Tome su pridonijele i specifidne prilike u Que-bec- u. gdje dominira Tvatolic-k- i kler i gdje noravnoprav-n- i polozaj Francuza stvara pogodno tlo za djelatnost demagoga. U dlanku sc upozorava da antikomunizam moie dale-k- o odvesti. Za primier na-vodi se jedan katolidki sve- - cenik koji svoiim iuplja-- misljao na rat, ali on ie pri-- 1 nima rekao da put on 20 na. I) po je na je je bi Ijevidars-- ke tendencije uskoro mogle nrouzroit eradianski rat u Quebecu slidan onome u Spa nti. i on govori o proSlosti. o niii koii in doveo na od on na nc vlast general Franka. "Samo mi nemamo Franka da пав spa-s''", primieduje p'sac Ironic"-n- o. Clanak zavr&ava s naro-- menom da fe гиигеппа uu- - nadl. U K R A T K O Proslog tj4lna Velika Drita-nij- a je izjavila da 6e Kuvajt pen tati neiaviean. Ne potpuno, jer je odmah potpiean ugovor koji pred-vid- ja da ie Dritaniju Kuvajt "bra-niti- " i upravljati njegovim vanje-ki- m poslovima "dok bude mosaic da to earn radi." 1гаШ pivnujcr Kaeeem je povodom toga izjavio da Irak ne priznaje nezavisnont Kuvajta; to je dio Iraka, kojega je Dritanija 1899. godine priivoji-l- a i proglaiila nvojim protektora-tom- . Kuvajt je bogat uljem. U Jaeksonu, naiiaeippi, ulia-pfen- o je joS 20 "putnika alobode" Dosad je u torn gradu uliopJeno preko 100 crnaca i bijelaca koji pokuiavaju raibiti raenu pegrega-cij- u na medjudriavnom putnttkom saobracaju. Ockiva и? da de u laosu bit! formirana jedinstvena vlada pod vodstvom Su%Tana Fumea, koja te stajati na neutralUtiim poiiclja-ma- . To je izjnvio m Surara Fu-m- a nakon pregovora ea prediav-niko- m defmi&mkih snaga Pun Um i vodjom narodnooslobcKlilafkog pokreta Su-anogo- m. U Washingtomi so nastavlja-j- u sovjeUko-amerif- ki ratgovori c razoruZanju. Ka7o se da Je sovje-tski predstavnik Zorin prcdloi'o da u pregovorima tudjeluj 15 dr-- iava: 5 sa zapadne strane, 5 eoci-jalistW-kih i 5 neutralnih zemalja. Kasaubuov reiim u Lfupol-ilvill- e je pustio na slobrdu }ini$a Combe, "preljelnika" Katauge. koji je bio zatvoren zbog tega to nijo pristajao na Kasaviibuove pln-no- ve za Kongo. Zasad nije Jasro kakvog £e efekta ovo imat: na planove za saziv kongoanskog par-lamenta. KomunlsWka partite Sjed. Driava je zatralila od Vrhovnog suda da ponovo razmotrl txlluku prema kojoj e partlja mora те-gistri- ratl kao agencija jedne tra ne vlade. STANOVKTH MluI)!ll UltnUALA Konencija druilva mladih li. berala u prinriji Ontario donije-l- a jp ikIIuKu da hi I.ihoralna par-ti ja trrbala da Kuradjuje џ Noom partijom i da e rrmenom ove dvije partije pri-lop- e u jednu. Knn-nci- ja je oudi!a americku politiku prema Kubi i izjasnila se 7a пач-tava- k normalnih odnuia izmedju Kanade i Kuhe. U svojoj pouci prigodom nacionalnog praznika 1. ju-la, Canada Day, Komunisti-dk- a partija Kanade kaze da je glavni zadatak Kanadja-na braniti nezavisnost svoje zemlje od ameridkog impe-rijalizma. Sve voce padanje u eko-nomsk- u, kulturnu i politid-k- u zavisnost zabrinjava mnoge Kanadjane i oni so pitaju da li ce Kanada na-vrs- iti H)0-godi3nj- icu svoga opstanka (1967.). Bojazan je opravdana kad se zna da ameridki kapltal. sa ulo-Sko- m od preko 17 milijardi dolara, kontrolise glavne grane industrije. da se pla-ni- ra stacioniranje nuklear-no- g oruzja na kanadskom teritoriju, da je Kanada sta-vlje- na pod "Kenncdyevu doktrinu" itd. Narod so ne treba uzdati ni u Konzervativnu ni Li-bera-lnu partiju da cc brani-ti nezavisnost. Te partije predstavljaju kanadske mo-nopo- le — banke. osigurava- - .utce