Novosti, September 15, 1945

              t
Subota 15 septembra 1945 NOVOSTI STRANA 3
Članci:
— Riječ naših žena i
Ilije Erenburga
'- -— ' - - -- - -- - - --- — — - "
Izgleda da klima pojedinih zemalja različito utiče na
bogova aa Olimpija Prvih tjedana poslije
Franar --:e tu zemlju je posjetila boginja odmazde Neme-zid- a
Zatim je došlo vrijeme za drugu boginju — Femidu Fran-cuzi
eu čekali izricanje pravde kao što gladan čeka na kruh
M ££ S~ A?
&} w'ibk''
Prvi izdajica
ras-položenje
oslobodje-nj- a
v&3s
Ali je remida u rrancusjcoj posiaia
spora i lijena
i Francuska zna da je ona preživjela naj- -
f strasniju t katastrofu svoje historije Ona oče- -
kuie sud nad
osudjuju one
oavwe
Doduše ponekada pred sudije izaaju i
važniji ljudi ali Femida prema njima pokazu- -
lf nćitu blaaonaklonost Suci objašnjavaju
da jzdajmn drugog reda imaju jedan neoborivi argume-na- t
svi om govore kako su bili zavisni i svi se pozivaju na
maršala Petama Kad je održano suajenje auiuuum -
koji je kriv za gubitak odlične francuske mornarice admiral je i_z -- t_ --~~ -- r„rivn nnrsdienia maršala" Prije godinu
dana razgovarao sam u Bjelorusiji sa ratnim zarobljenicima -o-ficirim
i vojnicima francuske "legije" Ovi stvorovi kriju se iza
starog maršala kojeg su smatrali za tigra I kada sam pitao
francuskog oficira kako se je mogao obući u sivo-zelen- u uni-formu
i pustošiti po sovjetskoj zemlji izdajnik je skromno od-govorio:
- ja sam potporucnik i slu-šam
"Pa to je vrlo jednostavno
naredjenje našeg maršala"
Prošlo je već tri mjeseca od kada je Petain pao u ruke pra-vosud- ja
Sudjenje se više puta odlagale Ime maršala nestajalo
je sa novinarskih stranica Ali francuskih narod nije zaboravio
Petaina: prvog maja sedmog maja i četrnaestog jula ćule su
stare zidine Pariza kako je stotine hiljada grla vikalo: "Tražimo
strijeljanje Petaina!" Na bastiljskom trgu jedan od narodnih
govornika je rekao: "Mi smo osvojili Bastilju Mi ćemo postići
i to da se Petaina pravedno osudi"
Zar je možda bio nejasan sudski materijal možda je tre-bala
istraga možda nije bilo dokaza? Ne činjenice su suviše
govorile da je Petain bio otvoreni izdajica Optužnica protiv
njega napisana je francuskom krvlju na francuskom zemljištu
Francuski narod je već odavna izrekao osudu ovom izdajniku:
izrekao jn je herojskom borbom partizana ustanama po gra-dovima
i selima i oobjedama Suci su trebali samo potvrditi
tu osudu U koliko je Femida bila spora to nije radi toga sto
Je možda bila nejasna izdaja Petaina nego baš radi toga što
Sudski protiv Petaina to je bio
jo ona i suviše jasna proces
proces protiv čitave pete kolone njezinih inspiratora njezinih
financijera i njezinih propagatora Moguće je osuditi bezna-čajnog
čovjeka a da se ne dirnu veličine Moguće je strijeljati
nekog Vichy žandara a da se ne poremeti mir krupnih indus-trijalis- ta
bankira generala bivših činovnika i diplomata koji
su izdali Francusku a sada se čak nisu trudili ni da P"miie-n- e
svoju identičnost pretvarajući se za vatrene patriote Njih
ne plaše sudovi nad onima koji su provodili upute ali za njih
je strašan sud nad Petainom jer je nemoguće odvojiti maršala
od onih koji su mu pomagali koji su ga istakli na površinu i
kojima je on služio od kako je prestao služiti svojoj domovini
Fetain zna i suviše mnogo: pored svih svojih godina on se gr-čevito
hvata za život i pokušavajući da se spasi on izdaje dru-ge
Zato je sudjenje maršalu veliki dogodjaj u životu ne samo
Francuske već i čitave Europe oslobodjene od njemačkog rop-stva
Sumnjam da će se tom procesu obradovati belgijski kralj
ili pak grčki monarhisti
Hitler je jednoć svojim najbližim rekao: "Petain je moja
najveća pobjeda" U raznim zemljama pronašli su se njemački
fašisti na razne načine: zauzevši Bjelorusiju oni su stvorili voj-sku
dželata zauzevši Francusku oni su se oslonili na izdajnike
Petain je predstavljao za Nijemce najlukavije maskiranje
Nazivajući se vodjom Francuske on je u stvari bio gaulajter
ostajući maršal on je bio dezerter govoreći četiri godine o pa-triotizmu
on je u stvari izdajnik Takvih maršala se ne može
naći svuda i Hitler je bio u pravu kada se je ponosio takvim
pronalaskom Pa što su u stvari u usporedbi sa Petainom tak-vi
nevaljalci kao što su Kvisling Mihajlović ili hohštapler La-val- ?
