Novosti, May 08, 1948

              i ' "
ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM
m 479 Cjueen Street West
Toronto 2-- B Ontario Canada NARODU U JUGOSLA-CIJENA:
VIJI U OBNOVI I IZ-Za
Kanadu S500 godišnje GRADNJI ZEMLJE Za sve druge zemlje S600
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO Ldfearfrite-hfetearfrffcrfte- ta --M
God Vm Bro] 1216 TORONTO ONTARIO SATURDAY MAY 8TH 1948 VoL VmNo 1216
FEDERALNA VLADA OBJAŠNJAVA SVOJE
STANOVIŠTE 0 POVRATNICIMA U JUGOSLAVIJU
ZAKON NE SPRIJEĆAVA NIKOME DA NAPUSTI OVU ZEMLJU abIe t0 obuin permission from
the Yugoslav authoritiei to leave
Niže donosimo priposlani nam članak odjeljenja informa- - Yugoslavia
čija kanadskog ministarstva vanjskih poslova u kojem se ob-jašnjava
stanovište vlade prema povratnicima u Jugoslaviju
Vlada ističe da oni jugoslavenski doseljenici koji nisu na-turalizirani
gradjani ove zemlje gube pravo na povratak u
'Kanadu ako namjeravaju otići na stalan boravak u Jugosla-viju
Za one jugoslavenske doseljenike koji su naturalizirani
gradjani ove zemlje vlada ne može jamčiti da će se povratiti
jer misli da neće dobiti dozvolu od jugoslavenskih vlasti za
odlazak iz Jugoslavije polto se smatraju i jugoslavenski gra-djani
Inače kanadski zakon ne spriječava jugoslavenskim
iseljenicima da se povrate u svoju rodjenu zemlju Članak do-nosa-mo
u engleskom kako nam je priposlan a glasi ovako:
The Secrctarv of State for Et- -
tcrnal Affairs ln conjuction with
the Secretary of State and the
Acting Ministcr of Mine and Re-Eourc- es
issued an announcement
today vvhich warned residents of
Canada of the right wh!ch they
might lose if they shoulđ emigrate
to anothcr country A the "SS
Radnik" a shlp in vvhich a number
of residents of Canada took pasa
ago to Yugolavia in 1947 is un-dcrsto- od
to be arriving shortlv at
a Canadian po rt it is thought that
a numbcr of residenti of Canada
may intend to return to YugosIa-viab- y
this shlp
There i i of couree no Canadian
law vvhidi prevent a Canadian or
an alien leaving Canada It is im-porta- nt
however that an alien
vho has residence in Canada
fhould bo aware of the provisions
of the Canadian Inunigration Act
whereby he wlll Ione Canadian do-micile
by "voluntarily residing out
of Canada with the present inten-tie- n
of making his permanent
heme out of Canada and not for a
~-im- ere pecial or temporary pur-pos- e"
An alien ncriuires Canadian
domicile "only by having hi do-micile
for at least five vears in
Canada after having been landd
therein't
A Yugoslav citiaen for example
will Ione Canadian domicile and
therefore the right to re-ent- er
Canada if he goe to Yugoslavia
with the intention of making hi
permanent home there If later
he wihe to return to Canada he
will have to apply to enter a an
immigrant a he did before hi
original entry to Canada If he
ehould be re-admi- ttd to Canada
he vrill have to rekk in Canada
again for a full five year from
the date of hi re-ent- ry before he
eeurea Canadian domicile and the
right to apply for Canadian citis-ensh- ip
The period of hU previou
reeideAee in Canada eannot be
ceunted against the reaairement
of the forther five-jre- ar period
Any alien vrho on leaving Can- -