i industrijske kompani- - je — koje su povezane sa velikim ameridkim korpora-cijam- a. Krupni kanadski kapita-lie- ti nisu rodoljubi. oni su privrieni sumo maksimal-- nofii orofitu. Ako oni niogu JULY 1ST, CANADA'S 94TH BIRTHDAY "GENTLEMEN, we are here to create a Nation". With these words Sir John A. Macdonald called to order the meeting of the 1G Fathers of Confederation — representing Nova Scotia, New Brunswick, Quebec and Ontario — who had come together to bring Canada into being. This was in I860. Before Macdonald finally closed the conference, a constitution had been worked out. Another act was to proclaim July 1, 18G7 as Canada's first birthday. Ninety-fou- r years have passed. Six other provinces have joined to make Canada a nation stretching "united from sea unto sea" as these builders of our country dreamed it would be. How fares Canada at its 91th birthday? How faithfully have those in high places carried forward the vision of Sir John A. Macdonald and tho Fathers of Confederation? As we look across our country we see great phy-sical changes. Railroads straddle tho girth of our land. By jet plane it is only a few hours' travel form the At-lantic to tho Pacific. The fertile soil of our country sprouts up produco unlimited. Our terrain gives forth great mineral wealth and our mighty forests ring to the tune of axe and saw. Tho vastness, wealth and beauty of Canada's ter-ritory stagger the imagination. Few, if any lands, can match the boundless wealth of our natural resources. Birthdays are a good time to take slock. They aro a time to review what has gone past. They are an occa-sion when we can look at the toad we've travelled. Has it been the best one for Canada? And when we speak of Canada — we mean the eighteen million people. If the Fathers of Confederation were alive today and could look back with us over the road we've como would they, nod approvingly? Would they greet tho sight of the wealth of our nation being poured into tho coffers of foreign investors? Would they smile benevo-lently at the role of Canadians as perpetual "hewers of wood and carriers" of water? Wo think not! We believe that the Fathers of Confederation ami all of the countless patriots who built our country would condemn the present situation where so many people are without work and live in want. Wo believe they would ally themselves with popular movements which shout out for a sovereign nation — a peaceful natiorr — a nation dedicated to the theme of building for its people. O Canada, beneath thy shining skies, May stalwart sons and gentle maidens rise,. To keep thee steadfast through the years. From east to western seas Thou land of hope for all who toil Thou land of liberty. Lot us indeed, "Stand on Guard" for Canada and resolve that at this 91th birthday we march forward firmly and resolutely to reclaim our birthright — the rich heritage bequeathed to the people by the founders of our country. This is the sure road forward to a Can-ada of peace, progress and prosperity for its people. OBRANA NEZAVISNOSTI JE GLAVNI ZADATAK KANADJANA, KAzE KP rijim partnerima na Wall Strcet-u- , oni ce to bez ustru-cavan- ja uraditi. Oni su ope-tova- no dokazali da u glav-ni- m pitanjima stoje sa mili-jarderski- m ameridkim kor-poracija- ma i primaju zapo-vije- di iz njihovih ureda u Sjed. Driavama. I oro je tflavni problem koji danas suocava zcmlju. Pitanje ju da li cv; Kana-da biti nozavisna, sila za svjetski mir i razoruzanje, prijatelj