Jedinstvo, November 10, 1961

              II9
m
l
22
nasi su sc iscljenici mnogo naucili. Odrzavali smo razna
prcdavanja. Usposobilo se dosla govornika. Nckada bi k
noma dosli i jugoslavenski konzuli, oni bi odriali skup-slin- u,
ali su zastupali vojno-fasistifk- u diklaturu u Jugo-slavij- i.
A mi smo uvijck imali nase govornike, koji bi
izasli na pozornicu i raskrinkali stanje u Jugoslaviji.
Na skupstinama mi smo uvijck odnijeli pobjcdu.
Imali smo svoju бИаотси, dosla dobrih knjiga. Do-biva- li
smo i "Prolelcr", kojcg sine rado iitali i prodava-11-.
Znali smo i sad znamo, sto znaii radniika demokraci-ja- ,
sloboda. Kad je poiela rcvolucija u Spaniji, nekoliko
naSih ilanova otislo je dobrovoljno u Spaniju, da se bore
proliv najve6ega ncprijalclja iovjcianslva, fasizma. Xc-k- i
od njih dali su sve sto se moze dati za slobodu, svoj
iivot. Kad je робео drugi svjelski rat, kad je nacizam i
fasizam htjco da porobi cio svijet, da ukine svaku i naj-manj- u
slobodu, nasi su se ilanovi opet javili dobrovolj-no
u vojsku nase note domovine, Kanade, a ncki su otis-l-i
u Jugoslaviju u partizane, da se zajedno sa svojom
bracom bore proliv Nijcmaca, Talijana, ustasa i cetnika,
a oni, koji su oslali ovdje, radili, sto se bolje moglo za
ротоб saveznika, da se Sto prije dolude prokleti i okruti
fasizam. Iiadili smo u ralnoj industrial, davali krv Ka-nadsko- m
Crvenom kriiu, kupovali ratne bondove, sakup-Ijal- i
smo Ujekove i odjecu, pravili i slali paketc za Sov-jets- ki
Savez.
Za ротоб Xarodnooslobodiladkoj vojsci i naSeinu na-rod- u
kao cjclini, organizirali smo organizaciju, koja se
zvala Vijece Kanadskih Juznih Slavena. Sakupljali smo
Ujekove, robu i hranu, nase zcne, pravile su pakete, a po
svrsclku rata slali smo raznu masineriju. Mi smo ovdje
it Vijecu bili organizirali brigade, na primjer, LUka, Dal-malinsk- a,
Otok Krk, Gorski Kotar, Primorska, Karlova-ik- a
i Zumbcracka. Ovc su se brigade natjccale, koja ce
vise napraviti i opet radili svi zajedno u Vijcdt. Za vri-jer- ne rata i odmah poslije rata, moicmo sa ponosom re-el,
da nijedna kolonija u Kanadi i u Sjedinjcnim Dria-vam- a
nije vise doprinijela za svoj narod, nego sto je Van-couver.
Sav ovaj rad sprovodio sc u nasim domovlma. All po
svrselku rata mnogo naSih iseljcnika pruslo je u domo-vin- u.
Godinc 1958. prodali smo Hrvatski Prosvjetni Dom,
novae metnuli it banku, a sav rad provodili smo u Jugo-slavensko- m
1'rosvjetnom Domu. Posljednjih nekoliko go-di- na
vodila se diskusija o kupnji jednog zajedniikog
Doma. Prosle godinc obadva Doma kupila su zajedno
jednu dvoranu, na lijcpom mjeslu, pod imenom Kanad-sk- o
Juznoslavensko Udruienje. Posto se kupila nova
zgrada, na§i tamburasl, omladinsko narodno kolo, i ибс-nj- c
malerinskog jczika, робе!о je opet da radi.
Poslije rata sa zadovoljslvom moicmo гсб!, da je
najprvo nas u Vancouvcru posjetio nas jugoslavenski
brod "liadnik". Taj brod i jeste bio kao radnik, garav
kao radnik kad izlazi iz rudokopa. Kad je brod dosao ov-dje,
to je bilo c"udo, koliko smo triall na njega. Tit je na-rod
uvijek dolazio, i uvijck sc ncsto vuklo na brod, neko
odjcбe, neko lopalu, neko kramp, neko clektric'nu kordu
ltd. Govorili smo, nosi sta bilo, sve ce dobro rfo?. Posada
U S T A J
Iladnicc, robe danasnjcg vijeka,
I) Hi se, ustaj, trail si lijeka.
Ustaj na noge odvaino, smjelo,
Л'с budi vise ropsko propclo.