ade ezport hi personal and
houoeheld effects and hi remain-in- g
eaeh aeset after application
to the Poreign Exehaage Control
Doard vrill naturali be regerded
a having Riven eoneiusive evi-den- ee
of his intention to tke up
permanent residence in another
ceuntrv He will therefore auto-matiea- Hy
lose Canadian domicile
a aeen as he leavee Canada
Canadian dtitens by naturali-ta- t
ten should note the effect of
scetions 20 and 21 of the Canadian [
Citize-nshi- p Act Sectkm 20 reads
subject to certain provision:
"A Canadian citiien other than
a natural-bor- n Canadian citi-ien
ceaws to be a Canadian
NEPRAVDA PREMA JA-PANC- IMA
U KANADI
Toronto — Mnogi Japanci keji
su sa vrijeme rata evakuirani ic
Britlsh Celumbije ostali su bes
Bvoje imovine koju su im vlasti
prodale u beedjenje
Kako su odgovorni besoferireo
postupali prema imovini evakuira-nih
Japanaca najbolje svjedoči is-traga
koja se sada provodi Mrs
Matsu Handa jedna od evakuira-nih
isjavila je pred istra! ko-misijom
da je njezina kuća koja
vrijedi 800 dolara prodana sa
300 dolara 1941 godine
Mnogi Japanci u ovoj zemlji ko
ji sa na ovaj način oštećeni trate
da im se oJteta nadoknadi Samo
u Ontario i ma 800 Japana čija
lavnu
citizen if he resides outside
Canada for a period of at leaot
sit conecutive jears"
Under section 21 the citizenehip
of a naturalized citizen who "out
of Canada ha shown himself by
act or speech to be disaffected or
disloyal to Hi Majesty" may be
cnneclled
Canadian citizen by naturalisa-tio- n
should aleo note the caution
printed on the inside back cover
of Canadian paMports It reads as
follovs:
"Canadian citizena by natura)
ization certificate or citizen
hip certificate should bear in
mind that unless under the
lawg of the state to hich they
originally belonged or by the
proviidon of a treatv they have
ceased to be subjeeta of that
state their certificate have no
effect within it boundarie
nor ran the good offires of Hl
Maje!' repreentative be
eztendcd to them there"
Canada has no treatr vHh Yu-gosla-via
on the subject of deal
nationality and Canadian ritiseiM
by naturalisation vrho are of Yu-gosl- av
birth should note that on
their arrival in YugosIavia they
vvill almost certainly be clalmed
by the Yugoslav authoritie a ci-tit- en
of Yugoslavia unleaa they
have applied for and obtained re-le- ae
from Yugoslav citisenship
The Canadian Government i in-form- ed
that aceording to Yugo-sla- v
law a Yugoalav citiien re-mai- ns
such even after naturali-zatio- n
in Canada unleaa he ob-tai- ns
from the Yugoelav Govern-ment
a formal releae from Yugo-sla- v
citisenahip Accordingly Ca-nadian
citisen by naturalisation
whom Yugolav authoritie re--
mar not od
FINSKI PARLAMENAT POT-VRDIO
UGOVOR
Helsinki — Finski parlamenat
je sa ogromnom većinom potvrdio
finako-sovjets- ki ugovor prijatelj-stva
i uzajamne pomoći
Za ugovor je glasalo 157 narodnih
poslanika a protiv samo 7 Mini--
poslova
razumijevanju
i informacija
rezolucijama
i na
sprijelt
— U
raspravi
Organfamdje Ujedinjeni Na-cija
po pitanja Palestine Jugosla-venski
predstavnik dr Jo-i- e
Vilfan odrimo je u kojem
je hunedju ostalog rekao:
toku rasprave ra-nije
da sasiv novog spe-cijalnog
zasjedanja Generalne