Kube i ostalih na-roda Latinslie Amerike koji sc bore za svoju nezavis-nost, protivna ratnim huska-dim- a u Washingtonu, ili ce prolaziti iz krize u krizu, u ekonomsku i politicku pro-pas- t, zbog toga 3to krupni kanadski kapital i vlada stavljaju privatni dolarski profit ispred razvitka Kana-de za Kanadjane. Nezavisnost i mir idu Za- jedno. Provoditi istinski ne-zavis- nu vanjsku politikti znaci povuci se iz vojnih pa- -idriavajuci raxoru-proglas- iti in snvezi ne игнпе iana(iu. nego iu vuku u smrluu opa snost, Provoditi nezavienu poli-tiku znadi N. П. Kinu, poilriavati priiate-Ijetv- o sa saradjivati a azijekim i Zem dnot prema n novae prodajam ka-- xa mir. podriavati okondanje hladnog rata — sve to bi poticalo razvoj tr-gov-ine i industrije, proliri valo privredu i otvaralo no-vo poslove. Nezavisnost zahtjeva na cionalizaciju imovino veil-k- ih ameridkih korporaciiar prisiljavajuci ih da sluzc kanadskom narodu u podi-zan- ju proizvodnje i proSire--nj-u trgovinc. Na ovaj nacionalni praz-n- ik Kanadjani trebaju po-- 1 noviti svoj zavjet nezavls-ns-ti zemlje. Trebamo raditi tako — ka?e se u poruci — da do 19G7.. kad cemo radosno sla-v- iti 100-godisnji- cu svoje fe-- deralne drzave potanemo gospodari u svojoj kuci, sn vlastitom i drza,-vno- m himnom, demokrats-ki-m i u Kanadi izradjenim ustavom. industrijom i pri-rodn- im bogatstvima osloho-djeni- m od americkoe vlasni-Stv- a i kontrole. 2iveci u mi-ktova (NORAD i NATO) nt sa ostalimpolitsivkiujetom, po-- nezavisnost Voj-- . ianja, miroljubive koegrU. priznati Kubom. afridkim failima Ke-Lmv- iti Uaaia zastavom tenciie, zabrane nuklearnog oruzja. trgovme i prijatelj-stva svih naroda. Za "tetirwki Sjever. iak I elolHHian" ! Za nezavisnost naie zem-lje i mir! Za demokratsko i rodoljubivo iedinatvo eng-lesko-9ovor- eih I franrtiskih nadiklh interesa svojim ate- -' miroljabive koegxiatenciju i' Kanadjana!
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, June 27, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-06-27 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000049 |
Description
Title | 000193 |
OCR text | pM ¥ "FiMrtfa,ltftlMr-ff(ifiwrT- m Jr Jf ф Ш I Tridcseta godina iilahnja hlazi svakog utorlca i pdka Godiinja pretplata: so Kanada 0 dutara, ostah ztmljt 7 dalara eHBiHBBHHIHIMIHiBBIHHHHHMBBBHBiHVlH lUtffij Adresa: 479 Queen Street West Toronto 2-1- 1, Ontario I Tclefon EM 3-1G- 42 VOL. XIIJ NV IK (1112) TORONTO, TUESDAY, JUNE 27. 1961 PRICE 8c PER COPY л PRIKJUclMO SE BRAGl UKRAJINGIMA U NJIHOVOM VELIKOM SLAVUU Konccm ovoj; tjedna u Torontu ce sc odrzali vcliki ukrajinski festival u znak proslavc 100-go-disnji- cc smrti velikog ukrajinskog pjesnika Taras Scvccnka. Glavna priredba odrzat cc sc u subotu 1. jula uvecer u Varsity Arena. Tamo cc nastupiti vise od 1.000 ukrajinskih pjevaca, muzicara i plesaca iz ci-jc- lc zcntljc. I po broju uccsnika i kvalitcti progra-ni-a lo cc hiti izvanredna priredba. Slavljc cc sc na-sta- vit u nedjelju 2. jula ii Palcrnui, ffdje jc prije ne-koliko godina podignut Sevcenkov spomenik. Nas progresivne Kanadjanc juznoslavcnskog porij'ekla ncohicno radujc da su nasa ukrajinska braca moguca prirediti ncSto lako grandiozno. I ne poljecc to samo od nase slavcnskc srodnosti i blis-ki- h vcza i suradnje izmedju nasih i njihovih prog-rc&ivn- ih organizacija u toku 30 godina, ncgo i otu-d- a sto u njihovom kill 111 room radii gledamo kru-pa- n doiirinos Kanadi i njezinu napredku. Ovo nisu Ukrajinci koji gledaju da