000143 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
iiI -- 3 1 Poslije neuspjclog puca u Alziru Kahuu uiogu Џ igrala amsricka Poriz. — Amencka obavjes-tajn- a riu&a (CIA — Centred Intelligence Agency) je igrala voinu ulogu u nedavnoj pobu-n- i francuskih generala, pise francuska Stampa. Tako pariski "Express", po- lio je konstatirao da je CIA or-ganizov- ala borbu protiv Fidel Caetra u Kubi, Suvana Fume u Laoeu i Patrisa Lumumbe u Kongu, autoritativno tvrdi da je njezina uloga u nedavnim olSirskim dogadjajima bila "di-rektn-a" i da je njezin stav uti-ca- o na odluku generala Sola (Chcdle) da drganizira pud. "Express" takodjer tvrdi da je Challe ufivao podriku "ne-ki- h ameridkih vojnih krugova u organizaciji Sjevernoatlans-ko- g pakta u Parizu". I on i drugi novinari otkrivaju da su Richard Bissell, Ш operativnog odejeia CIA, i neki njegovi sa-radni- ci u potpunosti phhvatih tezu 2aka Sustela (Jacques Soustelle) o "komumstickoj o-posno- sti u Sjevernoj Africi ". Suetel je 7. decembra profile godine, na jednom ruciu sa lefovima CIA u Washingtonu, rekao da su aliirski rukovodio-- d "najvecim dljelom markeUti ill prokomunisti, znaci antiame-rikanci",d- a 6e proglaienje al-zire-ke nezavisnosti neminovno doveeti do proiirenja sovjet skog utioaja na taj dio svijeta i da ce ostvarenje De Gaulle-ovo- g plana za A12ir obiljeziti "kraj Atlanskog pakta, kraj E-vro-pe i kraj Francuske, koja 6e polpasti pod diktaturu Narod-no- g fronta". Tajni sastanak u Madridu Parieka Stampa takodjer iz-no- si da je 12 aprila u Madridu odrzan sastanak kome su po-red predstavnika generalske hunte prisustvovali 1 agenti o-bavjeit- ajnih sluSbi Sjed. Diia-va- , Spanije i Zapadne Njemad-ke- . Na ovom sastanku, francus-k- i delegati saopcih su da je De Gaulle svojom konferenci-jo- m za Slampu "otvono vrata kofflunizaciji Alzira" i da su oni — francuski patrioti 1 bor-c- i protiv komunizma — rjeiih da predju u akciju. Prema o-v- oj inlormaciji, americki oba-vjeitaj- ci odgovorili su da i u njihovoj zemlji De Gaulle-ov- a politlka nailazi na sve vece nerazumjevanje. Prema "Expressu", predstav-nic- i CIA saopctli su generalu Challe--u da ce Sjed. Drzave podriati zavjerenike pod uslo-vo- m, da ovi pobjede "u roku od 48 satl". Ukoliko bi njihova odecija bila krunisana uspjehom — obeoeli su oni — Washing-ton ce odmah priznati novu --francueku vkidu. ledlno iio americlim obavje-itajcim- a, izgleda, nije bilo sa-vi- m jaeno, to je kako ce na ри£ -- agirati francuski narod 1 soma vojeka. "U Francuskoj obaujestajna sluzba - Glfl '- - odgovono lm je Challe — sve je predvidjeno. Narod de progutati pilulu. Sto se vojske tice, ona je ditava protiv De Gaulle-a-. I ne samo ona. I mo bilna garda i polidja na naioj su strani". Zaverenici i general Norstad Trideset sest sati poslije izbi-janj- a puca — pise dalje "Ex-press" — u Washington je sti-- gao jedan izvjeStaj CIA iz Pa-riz- a u kome se tvrdilo da je zavjera vec pobjedila. Prema "France Opservateru'.' general Challe i predstavnici Unistcnje Jcvrcja u balticlvim zemljama Jerusalem. — U prvih osam mjeseci njemadkog rata pro.-- tiv Sovjetskog Saveza u bal-ticki- m drzavama je ubijeno 750.000 Jevreja, iznijeto jo na sudjenju nacistidkom zlo-dinc- u Eichmannu. Zlocin su izvrSile "speci-jaln- e grupe" nacista, izjavio je drzavni tuzitclj Hausner. Koliko zive Indijci kako nije Na sastanku Svie ?ivota Indijara doseqla 42 orgamzadie u godine U je ova New Delhiju pred' jednik Ne- - po-tignut-a vec u razdob-hr- u izjavio da jo proriecno lju qodine London U Anpoli je do-sa- d ubijeno 20.000 Arika- - naca, tvrdi pokret za oslobo-djenj- e kolonija. G0.O00 je prebjeglo u Konpo. Aviv BivSi arjjcnti-nsk- i ambasador u Izraelu Grefrorio Topolevsky je ovdje izjavio da je Hitlerov zamjenik Martin Borman iiv. Iz Arpentine je pobje-pra- o u Brazil kad je uhvacen Eichmann. Tamo se jedno vrijomo nalazio i poznati Amet crnci kubanskop premijera Castra smatraju hcrojem i oslobodilacka bor-b- a kubanskog naroda im da-j- o nadu da ce i oni postici slobodu i ravnopravnost. Ovo je u Torontu izjavio — prema pisanju dnevne Stampc — Robert F. Wil-liams iz drzaw North Caro-lina, predsjednik druStva Zii je aprila sovjetski premijer HruSdov po-zvao je ameridkog Kennedy-a-, da se okon-i- & agrcsija protiv Republike Kube. On je upozorio na mogucnost da se sukob prosiri. "Vojna tehnika i svjet-sk- a politiika situacija su takvi — rekao je IIru56ov — da svaki takozvani mali rat moze da izazove lancanu re-akc- iju u svim krajevima svijeta." HruS6ov je izjavio da do