skupštine u cilju ponovnog razma-tranja
pitanja a naro-čito
način na koji deleg USA pri-stupa
pitanju predstavlja
za postojanje Or-ganizacije
Ujedinjenih Nadja Ju-goslavenska
delegacija ovo
stanovište i uz to naglasi
da to nije prvi se Ujedi
njene Nacije nalase pred ovakvom
Canadian Government
been informed that Yugoelav
authorities claim that deaeendant
of Yugolav citizen are citizena
of Yugos!avia though they
their parent born
in Canada
u
za
PRAVO U PREGOVARANJU
OSIGURANO
Ottawa — U federalnom par-lamentu
je na razmatranju novi
zakonski predlog za radnike Pos-lije
stanovite u parla-mentu
zakonskih predlog pre-dan
na daljnja razmatranje odbo-ru
za industrijske odnose
Zanatske unije oitro kritiziraju
vladu je predložen tako uzak
zakon za radnike i traie izmjene
Canadian of Labor koji
u prisajedinjenim unijama broji
360000 članova da
se ukine ona točka po kojoj radni-ci
za vrijeme rpora sa poslodavci-ma
mjeseci izaći na
itrajk se inače ne postigne
sporazum Vrijeme od dana spora
si
MIRU
Zeneva — Komitet broj kon-ferencije
Organisaclje Ujedinjenih
Nacija sa slobodu štampe i infor-NMci- ja
koja je ovih dana završila
zasjedanje Zenevi jednoglasno
je usvojio slijedeću rezoluciju:
"Smatrajući da su svije-ta
stvarajući Organisaciju Ujedi-njenih
Nacija for-mu
svojoj odluci da saltite čovje-čanstvo
od nesreća i da sprije
če obnovu nacističke faMetičke ili
druge agresije smatra
jući da i čvr-stog
mira velikom dijelu zavisi
gard as Vugoslav citizens slobodnog obavijeitavanja svih
suradnje
Fstitiekim komite-tom
Congress
predlaže
PROPAGANDU
KLEVETNIČKE VIJESTI
konkretnu
naroda i poštenim infor
macijama i od jačanja odgovorno-sti
kojim cjelokupno osoblje štam-pe
i dragih sredstava informacija
trali istinu i iznosi činjenice i
da au netočni izvještaji
netoćno i iskrivljeno prikazivanje
činjenica i njihovo namjerno rdja-v- o
i zlonamjerno navo-dili
narode na grijeike i ozbiljno
star unutarnjih rjoe Jtetili njihovom dobrom usajanv
Leino oštro je napao reakcionarne nem — konferend
u zemlji isvan zemlje koje ja sa slobodu prklru- -
eu sa vrijeme pregovora sirile sva-- 1 inje se donesenim
kakve leK nastojale da se ugo-- I drugom zasjedanju Generalne
vor
Lake gust—s generalnoj
pred
u OUN
govor
"U ove već Je
istaknuto
Palestine
ovom
opasnost samo
dijeli
leti da
put što
The has
the
even
and even vere
NIJE
rasprave
je
sto
oko
nesmiju par
ako
narodi
dali
rata
bilo koje
istinskim
sile
skupitine Organizacije Ujedinje
J
Grčko pitanje Je dovoljnoj mjeri
signaliziralo tu opasnost
PriHkom prošlog redovitog zas-jedanja
Generalne skupštine jugo-slavenska
delegacija Je predlofiU
rješenje koje bi po našem mišlje-nju
pomirilo Arape i Židove To Je
cilj našeg za obra-zovanje
federativne driave Me-djutim
to vrijem našem pred-log- u
se nije posvetila dovoljna
patnja' S Jedne strane mandator-ek- a
sila raspirila Je krajni sovi-nisa- m a nadi da će ona slučaju
da se gradjanski rat moći
sadržati svoj mandat ovom ili
onom obliku S druge strane USA
koje su pokazivale zrmkov koleba
nja i nimalo šelje da iskreno pris-tupe
rješavanju problema bile su
situacijom Opasnost lezi činje- - prisiljene ds popuste pred pri
niri ito neke od Velikih aits mimnl alrnn kmoar mtZllania Aslr mr ui--
