Jedinstvo, November 10, 1961

              #
Oq
Jedmsfvo
orcenje n svqem mm napseiqa vracanca
Bonski revcsEisBsfi prisiljeni n& uzmesk
Zapadnonjemacki revanSisti su morah uzmaci u
pokusaju da borce protiv ПЈетабке okupacije u
proslom ratu za zlocmce. Vracaric je
pusten na slobodu.
hapscnje jo izazvalo silno ogorc"enje u svi-jct- u,
osobito u zemljama kojo su bile okupirano po Ni-jemci- ma
i se borio za slobodu.
U pocetku noki su mislili da o nekoj
mjesr.ih njemackih vlasti. Da nije tako pokazalo
so je zapadnonjemacka vlada odbacila prvi jugo-slavcns- ki
protest sa obrazlozenjem da se radi o "slu£aju
krimlnalnc prirode". To ројаба1о ogorcenje i proteste
i Bonn morao da uzmakne.
Evo kratkog prcgleda komentara i
PraSko 'Rude Pravo"
smatra da postupak zapad-nonjemack- ih
policijskih i
pravosudnih organa u MUn-chen- u
predstavlja "vrhunac
drskosti". "U Bonnu se o6i-gled- no
misli, kaze ovaj list,
da ima sve manje razloga
da se pravi razlika izmedju
Trecog Reicha Adolfa Hitle-r- a
i cctvrtog Reicha Konra-'d- a
Adenauera, jer inace ne
bi tako bahato demonstrira-- H
nasljcdstvo".
Danaski list "Aktuclt"
pored ostalog istice da su
neonacistifiki revansisttfki
krugovi u Zapadnoj Njema-cko- j
nezndrzivi u svojoj
aktivnosti i da su njemncke
vlasti svojim postupkom
prema Vracaricu proglasile
za krivee borce pokreta ot-po- ra
protiv nacizma i njc-govo
zrtve no samo u Jugos-lavia
ncgo i svagdje u
Simpatijc za hitlerovsku
Njcmacku u Bonnu su tako
velike da policija progoni
antifasiste drugih zcmalja
samo zato sto su so borili
protiv nacistickih vojnika i
branili slobodu svojih zcma-lja,
pise daljo "Aktuclt".
Isto6nonjema5ka agencija
ADN u svom izvjestaju na-vo- di
'da su u sutlu u Constan-z- i
koji je izdao nalog za
antifn§isti£kob borca
Vracarica radc tri bivsa fa- -
Iraze
"Ratni lordovi su danas
mnogo jaci nego Sto su ikad
bili u istoriji Sjedinjonih
Drzava", je nedavno
americki profe;'jr C. Wright
Mills. Na javnoj skupStini u
Ix)ndonu, u Engleskoj, lord
B. Russell je citirao jedan
dokumenat UdruXenja ame-riCki- b
avijaticara u kojem
se otvoreno zahtcva uniite-nj- e
sovjetske vladc i komu-nizm- a.
Udruzenje ameriSkih avi-jattfa- ra
je organizacija koju
finansira industrija aviona i
misila a prcdvode je umirov-Ije- ni
oficiri, koji su zaposlc-n- i
u toj industriji. Udruie-nj- e
s vremena na vremo dajc
izjave kojo izrazavaju zvani
cni stav Amertfke aviacije,
zaobilazeci na taj na5in ccn-zur- u.
U plana za 19R1.
godinu so izmedju ostalog
ka2e :
"Covecanstvo no moZc
fiveti u svetu koji je po-l- u
Slobodan i polu O'dr-2avan- je
status-qu- o (posto-jedo- g
stanja) nije dovoljno
kao nacionalni cili.
zatrpati komunizam
ill biti zatrpana komuniz-mo- m.
Potpuno zbrisanje sovjets-ko- g
sistema mora biti na3
nacionalni cilj — nala oba-vez- a
svim narodima — nase
л в
Trideseta godina ulaienja
Izlazt svakog ulorha i pctka
Godiinja pretplala:
za Kanadu 6 dohre,
ostah zemlje 7 dolara
Adresa:
479 Queen Street West
Toronto <, Ontario
Telefon EM 31642
VOL XIII No 82 (1176) TORONTO. FRIDAY, NOVEMBER 10, 19G1 PRICE 8c PER COPY
svom
proglase Lazo
Njegovo
ciji narod svoju
se radi pog-res- ci
kad
je
je
protesta:
svije-tu- .
ha-pscnje
izjavio
vc-cn- o
rob.