Ovi su bili prezreni još davno prije izdaje dok je Petain
važio kao hrabar pošten i domovini vjeran čovjek Nije on od
jednoć postao izdajnik Svoju izdaju on je dugo vremena smiš-ljao
i pripremao On nije izdao za ništa niti za predloženu po-godnost
— on je izdao svjesno videći u izdaji spas za sebe i za
one sa kojima je živio - za onu trulu kliku fašističkog društva
koja je još mnogo prije rata istakla lozinku: "Bolji Je Hitler ne-go
Narodni Front"
Maršal ima svega dovoljno: godina ordena i slugu On
iak ima i mnogo imena: sudu je predan po imenu maršal Pe-tain
Henry Filip Benomi Omar Jozef Od pet imena maršal
je obično upotrebljavao samo jedno AH kada je pomoću Ni-jemaca
došao na vlast Petain je o sebi govorio kao o množini
"Mi maršal Filip Petain" Gorivo pokreće motor a ljude — jed-ne
patriotizam a druge koristoljublje Taj pseudo-nesrebrolju-b- iv
čovjek postarao se 1937 godine kada su francuski kapita-listi
počeli izvoziti svoje "novce" u inostranstvo da mu kanad-sko
osiguravajuće društvo isplaćuje godišnje po 120000 frana-ka
pa čak i poslije kapitulacije kada je javno tejavio da mu
je Velika Britanija neprijatelj postigao je ipak da mu kanadsko
društvo i dalje placa premiju u valuti
(Nastavit će se)
OGRANIĆENOST PUTOVA- -
NJA U JUGOSLAVIJI
UKINUTA
Beograd 7 Sept — Ograniče-nost
putovanja željeznicama paro-brodima
i drugih prevotnim sred-stvima
koja su radi poručenih že-ljeznica
mostova i pomanjkanja
prevoznih sredstava bila ograni-čena
sada je pokinuta željeznice
lako još ne uredjene moći će pre-važ- at
narod i narodne potrebe slo-bodno
i prema mogućnosti
krivcima ali u njoj osicuano
koji su krivi
SOVJETI SVAGDJE
POBJEĐUJU
New York 13 Sept — Nedav-no
su sovjetski igrači šaha održali
utakmicu sa najboljim igračima
šaha u Sjedinjenim Državama Za
utakmicu je vladao veliki interes
pa su cijelo vrijeme rezultati og-lašiva- ni
preko američkih rad i a
Kada se utakmica završila sovjet
ski igrači su imali 15 i pol dok su
američki imali 4 i pol Sovjetskim
igračima su izručene mnogobrojne
čestitke
TRI ŽENE - TRI HEROJA
GODIŠNJICA ZVJERSKOGA POKOLJA OBITELJI BARAČ
U SINJU
Trije godinu dana ustaški raz-bojnici
umorili su na zvjerski na
čin staricu Manju ud Barač nje-nu
kćerku Anku i nevjestu Ljubu
10 lipnja 1944 god u 4 sata uju-tr- u
ustaški koljači nahrupili su u
kuću Marije udove Barač Staricu
od 65 godina našli su bolesnu i iz-vukli
je iz kreveta Poveli su sa
sobom njenu kćerku Anku djevoj-ku
od 26 godina nevjestu Ljubu
od 23 godine i unuka od 2 i po go
dine Odveli su ih u zloglasnu mu- -
čionicu u Režiji duhana Bolesna
starica je i padala putem Sve čet
voro bačeni su u tamničke ćelije
Snahu su odmah odvojili od njena
djeteta: dijete je odvedeno iz ta- -
ninia a nni silnm nrlvučena na mu- -
'čenje električnom strujom Zvjer
