Jedinstvo, January 20, 1961

              jtenjn-- i -
" . . . I MI SMO DELIO OVOG PROGRESiV
VCTlr 0 вг STO CUDA STVARA ..."
— Petar Mracevic, 1952.
Published every Tuesday and Friday by Jedinstvo Publishing Company,
479 Queen Street West, Toronto 2-- D, Ontario. Canada.
VOL. XIII. No. 5. (1098) TORONTO, FIUDAY. JANUARY 20, I960 PRICE 8c PER COPY
Vijesti i komentaii
Smiena u Washmtonu
Onaj jadnik Eisenhower jc otisao. Moze se sigurno
redi da on spada medju najslabijc prodsjednikc koje su
Sjed. Drzave dosad imalc. Izncvjerio jc nadc amcrickog
i svlh naroda svijeta u pitanju osiguranja mira. Uglcd
jo narocito izgubio otvorenom podrskom Spijunskih le-to- va
nad Sovjetskim Savczom, cime jo prouzro&o krah
Parisko vrhunske konferencije. Svoju karijcru zape6atio
jo ratnim potezima protiv male Kube i Laosa. On je bio
lutka u rukama militarista i vclikih monopola, koji odre-djuj- u
politiku Sjodinjenih Drzava. Zbog svega toga na-ro- di
svijeta gledaju danas u Sjcdinjenim Drzavama ze-ml- ju
koja nasrdo na drugc narode i ugrozava svjetski
mir. Nikada prcstiz Sjodinjenih Drzava nije bio tako ni-za- k
kao §to jc danas.
Hocc li so stanjc popravit dolaskom novog prods-jednik- a
Kcnnedya? Narodi so nadaju da cc on voditi
razboritiju politiku nego njegov predsasnik. Ta so обс-kivan- ja
ne zasnivaju samo na njegovim poznatim sta-vovim- a,
nego i na uvjcrcnju da se dalje ne moze po
putu zaoStravanja medjunarodnih odnosa — doslo so do
krajnjc to5ke. Kennedy jo za savjetnikc i pomocnikc u
vodjenju vanjsko politike uzoo neko ljude koji su poz-na- ti
po кгШбкот drzanju proma politici Eisonhowcrove
vlade. Ncsmijc so medjutim zaboravljati utjecaj milita-rista
i monopolista, koji su upropastili Eisenhowera.
Narodi svijeta бскаји da vide kakvo ce stanoviSto
Kennedy zauzcti proma Kubi (a to znaCi i proma cijeloj
Latinskoj Americi), ratu u Laosu, Narodnoj Republici
Kini, Kongu i Africi opecnito, pitanju razoruZanja, pri-j- o
svega zabrani nuklearnih pokusa. zapadnom I'crlinu
i Njoma6koj, i mnogim drugim problemima.
Kanadski radnici i Kuba
Kubanski narod je zadivio svijot svojim otporom
americkom imperijalizmu. On zasluzujo svestranu po-drsk- u.
Borcci so za svoju slobodu i nczavisnost, kuban-ski
narod cmi veliki doprinos stvari mira i napredka u
svijetu.
Za§to so prvaci Kanadskog radni6kog kongrosa (u
komc jo okui)ljeno 1,300.000 kaiiadskili radnika) dr?.e
ravnodusno proma Kubi i njozinoj borbi? Zasto ignoriSu
prijodlogo za odn§iIjanjc jodno dclegacije u Kubu da
upozna njczinu stranu, pri jo svoga da vidi kakvo jc ra-spoloze- nje kubanskih radnika? (Siljanjo takvc dcle-gacije
tra2io ic i Labor Council u Hamiltonu). Oni su so
oglusili i na poziv kubanskih radnickih unija (sindikata)
da dodju u Kubu. Kanadski ra lici zoic znati istinu
u Kubi. Oni no mogu vjorovati lazimn i klevctama amc-riJk- o
propagandisti5ko maSinc. Oni bi najviSe vjcrovali
svojim predstavnicima koji bi so osvjcdocili na lieu mjc-st- a.
