000311 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i iV J L l! - JEDINA HRVATSKA God 6 Broj 832 po PITANJE PLOVNOG DUNAVA JOŠ UVJEK PROBLEM Pariz 5 July — Ministri četiri-ju velesila: Velik Britanije Sov-jetskog Saeza Francuske i Ame-rike sporazumili su se da se l'ra mirovna konferencija održi 29 jula ove godine u Parizu Na ovoj konferenciji raspravlja-ti će članice Ujedinjenih Nacija o mirovnim ugovorima sa Italijom Rumunjskom Bugarskom Madjar-eko- m i Finskom Buduć da su se po pitanjima odnoseći se na raz-graničenje i uvjete mira složila ve-lika četvorica predvidja se da će i ostale članice Ujedinjenih Nac-ija usvojiti njihove preporuke Jedno pitanje po kojem se još uvjek rasprava vodi je pitanje plovnog Dunava Sovjetski Saez stoji na stanoviitu da bi se za raspravu o plovnom Dunavu tre-balo konsultovati Jugoslaviju i Čehoslovačku dvije najveće podu-navske zemlje Ostala trojica mi-nistara se tome protive 1 zagova-raju da se Dunavska plovidba in-tcrnaciona-lizira bez obzira što je o tome mišljenje ostalih zemalja koje graniče s Dunavom DEMOKRATSKA NOVINA KANADI k MIROVNA KONFER Sporazum ministara vanjskih poslova važnijim pitanjima se sa sa IZJAVA NA KONFERENCIJI ZA ŠTAMPU Prije podno 27 juna podpredsjednik vlade FNRJ Edvard Kardclj dao jo izjavu na konferenciji štampo kojoj je prisus-tvovao veliki broj svih glavnih domaćih i stranih listova i U izjavi se kaže: Jugoslavenska na konferenciji mira koja se sada jednim dijelom nalazi u Parizu dosada nijo davala ni-kakvih izjava jiošto nijo htjela ni u kom pogledu da smeta razgovorima izmedju četiri velesile sada su ti raz-govori došli u jednu fazu u kojoj više ne možemo i po-što nemamo drugih mogućnosti za našu intervenciju mora-mo nal stav izložiti preko štampe Mi bili smo uvje-reni 27 marča 1911 godine ka-da smo se digli protiv izdajni-čke vlade koja je zaključila sa Trojni pakt i po-slije u toku čitavog rata kada smo se borili na strani savez-nika da kod svih saveznika pre-vladava čvrsta volja da se je-danput za uvjek likvidiraju svi izvori agresije zemalja bivše osovine Berlin-Ki- m da će se svi europski narodi u prvom redu narodi Srednje i Istočne Euro-pe koji se graniče sa Njema-čkom i Italijom konačno oslobo-diti osvajačkog pritiska tih ze-malja Hili smo takodjer uvjere-ni da će jedan od bitnih elemen-ta u likvidaciji te agresije biti prisajedinjenje Jugoslaviji onog dijela našeg naroda koji je pos-Ij- e prvog svijetskog rata bio nasilno otrgnut od Jugoslavije i koji je bio bačen pod jaram Njemačkih i Talijanskih osva-jača ili njihovih satelita Smatrali smo da Je to u pr-vom redu pravo naših naroda koji su se kroz mnogo vijekova na jedan ili na drugi način ne-prestano borili i krvarili za svo-ju slobodu i za svoju državnost Smatrali smo takodjer da je to i dug svih naših saveznika prema nama kao svome savezni-ku kroz dva rata pa čak i dug čitavog čovječanstva prema na-rodu koji je u velikoj mjeri za-dužio europsku civilizaciju i kul-turu svojom borbom u prošlosti Kroz nekoliko vijekova ml Jugoslaveni svojim tijelima bra-nili smo Europu od nadiranja Turaka dok smo na zapadu ta-kodjer svojim tijelima zadrža-vali Germanski "Drang nach Osten" koji se u kanijem pe-riodu ujedinio sa talijanskim