ski su je mučili i u mukama iznu-djiva- li
priznanje
Izumljena Ljuba nije medjutim
ništa odavala i junački je izdržala
mučenje Mučili su je od podne a
tada su njene snage popustile Ba
cili su je mrtvu u ćeliju
Potom su odveli na mučenje An
ku BaračI ona je podvrgnuta naj-groznijim
mukama ali nije ništa
odala Krikovi su ispunjavali tam
ničke hodnike i ćelije ali ni jed-nom
riječju nije odala stotine ile
galnih radnika sinjske pozadine
Očevici pričaju da je Anka grozno
izcledala kada se poslije mučenja
vratila u ćeliju Bila je poderana
raščupana i poluonesviještena Ba-cili
su je majci pred noge Majka
je tada molila kap vode za svoju
izmrcvarenu kćerku ali bezdušni
ustaše izvrgavali su ruglu bol i
očajanje majke Kad se Anka vra
tila svijesti stavila je torbicu pod
taniur da bi spasila svoje zlato od
krvnika To zlato sačuvala je dru--
Ponosi se sa ženskom
stranicom
SAMO NEMA OD ŽENA
Mercoal Alta — Vrlo sam za
dovoljna što se je pokrenula žen
ska stranica u Novostima jer tim
se daje prilika i nama ženama hr-vatskog
porijekla u Kanadi da sa
pisanjem izražujemo svoja mišlje-nja
i sva druga pitanja koja se ti-ču
nas žena
Naše sestre u Jugoslaviji zadi
vile su čitavi svijet tokom borbe
za oslobodjenje One su sudjelova
le u aktivnoj borbi skupa sa muš-karcima
za vrijeme oslobodilačkih
borba One se kao bolničarke mo
gu jedino usporediti sa sovjetskim
bolničarkama u iznašanju iz borbe
ranjenika l njegovanja istih One
su u pozadini sakupljale hranu i
odnašale je na položaje borcima
One su sudjelovale u organiziranju
žena i na uspostavljanju narodnih
vlasti A sada one sudjeluju na
svim poljima na izgradnji nove Ju-goslavije
bilo na ekonomskom ili
kojem drugom radu
I mi u Kanadi smo sastavni dio
našeg pokreta ali svakako manje
uzimljemo učešća u društvenim
poslovima naših organizacija ne
da nam naši drugovi zabranjuju
nego još kod nas postoji ona žen
ska bojažljivost da nismo "spo-sobne"
kao i muškarci Naravskl
ako je žena svaki dan zatvorena u
kuhinji ako nije u organizaciji ako
ne čita radničkih novina onda se
i ne osjeća da je njetina prisut-nost
potrebna
Radi toga je potrebno da smo
sve u radničkim organizacijama
da uzimljemo učešća u svim druš
tvenim poslovima naših organiza
cija jer jedino praksom sa našim
drugovima možemo se organiza
ciono i politički razvijati kao što
su se razvijale i usposobljavale
naše drugarice u domovini
Pored svih naših nedostataka
naše žene u Kanadi (ne sve) aktiv-no
su sudjelovale skupa sa muš-karcima
u svima akcijama na sa-biranju
pomoći našima u domovini
Sadanje sabiranje one većinom
predvode same i za istu aktivno
rade Mislim to je prva akcija
koju su naše žene same organizi-rale
u našim naseljima a nadamo
garica Bepina Na ceduljici koju
je ova primila bilo je napisano:
"Ubit će me neka ovo ne padne u
ruke krvnika!"