Sloboda
mora
sisti6ka suca. To su savjetnik
suda Hcrlung (za vrijemc
Ilitlera istrazni sudac), up-ravn- ik
suda Klee (u nacisti-ck- oj
NjcmaSkoj tuzilac u
sudu u Waldsrutu) i savjet-nik
suda Mihelis (biv§i sav
jetnik Njcma6kog vojnog
suda).
Talijanski list "Stampa"
iz Torina kaze:
"HapSenjc jednog parti-zan- a
u drzavi gdje vlast to-leri- ra
mnogobrojne naciste
koji se nalazo na slobodi ne
izaziva samo uzbunu u ino-zemst- vu
vec nanosi i krup-n- u
Stctu prestizu demokrat-ski- h
ustanova novo NjcmaC-ke- .
Savczna Rcpublika ust-va- ri
postajc drzava zatvorc-n- a
za sve borce antifaiisti-dko-g
pokreta otpora, medju
njima takodjer i za Talijanc
koji ce od sada strahovati
da ce biti uhapSeni zbog svo-j- c
partizanske aktivnosti
cim stupe na пјетабко tlo".
U Nizozemskoj je bio for-mira- n
poseban akcioni ko-mit- et
za oslobodjenje Vra-carica.
Sa sastanka koji je u
Amstcrdamu organiziralo
Nizozcmsko udruzenje zrta-v- a
fasizma poslan je kance-lar- u
Adenaucru brzojav u
komo so kaze da su Nizoze-mc- i
sa zaprcpastenjem saz-na- li
da u 'danasnjoj NjemaS-ko- j
moZo covjek biti optu- -
obecanje nnde svima koji
nisu slobodni . .
Nacionalna politika mora
potpuno jasno reci da se
SAD nece ustruSavati da u-potr- cbe
nuklearnu snagu
kao odgovor sovjotskoj ag-resi- ji
— da li ta agresija uz-m- e
formu nukleamog napa-d- a,
bcznukloarnog napada
ili nukleaino pretnje, agre-sij- u
od strane sovjetskih sa-telit- a,
infiltracije subverzijo
— ako militarna situacija
zahtcva upotrebu nuklear-no- g
oru2ja u interesu SAD...
Mi moramo biti sprcmni i
sposobni da riskiramo rat, i
osigurati da i nasa volja kao
i nasa sposobnost bude du-bo- ko
usadjena u glavama
sovjetskih lidera. Samo sa te
pozicije mi mo2emo prime-njiva- ti
ekonomski, diplomat-sk- i,
tehnoloski i drugi pn'ti-sa- k
protiv Sovjeta . . .
Mi smo uvcreni da jo na-rod
gotov da radi, i da se
bori ako bude nuzno, da so
uniSti komunizam sa svetskc
pozornice ..."
Takve i slinc izjave do-lazi- le
su sa vi5e poluzvaniC-ni- h
i zvani!nih strana u Sje-dinjen- im
Dr2avama.
Da li jo onda cudno zaito
Sovjetski Savez 6ini sve mo-pu- ce
da pojaca odbranu
svojc zemlje?
Americki militaristi otvoreno atomski ral
izjavi
zen za umorstvo zbog toga
sto se bono za slobodu svog
naroda u vrijeme kada su
Nijemci na bestijalan nacin
ubijali milijune liurb po Ev-rop- i.
Norve§ki list "Tagbladet"
u clanku "Osveta prema
partizanima" kaze, da je u
Miinchenu ispalien vrlo ne-zgod- an
hitac sada prema
Jugoslaviji, ali nece 1) to biti
ponovno pojava niemackog
revan§izma.
KritiSki glasovi cub su se
i u Zapadnoj Njemackoj
Socijaldemokratski organ
"SPD —Pressedienst" jo pi-sa- o:
"Ne mozemo jednosta-vn- o
'da zamislimo da jedan
covjek koji so borio za slo- -
bod usvoje domovine, 20 go-dina
kasnije na tcmclju je-dn- e
potjernice Hitlerovog
sudstva moze danas da bude
uhapsen u Saveznoj Repub-lic- i.
Njema6ki Wcrhrmacht
je prodro u Jugoslaviju i
Jugoslavcni su se borili pro-tiv
napadaca".