Kanadi! iskoristc za svojc mracne i zlocinackc planovc protiv svoga naroda, ncgo Ukrajinci koji sc ponosc svojim porijcklom i odlucni su da ono sto jc najbolje i najljcpsc ukra-jinsko- m narodu prenesu u kanadsku sredinu. To jc lijcpo i pohvalno djelo i doprinosi medjusobnom upoznavanju i zblizavanju svih Kanadjana. Hraci Ukrajincima ccstitamo na njihovom vri-jedno- m radii i pozivamo citaocc "Jcdinstva" da prisustvuju njihovom vclikom fcslivalu u subotu 1. jula ii Varsity Arena. Zloupotreba velikog pjesnika Kanadski politicari daju H)disku rcakcionarnim Ukrajincima koji hi htjcli da ukrajinski narod "oslobodc" od njegove sIoImkIc I ukrajinski "nacionalisti" slave Taras Scvccnka. Slave ga sa namjerom da ga iskoristc protiv ukrajins-kog naroda. Njihov jc cilj "oslobodjenjc" Ukrajinc i koristc omiljenog ukrajinskog pjesnika za svojc izdaj-nick- c i zlocinackc namjere. U tome im pomazu pokva-rc- ni kanadski politicari. ProSle nedjelje u Torontu jc odrzana "nacionalisti-бка- " proslava 100-godisnji- cc Sevcenkove smrti. Glavni rnzlog ove proslavc je bio da so odvrati postcne ukrajin-c- c od velikog ukrajinskog slavlja kojc 6c sc odr2ati i subotu i nedjelju 1. i 2. jula. Ali ovo nijc bila samol priredba u spomen Sevden-k-a, nego i proslava "20-go-diSnji- ce proglasenja ukra-jinsk- e nezavisnosti". Ukra-jinsk- u "nezavisnost" prog-lasi- o je — kao sto je dobro poznato — Hitler, kao sas- - tavm dio njegova plana za osvajanje Ukrajine i uniste-nj- e ukrajinskog naroda, Za- jedno sa ruskim i ostalim slavenskim narodima. Gla-v- ni govornik bio je Jaros-la- v Setzko, "ministar vanj-ski- h poslova" "nczavisne" Ukrajine. Po tome se moze suditi tko su ljudi koji su or-ganizi- rnli ovu proslavu — to su nosioci fasistickc ideo-logic. To potvrdjuju i uni-formis- ani odredi omladine koja je sudjelovala na pro-s- i avi. Ali to nije smetalo premi-jer- a Diofenbakeru i libe-ralno- g lidera Pearsona da posalju pismeni pozdrav. Samoj priredbi prisustvovali su federalni ministar vetera-nski- h poslova Gordon Chur-chill, nadelnik Toronta Phil-lij- s, ontarijski ministri Ja-rem- ko i Grossman, clanovi federalnog parlamenta Kut-cherep- a, Arthur Maloney, Frederick Stinson. M. I). Moron i Paul Hellyer, Clan sakonodavne skupStine On-tar- ia A. Thompson, i toront-- ski alderman Givens. Cos pod in Gordon Chur-chill je govorio o "oelobo-djenj- u podjarmlienih naro- da", naglasivSi da je za to potrebna "jakost demokra-eija- ". Gospodin Phillips je govorio o "rzavinrosti" l'-kraji- np (on ie "zaxravio" Ho su hitterovci i njihovi elsfnici radili sa Jevreji- - Poiteni i dctsoknUski Ka- - nadjani ce osudit fa§istidke clemente koji koriste Taras Scvccnka za svoje prljave planovc protiv ukrajinskog naroda, a pokvarcnim kanc-dski- m politidarima koji im u tome pomazu cc rcci: Sram vas bilo! Na cemu zasniva to u-sporedj- enje? Evo primjera bogate dokumentacije: Njemadkoj podiio generacij.q koja preiiv-iel- a rat, kojoj u Skolama hvale zavojevacke govore o nczakonitosti nini-bersk- og procesa i propovije-daj- u oslobodjenjc teritorija koje pripadaju Poljskoj. hoslovackoj i Sovjetskom Savezu. pravo nacizma i zlocine koje jo on podinio. 