SSSR Kubi pru2iti pomod da odbije oru2anu agresiju. Ameridki Kennedy je odgovorio da se radi 0 pokuSaju kubanskih izbjeglica da Kubu "oslo-bod- e" od "Castrove diktature" i oni imaju pravo da to udine. On je izjavio da Sjed. Drzave ne intervenisu na Kubi i da do one poduzeti oruzane mjere samo u sludaju "oruSane izvana". On je izrazio "divljcnje za Kubanske patriote". Zatim je preSao na opdu situaciju i naveo Sto SSSR i Kuba mogu udi-ni- ti za njeno On je spomenuo Laos, Kongo i Zenevske pregovore o Na kraju je rekao koliko narodi svijeta ne prihvataju tezu HruScov mu je na to odgovorio 22. aprila. "Sada je ncopozivo utvrdjeno — ka2e se u odgo-vor- u HruSdova — da su upravo SAD izvrSile pripreme i da su financirale i bandi koje su izvrSile najczdu na Kubu". HruScov je napad na Kubu kao "zlo-di- n koji je izazvao cijelog svijeta". "U ovom ka2e se u poruci HruSdova, rijed je o nastojanju vlade SAD da na Kubi stvori takvu "slo-bodu", u kojoj bi ta zemlja igrala uz svirku svog modni-je- g susjeda, dok bi inozemni monopoli ponovo mogli da pljadkaju nacionalna bogatstva Kube, bogatedi se od znoja i krvi naroda". On je rekao da SSSR "ne traii na Kubi nikakve amencke obavjestajne sluzbe odrzavali su sastanke u kance-lari- ji generala Norsteda, vrhov-no- g komandanta svih oruianih snaga Sjevernoatlanskog pak-ta. Zakljucak koji "Express" iz-vl- aci iz ove nove serije poda-tak-a o saradnji izmedju francu-skih pucista i Dullesovih age-na- ta glasi: "Uprkos svim sluz- - benim osjecanje duboke preovla-djuj- e u tako 1 u Parizu. Neki ameridki agen-ti izjednacili su Francusku sa CASTRO IZBORI Sta je rekao kubanski premijer Fidel Castro u govoru na proslavi 1. maja u Havani o izbo-rim- a u Kubi? On re-kao da u Kubi vise nece biti izbora, kako je pisala stampa. Ukazavsi na izjavc kon-trarevolucion-era da ce po-vrat- iti sistem izbora koji je nedavnom I dob tske zdravstvene ' Svicarskoi dob ;e - : Tel : dki sludaju, svom 1876 1880 Dr. zlikovac Dr. Joseph Menge-le- . tvrdi da jo policija za njih znala. Peking: Kineska Stam-pa je optuSila Sjed. Drzave da sabotiraju mir u Laosu. Teheran : Iranski Sah je raspustio i nare-di- o izbore po novom izbor-no- m zakonu. On je rekao da su izbori bili crnce Castro heroj Osamnaestog predsjdnika predsjednik intervencije me-djunarod- nu poboljSanje. razoru2anju. "historijskoj neminovnosti komunistidke revolucije". inten'encijc naoruzavanje prebaci-vanj- c najamnickih okvalificirao negodovanje kubanskog demantijima, nelagodnosti Washingtonu reakcionarna Topolevsky argentinska parlamenat nepravedni. ravnopravnost crnaca (Na-tional Association for tho Advancement of Coloi-e- d Pe-ople). Williams je u Toronto do-sa- o govori na mitingu or-ganizac- ije "Fair Play for Cuba", koji je odrzan u First Unitarian Congregation Church. Ncprijatelji kubanskoj' 9 Za zemljama kao Ho su Venecue-l- a i Laoe, u kojima oni u prve redove guraju antikomunistic-k- e generale. . . General Cha-lle je racunao — to je danas sigurno — na podrSku americ-ki- h sluibi i na blagonaklonu neutralnoet oruianih snaga Sje-vernoatlanskog pakta. Cim je vidio da je prevaren i da pre-dsjedn- ik Kennedy pruza svoju bezrezervnu podriku generalu De Gaulle-u- , ukljucujuci tu i eventualnu vojnu pomoc. Cha-lle je prekinuo akciju i predao se" I omogucavao izrabljivac-ki- m klasama da se odrze na vlasti, Castro je upitao svoje slusaocc: "Hocete li izbore?" "Ne, ne!", odgovorili su oni. "Vrlo dobro, onda nece-m- o imati izbora', rekao je Castro. "Ne zasad. Mi ce-m- o najprije pristupiti za datku izradjivanja svoje prve socijalisticke konsti tucije". UKRATKO IZ SVIJETA proSlogodisnji americke je Sah ovo uradio da sprijcCi revolt. Ankara: Turske vlasti tvrde da su otkrile "zavje-ru- " protiv rcSima predsjed-nik- a Gursela. Uhapseno je 80 pristalica biv§eg premije-r- a Menderasa. Prema vijes-tim- a iz Damaska, u turskim provincijama uz sirijsku granicu izbili su neredi zbog povecanja poreza i poveda Vjemjo se da nja place vojsci. da naroda su ncprijatelji ame-rtfki- h crnaca i svih naroda Azijo i Afrike, rekao je on.