Adenauer "nastavlja
Hitlerov rat"
Proglasavajuci hapscnje
Vracarica "gusarskim" ak-tor- n,
zagrebaCki "Vjesnik"
istiSe da je to djelo "istih o- -
nih ljudi protiv kojih se on
borio 1911. — on i deseci
milijuna ljudi Jugoslavije i
ostalih okupiranih zcmalja
Evrope." List kaze da po
bonskoj "logici" mogu biti
uhapseni i poslani na optu-zenick- u
klupu svi jugoslave-nsk- i
partizani i svi pripadni-c- i
savezniSkih trupa u pro-hlo- m
ratu, medju njima "i
neki generali koji danas u
NATO-- u zagovaraju atom-sk- o
naoruzavanjc Bundes-wehr- a,
i sefovi nckih zapad-ni- h
di-zava- ".
"Vjesnik" kaze da je "i- -
ronija ua je vracaric una-pie- n
"na osnovu potjernico
Gestapoa, nacistickc tajnc
policije koja jo na sudjonju
ratnim zloCincima u Nirn-berg- u
nroglaSena zlocinac- -
kom organizacijom". Vra-caric
je opet dospio u "gos-tapovs- ki
zatvor zbog borbc
protiv tog istog Gestapoa".
List pita : "Zbog c"cga, iz
kakvih motiva, bonska vlada
'danas nastavlja Hitlerov
rat?"
Smalhvood kod Franka
i Salazara
Newfoundlandski premi-je- r
Joseph Smalhvood je ot-putov- ao
u Evropu Saopca-vaj- u
da ce posjetit poslje'd- -
nje fasisticko diktatore u
Evropi, Franka u Spaniji i
Salazara u Portugalu.
Ovome se nije cuditi.
Smalhvoodovo stanoviste
prema radnistvu se prilicno
podudnra sa Frankovim i
Salazarovim.
Priliv amen'ekoff kapitala
U posljednje vrijeme za-bilje2- en
je nagli porast prili-v- a
americkog kapitala u Ka-nadu.
Samo u prva tri tjed-n- a
u mjesecu oktobru u ze-ml- ju
je doslo 100 milijuna
dolara.
Racuna se da je ovo pos-Ijcdi- ca
sniZenja vrije'dnosti
kanadskog dolara prema a-тспб- кот.
ИВЦ mm
нШј ш Wa ft
lazo уклелте I
—
ove
isplatile
je
Ilrabri parlizanski
bora'
" lesnik" :
Lazo Vracaric
1917 godine od djctinjstva
zivi u Zagrebu Prije rata
rai'.o je precizni
u Zagrebu. Jos prije
rata u£estvovao je klasnom
sindikalnom pokretu — Sa-vez- u
metalskih radnika.
vnjeme okupacije Vracaric
jo bio 61an Narodno-oslobodilako- g
pokreta i
partije. Uciestvo-va- o
to Narodnooslovodila-cko- j
borbi vec 1941.
kao 61an oruzanih u'dar-ni- h
grupa, vrSi oruzano
na str. 1)
li Nehru
zrtvovati Mcnona za
amcrickc
premijer Nehru
je posjetio Sjedinjene Drza-ve
da traii pomoc. Kennedy
mu je rekao treba prije
smjeniti indijskog pre'dsta-vnik- a
Ujedinjenim Nacija-m- a
Krisnu Menona kao pro-tivui- ka
Porast dujrova
Koncem mjeseca augusta
Kanadjani su dutrovali svo-t- u
3 milijarde i 262 milijuna
dolara za kupljenju potroSa-бк- и
robu. To je za 7.8 posto
vise nego augustu 19G0
YUGOSLAVIA AND GERMANY
(Reprinted from The Globe and Mail)
As a Yugoslav, now resident in Canada, I teas pro~
faniid I! shocked to read (November 6) an Hem staling
that a former Yugoslav partisan had been arrested in
Munich, on suspicion of German soldiers ulio had
occupied his countrg during the Second World War.
Surelg this incident cannot be justified —or even rational-ized—
by even the most extreme perversion of justice and
history.
What the West German authorities are saying, in
effect, is that they have the right of victors to arrest and
try those tchose countries they overran and on irhoin
they inflicted unutterable damage. Extended to its lo-gical
conclusion, all Canadians icho fought against Hitler
in the last war (and who killed German soldiers as a
result) can now be classed as "criminals" and punished
by the country that inflicted so much suffering on the
world and that was (as ice have so far de-feated.
Will the G0J000 Canadians who gave their lives be
classed as posthumous criminals?
Hut now, the "defeated", those whose acts of barba-rity
against all humanity must not be forgotten, are go-ing
to assert their "right" to bring to trial and punish
those who fought to rid the world of the Fascist horror.
Perhaps should not be so surprised at this latest
outrage. After all. West Germany is now led by many of
the same Nazi generals who inflicted their tortures on
mankind in the last war.