os-vajačkim pritiskom na Ilalkan i Cijela naša histo-rija je zbog toga neprekidni la-nac teškog i krvavog otpora turskom pritisku na istoku i Cermansko-Venecijansko- m od-nosno talijanskom pritisku na zapadu U to] smo borbi dali og-romne irtve Samo slovenski na-rod izgubio je kioz vi jekove te borbe nasilnom denacionalizaci- - U - IZLAZI TORONTO ONTARIO SATURDAY JULY GTH 1946 KONTROLE KARDELJA dopisnika agencija delegacija Medjutim ćutati Jugoslaveni Njemačkom Sredozemlje Na pitanju talijanskih reparaci-ja Sovjetskom Savezu danas je došlo do sporazuma naime Sov-jetski Savez će dobiti stotinu mili-juna dolara ratne oštete od Italije Ministri su se bili složili da se Sovjetskom Savezu preko tog ra-čuna predaju još i dva velika tali-janska putnička broda Satumia i Vulcania ali je Molotov to odbio rekavši: "lo su stari i nevaljali brodovi Nama to ne treba" Nacrt razgraničenja i otplato oštete Jugoslaviji od strane Itali-je još nije objavljen Do danas se zna samo toliko da su se ministri velike četvorice složili da se Trst sa užom okolicom internacionalizi-r- a Kakva će ta internacionalizac-ija biti i da li će Jugoslavija i Ita-lija sudjelovati u upravi grada još nije javljeno Nije poznato niti to da li će se Jugoslavija složiti sa takvim rje-šenjem Trsta ili ne Maršal Tito je mnogo puta naglasio da Jugo-slavija svog potpisa neće dati na nikakvo drugo rješenje do ono da se Trst sa cijelom Julijskom Kra-jinom pripoji Jugoslaviji ' jom od strane Nijemaca Talija na i Madjara dvije trećine svoje nacionalne teritorije Medjutim usprkos svega mi se nismo rukovodili niti nekim zahtjevima historijskih granica niti mržnjom i željom za osve-tom ali smo sa uvjerenjem oče-kivali da će kao rezultat ovoga rata bar onaj dio našeg naroda koji se još kompaktno sačuvao pod tudjom vladavinom biti uje-dinjen sa Jugoslavijom Mi smo uvjereni da poslije ovog rata ni-tko od naših saveznika neće tra-žiti da veliki dijelovi Jugosla-venskih naroda budu i dalje pli-jenom germanske i talijanske denancionalizacije da neće tra-žiti da se ponovno daju jugosla-venski teritoriji njemačkim i ta-lijanskim napadačima kao baze za pripremanje novih napada na Jugoslaviju Hili smo uvjereni da nitko od naših saveznika neće biti zain-teresiran u tome da njemačka i talijanska denacionalizacija kroz njemački 1 talijanski teri-torij na račun naroda Jugosla-vije pravo Jugoslavije kao sa-veznice nego i kategorički in-teres osiguranja mira u Europi Sudeći po razvitku dosadaš-njih diskusija o Julijskoj Kra-jini pa i po nekim drugim pita-njima izgleda da smo se pre-varili u svom očekivanju Toli-ko su se uobičajile i shvaćanji-ma izvjesnih krugova na zapa-du neke predstave o odnosima i konstelacijama u Srednjoj 1 Is-točnoj Europi — koje su rezul-tat i ostatak jedne historije ug-njetavanja tlačenja ekonom-skog iskorištavanja i denaciona-lizacije slovenskih naroda od strane Njemačke odnosno Aus-tro-Ugars- ke i Italije odnosno Venecije da svaki zahtjev za likvidaciju takvih za Europu sramnih ostataka oglašavaju kao narušavanje njemačkih i ta-lijanskih prava Zaista čovjeka boli srce kad vidi kakvom ne-vjerovatn- om neobavjećenošću govore na primjer o problemu Trsta i Julijske Krajine izvjesni ENCIJA PUCIMA ♦ " "-J2- 22£L Jugoslavija neće nikada složiti rješenjem kojim gubi Trst Jugoslavenski garnizon od 2000 Trsta ovi jugoslavenski vojnici su ljudi koji imaju uticaja na rije-šavan- je toga pitanja Dok tamo stotine hiljada ljudi strepi za svoju sudbinu i čine sve da bi svijet uvjerili o svojim pravi-ma dotle se još uvjek upotreb-ljavaju lažni argumenti juče-rašnjih nasilnih gospodara nad narodima Julijske Krajine sa-mo da bi se sačuvao konzervi-rao u jugoslavenskoj pokrajini jedan polukolonijalni sistem ug-njetavanja A što je kod toga najteže to je činjenica da svi zvanični predloži zapadnih dr-žava daju Italiji baš iste terito-rije koje su etnički čisto Jugo-slavenske isključivi! nekoliko mješovitih granica i sam centar grad Trst Povezujući Julijsku Krajinu sa Austrijom i Madjar-sko- m Mussolini je u prošlosti pripremao bazu za agresiju pro-tiv Jugoslavije 1 isti je taj sis London Eng — Iz dobro upu-ćenih vrela se doznaje da se ovog časa nalazi u Portugalu jedan predstavnik španjolskih banaka koji je ujedno i jedan od tijesnih suradnika zločinca Franka Nje gova misija u Lisbonu se sastoji u pregovorima sa portugalskim predstavnicima po pitanju jednog tajnog zajma Taj čovjek je brat Serrano Sunera zloglasnog min-istra inostranih poslova Frankove fašističke vlade Akoprem bi izravni zajam Fran-ku sa ma koje strane izazvao me-djunaro- dnu buru portugalski pol-itičari su skloni takvom zajmu u svrhu okrepljenja teturajuće eko-nomije generala Franka Svaki zajam kojeg bi Portugalci dali Franku bio bi zajam iz britanskih banaka koje su osnovi i tako re-ku- ći Jedini vjerovnik fašističke Portugalske Što jasno govori da Radnici u Hamiltonu štrajkuju Hamilton 6 July — Jutros u 7 sati stupilo je na Štrajk 4000 rad-nika zaposlenih kod Canadian We-stingho- use Co ~ Radnici "su stupili na štrajk tra-žeći 25 centi povišice po satu i skraćivanje radnog vremena od 44 na 40 sati tjedno Kompanija je prošlog tjedna po-nudila povišicu od 8 centi po satu ali je na sinoćnjem mitingu ta po-nuda odbijena i radnici su jutros stupili na štrajk Štrajk predvodi United Electri-ca- l Radio and Machine Vorkers of America (CCL-CI-O) TRI PUTA TJEDNO vojnika u Trstu Dok su velika čistili svoje puške i čuvali intere tem kasnije upotrebila njema-čko-talijans- ka osovine za svoju vojnu akciju protiv Jugoslavije Pošto je taj teritorij etnički či-sto Jugoslavenski logično se postavlja pitanje kakar interes diktira nekim našim saveznici-ma da ponovno daju Italiji baze koje su već jedan put bile isko-rišće- ne za napad na Jugoslavi-ju? Da li je u stvari cilj mirov-ne konferencije da osigura mir za budućnost ili su neke snage zainteresirane da Jugoslavija bude ponovno opkoljavana 1 da se ponovno stavi pod German-sko-talijans- ki pritisak? Zai to nije isti put i isti metod kakav se u prošlosti primjenjivao u po-gledu Njemačke i koji je mno-go doprinio razvijanju Njema-čke agresije? I konačno da li Jugoslavija koja je toliko pre-pati- la u prvom i drugom svjet u tim pregovorima ima svoje prste britanska imperijalistička diplo-macija Nastojanja britanskih im-perijalista da Franka nadalje dr-že na vlasti u španiji usprkos su-protnog mišljenja svjetskog jav-nog mišljenja mog]o bi se sumi-rati u ovo nekoliko