DOPISA
Poslije kćerke došao je red na
staricu Mariju Barač Na mučenju
starica je bila pravi heroj Uhap-šenic- e
drugarica Jenjić iz sela
Glavice i Tereza Pavić pričaju o
krikovima koji su dopirali iz mu-čioni- ce
Mučitelji su na najbestid-nij- i
način od izmrcvarene starice
iznudjivali priznanje Mučili su je
do 11 sati u noći Tada su je skupa
s onesviještenom kćerkom izveli
na Grčića njivu iza Režije duhana
Izmrcvarenu i onesviještenu Anku
pijane ustaše silovale su pred maj
činim očima Priveli su je zatim
svijesti zaklali je i bacili u jamu
Prišli su tada starici i rekli joj:
"Klekni stara vještice da te za-koljem- o!"
Njene posljednje riječi
bile su: "Proklete vam bile ruke!"
Tajna strahota i muka koje su
ove tri hrabre žene podnijele po-šla
je s njima u grob Ali detalji
su pokupljeni po krčmama iz usti-j- u
pijanih jurišnika koji su se hva-lisal- i:
"Nije im bilo lako gledati
nož i jamu pred sobom!"
Starica Marija Barač je ona ista
majka koja je mjesec dana prije
smrti izgubila svoga jedinca sina
Blaža Barača člana Kotarskoga
NOO-- a koji je kao pročelnik pre-hrambenoga
odijela sašao na neo-slobodj- enl
teritorij da kupi sjeme
Izdajnici su ga otkrili ustaše su
ga ubile na vratima kuće
Danas kuća Barač stoji pusta i
zatvorena Na prozorima i vratima
narod je napisao: Slava palim bor-cima!
Osvetit ćemo ih!
Mila Stuparić
se da će i u buduće još življe ra-diti
u svima akcijama kao 1 naši
drugovi muškarci
Ženska Je stranica uspostav-ljena
a nas žena je dužnost da
pišemo u žensku stranici dopise o
problemima žena u Kanadi a na-pose
nas Hrvatica A kad našim
sestrama u Jugoslaviji dodju u ru-ke
naše Novosti one će iz naših
dopisa doinati o svima našim ak
cijama za pomoć našim narodima
u Jugoslaviji
Marija Šarić (Lovinčanka)
47 INDUSTRIJALISTA I VELE-POSJEDNIKA
KAŽNJENO
U LJUBLJANI
Ljubljana 9 Sept — Radi toga
što su svoje posjede i svoju Indu
striju stavili na raspoloženje oku
patorskim vlastima dobrovoljno i
radi toga što su sa okupatorskim
vlastima usko saradjivali Vojnički
Tribunal za Sloveniju osudio je 47
industrijalista i veleposjednika na
kaznu od C mjeseci do 20 godina
prisilnog rada
POTRAGA
Tražim brata Tomu Jurišić ko-ji
se je nalazio negdje u istočnoj
Kanadi 192G godine Molim čitao-ce
Novosti koji bi doznao za ovo
ime da mi javi biti ću mu mnogo
zahvalan ili ako moj brat naidje
na ovu potragu da ml se javi na
ovu adresu:
Mate Jurišić Ban
1123 T Str
Sacremento Calif„ lTSA
PRODAJA FARME
Prodajem pet akeri zemlje koja
Je većinom šumovita šuma je ve
ćinom tvrdo drvo a zemlja je pje-skovi- ta
lagana za obradjivatl mo-že
se upotrebiti za svako povrće
Zemlja se nalazi u Burlington
Ont Svaki koji želi kupiti ili po-tanje
informacije neka se javi na:
Frank Holubek
R R 2
Freeman Ont
Ravnopravnost žene izvojevana
je u oslobodilačkoj borbi
BEZBROJNI PRIMJERI POZRTVOVNOSTI I JUNAŠTVA
OPRAVDAVAJU TU RAVNOPRAVNOST
Prema predavanju drugarice
Marije šoljan na teliKom sas-tanku
žena I rajona u Radiće-vo- j
ulici — Zagreb
Fašistički režimi u bivšoj Jugo-slaviji
godinama su gušili svaku
antifašističku akciju žena Mislili
su da će uspjeti zadržati ženu iz-van
političkih i društvenih doga-djaj- a