These Nazi crimes arc not forgotten by the Yugoslav
people, and if one wonders why Yugoslavia does not give
all-ou-t support to the policies of the United Stales, it is
the United Stales has armed and built up the
present Nazi-dominate- d West German Government. It
now again threatens to provide her with nuclear агтч.
What bitter irony there is in the fact that a man
whose village in Yugoslavia was completely burned by
the Nazis, and whose people were decimated wholesale,
should now be tried as a "criminal" for defending his
home land.
The real criminals are the Nazis who invaded Yugo-slavia
and other countries in the last war. The real cri-minals
arc also those same Nazis and their followers
who now rule West Germany.
The arrest of Lazar Vracaric in West Gi rmany is an
outrage not only against Yugoslavia and its people but
against all countries and peoples who fought against the
Nazis in the last war. As such, it should be proteste by
Canadians in the most resolute way.
The Canadian Government should file such a protest
As a member of the North Atlantic Treaty
Organization, along with West Germany, it would share
the guilt for any punishment mctcd out to .Mr. Vracaric.
Failure to protest would only mean that Government
has not kept faith with those who died fighting Fascism.
Toronto. G. Kclava.
Iscljavanjc uccnih
ljudi
Godine 1951. preselilo je
u Sjedinjene Drzave 2GG ka-nadsk- ih
in2injera i GO kemi-car- a.
Prosle godine (19G0)
u Sjedinjene Drzave iselilo
je 1,079 inzinjera, 8 kern-car- a
i 93 druga паибепјака
ukupno 1.257.
Profiti raslu
U prvih deset mjoseci
godine kanadske korporaci-j- e
su u dividendima
705 milijuna dolara. To
nekih M milijuna vHe nego
u istom pcriodu proMe godi-ne.
Ш r
douosi
rodjen je
i
kao meha-nica- r
u
Za
aktivni
Ko-mumstic- ke
u
i godi-ne.
ak-(Nastava- k
Hocc
dolarc?
Indijski
da
u
атепбке politike
u
killing
understood)
one
because
immediately.
our
sla se dogadja u Juz. Vijetnamu i Juz. Koreji?
Kanadski Kongrcs zena poziva Ujcdinjcne
narodc da provedu istragu
Organizaciji Ujedinjenih
naroda upucen je poziv da
provede istragu o stanju u
Juznom Vijetnamu i Juznoj
Koreji.
Poziv je uputio Kanadski
kongres zena, u ime svoje i
u ime Svjetske demokratskc
fe'deracije zena, koja broji
preko 100 miliona clanova.
U pismu upucenom aktu-juce- m
generalnom sekreta--
ru UN istice se da se Viet-nam,
usprkos odredbama
2enevskc konferencije
(1951.) jos uvijek nalazi
podijeljen. Juzni dio Vijct-nam- a
nalazi se pod ameri-£ko- m
vojnom kontrolom. A- -
тепбко vojno osoblje dosad
je brojilo 3.000 a bit ce po-veca- no
na 1.000. Juznovijet-namsk- a
vojska broji 400.000
ljudi. Ova vojska je naoru- -
zana l snabdjevena po bje-dinjeni- m
Drzavama, suprot-n- o
Zenevskom ugovoru
Kad je rat prestao u Juznom
Vijetnamu bilo je sest voj-ni- h
aero'droma; danas ih i-- ma
57 i 11 pomorskh baza.
Osim toga postoje 103 tako
zvana "poljoprivrcdna nase- -
lja", koja nisu nista drugo
nogo pozadinske vojno baze,
na kojima so nalazi 1G3.000
ljudi.
Zomlja je pokrivena zat-vorim- a,
kojih ima vise nego
skola, crkava i pagoda;
stvarno mnogc §kole, crkve
i pagodo su pretvorcne u
zatvore. Postoji vi§e od 100
velikih logora, kroz kojc je
dosad proslo vise od pola
milijuna ljudi, od kojih jo
skoro 100.000 ubijeno. Zat-voreni- ci
su po'dvrgnuti stra-hoviti- m
muenjima.
Citava sola sravnjena su
sa zemljom i njihovo stano-vniStv- o
poubijano. 2ene i
djecu zatvoro u kucu i onda
zapale.
Sjedinjene Drzave su u
zomlju uputile i grupu "spe-cijalist- a"
za тибепје; ona
djeluje pod imenom "Uni-vorsit- y
of Michigan Techni-cal
Aid Commission".