110 om-ladins- kih organizacija pris-tali- ca revaniizma okupljn 2o0.000 zapadnonjemackih omladinaca. odriavaju mnojtobrojni masovni revan-istid- ki zbcrovi na kojima izmjena istodnih gra-nic- a. Zaiuidnonjemadke tru-p- e orui-j- e i stavljaju dak MEDUNARODNI DOGADJAJI Samo jedna Kina Amencki impenjalisti uxidjaju da nece moci jos dugo sprecavati pnmanje Narodiie Republike Kine u Ujedinjcne Nacijo t.j. uskracivati ,ioj niezina medjuna-rodn- a prava. Zato pribjegavaju trikovima. Tako su ovih dana stavili na znanje da eventualno pristati na to da Kina bude primljena u Slanstvo UN, ali pod uvjetom da tamo i dalje ostane Kaj-§eko- va klika koja 2i-vot- ari na Tajvanu (Formozi) pod zaStitom ameriike vojne sile. I nc samo to, Cang Kaj-Scko- va klika bi za-dria- la stalno mjesto u Vijccu sigurnosti. Tako bi bile stvbrene "dvije Kino". Hazumljivo je da do Na-rod- na Republika Kina s pre-ziro- m ovaj ameri6ki plan. Prcma nekim tuma6e njima to i jeste namjera. Л-k- o Kina odbije takav prije-dlo- g, onda ce ameriiki im- - perijalisti i njihovi sekun" danti modi tvrditi da Kina nece da pristupi u UN i da vise noma prava da prigova- - ra. Ali tko to moze uzcti oz-biljn- o? To jc previse jeftino i Amerikanci nece na to do-bi- ti ozbiljne ljude. Oni cc se samo joS viJe raskrinkati. Nc postojo "dvije Kine". Cang Kaj-lcko- va ne preds-tavlj- a kineski narod; to je samo sacica jada, koju je kinoski narod protjerao iz svoje kuce i za koju se oda-vn- o ne bi znalo kad ne bi imala protekciju americkog imperijalizma. Stvarni gos-poda- ri na Formozi su Ame-rikanci i Cang Kaj-sekov- a banda im samo sluzi za po- - krico. Amerikanci su dosad uspijevali da tu kliku drze kao kineske predstavnike u Ujedinjenim Nacijama za-hvaljuj- uci svom uticaju i gospodstvu nad takozvanim "slobodnim svijetom", koj je dosad mehanicki dizao ruku na sto je Washing-ton htjeo. Ali situacija se mijonja i uskoro bi mogao doci kraj toj nopravdi — i sramoti Ujedinjenih Nacija! U toj medjunarodnoj orga-nizaci- ji raste broj driava kojc nece da glasaju kako to hoce Washington, nego po svom vlastitom nahodjenju. Postoji mogucnost da ved na idudem zasjedanju Gencral-n- e skupitine bude donije-t- a pravedna odluka o kinos-ko- m clanstvu. Ameridki im-porijal- isti zive u strahu od 2 0. G O I) I S N J I C A A G R E S IJ E Pouke 1941. Moskva, 21. juna — (Od dopisnika Tanjuga) — Dvadeset godina poslije napada Njemacke na Sovjetski Savcz llja Erenburg je jucer podigao glas upozoravajuci na ponovnu opasnost od nacizma i militarizma u Zapad-no- j Njemackoj. "Ne mogu se pomiriti s mislju da su bacili kuge, unistivSi 50 milijuna ljudi, јоб 2ivi, da ih razmnozavaju i namjeravaju da iskoriste ', pise Eren-burg u clanku koji je objavio "Aganjok". se nekoliko iz autorov-n- e U Zapa-dn- oj glas nije ratove, Ce- - od djece sakrivaju lice se se traii dobijaju nuklearno im se na ce Cang odbiti sve raspolaganje teritoriji dru-gi- h zapadnih dr2ava. "Mozda pretjerujem?" — pita se Erenburg — i do-daj- e: "Ne, ja znam da stari kancelar misli vise o diplo-matsko- m pokeru. nego o ra-t- u. Ja znam da dak ni naj-neobuzdan- ije rijeci jo5 ne predstavljaju atomske bom-b-e, ali zar prije Hitlera nije bio Bruning. On nije ni no- - premio Papenu, a Von Papen Ilitlcru"'. Erenburg zvoni na uzbu- - dogadjajima prije godi Na svojim mnosrobroj-ni- m uutovanjima u Niema-dk- u i kroz Njemadku 1927. do 1910. godine se uvjerio, da su nacisti prip-rema- li agreeiju SovjeUki (Nagtavak n str. toga dana. Jer snmo da ce morati Kini povratiti nje-zin- o mjesto u UN, ncgo i njezin teritorij Taj van. Postoji samo jedna Kina, velika narodna republika s:i G50 milijuna stanovnika. Neka se paze oni koji gazo pravima toga velikog na-roda ! Vrijeme i da na§a Ka-nada prestane klipsati za Washingtonom i uspostavi normalno odnose sa Narod- - nom