i na taj način pasivizirali
polovinu naroda Razna feministi-čka
i ostala ženska društva kao
Ženski pokret Hrvatska žena Žen-ska
grana HSS Hrvatsko srce
Kolo srpskih sestara imali su za
cilj da pomognu fašističkim reži
mima u tim njihovim ciljevima
Govorili su ženama da se brinu za
svoju kuću i ognjište za svoju dje-cu
i obitelj ali uz to im nisu otkri-vale
uzroke njihovog teškog života
nisu im govorile da se korijen či-tavog
zla nalazi u tome što vlas
todršci vode takovu državnu poli-tiku
koja mora dovesti do fašizi-ranj- a
zemlje Nisu im govorili da
se njihov težak život može popra-viti
jedino ako narod a time i že-ne
izvojuju sebi široka demokrat-ska
prava a to se može postići sa-mo
putem borbe
Na početku ovog rata 1939 go-dine
za vrijeme vlade Cvetković-Mače- k
antifašistkinje Jugoslavije
su preko svog lista "Žena danas"
i "ženskog svijeta" odlučno tražile
pravo glasa Htjele su svoj glas
upotrebiti na zahtjevu za demo-kratizacijom
naše zemlje za oslo-nac
na Sovjetski Savez za kidanje
sve čvršćih veza s hitlerovom Nje-mačkom
i Musolinijevom Italijom
Ali usprkos ranijeg Mačekovog
obećanja da će žene dobiti pravo
glasa one ga tada nisu dobile
Kad je 1941 godine čitav narod
prihvatio poziv Komunističke par-tije
na ustanak i žene su pošle pu-tem
aktivne borbe U akcijama i
napadajima na fašističke vojnike
susrećemo takodjer i žene Vidimo
ih kod napadaja omladinaca na
ustašku bojnu u Zagrebu kad je
poginulo 28 ustaša žena su-djeluje
kod dizanja u zrak zagre-bačke
telefonske centrale u tvor-nicama
vrše sabotažu a u selima
pomažu ustanak l omogućuju pr-vim
partizanskim jedinicama da se
održe u šumama i selima One vr-še
kurirsku službu izvještavaju
gdje je neprijetelj kamo se kreće
I kakvo mu je brojno stanje pre-nose
i skrivaju oružje nabavljaju
sanitetski materijal njeguju ra-njenike
krpaju peru i hrane prve
partizane
Značajna je crta u našoj oslobo-dilačkoj
borbi da je ona vezala za
svoje ciljeve l pokrenula najzaos-talij- e
slojeve naroda najzaostalije
žene svih vjera i narodnosti I baš
to aktiviziranje do sada pasivne
polovine naroda daje našem us-tanku
onaj svenarodni opći značaj
Treba istaći da je baš sudjelova-nje
žena u ustanku omogućilo vo-djen- je
partizanskog rata održava-nje
i razvitak partizanskih jedini-ca
jer je pozadina koju su sači-njavale
većinom žene bila čvrst l
siguran oslonac partizanima
Najznačajniji i u historiji rije-dak
način aktiviziranja žena je
nieno sudjelovanje u vojsci Žena
koja se do sada smatrala slabom l
nježnom postaje žena-herojZe- na
borac postaje legendarna ličnost
izaziva divljenje čitavoga svijeta
i daje naročiti karakter našoj voj-sci
koji je "odvaja od drugih vojski
Rijetki su slučajevi ovakovih ma-sovnih
pokreta žena u oslobodilač-kim
pokretima i slično se može
naći samo u ruskoj socijalističkoj
revoluciji u španjolskom gradjan-sko- m
ratu i u kineskom nacional-no-oslobodilačko- m
ratu
Ako pogledamo samo brojke o
sudjelovanju žena u nekoliko jedi-nica
naše armije vidjet ćemo koli-V- n
ii ipne aktivno sudjelovale U
oslobodilačkom ratu U VI slavon
skom korpusu od ustanka pa do
danas sudieluie 1670 žena u I dal
matinskoj proleterskoj brigadi 131
u XI dalmatinskoj proleterskoj