Tvrdi sc da so prvaci Kanadskog radnickog kong-rosa
it pitanju Kubo (kao i u mnogim drugim vaznim
medjunarodnim pitanjima) povodo za reakcionarnim
vodjama Атепбкс fodoracijo rada i Kongrosa industrij-ski- h organizacija (AFL-CIO- ) u Sjcdinjenim Drzavama,
kojima jo "snvjetnik" bivsi goneralni sekretar Kuban-sk- o konfederacijo rada Eusebio Mujnl Barniol, koji jo
pobjegao zajedno sa diktatorom Ratistom. Taj Ratistin
"radnicki vodjp" jo posjedovao imanjc od G.093 akera,
vrijedno prcko 1 milijuna dolara. Poput mnogih drugih
р1јабкаба i imperijalistickih sluznika Mujnl sada hoce
da sruli rcvolucionarnu kubansku vlndu. Razumljivo jo
kakvo "savjetc" on dajo vodjama AFL-CI- O. AH je nc-raiiimlj- ivo zaSto bi ih prvaci Kanadskog radntfkog kon-gre- sa sluSnli.
Prvakc Kanadskog radnickog kongrosa trcbalo bi
bit! stid da ih u drzanju prema Kubi pretjeco konzcrva-livn- a vlada, koja so dosad odupiro pritieku Washingtona
za prekid odnosa sa Kubom. Nije konzervativna vlada
na strani Lube, ali ona ne moze izvriiti sve ono sto od nje trazi Washington. Medjutim izgleda da su prvaci
Kanadskog radntfkog kongrosa voljni izvrJnvati nare-djen- ja prodsjodnika AFL-CI- O George Meanv, koii spro-vo- di politiku americ'kog impcrijalizma protiv Kubc. Kanadski radnici, narocito clanovi unija kojo ula-zcusasf- av Kanadskog radnickog kongrosa. trebaju
rnienanctdcpenrrngoijcisackutnoiihljczjauajnctirndjaaanzriiou2tidskpacdoasjtbeasdovonrPbeizcpmirpiedjrdamotjtcugilvejkskanzinmcmodedlrsjntkofo.ikhsiihii skmuurobandaonnpsjoaklaih,u
VATIKAX PROTIV XAUKE
kivlJQju iz Rima da je Vati-can
naredio profesoru Danielu
Pfucci it Boloane da obusta-v-l
ddjni rod na vjefto&om
tv0ranju ljudskog embrija. Di-ik- it
fe izdan pfeko vatikanskog
JWa "Oeservatore Romano 'na-io- n
vifeeii da e grupa lijeftjika
na 5u ш doktorom Petrurci
ртОф табејт mpMw na
to рсфи.
Vatikan se boji naucnih eks-perimen-ata
o slvaranju ljud- -
skih bica, jer to pobija tvrdnje
da je cbvjeka stvorio bog.
Konfcrencija o hcsDoslici
Ontarijska foderacija ra- da saziva konferenciju o bo-- sposlici 10. i 11. februara u Torontu. OJekiva sc prcko
J 00 delegata.
OHAWA PRIZNAJE: NAJVEcl BROJ
NEZAPOSLENIH U 30 GODINA
Sredinom mjescca de-ccmb- ra
u Kanadi je bilo
528.000 nezaposlenih ill
99.000 vise nego sredinom
mjescca novembra. Ovo
predstavlja 8.2 posto rad-n- e
snage.
Podatke o broju neza-poslenih
objavio je drzav-n- i
biro statistike. U saop-cenj- u
se kaze da je ovo
najveci broj nezaposlenih
od ekonomske krize tride-seti- h
godina.
Ako je od polovice no-vembra
do polovice dece-mbr- a
broj nezaposlenih
povecao za 99 hiljada, on- -
61.000
0 R1JECI
za
encko-kana- d ugovcr
koristenju n,ckc Kolumbija, jednun dije-lo- m
Kanadu Kulumbija),
Sjed. Drzave. premijer Diefenbaker
predsjednik Dsenhower, kome od posljed-nji- h
akata pred napu&tcmje duinosti.
Diefenbaker je ovaj
"simbol partnerstva, izmedju dviju prijateljskih
zemalja kojega bi oetale zemlje. Me-djutim,
Kanadjani dijele oduSev-ljenj- e.
Tako je komunisticki lider
Kolumbiji izjavio, je od "najcrnijih
poglavlja" zemlje.
Pregovori vodjeni godina- -
ma. Kanadu je gene
ral koji je.odluc- -
no branio intereee.