Republikom Kinom. Politika neprijatcljstva pre-m- a Kini samo koristi amcri-cki- m imperijalistima (koji su takodjer neprijatelji Ka-na- de i kanadskog naroda), a politika. prijateljstva sa Kinom koristi Kanadi i nje-zinu narodu, o cemu nam narocito uvjerljivo govori porast kanadsko-kinesk- c tr-govin-e. Uiwzorcnjc fasi- - sticku djclatnost u Kanadi Casopis Macleans 11 svom francuskom izdanju objavio clanak o djelatnosti ma-djarsk- ih, baltidkih, ukrajin-ski- h i francusko-kanadski- h fasistidkih grupa u Kanadi. Uz clanak su objavljenc sli-k- e sa fasistidkog mitinga u Montrealu, kome su prisu-stvovali nacistidki "firer" Andre IJellcfcuille, koji jc prije nekoliko mjeseci rask-rinka- n na kanadskoj tclcvi-zij- i, te madjarski fasisti Thoekhoely, Baron von Roth i M. Uljaki, urednik montre-alsko- g faSistickog listica "Ossezetartas". U dlanku se spominje Derek Sones, do-seljen- ik iz Velike Britanije, jedan od vodja organizacijc "Canadian league" u To-rontu, koju jc raskrinkao Pierre Berton u "Toronto Daily Star" kao razbijada mitinga za mir i razoruza-nje- . Le Magazine Maclean navodi neke razloge za po- rast fasistickc ideologije medju doseljenicima iz Ma-djarsk- e, baltidkih zemalja i Ukrajine. U Madjarskoj su fasistidke ideje bile dosta prosirene i mnogi su do§li a Kanadu sa tim idejama. Spomenuti Uljaki i vodja madjarskih fasista u Toron-tu, Janos Pal, koji je tako-djer raskrinkan na telcvizi-j- i, doSli su u Kanadu pod krivim imenom. Fasistidke ideje u Qucbe-c- u pojavile su se u doba e-kono- mske krize tridesctih godina. Tome su pridonijele i specifidne prilike u Que-bec- u. gdje dominira Tvatolic-k- i kler i gdje noravnoprav-n- i polozaj Francuza stvara pogodno tlo za djelatnost demagoga. U dlanku sc upozorava da antikomunizam moie dale-k- o odvesti. Za primier na-vodi se jedan katolidki sve- - cenik koji svoiim iuplja-- misljao na rat, ali on ie pri-- 1 nima rekao da put on 20 na. I) po je na je je bi Ijevidars-- ke tendencije uskoro mogle nrouzroit eradianski rat u Quebecu slidan onome u Spa nti. i on govori o proSlosti. o niii koii in doveo na od on na nc vlast general Franka. "Samo mi nemamo Franka da пав spa-s''", primieduje p'sac Ironic"-n- o. Clanak zavr&ava s naro-- menom da fe гиигеппа uu- - nadl. U K R A T K O Proslog tj4lna Velika Drita-nij- a je izjavila da 6e Kuvajt pen tati neiaviean. Ne potpuno, jer je odmah potpiean ugovor koji pred-vid- ja da ie Dritaniju Kuvajt "bra-niti- " i upravljati njegovim vanje-ki- m poslovima "dok bude mosaic da to earn radi." 1гаШ pivnujcr Kaeeem je povodom toga izjavio da Irak ne priznaje nezavisnont Kuvajta; to je dio Iraka, kojega je Dritanija 1899. godine priivoji-l- a i proglaiila nvojim protektora-tom- . Kuvajt je bogat uljem. U Jaeksonu, naiiaeippi, ulia-pfen- o je joS 20 "putnika alobode" Dosad je u torn gradu uliopJeno preko 100 crnaca i bijelaca koji pokuiavaju raibiti raenu pegrega-cij- u na medjudriavnom putnttkom saobracaju. Ockiva и? da de u laosu bit! formirana jedinstvena vlada pod vodstvom Su%Tana Fumea, koja te stajati na neutralUtiim poiiclja-ma- . To je izjnvio m Surara Fu-m- a nakon pregovora ea prediav-niko- m defmi&mkih snaga Pun Um i vodjom narodnooslobcKlilafkog pokreta Su-anogo- m. U Washingtomi so nastavlja-j- u sovjeUko-amerif- ki ratgovori c razoruZanju. Ka7o se da Je sovje-tski predstavnik Zorin prcdloi'o da u pregovorima tudjeluj 15 dr-- iava: 5 sa zapadne strane, 5 eoci-jalistW-kih i 5 neutralnih zemalja. Kasaubuov reiim u Lfupol-ilvill- e