Je imovina utajmo iwodjsiiJeaa na ujedinjene Nacije I koriste stale glavni pobornik podjele Na
milijun dolara prodana sa nii-- orgnixciju za provodjenje I taj način rojena Je rezolucija od
svotu
ZATVOREN UNIJSKI VODJA
NA ŠTRAJKAŠKOJ STRAŽI
Toronto — Ovog tjedna u pred-gradj- u Toronta kod Rogers Maje-eti- c
poduzeća gdje su radnici po
novno izaili na itrajk zat-ore- n je
Ro8 Russell-organiza-tor
United
Electrical Workers unije Zatvo-ren
je upravo u času kad je počeo
driati govor radnicima na Štraj-kaškoj
straži Blektriearska unija
strogo protestira protiv
Russella i izjavljuje da se dojdu-će- g
tjedna Članevi ove unije i dru-gih
tvornica spremaju iz solidar-nosti
priključiti Mrajkalkoj straši
UNIJSKO KOLEKTIVNOM
do dozvole za itrajk Je previ Je du-go
i može koristiti samo poslodav-cima
jer ako se medju radnicima
to vrijeme umanji itrajkovno
raspoloženje poslodavci će lakSe
narinuti svoje uvjete radnicima
U novom zakonu nema niita ito
bi zajamčilo unijsku sigurnost I
pravo na kolektivno pregovaranje
Unije traže da se zakonom prisili
svakog poslodavca na kolektivno
pregovaranje i ubire mjesečna
članarina od svakog radnika gdje
unija posluje
CCL je takodjer protiv one stav
se se
većina radnika prije nego usvoji
JE SVEĆANO OSUDILA KOJA
DONASA I
1
u
ostvarenje pravednog
u
smatrajući
tumačenje
u
bio
u
u
razvije
u
u
a
zatvaranja
u
pojedinog
nih Nacija pitanju propagande
usmjerene na podržavanje ili iza-zivanje
prijetnji miru narušava-nja
mira ili djela agresije kao i
po pitanju iirenja lainih i klevet-ničkih
vijesti i izjavljuje je
svaka takve vrste u
suprotnosti sa ciljevima Ujedinje-nih
Nacija isloienih u Povelji i
predstavlja najznačajniji problem
koji trasi poduzimanje hitnih mje-ra
kako na nacionalnom tako i na
medjunarodnom planu
Konferencija svečano osodjuje
koja isasiva ili je us-mjerena
na izazivanje ili
svake prijetnje miru i naru
šavanju mira i akata i
svih lainih klevetničkih vijesti
strane svih organa informacija
bilo vladinih iU privatnih i koa-stanti- ra
takvi postupci mogu
amo pojačati nerazumijevanje i
nepovjerenje medju narodima svi-jeta
i da dovode u opasnost čvrsti
mir koji predstavlja cilj Ujedinje-nih
Nacija
Konferencija odročao nosiva
cjelokupno oeoMje Maasse i dru-gih
sredstava iarormeeija svih ze-malja
svijeta kao i Uea odgovorna
za njihov rad slute interesima
DRA VTLFANA
prijedloga
vlada prihvatila kao odluku
Nadja nadajući se da će
ČETIRI MILIJUNA DOLARA ZA
U ITALIJI
Vashington — Sjedinjene Dr-žave
su samo u utrosOe če-tiri
milijuna dolara na tako zvani
"Project X" kojeg uspostavio
senat za borbu protiv "komuniz-ma"
u Europi djela sveta
utrošena u Italiji za vrijeme iz-borne
kampanje
"Project X" je namijenjen za
političke spletke MJuasiu saoo-tat- u
i drage petokotoaaike aktiv-nosti
u koliko ih gdje mogsee
provoditi u zemljama sstoene Eu-rope
Predsjednik senatskog odbo-ra
za raspravljanje
Bridge koji ima pod svojim
nadzorom i "Project X" odbio Je
BRIGA 0 BIVŠIM ISELJENICIMA VAŽAN JE
ZADATAK VLASTI I MASOVNIH ORGANIZACIJA
ZAJAM U SSSR ZA
36 SATI
Moskva — Narodi Sovjetskog
Savesa su u vremenu od 86 sati is-punili
novi driavni aajam i daleko
prekoračili svotu