Prema planu
na strani rijeke bile
bi izgradjene velike
koje bi omogudile da-ljn- u
industrijalizaciju Britanske-Kolumbije- .
Konzervativna vla-da
Ottawi je odbadla nje-gov
plan i pristala na
zahtjeve. Rezultct toga je
da na kanadskoj strani bitl
podignute tri velike brane
sakupljanje vode, koju ko-ris- tit
americke
Kanadu koitati preko mil-ijuna
dolara. Drfave
takodjer dobile pravo da po-dig- nu
branu koja ce zaustavit
vodu rijeke 'Kootney (libby
da ce na ka-nadskoj
strani stvoriti jezero
dugacko 40 milja.
napomenu-t- i
da taj period
"stalno"
nokoliko
kraci period. drugim
i
primao platu tri
da je od polovice decern-br- a
polovice januara
za vise od 100.000. Prema
tome, danas u zemlji
moglo bit! preko 650 hilja-da
nezaposlenih.
U Torontu prcko
nezaposlenih
Na dan 12. januara u
Torontu bilo 64.413 ne-zaposlenih
(46.836 mus-kara- ca
i 17.577 zena). To
je oko 4.000 vise nego u
ovo doba prosle godine. .
Ovo hod
National Employment Ser-vice.
U 'e p jtpi an п ki c
vodene nage koja
tec kroz (Bntanska drugim кгог
Ugovor su potpisah 1
ovo bio jedan
predsjedniike
Premijer torn prilikom rekao projekat
inteligentnog
", u trebale ugledati
mnogi ne Diefenbakerovo
Nigel Morgan, u Britanskoj
da pocetak jednog
u hietoriji
su
zastupao
McNaughton,
kanadske
kanadskoj
elektriine
centrale,
u
ameri-fk- e
ce
za
ce
eiektrane. To ce
400
Sjed. su
Dam), tako se
godine.
su
je
se
Kanada ce za uzvrat dobiti
polovicu povecane elektridne
energije koja ce se dobiti
kanad-skoj
strani 1,675.000 konj-sk- ih
sila) poslije deset godina.
Kanada ce takodjer dobiti oko
65 milijuna dolara za kontrolu
poplava americkoj strani.
Ugovor voii za 60 godina,
moie biti otkazan poslije
Dobit Sjed. Drfave je
Pored kontrole pop-lav- a
Sjed. Drfave dobivaju
elektricne energije za svoju
industriju i ona ce biti mnogo
jeftinija. kapitalne
lnvesticije iznose 720 milijuna
dolara.
McNaughtonov bi Ka-nadu
koitao mnogo vife
potroiit po sadasnjeia ugo-vor- u
sa Sjed. Drfavarro, ali
NEZAPOSLENI G OVO RE
I sama refc nczaposlcnost je ncprljatna a jos je stra-snij- e
kad nas licno pogodi, a takvih ima danas u
Kanadi ogroman broj pa se i ja nalazim u tim redovima.
Od kako sam dosao u Kanadu radio sam kod Forda
u Windsoru od marta 1932 godine marta 1951. Kada
jc nestalo posla, dobio sam "lay-of- f i nikada me vi5e ni-su
pozvali nazad. Danas kod Forda ne rade ni oni koji
imaju 15 vise godina radnog sta2a ono
doba bilo je ipak laksc, i tako sam u novembru iste godi-ne
(1951) dobio posao kod Chrysler u
Windsoru i radio sam do februara 1938. godine, sa
manjim Ali u februaru godine bio je
lay-o-ff i nije bilo vise nadc. Danas kod iste kom-panije
rade ni oni koji imali mnogo veci sinjoritct.
Ovde je vazno
za dok sam
bio zaposlen, bio
sam puta otpusten
na U
recmia, za tri po godine
"stalnog" zaposlenja, nisam
ni punc
Januara 1939 uspclo mi jo
do
bi
je
registracije
Washingtoru
ovo
re-gulisan- jem
rijeke na
(oko
na
ali 50.
za
ogromna.
vi-se
Predvidjene
plan
nego
ce
bi
ona
do
(seniority). U
kompanije
sve
prekidima. te ko-nac- ni
ne su
za
da se zaposlim u General
Motors u Oshawi i nadao
sam sc da cu tu biti bolje
srece. Ali ta mi se nada brzo
izjalovila. Kadio sam tc go-dm- e
do jula meseca i bio ot
pusten. Pozvali me opet u
decembru te iste godine ali
jc vec u julu 1960 godine!