-William- s je rekao da je a-mer- icka vlada uzela na scbe ulogu tu2itclja, sudca i poro-t- e kubanske revolucije, a u vlastitoj zemlji dozvoljava takve prilike gdje se smatra za zloSin ako crnac podje da glasa. u je martovskom evropskog dopisnika Aleksandra Ve-rt- a slucajnom u u s mu okolnostima u ope-riraj- u Alzirskog se pri konstatirao u je trupa u Ijudi i pol se reci i se uracunaju i i one sela i vise od i pol zivi u u su, nastavlja i i s da kao tri i da na s je je se se pred u ga da kavanskoj Vertovog "Upitao me tko sam i ja sam mu Onda sam ja zapitao: "Vi sto Zapadne Njema6ke?" — je. Interesirao sam 1 ste u je privrcdni u Njemackoj u usponu?" "Pa, odgovorio je zaobilazno, bilo je tu licnih na niti sam ga iz je Ali sam primijetio: mi da stranaca i padobranci one jedinice koje 0-bavl- jaju u jer je vc-ci- na francuskih samo борог mekuSaca — su dobri za ali ni za §ta to je Gore u plani-nam- a biti kao kandza. Znate, su snijegom i mi tamo na otvorenom u vre- - na temperatun oa o, 10 pa i 20 stupnjeva "Ima li mnogo go-re u planinama?" sam da ga zapitam. da, jo§ Francuzi da jc rat prakticki zavr§cn — i to rat, ist da ist Kada nas koristi ili privilegije. Mi na Kubi nikakve baze i ne namjeravamo da ih stvaramo". Spominjudi Kennedyjevu da Kuba mo2e sta-vi- ti na raspolaganje svoj teritorij za akcije protiv HruSdov piSe, da se ta pretpostavka ne zasniva ni na kakvim dinjenicama. "Cinjenica je to, da su u koje neposredno granide sa Sovjetskim Save-zo- m, vlade koje vode nerazumnu politiku stavile na ra-spolaganje svoj teritorij za smjeStaj ameridkih vojnih baza koje su, Sto je svakome jasno, usmjerene protiv Sovjetskog Saveza. Ako ameridka vlada smatra da ima pravo da poduzlma mjere protiv Kube kakvima je pribjegla u posljednje vrijeme, predsjednik treba da prizna da i zemlje "imaju isto osnova da na isti nadin postupaju prema driavama na se teritorijima stvamo Tse priprema koje predsta-vljaj- u ugroiavanje sigurnosti Sovjetskog Saveza". "Mi se, sa strane, ne pridr2avamo gle-dilt- a" — kafe HruSdov. Karakterizirajudi akciju SAD Kini, HruSdov primjeduje da su Formozu, faktidki putcm pljadke. prijete ratom sludaju da Kina poduzme akcije s ciljem da Formozu. "I to zemlja koja je sluzbeno priznala da Formoza pripada — primjeduje HruSdov. "Vi, naravno, molete izraiavati simpatije prema imperijalistidkim i kolonijalistidkim zemljama, i to nikoga ne dudi. Na primjer, Vi glasate zajedno s nji-ma u UN. To je VaSeg morala. Ali, ono Sto je udinjeno protiv Kube, to nije moral, to su razbojni-dk- e akcije". rijedima HruSdova, UN treba odlu-dn- o da osude razbojnidke akcije protiv On istide da nedavne Kennedyjeve izjave predstavnicima Stampc da zabrinu ditav svijet'. Kako istide HruSdov, Ken-nedy govori 0 nekom svom pravu da primijeni vojnu si- - LEGIONARI U ALZIRU Americki casopis "Nation" objavip u clanak svog o jednom njegovom susretu Bonu, Alziru, Nijemcem iz Legije stranaca, koji je pricao o kojima francuske jedinice protiv snaga oslobodilackog pokreta, o metodama kojima tome sluze. Poznati novinar je da svirepost francuskih pogodila stotine i "tisuca tokom sest godina rata". U stvari, kaze Vert, moglo bi milijune, ako kaznene akcije padobrana-c-a Legije stranaca na stotine cinjenica da milijun Alziraca danas uvjetima) preko 2000 takozvanih logora za pre-grupiravanj- e". A tu zatvori kon-centracio- ni logori dodatnim tisucama Alziraca. Pod-sjecaju- ci na to je knjizevnik Mario, ministar, izjavio blizu godine da su surove metode "pre-stal- e otkako je de Gaulle vlast" tvrdeci ni-st- a nije prestalo, americki novinar prelazi svoj razgovor Nijemcem legionarom o jednom na-roci- to mucnom iskustvu koje dozivio kada posljed-nj- i put bio u Alziru. Desilo to 10. januara 1961. god. kada novinar obratio, na njemackom, jednom legio-nar- u kioskom za novine centru u Alziru, i pozvao Zajedno popiju pice na Donosimo izvode iz clanka: odgovorio. iz "Da" rekao se uaije: zasto stupili Legiju stranaca ka-da zivot Za-padn- oj upravo ne-ki- h razloga". insistirao tome pitao kojeg zapad-nonjema6ko- g mjesta. "Cini se su Legija fran-cuski naro-5it- o 6Tste najtcze borbe u Alziru?" "Djavolski ste pravu, rekao je, onih regru-t- a mozda strazars-k- u sluibu vi5e, sigumo. valja tvrd pianino pod spavamo cama i nule." okrsaja odluSio "0, ima bitaka ia-k- o govorc dobi-ve- n. nije nego ubijanje. Das kein Ki'icg, Jlord. salju nemamo izjavu SAD, nekim ze-mljama takve onda SAD druge toliko dijim svoje takvih prema SAD, osvojivSi posle SAD pripoji dini Kini!" svoje pitanje viSe Prema Kube. 'treba broju nekim uvodu Alziru stotine (cesto uzas-ni- m Vert prije preuzeo zapravo Bona, neko terasi. ovdje Nisam ispod Samo, u kaznene ekspedicije — on-da vam je to nesto, uvjera-va- m vas". "Imate li mnogo zaroblje-nika?