je bila svota od 30-000000-
000
rubalja a doprineieno
je 119000000 rubalja vile
CCL traži izmjenu predloženom
zakonu radnike
slodavea moraju biti dobrostojeći
Članovi unije prije nego unija do-bije
pravo na pošlo anje Novi za-kon
ne Štiti radnike od napada po-slodavca
ako ih većina nije u uniji
Poslodavcima se daje prilika da
razbijaju uniju u samom početku
njezinog organiziranja Ovu stav-ku
treba potpuno ukinuti i zako-nom
osigurati pravo radnika da se
nesmetano
Kako bi se vladu i
prisililo da izmijene one zakonske
točke koje ne Hite radnička pra-va
u industriji potreban je snažan
pritisak svih zanatskih unija Ša
ke novog zakona gdje traži da da je vrijeme da traže izmjene
kod po- - se zakon
Rezolucija konferencije OUN za
lobodu štampe i informacija
KONFERENCIJA
PODRŽAVA PRIJETNJE
po
da
propaganda
da
propagandu
podrža-vanje
agresije
od
da
da
Uje-dinjenih
Italiji
je
ova
Je
Je
Stvies
ISPUNJEN
predvidjenu
I'redvJdjena
organitiraju
parlamenat
prijateljstva i rsAsndJeveiija 1 mi-ra
i da vrle svoje zadatke točno"
nepristrane i s osjećajem pun od-govornosti
Konferencija israiava svoje du-boko
uvjerenje da samo oni orga-ni
informacija koji' su slobodni da
traie i Mre istinu i da tako ispune
svoje odgovornosti prema narodu
mogu pridonijeti borbi za suzbija-nje
nacističke fašističke ili bilo
kakve drage agresivne propagan
de Iz tik razloga konferencija sa
lobodu informacija preporučuje
da sve zemlje poduzmu na svom
teritoriju mjere kej budu sma-trale
sa potiske u cilju ostvare
nja ove resotoeljeM
Strah od istine
Aaglo-etnerić- hi listovi u Ameri-ci
donijeli su vijest da su sovjet-ske
okupacione vlasti u Rostocku
deportirale u Sibiriju 700 lučkih
radnika IM pokalu koliko Je la
"informacija" mina lučki radnici
Rostoeka uputili su tim povodom
lučkim radnicima Hamburaga po-ziv
da posjete Rostock i da se na
licu mjesta uvjere o protivnom
Jugoslavenska delegacija rezoluciju Organizacije
Ujedinjenih Nacija podjeli Palestine
GOVOR JUGOSLAVENSKOG PREDSTAVNIKA
POTKUPLJIVANJE
rashodima
ona brU dosljedno provedena Od-luka
o rješenju palestinskog pita-nja
bila Je odluka Ujedinjenih Na-ciji
u punom a ne samo u for-malnom
smislu riječi
Danas Je sav autoritet Ujedinje-nih
Nacija mtJelovlJsR a toj odluci
Pa ipak prosio Je samo nekoliko
tjedana a USA se se pojavile s
prijedlogom da se odluka Ujedi-njenih
Nacija zamijeni edrckesn
USA Za što? Prosto zato što od-la- ka
Ujedinjenih Nacija više ne
odgovara interesima USA
Takvim postupcima stvorena Je
situacija koja nam se Čini kobna
a u kojoj jedino rješenje ostaje
ono koje dsktiraja interesi USA i
Velik Britanije Danas Je svakom
Jasno 'da se USA nedvosmisleno
pod pritiskom ekonomskih i vojnih
interesa koji sada diktiraju vanj- -
rastumačiti na koH način ie utro- - sku nolitiku ove sile Petro--
svojih vlastitih ciljeva 29 novembra koju jugoslavenska I Jen ovaj novac u Italiji i lej Bliskog Istoka i vojne baze u
"BORBA" OD 6 APRILA DONOSI POD GORNJIM NASLOVOM
SLIJEDEĆI ČLANAK:
Od oslobodjenja do kraja 1947 godine vratilo se iz Fran-cuske
Kanade Belgije Njemačke i drugih europskih i preko-morskih
zemlja preko 7000 naših iseljenika U toku ore lMt
godine pred vid jen je povratak preko 10000 iseljenika