brigadi 103 u XIX diviziji 268 a
UKUlaAIivJl
u X zagrebačkom korpusu u 32 i
33diviziji 247 žena Razvitkom
ustanka bilo je sve više žena u voj-sci
U Dalmaciji je na pr 1941
god bilo u vojsci 20 žena 1942
479 1943 godine već ih ima 4211
a 1944 godine u Narodno-oslobodi-lačk- oj
vojsci nalazi se CG10 žena
Već sama činjenica da su žene
četiri godine sudjelovale u najte-žim
borbama i okršajima pokazuje
ne samo njihovu izdržljivost nego
u isto vrijeme da je njihova kvali-teta
na visini Udarna brigada bra-će
Radića X korpusa ponosna je
na svoju Rozu Bajdak iz Ludbrega
koja se istakla i kao borac l kao
bolničarka Bosanska mulja Zloka-p- a
iz VI korpusa vrijedila je kao
jedan od najboljih puškomitralje-zac- a
17 udarne brigade Ljubica
Grbić iz XIX divizije odlikovana
je ordenom za hrabrost dok je
Slava Četković-Očk- o danas na
Malo smo zakasnili ali
ćemo doprinijeti
svoj dio
So Porcupine Ont — Na sjed
nici Saveza Kanadskih Hrvata
održane 20 aujrusta zaključili smo
obući 25 djece a na samoj sjednici
založili su se drugovi obući 15 dje-ce
Do danas imamo sakupljen no-vac
i robice za obući dvadeset l
sedmero Svoju kvotu smo prešli
za par postotaka
Isto bi apelirao na naše žene i
na muškarce koji još ništa nisu po-duzeli
za pomoć djeci da nastoje
učiniti svoju dužnost naprama dje-ci
naše braće l sestara koji su po-ložili
svoje živote oslabadjajući
naša sela l gradove od mrskog fa-šizma
Braćo i sestre pomolimo našu
djecu u okviru naših mogućnosti
A pomoći možemo svi ako želimo
jer nema tako siromašnog muškar-ca
lll žene u našoj koloniji koja
nije moguća da obuće bar jedno
dijete
Na koncu kampanje ml ćemo
preko štampe objaviti sva imena
darovatelja za djecu pa se poža-lite
sa doprinosima jer nebl želill
da bilo čije ime Izaostane da se ne
objavi u našoj štampi Na drugu
ruku Isto želimo objaviti naš rad
kao čitave kolonije So Porcupine
koja nije bila posljednja u svim
prvim akcijama pa neće biti ni u
sabiranju dobe za djecu
Kako smo već prije javili roba
za djecu mora biti spakovana i ot-Dremli- ena
do 30 septembra a sve
priloge možete donijeti kod famili-je
Gašpić 114 Fern Ave
M Krzmanić tajnik
Iz Sanatoriuma za rad-ničku
novinu
St Catharines Sanatorium —
štovani Driiatelji priložtno naći
ćete poštansku doznačnicu od
$400 kojih vam šaljem za moju
godišnju obnovu na Novosti Ujed
no vas molim da mi oprostile sio
nianm noslao na vrijeme ali vam
je poznato da sam bio u Torontu
u bolnici tri mjeseca u to vrijeme
imao sam tri operacije i u svakoj
operaciji vadili su mi po tri rebra
tako da su mi svega Izvadili devet
Ovih par redaka već dva dana
pišem jer sam u teškim bolovima
Potvrdu ml ne trebate slati jer
znadem da novac će ići na mjesto
edie treba Ovime se želim najsr
dačnije zahvaliti svim drugovima i
drugaricama koji su me posjeći
vali u bolnici 1 sa svojim posjetima
kratili ml vrijeme l ublaživali bo
love
A sada vam šaljem svima na
upravi i uredništvu kao i svim či
taocima Novosti srdačni pozdrav
T Sečan
službi u Ministarstvo zdravstva
prvi liječnik na oslobodjenom teri-toriju
Hrvatske Moglo bi se Jo5
nabrojiti stotinu imena žena-bora-- ca
bolničarki telefonistkinja ku-rira
liječnika i žena koje su vrši-le