"Znade li americki narod
sto se radi u njegovo ime?,
pita Kanadski kongres zona
u svom pismu "I kakvu vr-st- u
kulture cemo imati mi
na Zapadu kad se ovi sa'dis-t- i
vrate kucama?"
Ali teror nije slomio vijet-nams- ki
narod, on se јипабМ
odupirc.
Ovaj dio pisma zavrSava
sa rijecima :
"Ovo je rat protiv naroda
Juznog Vijetnama. Kko on
moze biti opravdan pred
covjecanstvom, kako moze-mo
sutjeti?"
Liberal! su za davanje
Liberali su se potpuno
raskrinkali u pitanju nuk-leamog
oruzja
Oni su dosad nastojali
ostavit dojam da su protiv
nuklearnog naoruzavanja
Kanade. Medjutim, njihov
lider Pearson je ovih dana
izjavio da su oni protiv
samo u torn slucaju ako bi
nuklearao oruzje ostalo
pod americkom kontro-lom.
i5ta je jos gore, Pearson
je izjavio da je on za to
da se Sjedinjenim Drzava-ma
dozvoli uspostava nu
U pismu se zatim govori
o stanju u Juznoj Koreji.
Tamo so narod vec 1G godi-na
bori protiv атепбко ko-lonijal- ne
dominacije. On
trazi ujedinjenje zemlje.
Ugovor o primirju je po-nist- en
i u zemlju dopremlje-n- o
atomsko oru2je. Vojne
pripreme su pospjesene od
vojnog риба u mjesecu ma
ju, koji je, po priznanju a-meriJ- kog
drzavnog podsek-retar- a
Chester Bowlcsa una-prije- d
bio pripremljen.
Juzna Koreja se nalazi
pod opsadnim stanjem. Sve
politicke i dru§tvene orga-nizaci- jo
su zabranjenc. Za-branje- no
je svako javno sas-tajanj- e.
Naro6ito je stroga
zabrana na uSitclje i stu-dent- e,
oni nikad vise od tro-jic- e
no smiju ici skupa.
Suce i advokato zamjenili
su vojni ljudi. Hiljade drza-vn- i
sluzbenika i ufttelja ot-pu§t- eno
je iz sluzbe. Izvrse-n- a
su masovna hapsenja.
Zatvorcnici su podvrgnuti
groznim muconjima Zabra-njen- o
je vise od 70 dnevnih
listova i preko 150 tjednika.
Uhapsen je veliki broj novi-nar- a.
Zatvorenc su mnoge
tvornice i sitnc prodavaoni-co- .
Mora se dobiti dozvola
cak i za vjenSanja i pokapa-nj- e
mrtvih.
"Sve ovo se radi u ime
Komisije Ujedinjenih Nact-j- a
za ujedinjenje i obnovu
Koreje !", kaZc Kanadski
kongrcs zena.
Pismo zavi-sav- a ovim pozi-vo- m:
"Poput naroda Juznog
Vijetnama, gradjani Juznc
Koreje traze samo to da u-pravl- jaju
svojom zemljom i
da americki vojnici odu svo-joj
kuci. Poput njih oni ima-j- u
gvozdenu volju da se bo-re
za mir i nacionalno jedin-stv- o.
To jo njihovo jedino o-ru- zje
protiv logora smrti,
napalma i giljotinc
"U . ime covjecanstva i
pravde mi trazimo da se sto
skorije provede istraga i
pronalasci iznesu pred svi-jet- ".
U ime Kanadskog kong-ros- a
2ena pismo su pqtpisa- -
le Mre. Hilda Murray, pred-sjedni- k,
i M'rs. Nora Rodd,
sekretar.
Kopije pisma dostavijene
su kanadskom ministru va-njsk- iii
poslova Howard Grc-en- u.
liberalnom lideru Pear-son- u,
vo'dji parlamentarnc
grupe Novo demokratskc
partije Hazen Argue i Stam-p- i.
nuklearnih baza USA
klearnih baza kanadskom
teritoriju.
Ova izjava dolazi u vri-jeme
kad sve veci broj
Kanadjana trazi zabranu
nukleamog oruzja. Tome
je pridonijela i kampanja
protiv sovjetskih nuklear-nih
proba, u kojoj je i
Pearson sudjelovao. Ljudi
zdravog razuma kazu: A-k- o
nam opasnost prijeti od
nuklearnih proba na tda-Ijenos- ti
od nekoliko hilja-d- a
milja, sto bi tek bilo a-k- o
dodje do rata i bembe
pocnu eksplodirati nad
Kanadom?