Naii iseljenici vraćaju se u svoju domovinu sa najvećim
oduševljenjem i radoecu Iako su u stranom svijetu -- fhrieJi po
20 i vile godina oni se nisu otudjili od svog naroda nisu za-boravili
svoju rodnu grudu Njihova radost i odueeybnje po-staju
tim veći i snainiji ito znaju da se ne vraćaju u staru
nego u Jugoslaviju u oslobodjenu domovinu gaj at
zajedno sa čitavim narodom izgradjivati socijalisticTto društvo
koje ne zna za krize nezaposlenost i izrabljivanje čovjeka
čovjekom Naši iseljenici se baš zato i vraćaju da svim svo-jim
snagama pomognu izgradnju nove Jugoslavije
naiih iseljenika za pov- - —
ratak u zemlju uticao Je i na ise-ljenike
drugih demokratskih ze-malja
U posljednije vrijeme pok-ret
za povratak u otadžbinu počeo
je da so žiri i medju iseljenicima
— Poljacima Česima Slovacima
Iiugarima Madjarima i Kumunji-m- a
Narodne vlasti i masovne orga-nizacije
srdačno primaju iseljenike
koji se vraćaju u zemlju i ukazuju
im punu pažnju Organi narodno
vlasti nastoje da im na svakom
koraku isidju u susret i da im po
mognu da se ito bolje smjeste i
snadju u novim uslovima
Savezno Ministarstvo rada za-jedno
sa drugim ministarstvima i
masovnim organizacijama poduze-lo
je naročite mjere da bi se ovaj
posao ito bolje i ito pravilnije
obavljao Sada je u toku organizi-ranje
specijalnih komisija u svim
narodnim republikama 1 kotarevi-m- a
u kojima se nalaze veće grupe
iseljenika Ove komisije će o njima
voditi posebnu brigu One će biti
sastavljeno od predstavnika odsje-ka
kotarskih odnosno gradskih
narodnih odbora sindikata Na-rodnog
fronta AF2-- a Narodne
omladine i iseljenika Ove komisije
će voditi brigu o smještaju iselje
nika 1 nadzor nad uslovima njiho
vog stanovanja (u pogledu higije-ne
stanarine itd) kao i brigu o
formalnostima skopčanim sa dobi-vanjem
prava boravka i stanova
nja u mjestu zaposlenja Dalje
ove će se komisije brinuti o dobi-vanju
državljanstva sa članove po-rodica
iseljenika (iene i djecu)
ukoliko su stranog porijekla za-tim
o njihovom zaposlenju plaći i
nagradi kao i o općim uslovima
rada Prilikom zaposlenja radnika-iseljenik- a
vodit će se briga i o tom
da se oni zaposle na onim radiliš-tima
kuda će biti upućene mašine
i alati koje su oni dopremili Isto
tako će se voditi računa da budu
zaposleni na onlrn radovima koji
najviše odgovaraju njihovoj struč-noj
spremi i naklonosti
Iseljenicima će se takodjer po-moći
da se ito lakše uključe u nai
druitveno-poiitič- ki iivot a njiho-voj
djeci da se ikoluju kao i da
Medjutim Radničko vijeće ham-burik- ih
dokova izvještava da ee
hamburški radnici nhw mogli oda-zvati
pocivu jer su im britanske
vlasti odbile vicu
za
o
Pokret
Sredozemlju — to su osnovni mo-menti
koji su iziskivali odluku
USA umjesto odluke kojd su
Ujedinjene Nacije 20 novembra
usvojite i objavile
Mi smo veoma pažljivo saslušali
govore delegata da su mnogi od
njih svjesni opasnosti keja prijeti
Ujedinjenim Nacijama U tim go-vorima
odražava se iskrena zelja
naroda mnogih zemalja da obrane
Ujedinjene Nacije Svi se narodi
kao i mi nadaju da će ovoga puta
volja Ujedinjenih Nacija nadjača-ti
U toj" Selji 1 želji da obrani au-toritet
Ujedinjenih Nacija Jugo-slavenska
delegacija glasati će