je pustio na slobrdu }ini$a Combe, "preljelnika" Katauge. koji je bio zatvoren zbog tega to nijo pristajao na Kasaviibuove pln-no- ve za Kongo. Zasad nije Jasro kakvog £e efekta ovo imat: na planove za saziv kongoanskog par-lamenta. KomunlsWka partite Sjed. Driava je zatralila od Vrhovnog suda da ponovo razmotrl txlluku prema kojoj e partlja mora те-gistri- ratl kao agencija jedne tra ne vlade. STANOVKTH MluI)!ll UltnUALA Konencija druilva mladih li. berala u prinriji Ontario donije-l- a jp ikIIuKu da hi I.ihoralna par-ti ja trrbala da Kuradjuje џ Noom partijom i da e rrmenom ove dvije partije pri-lop- e u jednu. Knn-nci- ja je oudi!a americku politiku prema Kubi i izjasnila se 7a пач-tava- k normalnih odnuia izmedju Kanade i Kuhe. U svojoj pouci prigodom nacionalnog praznika 1. ju-la, Canada Day, Komunisti-dk- a partija Kanade kaze da je glavni zadatak Kanadja-na braniti nezavisnost svoje zemlje od ameridkog impe-rijalizma. Sve voce padanje u eko-nomsk- u, kulturnu i politid-k- u zavisnost zabrinjava mnoge Kanadjane i oni so pitaju da li ce Kanada na-vrs- iti H)0-godi3nj- icu svoga opstanka (1967.). Bojazan je opravdana kad se zna da ameridki kapltal. sa ulo-Sko- m od preko 17 milijardi dolara, kontrolise glavne grane industrije. da se pla-ni- ra stacioniranje nuklear-no- g oruzja na kanadskom teritoriju, da je Kanada sta-vlje- na pod "Kenncdyevu doktrinu" itd. Narod so ne treba uzdati ni u Konzervativnu ni Li-bera-lnu partiju da cc brani-ti nezavisnost. Te partije predstavljaju kanadske mo-nopo- le — banke. osigurava- - .utce i industrijske kompani- - je — koje su povezane sa velikim ameridkim korpora-cijam- a. Krupni kanadski kapita-lie- ti nisu rodoljubi. oni su privrieni sumo maksimal-- nofii orofitu. Ako oni niogu JULY 1ST, CANADA'S 94TH BIRTHDAY "GENTLEMEN, we are here to create a Nation". With these words Sir John A. Macdonald called to order the meeting of the 1G Fathers of Confederation — representing Nova Scotia, New Brunswick, Quebec and Ontario — who had come together to bring Canada into being. This was in I860. Before Macdonald finally closed the conference, a constitution had been worked out. Another act was to proclaim July 1, 18G7 as Canada's first birthday. Ninety-fou- r years have passed. Six other provinces have joined to make Canada a nation stretching "united from sea unto sea" as these builders of our country dreamed it would be. How fares Canada at its 91th birthday? How faithfully have those in high places carried forward the vision of Sir John A. Macdonald and tho Fathers of Confederation? As we look across our country we see great phy-sical changes. Railroads straddle tho girth of our land. By jet plane it is only a few hours' travel form the At-lantic to tho Pacific. The fertile soil of our country sprouts up produco unlimited. Our terrain gives forth great mineral wealth and our mighty forests ring to the tune of axe and saw. Tho vastness, wealth and beauty of Canada's ter-ritory stagger the imagination. Few, if any lands, can match the boundless wealth of our natural resources. Birthdays are a good time to take slock. They aro a time to review what has gone past. They are an occa-sion when we can look at the toad we've travelled. Has it been the best one for Canada? And when we speak of Canada — we mean the eighteen million people. If the Fathers of Confederation were alive today and could look back with us over the road we've como would they, nod approvingly? Would they greet tho