I tako dnevno robujes drugom,
Pa zar samo Ti, da budes slugom.
Od koljevke svoje do starili dana,
llijeda i ncvolja za le su hrana.
Л'п lebe se gleda prezrenim okom,
Sto gazda ћобс, Ti cutis' skokom.
Umoran, trudan, Ti hoccs Ш,
Jer na te laju gazdinski psidi.
$ 1%тлш
broda bila je drugarska, a mi smo njih lijepo docckalL
Sa istim brodom nekoliko nasih iseljenika otislo je u do-movi- nu.
Opisali smo kako smo mizcrno zivjcli do drugog
svjetskog rata. Ali kad je rat робсо, svi smo imali posla
dosla. Р1абс su uvijek isle na bolje. Nas je narod radio
i nesto pristcdio. Svi familljarni iinaju svoje kuce (a pr-v- o
rata nilko), ncki iinaju i automobile, ncki ribarskc
brodove, a ncki i trgovinc. Znaci rat je napravio, da mi
ovdje bolje zivimo (malo uz nasit borbu) i sto to гпаби
Mi smo poccli bolje zivjcli na racun naroda u Evropi.
Poslije rata, kako je bilo mnogo unisleno raznih proiz-vod- a
u svijetu, rada je bilo dosla, i sve je lijepo islo, do
pred kratko vrijeme, a sad vec nekoliko godina opaia se
zastoj. Sad исб lie ide tako glatko, posla nana dovoljno,
bcsposlcni su poccli opet demonslrirali, i nose napisanc
lozinke: "Mi ћобсто rada", vec ih imadc prilican broj
na drzavnoj ротоби
Joso Orcskovic
Napomena: Ovaj 6Ianak originalno je napisan za
Malien, glasilo Matice iseljenika u Zagrebu. To je bilo
uemjeno na temelju odluke grupe tftnoca Malice u Van-couvcr- u.
Koliko nam je poznatu, clanak jos nije objav-Ije- n
u Matici.
J.O.
2ENSKA OUGANIZACIJA VIJIttA KANADSKIH JUZNIH
SLAVENA U VANCOUVEUU (I)OLJE) NAKOCITO SC ISTA- -
KLA U SAKUl'LJANJU ГОМОС1 STAKOJ DOMOVINI
U "В01ШГ 5. Al'IMLA 1933. GODINE)
Ponlzno snasas to lesko brane,
Pa zar jos nije doslo vrijeme.
Holje je slavno u boju pasti,
AVfo 67 robom krvniku gazdi.
A gle sada tamo, Istok se sjaji,
I Slogc i bratslva druslvo se gaji.
V njemu radc marl jive peele,
I na idu, marl jive i vesele.
stani robe, ja cu li rcci,
Kako doci Ti k svojoj sreci.
U klasnoj borbi protivu sviju zala,
Udruicn s robljem drugih zemalja,
Novi gradovi
geografskoj karti Sov-jetsk- og
Saveza naznaceno jo
za poslcdnjih 20 godina pre-k- o
500 novih gradova. Ne-dav- no
je otpociela izgradnja
jos jednog novog grada u
dolini reke Kame, u blizini
velikog naftonosnog polja.
Grad sc zove Niznjikamsk.
U njemu ce stanovati 250 hi-lja- da
radnika i namestcnika
naftonosnog polja zajedno
sa svojim porodicama.
3S1.000 bibliotcka
U posljcdnjem deceniju
broj bibliotcka u Sovjetskom
Savezu povecao se za 30 ti-su- ca
pa ih je po6etkom 19G1.
godinc registrirar.o 381.000.
Za to je vrijeme fond
knjiga u bibliotekama pove-ca- n
vi§e od dvostruko i sa-d- a
iznosi milijardu i 891 mi-liju- n
primjeraka.
sto stanovnika u SSSR
dolazi ргозјебпо 875 knjiga
u bibliotekama.
mMiTi ГшпМг i if V јшшшГшШшШР 1И
ROBE
(OHJAVLJENO
rad
AV
бсн
Na
Na
Xc pilaj rase, erne ni iulc,
Jer svi jednako snaiamo muke.
Podigni glavu iz ropstva tmlne.
Tad ce ti novo suncc da sine.
Slupaj uz rame svojih drugova,
Zaori himnu kid an ja okova.
Sck pad lie rop&tvo i carstvo bijede,
Kidaj medje kojc nas dijete.
Ilritkim mac cm okove sijece,
Crvcna zvijezda svijetom sc lijece.
I poziva roblje sviju zemalja,
Pud erven barjak — za svoja prava.
M. Prolov