protiv američkog predloga u bilo
provodjenje u djelo rezolucije Ge-neralne
skupitine od 29 novembra
1947 kojom usvojena odluka o
podjeli Palestine"
nauče nai Jezik ukoliko ga rte zna-ju
Spomenute komisije vodit će
računa i o tome da se iseljeni sitna
i njihovoj djeci prisnaju vršene
Ikol? semestri i iepiti be obsira
na znanje naleg jesika studenti
ma-iseljeniei- ma koji su udaljeni
od sjedišta universitet omogućit
će se produienje školovanja us sti-pendiju
Direkcija Driavnog zavoda sa
socijalno osiguranje peduseJa je
potrebne mjere da se iseljenicima
isplaćuje akontacija na njihove
rente i penzije iz inosiranstva u-kol- iko
ih ne dobiju od odgovaraju-ćih
ustanova iz inoetranetva Svi
podaci o ovakvim- - slučajevima pri-kupit
ćd se i dostaviti Ministarstvu
rada koje će o tome voditi brigu
Savezno Ministarstvo financija
osgurat će takodjer potresem hev
ča na sredstva za davanje tsngorsš
nih beskamatnih kredita oatrn iee
ljenicima koji nemaju kneaog in-ventara
niti imaju redotava da
ga nabave
Ove mjere narodne vlasti ueMt
će da iseljenici koji su se vratiti 8
zemlju nastave rad a joi vidim po-letom
A oni su već i dosada
kazali dobre rezultate na -- radu
Mnogi iseljenici već su progiašiiri
za udarnik a više njih Je pohva-ljeno
i nagradjeno Luka sadntovii
iseljenik is Kanade koji radi a In-dustriji
motora proglašen Js sa
udarnika Drugi iseljenik it Ka
nade Petar Dmitrović koji radi tt
jednom velikom rudniku jakodjef
je proglašen za udarnjka Na Mi-Je- ci
Je cijela grupa iseljenika ke-ja
Je zaposlena na giadjeviaskim
radovima pohvaljena i negradje-n- a
U Sloveniji je nekoliko Iselje-nika
proglašeno za udarnike a vi-še
njih je pohvaljeno i nagi adJane
Mnogi iseljenici istakli se se
svojim radom i u masovnim orga-nizacijama
U Beogradu na prim
jer oni aktivno učestvuje u dob
rovoljnim radovima i ostaUm ak
cijama Narodnog fronte 'Frifce
masovnih organizacija a naročito
preko sindikalnih podnrfnk po-duzeća
I radilišta gdje sa taessls
ni oni mnogo brze rjsesvejs) svo-je
svakodnevne sitne preesses
Masovne organizacije sa seje
strane treba da posvete zasra pat-nju
iseljenicima njihovom smješ-taju
šalovima života reda i svim
ostalim potrebama
Svestrana briga narodne vtsett
i masovnih organizacija iseljeni-cima
dearinijet ee da oni Još Volje
osjete doboku i korjenitu rasttttt
hunedju Jtveta u Utdjmi I novog
veta koji su započeli vrativši se
u slobodnu otadžbinu
RUDARI HOĆE CAKLINA
ZA KANDIDATA
Sudburv — Irvrini odbor CCF
partije u Ontario skinuo je Kebert
CarUna u Sodburr sa liste svojih
kandidata za provincijalne isssrz
7 Juna
U prošlim onUriJokim hssrissn
rudari i dragi stanovnici efcreaa
Sudburv isabrati s Robert Cartf-n-a
sa narodnog poslanika na Usci
CCF partije Vodstvo ove partije
neee više Carlina sa kaadMata
Njega se optušaje sate što Je
Ontarijskom parlament
rao predloge poslanika
progresivne partije
Radari a okolici
da Caiiin ponovno kandidira To
trase i članovi CCF partije a Srni- -
napustite resetudju o Palestini kom obliku traieći umjesto toga bury koji sa IS protiv 1
velik
političkih Je
novu
Je
Carlina Radari smatraju da Car--
lin treba svejedno kandidirati silo
kao nezavisni kandidat CCF IH Je-dnostavno
kao radnički kandidat
i
I