sight of the wealth of our nation being poured into tho coffers of foreign investors? Would they smile benevo-lently at the role of Canadians as perpetual "hewers of wood and carriers" of water? Wo think not! We believe that the Fathers of Confederation ami all of the countless patriots who built our country would condemn the present situation where so many people are without work and live in want. Wo believe they would ally themselves with popular movements which shout out for a sovereign nation — a peaceful natiorr — a nation dedicated to the theme of building for its people. O Canada, beneath thy shining skies, May stalwart sons and gentle maidens rise,. To keep thee steadfast through the years. From east to western seas Thou land of hope for all who toil Thou land of liberty. Lot us indeed, "Stand on Guard" for Canada and resolve that at this 91th birthday we march forward firmly and resolutely to reclaim our birthright — the rich heritage bequeathed to the people by the founders of our country. This is the sure road forward to a Can-ada of peace, progress and prosperity for its people. OBRANA NEZAVISNOSTI JE GLAVNI ZADATAK KANADJANA, KAzE KP rijim partnerima na Wall Strcet-u- , oni ce to bez ustru-cavan- ja uraditi. Oni su ope-tova- no dokazali da u glav-ni- m pitanjima stoje sa mili-jarderski- m ameridkim kor-poracija- ma i primaju zapo-vije- di iz njihovih ureda u Sjed. Driavama. I oro je tflavni problem koji danas suocava zcmlju. Pitanje ju da li cv; Kana-da biti nozavisna, sila za svjetski mir i razoruzanje, prijatelj Kube i ostalih na-roda Latinslie Amerike koji sc bore za svoju nezavis-nost, protivna ratnim huska-dim- a u Washingtonu, ili ce prolaziti iz krize u krizu, u ekonomsku i politicku pro-pas- t, zbog toga 3to krupni kanadski kapital i vlada stavljaju privatni dolarski profit ispred razvitka Kana-de za Kanadjane. Nezavisnost i mir idu Za- jedno. Provoditi istinski ne-zavis- nu vanjsku politikti znaci povuci se iz vojnih pa- -idriavajuci raxoru-proglas- iti in snvezi ne игнпе iana(iu. nego iu vuku u smrluu opa snost, Provoditi nezavienu poli-tiku znadi N. П. Kinu, poilriavati priiate-Ijetv- o sa saradjivati a azijekim i Zem dnot prema n novae prodajam ka-- xa mir. podriavati okondanje hladnog rata — sve to bi poticalo razvoj tr-gov-ine i industrije, proliri valo privredu i otvaralo no-vo poslove. Nezavisnost zahtjeva na cionalizaciju imovino veil-k- ih ameridkih korporaciiar prisiljavajuci ih da sluzc kanadskom narodu u podi-zan- ju proizvodnje i proSire--nj-u trgovinc. Na ovaj nacionalni praz-n- ik Kanadjani trebaju po-- 1 noviti svoj zavjet nezavls-ns-ti zemlje. Trebamo raditi tako — ka?e se u poruci — da do 19G7.. kad cemo radosno sla-v- iti 100-godisnji- cu svoje fe-- deralne drzave potanemo gospodari u svojoj kuci, sn vlastitom i drza,-vno- m himnom, demokrats-ki-m i u Kanadi izradjenim ustavom. industrijom i pri-rodn- im bogatstvima osloho-djeni- m od americkoe vlasni-Stv- a i kontrole. 2iveci u mi-ktova (NORAD i NATO) nt sa ostalimpolitsivkiujetom, po-- nezavisnost Voj-- . ianja, miroljubive koegrU. priznati Kubom. afridkim failima Ke-Lmv- iti Uaaia zastavom tenciie, zabrane nuklearnog oruzja. trgovme i prijatelj-stva svih naroda. Za "tetirwki Sjever. iak I elolHHian" ! Za nezavisnost naie zem-lje i mir! Za demokratsko i rodoljubivo iedinatvo eng-lesko-9ovor- eih I franrtiskih nadiklh interesa svojim ate- -' miroljabive koegxiatenciju i' Kanadjana! |
Tags
Comments
Post a Comment for 000193