- " "Ne znam kako je u dru-gi- m jedinicama Legije, ali mi u mojoj nemamo zarob-ljcnik- a. To jest, mi zarob-ljavam- o, ali ne dr2imo zaro-bljenik- e. Radi se o tome da treba pribaviti obavjeStenja, izvudi ih iz njih. To znafi da ih moramo mufiti — jer bcz mucenja nikako ne ide. Na-lazi- m da je mucenjes vodom mnogo efikasnije od svih o nih elektri6nih spravica. Od vode ima da izlude. Rio jo tamo jedan koji je tvrdio da ne zna francuski. Minutu ili dvije тибепја vodom i on je perfektno progovorio fran-cuski!" "A onda, rekao sam, Sta se dogadja s njima kada vec izvue'ete obavjeStenja?" "Pa, ovako vam stvari sto je. Mi tog momka ne mo2e-m- o pustiti da ode. Pricat cc svima sta smo s njima radi-li.- " "ZnaSi li to da ga strije-Ijate?- " "Da, ponckad 6inimo to. a ponckad" — i on je preSao svojom dugoljastom, gotovo zenskom rukom prcko grla . . . Promatrao sam tu ruku sa zlatnim pecatnim prste-no- m i skupim rucnim satom. a onda sam ga pogledao u li- - 5ТГ.ЛГЈЛ 3 Jce Mirno je ispijao svoj ko- - njak. "Kao vojnik druge klase, nastavio je, prilicno dobro zaradjujem. Puna opskrba i 25.000 franaka mjesecno. Po predodzbama civila to i nije tako mnogo, ali pado-branci dobivaju manje, a 0-bi- cni regruti — to vam je bi-jed- a: 500 franaka, mislim. Mnogo prilika da troSimo i nemamo. A sto je najvazni-je- , dobivamo posebne dodat-k-e. Kad idemo u kaznene e-kspe- dicije i uni§timo neko od onih u§ljivaca, mi tamo obavezno pronadjemo dosta novaca. . . Dijelimo ih me-dj- u sobom. Naravno, sluzbc-n- o bi trebali to predati vla-stim- a, ali nas oficir redovno progleda kroz prstc kada so tako Sta nailjo i podijeli." "Ubijate li vi, kada uni5-tava- to ta sela, i 2cno i djo- - cu' "U principu no, kao Sto to Francuzi kazu, ali se to svo-jedn- o povremeno dogadja' "Kako vam se svidja taj vas posao u Legiji?" "Pa, nije bas lo5o — po-sao kao i svaki. Naravno, nervna prenapctost je ргШб-n- o ozbiljna stvar. Neki od naSih momaka osijede vec 11 28 ili 29 godini. Meni je sa-d- a 21 godine, a kad dospi-je- m do 27 bit cu izvan Lcgi-j- o. "§ta cete onda raditi?" "Pa, po6et cu neki posao." "Ovdje, u Alziru?" "Vjerojatno ne. Lijcpa je to zemlja, ali ona u stvari pripada Arapima, a sve Sto valja svojina jc Francuza. To zna6i da cc so oni tu6i jo§ godinama. Ne, radije cu po-- di nckud u Ju2nu Ameriku ili, то?л!а, u Spaniju ..." "Ovo jc vjcran prikaz na-Se- g razgovoi-a-, pile Vert. Volio bih da mislim da jc svaka пјеб ovog mladog Ni-jem- ca heruvimskog lica bila la?.. Na zalost, bojim so da je sve bila istina. A svaka bi istrazna komisija, ako bi htjela da so potrudi, lako mogla identificirati jedinicit 0 kojoj je rije? pa cak i legi-ona- ra o kome govorim." iiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii DA LI STE OBNOVILI PRETPLATU? iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiini Prepiska Hruscov-Kenned- y o Kubi lu onda, kada on to smatra potrebnim i da uguSuje druge narode svaki put kada predsjednik sam ocijeni da "izra2avanje volje tih naroda predstavlja komunizam". OsvrnuvSi se na Kennedyjeve aluzije na Budimpe-Stu- , sovjetski premijer pise: "Mi ncccmo govoriti u alu-zija- ma vec direktno: Vi ste, SAD, uguSile nezavisnost Gvatemale, upudujudi tamo svoje najamnike, kao Sto pokuSavate da udinite i s Kubom". Hrusdov dalje ka2e, da upravo SAD bespoStcdno eksploatiraju i dr2o u eko-nomsk- oj zavisnosti zemlje Latinske Amerike i mnoge druge zemlje svijeta. HruSdov piSe da bi, kada bi se po-Sl- o logikom predsjednika SAD, odigledno bilo mogudc organizirati i protiv njegove zemlje akcije izvana "koje bi jednom zauvijek okondale tu imperijalistidku politiku, politiku prijetnji i obraduna sa slobodoljubivim narodi-ma- ". Sovjetski premijer dalje kaze, da ce praksa koriS-ten- ja emigranata, narodito s oru2ujem u rukama, protiv zemalja iz kojih su pobjegli, "ncizbjezno dovesti do su-ko- ba i ratova". HruSdov naglasava da su sve akcije SAD protiv Kube u suprotnosti s Kennedyjevim izjavama da 2eli da vidi Kubu kao slobodnu zemlju. Dr2anje vlade SAD prema Kubi govori 0 njenoj ne-uvjeren- osti u vlastiti sistem, u politiku koju provodc SAD, ka2e HruSdov. "Vi niste sigurni u taj sistem i zato se bojite da primjer Kube mo?e da bude zarazan za dru-ge zemlje. Sovjetska dr2ava oduvijek je bila dosljedan zastitnik slobode i nezavisnosti svih naroda i zbog toga ne mo2e priznati nikakva praa SAD da odredjuju sud-bin- u drugih zemalja". HruSdov je zakljudio da "stav sovjetskc vlade u me-djunarod- nim pitanjima ostaje nepromijenjen. SSSR 2eli iskreno da se dogovori sa SAD i drugim zemljama svije-ta o razoru2anju i drugim pitanjima", cije bi rjeSenje pridonijelo ostvarenju politike miroljubive koegzistenci-j-e. Г r
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, May 12, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-05-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000036 |