najrazličitija zvanja u vojsci
Odlikovanja žena-bora- ca o koji-ma
svakodnevno čitamo u našoj
štampi najbolji su dokaz koliko je
cijenjena borbena aktivnost žena
u vojsci Naročiti karakter koji
ima naša vojska obzirom na činje-nicu
da su u njoj žene daje joj od-nos
izmedju žene l muškarca bor-ca
žena je u vojsci borac i kao ta-kvu
je 1 gledaju Visoki moral dru-garski
odnos medjusobno pošto-vanje
su činjenice uzidane u teme-lje
naše vojske i elementi su nje-nog
visokog moralnog kvaliteta
Isto tako kao i u vojsci žene su
postepeno ulazile i u organe narod-ne
vlasti U Dalmaciji je 1942 god
bilo 110 žena u narodno-oslobodi-lački- m
odborima 1943 ima ih 322
a godinu dana kasnije 9G5 U Sla-voniji
u narodno-oslobodilački- m
odborima ima oko CIO žena a blizu
310 na raznim ostalim gradjan-ski- m
dužnostima U Istri ih sudje-luje
blizu 400 u radu narodno-oslo-bodilačk- ih
odbora
Antifašistička fronta žena orga-nizira
i radne čete bataljone l bri-gade
kako bi se u potpunosti izvr-šila
parola "ni jedan pedalj zemlje
ne smije ostati neobradjen" U po-žeškoj
kotlini u jednoj jedinoj no-ći
pod zaštitom vojske a uz ogro-mno
sudjelovanje žena požeto je
300 vagona pšenice U Istri je 370
žena i omladinkl u tri dana poželo
Čepić polje l na taj način otelo ne-prijatelju
700 kvintala žita Samo
u jednom kotaru Istri u radnim če-tama
radi 3500 žena U toku dvo-mjesečnog
pretkongresnog takmi-čenja
žene Dalmacije dale su 852-47- 2
radna dana
Jednako je posvećena velika paž-nja
i uklanjanju nepismenosti pa
je tako u Dalmaciji u svega dva
mjeseca naučilo čitati i pisati 1663
žena a na Baniji je do danas nau-čilo
čitati i pisati oko 3000 žena
Žene su ušle u narodno-oslobodi-Iačk- u
borbu na liniji borbe protiv
okupatora i obrane domovine a da
nisu mislile ni postavljale pitanje
o svojoj ravnopravnosti Ova rav
nopravnost došla je sama
Žena se našla uz muža brata i
oca na istoj fronti i ovi je nisu pi-tali:
"zašto si tu?" nego su sve-srdno
prihvatili njezinu pomoćZe-n- e
su najednom shvatile da za njih
ranije strana riječ "politika" znači
da li će njihova djeca biti poklana
njihova sela i domovi popaljeni
njihovo žito biti uništeno a djeca
umirati od gladi ili će one zajedno
s čitavim narodom stupiti u borbu
protiv onih koji rade takova zvjer-stva
i osigurati sebi i svojima lje-pši
i bolji život u slobodnoj domo-i- nl
Ta u borbi stečena ravnoprav-nost
žene s muškarcem dobila je
svoju zakonsku formu 29 studenog
1943 g na II zasjedanju AVNO-J- A
u Jajcu kada su ženama zakon-ski
priznata sva politička i grad-jansk- a
prava a u deklaraciji Hr-vatskog
sabora održanog u Topus-ko- m
8 1 9 svibnja pr g izričito se
kaže da žene uživaju sva prava kao
i muškarci i da kao takove mogu
birati i biti birane u sva izborna ti-jela
narodne vlasti u koliko su na-vršile
18 godina života Ovime je
za žene jednom zauvjek skinuto s
dnevnoga pitanja njihove ravno-pravnosti
DO ZNANJA
Picture Butte Alta — Dajem
do znanja svima onima koji su po-sjedovali
tikete na "Cradet Lunch
Cloth" za pomoć narodima Jugo
slavije da je dobio tiket broj 147
(Mrs Doris Boros Picture Butte
Alta)
Svima se zahvaljujem na valoj
dobroj suradnji
R Bošnjak
OBEĆALE STE!