točaka: 1 — Nedavno su Franko i nje-govi prijatelji u inostranstvu po-duzeli mjere za sniženje vrijedno-sti pesete U planovima je predvi- - djeno da se ju pojeftini sa 44 na C0 peseta za jednu britansku fun-tu Time bi se omogućilo izvoz španjolskih dobara i proizvoda u Britaniju i Sjed Države Dio špa-njolskog izvoza bi predstavljao platež za dva velika krstaša koje britanski brodograditelji Wickers ovog časa dogotavljaju I kroz kra-tko vrijeme smjeraju predati špa-njolskoj ratnoj mornarici 2 — Količina trgovine izmedju Frankove Spanlje i anglo-ameri-čk- ih krupnih interesa se redovito povećava To se čini sa znanjem i odobrenjem britanskog državnog odjeljenja trgovine 1 američkog odjeljenja trgovine Na 15 juna je poznata Franko- - va novina "Diario de Barcelona" pisala: "Burza pomno prati intri-ge UNO u španiji što burzu me-djutim najviše interesira Jeste prijateljsko dršanje Britanije i SDA prema Španiji a Još poii-tivni- je povećanje izmjene dobara izmedju triiita Sjeverne Amerike l Britanije s jedne strane i špa-nije s druge povećavanje koje je neprestano vidnije" 3 — Jačanje političkih veza Rio Tinto kompanije koja eksploatiše osnovne naslage bakra u jugo-za-padn- oj španiji Vodja britanskih Vol G No 832 ss 29 JULA četvorica raspravljali o sudbini e Jugoslavije skom ratu ima pravo da najzad traži ujedinjenje svojih nacio-nalnih teritorija i mir na svo-jim granicama? Mi doduše ne sumnjamo u miroljubivost tali-janskog naroda u želju talijan-skih radnih masa da živu u miru i dobrim odnosima sa Jugosla-vijom Ali ma koliko da želimo i da se radujemo svakom uspje-hu demokracije u Italiji tako-djer smo prisiljeni da vodimo računa i o tome da je 10 mili-juna glasova bilo dato za mo-narhiju da neofašistički provo-katori imaju u Italiji potpunu slobodu i da se sve češće pojav-ljuju huškači koji su već počeli da otvoreno prijete Jugoslaviji sa odgovorom — revanšom Sve je to dobro poznata histo-rija iz vremena poslije prvog rata i ml zaista ne možemo biti (Nastavak na 2 strani) torijevaca Anthonv Eden (sve do nedavno britanski ministar vanj-skih poslova) je nedavno imeno-van za člana direktorijata Rio Tinto kompanije 4 — Pokušaji koji su tokom po-sljednjih nekoliko mjeseci podvo-struče- ni za otvaranje francusko-španjolsk- e granice u svrhu trgo-vine 5 — Konačno i iznad svega pokušaji Sunera u Lisbonu te dru-gih Frankovih agenata u raznim svjetskim prijestoljnicama da iz-voj- šte snažnu ekonomsku i finan-cijaln- u pomoć od strane Britanije i Sjed Država koja bi zaista bila bitna pomoć za uštrcavanje novog života u Frankovu domaću ekono-miju Fred Rose će apelirati na više sudište Ottawa 5 July — Zastupnik Fred Rose--a optuženog za "špi-junažu" u "korist" Sovjetskog Sa-veza i na "štetu" Kanade je izja-vio da je ulofcn apel na više su-dište radi nepravedne osude Fred Roee-- a Supruga Fr-j- d Ro#e-- a izjavljuje da se sa njeJnim suprugom pos-tupa kao sa običnim kriminalcem nedozvoljavajući mu čak ni to da pod otkupninu izadje iz zatvora dok se pitanje njegovog apela rije-ši Na pitanje nekojih parlamentar-nih zastupnika da li je sada pos-lanič- ko mjesto Fred Rose--a slo-bodno premijer King je odgovorio da ne može biti slobodno sve dok se ne rješi pitanje apela