Description
Title | 000143 |
OCR text | iiI -- 3 1 Poslije neuspjclog puca u Alziru Kahuu uiogu Џ igrala amsricka Poriz. — Amencka obavjes-tajn- a riu&a (CIA — Centred Intelligence Agency) je igrala voinu ulogu u nedavnoj pobu-n- i francuskih generala, pise francuska Stampa. Tako pariski "Express", po- lio je konstatirao da je CIA or-ganizov- ala borbu protiv Fidel Caetra u Kubi, Suvana Fume u Laoeu i Patrisa Lumumbe u Kongu, autoritativno tvrdi da je njezina uloga u nedavnim olSirskim dogadjajima bila "di-rektn-a" i da je njezin stav uti-ca- o na odluku generala Sola (Chcdle) da drganizira pud. "Express" takodjer tvrdi da je Challe ufivao podriku "ne-ki- h ameridkih vojnih krugova u organizaciji Sjevernoatlans-ko- g pakta u Parizu". I on i drugi novinari otkrivaju da su Richard Bissell, Ш operativnog odejeia CIA, i neki njegovi sa-radni- ci u potpunosti phhvatih tezu 2aka Sustela (Jacques Soustelle) o "komumstickoj o-posno- sti u Sjevernoj Africi ". Suetel je 7. decembra profile godine, na jednom ruciu sa lefovima CIA u Washingtonu, rekao da su aliirski rukovodio-- d "najvecim dljelom markeUti ill prokomunisti, znaci antiame-rikanci",d- a 6e proglaienje al-zire-ke nezavisnosti neminovno doveeti do proiirenja sovjet skog utioaja na taj dio svijeta i da ce ostvarenje De Gaulle-ovo- g plana za A12ir obiljeziti "kraj Atlanskog pakta, kraj E-vro-pe i kraj Francuske, koja 6e polpasti pod diktaturu Narod-no- g fronta". Tajni sastanak u Madridu Parieka Stampa takodjer iz-no- si da je 12 aprila u Madridu odrzan sastanak kome su po-red predstavnika generalske hunte prisustvovali 1 agenti o-bavjeit- ajnih sluSbi Sjed. Diia-va- , Spanije i Zapadne Njemad-ke- . Na ovom sastanku, francus-k- i delegati saopcih su da je De Gaulle svojom konferenci-jo- m za Slampu "otvono vrata kofflunizaciji Alzira" i da su oni — francuski patrioti 1 bor-c- i protiv komunizma — rjeiih da predju u akciju. Prema o-v- oj inlormaciji, americki oba-vjeitaj- ci odgovorili su da i u njihovoj zemlji De Gaulle-ov- a politlka nailazi na sve vece nerazumjevanje. Prema "Expressu", predstav-nic- i CIA saopctli su generalu Challe--u da ce Sjed. Drzave podriati zavjerenike pod uslo-vo- m, da ovi pobjede "u roku od 48 satl". Ukoliko bi njihova odecija bila krunisana uspjehom — obeoeli su oni — Washing-ton ce odmah priznati novu --francueku vkidu. ledlno iio americlim obavje-itajcim- a, izgleda, nije bilo sa-vi- m jaeno, to je kako ce na ри£ -- agirati francuski narod 1 soma vojeka. "U Francuskoj obaujestajna sluzba - Glfl '- - odgovono lm je Challe — sve je predvidjeno. Narod de progutati pilulu. Sto se vojske tice, ona je ditava protiv De Gaulle-a-. I ne samo ona. I mo bilna garda i polidja na naioj su strani". Zaverenici i general Norstad Trideset sest sati poslije izbi-janj- a puca — pise dalje "Ex-press" — u Washington je sti-- gao jedan izvjeStaj CIA iz Pa-riz- a u kome se tvrdilo da je zavjera vec pobjedila. Prema "France Opservateru'.' general Challe i predstavnici Unistcnje Jcvrcja u balticlvim zemljama Jerusalem. — U prvih osam mjeseci njemadkog rata pro.-- tiv Sovjetskog Saveza u bal-ticki- m drzavama je ubijeno 750.000 Jevreja, iznijeto jo na sudjenju nacistidkom zlo-dinc- u Eichmannu. Zlocin su izvrSile "speci-jaln- e grupe" nacista, izjavio je drzavni tuzitclj Hausner. Koliko zive Indijci kako nije Na sastanku Svie ?ivota Indijara doseqla 42 orgamzadie u godine U je ova New Delhiju pred' jednik Ne- - po-tignut-a vec u razdob-hr- u izjavio da jo proriecno lju qodine London U Anpoli je do-sa- d ubijeno 20.000 Arika- - naca, tvrdi pokret za oslobo-djenj- e kolonija. G0.O00 je prebjeglo u Konpo. Aviv BivSi arjjcnti-nsk- i ambasador u Izraelu Grefrorio Topolevsky je ovdje izjavio da je Hitlerov zamjenik Martin Borman iiv. Iz Arpentine je pobje-pra- o u Brazil kad je uhvacen Eichmann. Tamo se jedno vrijomo nalazio i poznati Amet crnci kubanskop premijera Castra smatraju hcrojem i oslobodilacka bor-b- a kubanskog naroda im da-j- o nadu da ce i oni postici slobodu i ravnopravnost. Ovo je u Torontu izjavio — prema pisanju dnevne Stampc — Robert F. Wil-liams iz drzaw North Caro-lina, predsjednik druStva Zii je aprila sovjetski premijer HruSdov po-zvao je ameridkog Kennedy-a-, da se okon-i- & agrcsija protiv Republike Kube. On je upozorio na mogucnost da se sukob prosiri. "Vojna tehnika i svjet-sk- a politiika situacija su takvi — rekao je IIru56ov — da svaki takozvani mali rat moze da izazove lancanu