LUMUMB
ЖЈИП11.Ш1Д1.ЦЈ
lsprebijan u prisustvu UN trupa
Konsoanski premijer Lumubma sc nnlazi u sakama najsoreg
izdajnika konsoansko naroda Moisa C'ombc u Elisabethville.
glavnom gradii Katange.
Tamo su ga olptcmili kolonijalisticki sluznici ( i miljcnlci
gencralnog sckretara UN Hammarskjolda) Kasavubu i Mobutu,
kojima se izmiec tlo ispod nogu, pa su Luniunibu poslali na
"sigurnije" mjesto.
ilvot premijera Lumumbe jc u opasnosti.
Lumumba jc strahovito izudaran na dolasku u Elisabch-vill- e.
Zlocin jc izvrscn u prisustvu svedskih vojnika UN, koji su
sc "zgrazali", alt nisu nista poduzeli da spase Lumumbu. Odgo
vornost za to svakako snosi komanda UN, posebno gcncralni se- kretar Hammarskjold.
KANADSKO-AMEItlC- Kl UGOVOIi COLUMBIA
Zauvijek izgubljena najbolja mogacnost
industrijalizaciju zapadne Kanade
McNaughtonovu
b - oJ tu-r.zi-c
vece konsti. Me-djutim,
m po torn planu izdaci
do 1968 ne bi bill veci nego ce
biti po ugovoru sa Sjed. Dr-fava- ma.
Po ri)e&ma Nigel Morgana,
potpisom ovog ugovora Kana-da
je zauvijek lzqubila "najve-c- u
mogucnost za industnjsku
ekspanziju u zapadnoj Kanadi '
iBiBiiiBisisiBiHiiiani
Ukratko iz svijeta
ri ш 3! a t ш ш ш ' шт в i i e i r ш ill
Adlai Stevenson, novi
americki predstavnik u UN
jc izjavio da Sjdd. Drzave
moraju racunati na moguc
nost skorog prijoma Kinc u
UN.
Dosadasnji americki de- -
legat u UN Wadsworth jc iz
javio da vjerujc da Sovjetski
Savcz iskreno zcli razoruza- -
njc.
bio
O Sovjetski premijer Hru-§co- v
jc izrazio uvjerenje u
mogucnosti sprecavanjc nuk-lcarn- og
rata. On je takodjer
rckao da cc socijalizam po-bjed- iti
u cijclom svijetu.
Sjcdinjenc Drzave, Vc-lik- a
IJritanija i Francuska su
odbacile prijedlog kombo-diansko- g
predsjednika prin-c- a
Sihanouka da so odrzi
konfcrencija II clrzava o La-osu.
dosao opct taj nesretni lay-off
i kako izgleda to cc biti
i kraj mog zaposlenja kod tc
kompanije, jer sam proslog
mosoca od nje primio pismo.
da im moja usluga nije vise
potrebna. ltazlog': 1) auto-matizaci- ja,
2) sa smanjiva-nje- m
porudbina smanjena
je i proizvodnja.
Sada zivim u Torontu i pri-mam
nezaposlcnicku pomoc
(Unemployment Inssurance)
na Spadina ulici. Kad odem
tamo nalazim tamo citavu
armiju nezaposlenih. IJedna
je io i oeznaaezna armija
jer sada vise niko ni ne obe-cav- a,
kako je to cinjeno pre
nekoliko godina. Kad bi bat
neko rekao da cc to trajati
jos mesec dana, tri ili sest
mescci, pa cik i celu godinu
(Nastavak na str. 1)
AUGPASNOSTI
Pismo Lumumbe predstavniku UN
Beograd. — Dopisnik "Borbc" Dragan D. Markovic
uputio je svojoj rcdakciji autcnticno pismo koje jc pre-mijer
Lumumba iz zatvora 1. januara poslao sefu misije
Ujcdinjenih naroda u Kongu Uadzesvaral Dajalu. Tckst
pisma glasi:
"Tisvil, 4. januara 19G1.
Gospodinu Dajalu, specijalnom izaslaniku general-no- g
sckretara Ujcdinjenih naroda.