Franko traži od Engleza tajni zajam Westinghouse -- -- j- - Izdajnik Draža pred sudom Pomagači i popularizatori Draže Mihajlovića u Americi su bili Fotić i Dučić - rekao je Grol PROCES DRAŽE MIHAJLOVIĆA I OSTALIH IZDAJNIKA NA-STAVIO SE JE ISPITAVANJEM SVJEDOKA MILANA GROLA Na pitanje predsjednika što mu je poznato o radu optu-ženih članova londonske vlade Slobodana Jovanovića Dr--a Purića Ninčića Petra Zivkovića Milana Gavrilovića bivšeg ambasadora u SAD Fotića i drugih i na koji je način emi-grantska vlada bila obavještavana o ustaničkom pokretu u Srbiji svjedok Grol izmedju ostalog kaže da je vlada krajem 1941 godine dobila prva obavještenja o sukobu izmedju par-tizana i četnika u Srbiji To je obavještenje došlo od strano Nedićeve propagande Ističe da je u prvo vrijeme Draža Mi-hajlo- vić pošto jo bio član vlade bio jedini pomagan od stra-ne vlade i saveznika U početku 1943 godine pojavila se u vladi misao da treba priznati i partizanski pokret Najprije so počelo sa priznanjem u javnosti a u maju ili junu su otpočeli neslužbeni razgovori da bi došlo do nekog izmirenja izmedju partizana i četnika a ako to ne bi bilo moguće da se onda napravi neka kombinacija kako bi se izbjegli sukobi U julu 1943 izjavljuje dalje Grol došlo je do formalnog pred-log- a po inicijativi savezničke ko-mande da se odredi izvjestan sek-tor preko kojega neće dolaziti do sukoba Medjutim je ta vlada pa-la i došla Iirićeva vlada žta je dalje bilo Grol veli da mu nije po-znato Na pitanje predsjednika kakav je bio stav Konstantina Fotića Grol odgovara da je Fotićevo pi-tanje nastalo krajem 1942 godine povodom nacionalnih razmirica izmedju Srba i Hrvata u Americi Potvrdjuje da je I'otićeva propa-ganda radila na razbijanju narod-nih masa u zemlji u borbi protiv okupatora Na pitanje predsjednika Grol dalje izjavljuje da mu je poznato da je vlada donosila odluke o liša-vanju čina čitavog niza oficira koji su se borili u redovima Narod-no-osloboddačk- og pokreta ali ve-li da je to bilo u kompetenciji voj-nih vlasti Na pitanje predsjednika koja su lica iz emigrantskih vlada potpo-magala Fotićevu liniju svjedok odgovara da ne zna našto mu predsjednik predočava iskaz koji je dao kao svjedok pri saslušava nju u prethodnom postupku kod javnog tužioca U toj svojoj izjavi Grol jo tada izmedju ostalog rekao: "Kampanja iz Amerike za Dražu Mihajlovića bila je stra-hovito velika Malo se ko usu-djiva- o da u jeku te kampanje ustane protiv Draže Pomagači i popularizatori Draže Mihajlo-vića u Americi bili su Potić i Dučić a u Londonu u krugovi-ma političkih ljudi u vladi i van nje bili su isti oni elementi koji su od 1912 počeli razaranje i razbijanje vlade a koji su u ve-zi sa dvorom doveli do Purićcvc vlade koja je jasno i otvoreno imala program protiv partizana u zemlji i koja je dovela do pre-kida odnosa sa Sovjetskim Sa-vezom" Tom prilikom Grol je na direkt-no pitanje izjavio da su ti ljudi bili Slobodan Jovanović Živan Kneže-vić l Petar živković Na pitanje predsjednika Grol iz-javljuje da je ovaj njegov iskaz točan i da ga je dao slobodno bez ikakva pritiska IZAZIVANJE POLJSKIH FAŠISTA Varšava 5 July — U gradu Kielce izbile su jučer anti-židovs- ke demonstracije provocirane po faši-stičkim