re-akc- iju u svim krajevima svijeta." HruS6ov je izjavio da do SSSR Kubi pru2iti pomod da odbije oru2anu agresiju. Ameridki Kennedy je odgovorio da se radi 0 pokuSaju kubanskih izbjeglica da Kubu "oslo-bod- e" od "Castrove diktature" i oni imaju pravo da to udine. On je izjavio da Sjed. Drzave ne intervenisu na Kubi i da do one poduzeti oruzane mjere samo u sludaju "oruSane izvana". On je izrazio "divljcnje za Kubanske patriote". Zatim je preSao na opdu situaciju i naveo Sto SSSR i Kuba mogu udi-ni- ti za njeno On je spomenuo Laos, Kongo i Zenevske pregovore o Na kraju je rekao koliko narodi svijeta ne prihvataju tezu HruScov mu je na to odgovorio 22. aprila. "Sada je ncopozivo utvrdjeno — ka2e se u odgo-vor- u HruSdova — da su upravo SAD izvrSile pripreme i da su financirale i bandi koje su izvrSile najczdu na Kubu". HruScov je napad na Kubu kao "zlo-di- n koji je izazvao cijelog svijeta". "U ovom ka2e se u poruci HruSdova, rijed je o nastojanju vlade SAD da na Kubi stvori takvu "slo-bodu", u kojoj bi ta zemlja igrala uz svirku svog modni-je- g susjeda, dok bi inozemni monopoli ponovo mogli da pljadkaju nacionalna bogatstva Kube, bogatedi se od znoja i krvi naroda". On je rekao da SSSR "ne traii na Kubi nikakve amencke obavjestajne sluzbe odrzavali su sastanke u kance-lari- ji generala Norsteda, vrhov-no- g komandanta svih oruianih snaga Sjevernoatlanskog pak-ta. Zakljucak koji "Express" iz-vl- aci iz ove nove serije poda-tak-a o saradnji izmedju francu-skih pucista i Dullesovih age-na- ta glasi: "Uprkos svim sluz- - benim osjecanje duboke preovla-djuj- e u tako 1 u Parizu. Neki ameridki agen-ti izjednacili su Francusku sa CASTRO IZBORI Sta je rekao kubanski premijer Fidel Castro u govoru na proslavi 1. maja u Havani o izbo-rim- a u Kubi? On re-kao da u Kubi vise nece biti izbora, kako je pisala stampa. Ukazavsi na izjavc kon-trarevolucion-era da ce po-vrat- iti sistem izbora koji je nedavnom I dob tske zdravstvene ' Svicarskoi dob ;e - : Tel : dki sludaju, svom 1876 1880 Dr. zlikovac Dr. Joseph Menge-le- . tvrdi da jo policija za njih znala. Peking: Kineska Stam-pa je optuSila Sjed. Drzave da sabotiraju mir u Laosu. Teheran : Iranski Sah je raspustio i nare-di- o izbore po novom izbor-no- m zakonu. On je rekao da su izbori bili crnce Castro heroj Osamnaestog predsjdnika predsjednik intervencije me-djunarod- nu poboljSanje. razoru2anju. "historijskoj neminovnosti komunistidke revolucije". inten'encijc naoruzavanje prebaci-vanj- c najamnickih okvalificirao negodovanje kubanskog demantijima, nelagodnosti Washingtonu reakcionarna Topolevsky argentinska parlamenat nepravedni. ravnopravnost crnaca (Na-tional Association for tho Advancement of Coloi-e- d Pe-ople). Williams je u Toronto do-sa- o govori na mitingu or-ganizac- ije "Fair Play for Cuba", koji je odrzan u First Unitarian Congregation Church. Ncprijatelji kubanskoj' 9 Za zemljama kao Ho su Venecue-l- a i Laoe, u kojima oni u prve redove guraju antikomunistic-k- e generale. . . General Cha-lle je racunao — to je danas sigurno — na podrSku americ-ki- h sluibi i na blagonaklonu neutralnoet oruianih snaga Sje-vernoatlanskog pakta. Cim je vidio da je prevaren i da pre-dsjedn- ik Kennedy pruza svoju bezrezervnu podriku generalu De Gaulle-u- , ukljucujuci tu i eventualnu vojnu pomoc. Cha-lle je prekinuo akciju i predao se" I omogucavao izrabljivac-ki- m klasama da se odrze na vlasti, Castro je upitao svoje slusaocc: "Hocete li izbore?" "Ne, ne!", odgovorili su oni. "Vrlo dobro, onda nece-m- o imati izbora', rekao je Castro. "Ne zasad. Mi ce-m- o najprije pristupiti za datku izradjivanja svoje prve socijalisticke konsti tucije". UKRATKO IZ SVIJETA proSlogodisnji americke je Sah ovo uradio da sprijcCi revolt. Ankara: Turske vlasti tvrde da su otkrile "zavje-ru- " protiv rcSima predsjed-nik- a Gursela. Uhapseno je 80 pristalica biv§eg premije-r- a Menderasa. Prema vijes-tim- a iz Damaska, u turskim provincijama uz sirijsku granicu izbili su neredi zbog povecanja poreza i poveda Vjemjo se da nja place vojsci. da naroda su ncprijatelji ame-rtfki- h crnaca i svih naroda Azijo i Afrike, rekao je on.