Lcopoldvil
Gospodine spccijalni izaslanicc,
Imao sam zadovoljstvo da primim 27. deccmbra u
posjet lijecnika Crvcnog kriza koji sc dobro zauzeo za
moju sudbinu i sudbinu ostalih parlamcntaraca koji su
sa mnom u zatvoru. Izlozio sam mu nehumanc uvjeto
pod kojima ovdjc zivimo.
Ukratko, nas polozaj je slijedeci:
Ja sam ovdje sa 7 (scdam) drugih parlamcntaraca
— medju kojim jc predsjednik Scnata gospodin 2ozef
Okito — kao ! s jednim funkcionerom i jednim sofcrom.
Ukupno nas je, dakle, desct. Zatvorcni smo u vlaznim
eclijama od 2. deccmbra 1960. godine i nikad nam nije
bilo dopustcno da izadjemo napolje. Obroci koji nam
se donose (dva puta dnevno) vrlo su losi i ccsto mi sc do-gad- ja
da po tri-ceti- ri dana nista ne jedem, zadovoljava-juc- i
sc samo jednom bananom. O ovome sam obavijestic
lijecnika Crvcnog kriza koga ste poslali i to u prisutnosti
pukovnika iz Tisvila. Trazio sam da mi se kupi voce za
moj vlastiti novae, jer je hrana koja mi sc daje losa. Us-prk- os
dozvoli lijecnika, vojne vlasti koje me cuvaju to
odbijaju, izgovarajuci se da je to po naredjenju koje su
primili od sefa drzave pukovnika Mobutua. Lijccnik iz
Tisvila propisao je da setam malo svako vece i da na taj
nacin izadjem malo iz celije, ali to pukovnik i komesar
distrikta odbijaju. Odjeca, koju nosim 35 dana, nikad
nije oprana. Zabranjcno mi je da nosim cipelc.
Jednom rijecju, zivimo u sasvim nemogucim uvjeti-ra- a
koji su cak i u suprotnostima sa zakonskim propisi-m- a.
Osim toga, ne primam vijesti od svoje supruge i cak
ne znam gdje se nalazi. Trebalo je normalno da je pri-mam
u posjet, kao sto to propisuje kongoanski hazneni
rczim.
S druge strane, kazneni postupak koji se primje-njuj- c
u Kongu izricito prcdvidja da uhapsena osoba mo-ra
da se izvede najkasnije sutradan pred istrazitelja
kojem je povjeren slucaj; a u roku od pet dana zatvo-(Nastav- ak
na str. 4)
PROVOKACIJE NA MORU
Sovjetski Savcz je ozbilj-n- o
opomenuo zapadne drza-ve
protiv provokacija prema
sovjetskim brodovima.
Sovi'pt&ki ministnr nomor- -
stva Cakajcv na konferenci-i- i
za stamnu u Moskvi iznio
jc, da jc u posljednjih Jest
mtcseci lzvrsono oko 2.i() n- -
vakvih provokacija koje je
en ocicnio knn onasno z.i si- -
gurnost brodova i posada пг.
njima — nrovokaciia koio
mogu samo da povedc zaoSt- -
ravanju atmosferc u svijetu.
Slucaievn s.i hrmlnvimn
"Dovbrur' i "Falosti" mi ir
sire opisao kao naro£ito dra- -
Keccsija jc tu
— Diefenbaker
Premijer Diefenbaker
je rekao na televiziji (u
srijedu uvecer) da je Ka-nadu
zahvatila rccesija.
sticne. II Jegejskom morit hi
amcricka vojna broda, pred
vodjena krstaricom nosafom
rakcta "Konbera". koristili
su 30. septei.tbra prosle go-dine
"DovbruS" kao objekt
za svojc manevre i insccni-ra- li
napadc, dok se americki
razai-а-б pod brojem 817, 4.
novembra priblizavao "Fa- -
lpstiju", koji jc putovao iz
Marsclja za Odcsu. na 25,
mctara od njcgovog pramca,
tako da sc izlagao opasnosti
da budc presecen.
Ministar Bakajev smatra
da je posebno otezavaj'uca
okolnost to Sto se ovc pirat-sk- e
akcije nastavljaju i pos-lije
sovjetskc note vladi
SAD oktobra mjeseen, jerstl
11. januara amori6ki avion!
scdam puta nndletali brod
"Pjotr Sersov".
Takvc akcije nisu shicaj
(Nastavak na itr. 1)