ostacima i podržavane po poljskoj opoziciji U tim izgredi-ma na ulicama Kielce i okolici ubijeno Je 2C osoba Ovi antl-židovs- ki izgredi dali su povoda britanskoj francuskoj i američkoj diplomaciji da mjesta Upuil Osiar pruieei im jjvij=i UU OKHVIJUJUCI nju za ic itK"c Odgovor poljske vlade jos nije upu-ćen alt se očekuje da će taj odgo vor razotkriti prave namjere i or-ganizatore sadanjih anti-židovsk- ih nemira u Kielce 1 drugim gradovi ma Medjutim poljska vlada je prc đuzela sve mjere opreznosti i upu-tila manje odrede vojske na tiče mjesta da priječe daljnje izgrede G40 ŠKOLA VIŠE NEGO PRIJE RATA Na teritoriju Narodne RcpuV ke Hrvatske danas ima C40 ka vike nego prije rata 0novre Vaz le u Hrvatskoj ponad ja vr--o cd 870000 djaka Za opravku tkol skih zgrada ministarstvo prosvjete Hrvatske dalo je do sad pedeset milijuna dinara Na pitanje tužioca Grol veli da vlada nije imala direktnu vezu sa Dražom nego da je ta veza iila preko Engleza a što s tiče fi-nanciranja misli da je ono dolazilo od saveznika Vezu sa Dražom ni-je držala vlada nego vojni kabinet Za govore koje je kralj držao Grol kaže da nisu prolazili kroz % sjednice vlade Grol izjavljuje da je on kralju Petru napisao govor za Ameriku ali da kralj taj govor nije održao Na pitanje tužioca da li je itko od Srba u izbjegličkoj vladi bio protiv Fotića u vezi sa njegovom kampanjom za stvaranje veliko Srbije Grol kaže da je bila većina i da je on lično pokrenuo pitanje da se Fotić skloni sa položaja am-basadora ali da u tome nije uspio AMERIKANCI ZVEKEĆU ORUŽJEM Moskva 5 July — "Crvena Zvi-jezda" organ Crvene Armije ko-mentar- iše američko isprobavanje atomske bombe kod Bikini otoka kao "agresivne mjere protiv naro-da svijeta" "Crvena Zvijezda" ističe da su Sjedinjene Države zauzele jednu hipokritsku poziciju izvadjajući vojne manevre sa atomskom bom-bom i pripovjedajući o kontroli atomske energije za mirovne svr-he Vladin organ Izvestija govoreći o američkim vojnim manevrima sa atomskom bombom kaže da je to "korak natrag" Svijet se s atom-skom bombom neće i ne može pre-strašiti To je obično zveketanje oružjem pomoću kojeg se ne po-stizava mir nego rat UEVANJE ULJA NA VATRU U PALESTINI London 5 July — Moskovska štampa i radio optužuju Veliku Britaniju da je ona kriva za sada-nj- e nerede i proljevanje krvi u Palestini "Britanske vlasti ne poduzimaju stvarne mjere da zaustave krvare-nje naroda u Palestini Sadanja po-litika Britanaca ne svodi se na umirenje i red u zemlji već je to jedno sistematsko uljevanje ulja na vatru Britanska politika na Srednjem Istoku se jasno ispolja-v- a u namjeri da vladaju nad na-rodima i da igorifiu želje naroda za nezavisnost" — ističe radio Moskva Napetost u Palestini ne prestaje iako su danas vraćena trojica bri-tanskih oficira koji su bili kao tao-ci zarobljeni od Židova Oficiri su povraćeni uz obećanje britanskih vlasti da će u pobunama zatvorene 2idove pustitl na sIobodu ~ ~1£ — ?-'- %HlH&£tm1?i KLKMKNT GOTHVALD komuni-M- a novi premijer Cehoslovačke
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, July 06, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-07-06 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000832 |
Description