-William- s je rekao da je a-mer- icka vlada uzela na scbe ulogu tu2itclja, sudca i poro-t- e kubanske revolucije, a u vlastitoj zemlji dozvoljava takve prilike gdje se smatra za zloSin ako crnac podje da glasa. u je martovskom evropskog dopisnika Aleksandra Ve-rt- a slucajnom u u s mu okolnostima u ope-riraj- u Alzirskog se pri konstatirao u je trupa u Ijudi i pol se reci i se uracunaju i i one sela i vise od i pol zivi u u su, nastavlja i i s da kao tri i da na s je je se se pred u ga da kavanskoj Vertovog "Upitao me tko sam i ja sam mu Onda sam ja zapitao: "Vi sto Zapadne Njema6ke?" — je. Interesirao sam 1 ste u je privrcdni u Njemackoj u usponu?" "Pa, odgovorio je zaobilazno, bilo je tu licnih na niti sam ga iz je Ali sam primijetio: mi da stranaca i padobranci one jedinice koje 0-bavl- jaju u jer je vc-ci- na francuskih samo борог mekuSaca — su dobri za ali ni za §ta to je Gore u plani-nam- a biti kao kandza. Znate, su snijegom i mi tamo na otvorenom u vre- - na temperatun oa o, 10 pa i 20 stupnjeva "Ima li mnogo go-re u planinama?" sam da ga zapitam. da, jo§ Francuzi da jc rat prakticki zavr§cn — i to rat, ist da ist Kada nas koristi ili privilegije. Mi na Kubi nikakve baze i ne namjeravamo da ih stvaramo". Spominjudi Kennedyjevu da Kuba mo2e sta-vi- ti na raspolaganje svoj teritorij za akcije protiv HruSdov piSe, da se ta pretpostavka ne zasniva ni na kakvim dinjenicama. "Cinjenica je to, da su u koje neposredno granide sa Sovjetskim Save-zo- m, vlade koje vode nerazumnu politiku stavile na ra-spolaganje svoj teritorij za smjeStaj ameridkih vojnih baza koje su, Sto je svakome jasno, usmjerene protiv Sovjetskog Saveza. Ako ameridka vlada smatra da ima pravo da poduzlma mjere protiv Kube kakvima je pribjegla u posljednje vrijeme, predsjednik treba da prizna da i zemlje "imaju isto osnova da na isti nadin postupaju prema driavama na se teritorijima stvamo Tse priprema koje predsta-vljaj- u ugroiavanje sigurnosti Sovjetskog Saveza". "Mi se, sa strane, ne pridr2avamo gle-dilt- a" — kafe HruSdov. Karakterizirajudi akciju SAD Kini, HruSdov primjeduje da su Formozu, faktidki putcm pljadke. prijete ratom sludaju da Kina poduzme akcije s ciljem da Formozu. "I to zemlja koja je sluzbeno priznala da Formoza pripada — primjeduje HruSdov. "Vi, naravno, molete izraiavati simpatije prema imperijalistidkim i kolonijalistidkim zemljama, i to nikoga ne dudi. Na primjer, Vi glasate zajedno s nji-ma u UN. To je VaSeg morala. Ali, ono Sto je udinjeno protiv Kube, to nije moral, to su razbojni-dk- e akcije". rijedima HruSdova, UN treba odlu-dn- o da osude razbojnidke akcije protiv On istide da nedavne Kennedyjeve izjave predstavnicima Stampc da zabrinu ditav svijet'. Kako istide HruSdov, Ken-nedy govori 0 nekom svom pravu da primijeni vojnu si- - LEGIONARI U ALZIRU Americki casopis "Nation" objavip u clanak svog o jednom njegovom susretu Bonu, Alziru, Nijemcem iz Legije stranaca, koji je pricao o kojima francuske jedinice protiv snaga oslobodilackog pokreta, o metodama kojima tome sluze. Poznati novinar je da svirepost francuskih pogodila stotine i "tisuca tokom sest godina rata". U stvari, kaze Vert, moglo bi milijune, ako kaznene akcije padobrana-c-a Legije stranaca na stotine cinjenica da milijun Alziraca danas uvjetima) preko 2000 takozvanih logora za pre-grupiravanj- e". A tu zatvori kon-centracio- ni logori dodatnim tisucama Alziraca. Pod-sjecaju- ci na to je knjizevnik Mario, ministar, izjavio blizu godine da su surove metode "pre-stal- e otkako je de Gaulle vlast" tvrdeci ni-st- a nije prestalo, americki novinar prelazi svoj razgovor Nijemcem legionarom o jednom na-roci- to mucnom iskustvu koje dozivio kada posljed-nj- i put bio u Alziru. Desilo to 10. januara 1961. god. kada novinar obratio, na njemackom, jednom legio-nar- u kioskom za novine centru u Alziru, i pozvao Zajedno popiju pice na Donosimo izvode iz clanka: odgovorio. iz "Da" rekao se uaije: zasto stupili Legiju stranaca ka-da zivot Za-padn- oj upravo ne-ki- h razloga". insistirao tome pitao kojeg zapad-nonjema6ko- g mjesta. "Cini se su Legija fran-cuski naro-5it- o 6Tste najtcze borbe u Alziru?" "Djavolski ste pravu, rekao je, onih regru-t- a mozda strazars-k- u sluibu vi5e, sigumo. valja tvrd pianino pod spavamo cama i nule." okrsaja odluSio "0, ima bitaka ia-k- o govorc dobi-ve- n. nije nego ubijanje. Das kein Ki'icg, Jlord. salju nemamo izjavu SAD, nekim ze-mljama takve onda SAD druge toliko dijim svoje takvih prema SAD, osvojivSi posle SAD pripoji dini Kini!" svoje pitanje viSe Prema Kube. 'treba broju nekim uvodu Alziru stotine (cesto uzas-ni- m Vert prije preuzeo zapravo Bona, neko terasi. ovdje Nisam ispod Samo, u kaznene ekspedicije — on-da vam je to nesto, uvjera-va- m vas". "Imate li mnogo zaroblje-nika?- " "Ne znam kako je u dru-gi- m jedinicama Legije, ali mi u mojoj nemamo zarob-ljcnik- a. To jest, mi zarob-ljavam- o, ali ne dr2imo zaro-bljenik- e. Radi se o tome da treba pribaviti obavjeStenja, izvudi ih iz njih. To znafi da ih moramo mufiti — jer bcz mucenja nikako ne ide. Na-lazi- m da je mucenjes vodom mnogo efikasnije od svih o nih elektri6nih spravica. Od vode ima da izlude. Rio jo tamo jedan koji je tvrdio da ne zna francuski. Minutu ili dvije тибепја vodom i on je perfektno progovorio fran-cuski!" "A onda, rekao sam, Sta se dogadja s njima kada vec izvue'ete obavjeStenja?" "Pa, ovako vam stvari sto je. Mi tog momka ne mo2e-m- o pustiti da ode. Pricat cc svima sta smo s njima radi-li.- " "ZnaSi li to da ga strije-Ijate?- " "Da, ponckad 6inimo to. a ponckad" — i on je preSao svojom dugoljastom, gotovo zenskom rukom prcko grla . . . Promatrao sam tu ruku sa zlatnim pecatnim prste-no- m i skupim rucnim satom. a onda sam ga pogledao u li- - 5ТГ.ЛГЈЛ 3 Jce Mirno je ispijao svoj ko- - njak. "Kao vojnik druge klase, nastavio je, prilicno dobro zaradjujem. Puna opskrba i 25.000 franaka mjesecno. Po predodzbama civila to i nije tako mnogo, ali pado-branci dobivaju manje, a 0-bi- cni regruti — to vam je bi-jed- a: 500 franaka, mislim. Mnogo prilika da troSimo i nemamo. A sto je najvazni-je- , dobivamo posebne dodat-k-e. Kad idemo u kaznene e-kspe- dicije i uni§timo neko od onih u§ljivaca, mi tamo obavezno pronadjemo dosta novaca. . . Dijelimo ih me-dj- u sobom. Naravno, sluzbc-n- o bi trebali to predati vla-stim- a, ali nas oficir redovno progleda kroz prstc kada so tako Sta nailjo i podijeli." "Ubijate li vi, kada uni5-tava- to ta sela, i 2cno i djo- - cu' "U principu no, kao Sto to Francuzi kazu, ali se to svo-jedn- o povremeno dogadja' "Kako vam se svidja taj vas posao u Legiji?" "Pa, nije bas lo5o — po-sao kao i svaki. Naravno, nervna prenapctost je ргШб-n- o ozbiljna stvar. Neki od naSih momaka osijede vec 11 28 ili 29 godini. Meni je sa-d- a 21 godine, a kad dospi-je- m do 27 bit cu izvan Lcgi-j- o. "§ta cete onda raditi?" "Pa, po6et cu neki posao." "Ovdje, u Alziru?" "Vjerojatno ne. Lijcpa je to zemlja, ali ona u stvari pripada Arapima, a sve Sto valja svojina jc Francuza. To zna6i da cc so oni tu6i jo§ godinama. Ne, radije cu po-- di nckud u Ju2nu Ameriku ili, то?л!а, u Spaniju ..." "Ovo jc vjcran prikaz na-Se- g razgovoi-a-, pile Vert. Volio bih da mislim da jc svaka пјеб ovog mladog Ni-jem- ca heruvimskog lica bila la?.. Na zalost, bojim so da je sve bila istina. A svaka bi istrazna komisija, ako bi htjela da so potrudi, lako mogla identificirati jedinicit 0 kojoj je rije? pa cak i legi-ona- ra o kome govorim." iiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii DA LI STE OBNOVILI PRETPLATU? iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiini Prepiska Hruscov-Kenned- y o Kubi lu onda, kada on to smatra potrebnim i da uguSuje druge narode svaki put kada predsjednik sam ocijeni da "izra2avanje volje tih naroda predstavlja komunizam". OsvrnuvSi se na Kennedyjeve aluzije na Budimpe-Stu- , sovjetski premijer pise: "Mi ncccmo govoriti u alu-zija- ma vec direktno: Vi ste, SAD, uguSile nezavisnost Gvatemale, upudujudi tamo svoje najamnike, kao Sto pokuSavate da udinite i s Kubom". Hrusdov dalje ka2e, da upravo SAD bespoStcdno eksploatiraju i dr2o u eko-nomsk- oj zavisnosti zemlje Latinske Amerike i mnoge druge zemlje svijeta. HruSdov piSe da bi, kada bi se po-Sl- o logikom predsjednika SAD, odigledno bilo mogudc organizirati i protiv njegove zemlje akcije izvana "koje bi jednom zauvijek okondale tu imperijalistidku politiku, politiku prijetnji i obraduna sa slobodoljubivim narodi-ma- ". Sovjetski premijer dalje kaze, da ce praksa koriS-ten- ja emigranata, narodito s oru2ujem u rukama, protiv zemalja iz kojih su pobjegli, "ncizbjezno dovesti do su-ko- ba i ratova". HruSdov naglasava da su sve akcije SAD protiv Kube u suprotnosti s Kennedyjevim izjavama da 2eli da vidi Kubu kao slobodnu zemlju. Dr2anje vlade SAD prema Kubi govori 0 njenoj ne-uvjeren- osti u vlastiti sistem, u politiku koju provodc SAD, ka2e HruSdov. "Vi niste sigurni u taj sistem i zato se bojite da primjer Kube mo?e da bude zarazan za dru-ge zemlje. Sovjetska dr2ava oduvijek je bila dosljedan zastitnik slobode i nezavisnosti svih naroda i zbog toga ne mo2e priznati nikakva praa SAD da odredjuju sud-bin- u drugih zemalja". HruSdov je zakljudio da "stav sovjetskc vlade u me-djunarod- nim pitanjima ostaje nepromijenjen. SSSR 2eli iskreno da se dogovori sa SAD i drugim zemljama svije-ta o razoru2anju i drugim pitanjima", cije bi rjeSenje pridonijelo ostvarenju politike miroljubive koegzistenci-j-e. Г r |
Tags
Comments
Post a Comment for 000143