Title | 000311 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | i iV J L l! - JEDINA HRVATSKA God 6 Broj 832 po PITANJE PLOVNOG DUNAVA JOŠ UVJEK PROBLEM Pariz 5 July — Ministri četiri-ju velesila: Velik Britanije Sov-jetskog Saeza Francuske i Ame-rike sporazumili su se da se l'ra mirovna konferencija održi 29 jula ove godine u Parizu Na ovoj konferenciji raspravlja-ti će članice Ujedinjenih Nacija o mirovnim ugovorima sa Italijom Rumunjskom Bugarskom Madjar-eko- m i Finskom Buduć da su se po pitanjima odnoseći se na raz-graničenje i uvjete mira složila ve-lika četvorica predvidja se da će i ostale članice Ujedinjenih Nac-ija usvojiti njihove preporuke Jedno pitanje po kojem se još uvjek rasprava vodi je pitanje plovnog Dunava Sovjetski Saez stoji na stanoviitu da bi se za raspravu o plovnom Dunavu tre-balo konsultovati Jugoslaviju i Čehoslovačku dvije najveće podu-navske zemlje Ostala trojica mi-nistara se tome protive 1 zagova-raju da se Dunavska plovidba in-tcrnaciona-lizira bez obzira što je o tome mišljenje ostalih zemalja koje graniče s Dunavom DEMOKRATSKA NOVINA KANADI k MIROVNA KONFER Sporazum ministara vanjskih poslova važnijim pitanjima se sa sa IZJAVA NA KONFERENCIJI ZA ŠTAMPU Prije podno 27 juna podpredsjednik vlade FNRJ Edvard Kardclj dao jo izjavu na konferenciji štampo kojoj je prisus-tvovao veliki broj svih glavnih domaćih i stranih listova i U izjavi se kaže: Jugoslavenska na konferenciji mira koja se sada jednim dijelom nalazi u Parizu dosada nijo davala ni-kakvih izjava jiošto nijo htjela ni u kom pogledu da smeta razgovorima izmedju četiri velesile sada su ti raz-govori došli u jednu fazu u kojoj više ne možemo i po-što nemamo drugih mogućnosti za našu intervenciju mora-mo nal stav izložiti preko štampe Mi bili smo uvje-reni 27 marča 1911 godine ka-da smo se digli protiv izdajni-čke vlade koja je zaključila sa Trojni pakt i po-slije u toku čitavog rata kada smo se borili na strani savez-nika da kod svih saveznika pre-vladava čvrsta volja da se je-danput za uvjek likvidiraju svi izvori agresije zemalja bivše osovine Berlin-Ki- m da će se svi europski narodi u prvom redu narodi Srednje i Istočne Euro-pe koji se graniče sa Njema-čkom i Italijom konačno oslobo-diti osvajačkog pritiska tih ze-malja Hili smo takodjer uvjere-ni da će jedan od bitnih elemen-ta u likvidaciji te agresije biti prisajedinjenje Jugoslaviji onog dijela našeg naroda koji je pos-Ij- e prvog svijetskog rata bio nasilno otrgnut od Jugoslavije i koji je bio bačen pod jaram Njemačkih i Talijanskih osva-jača ili njihovih satelita Smatrali smo da Je to u pr-vom redu pravo naših naroda koji su se kroz mnogo vijekova na jedan ili na drugi način ne-prestano borili i krvarili za svo-ju slobodu i za svoju državnost Smatrali smo takodjer da je to i dug svih naših saveznika prema nama kao svome savezni-ku kroz dva rata pa čak i dug čitavog čovječanstva prema na-rodu koji je u velikoj mjeri za-dužio europsku civilizaciju i kul-turu svojom borbom u prošlosti Kroz nekoliko vijekova ml Jugoslaveni svojim tijelima bra-nili smo Europu od nadiranja Turaka dok smo na zapadu ta-kodjer svojim tijelima zadrža-vali Germanski "Drang nach Osten" koji se u kanijem pe-riodu ujedinio sa talijanskim os-vajačkim pritiskom na Ilalkan i Cijela naša histo-rija je zbog toga neprekidni la-nac teškog i krvavog otpora turskom pritisku na istoku i Cermansko-Venecijansko- m od-nosno talijanskom pritisku na zapadu U to] smo borbi dali og-romne irtve Samo slovenski na-rod izgubio je kioz vi jekove te borbe nasilnom denacionalizaci- - U - IZLAZI TORONTO ONTARIO SATURDAY JULY GTH 1946 KONTROLE KARDELJA dopisnika agencija delegacija Medjutim ćutati Jugoslaveni Njemačkom Sredozemlje Na pitanju talijanskih reparaci-ja Sovjetskom Savezu danas je došlo do sporazuma naime Sov-jetski Savez će dobiti stotinu mili-juna dolara ratne oštete od Italije Ministri su se bili složili da se Sovjetskom Savezu preko tog ra-čuna predaju još i dva velika tali-janska putnička broda Satumia i Vulcania ali je Molotov to odbio rekavši: "lo su stari i nevaljali brodovi Nama to ne treba" Nacrt razgraničenja i otplato oštete Jugoslaviji od strane Itali-je još nije objavljen Do danas se zna samo toliko da su se ministri velike četvorice složili da se Trst sa užom okolicom internacionalizi-r- a Kakva će ta internacionalizac-ija biti i da li će Jugoslavija i Ita-lija sudjelovati u upravi grada još nije javljeno Nije poznato niti to da li će se Jugoslavija složiti sa takvim rje-šenjem Trsta ili ne Maršal Tito je mnogo puta naglasio da Jugo-slavija svog potpisa neće dati na nikakvo drugo rješenje do ono da se Trst sa cijelom Julijskom Kra-jinom pripoji Jugoslaviji ' jom od strane Nijemaca Talija na i Madjara dvije trećine svoje nacionalne teritorije Medjutim usprkos svega mi se nismo rukovodili niti nekim zahtjevima historijskih granica niti mržnjom i željom za osve-tom ali smo sa uvjerenjem oče-kivali da će kao rezultat ovoga rata bar onaj dio našeg naroda koji se još kompaktno sačuvao pod tudjom vladavinom biti uje-dinjen sa Jugoslavijom Mi smo uvjereni da poslije ovog rata ni-tko od naših saveznika neće tra-žiti da veliki dijelovi Jugosla-venskih naroda budu i dalje pli-jenom germanske i talijanske denancionalizacije da neće tra-žiti da se ponovno daju jugosla-venski teritoriji njemačkim i ta-lijanskim napadačima kao baze za pripremanje novih napada na Jugoslaviju Hili smo uvjereni da nitko od naših saveznika neće biti zain-teresiran u tome da njemačka i talijanska denacionalizacija kroz njemački 1 talijanski teri-torij na račun naroda Jugosla-vije pravo Jugoslavije kao sa-veznice nego i kategorički in-teres osiguranja mira u Europi Sudeći po razvitku dosadaš-njih diskusija o Julijskoj Kra-jini pa i po nekim drugim pita-njima izgleda da smo se pre-varili u svom očekivanju Toli-ko su se uobičajile i shvaćanji-ma izvjesnih krugova na zapa-du neke predstave o odnosima i konstelacijama u Srednjoj 1 Is-točnoj Europi — koje su rezul-tat i ostatak jedne historije ug-njetavanja tlačenja ekonom-skog iskorištavanja i denaciona-lizacije slovenskih naroda od strane Njemačke odnosno Aus-tro-Ugars- ke i Italije odnosno Venecije da svaki zahtjev za likvidaciju takvih za Europu sramnih ostataka oglašavaju kao narušavanje njemačkih i ta-lijanskih prava Zaista čovjeka boli srce kad vidi kakvom ne-vjerovatn- om neobavjećenošću govore na primjer o problemu Trsta i Julijske Krajine izvjesni ENCIJA PUCIMA ♦ " "-J2- 22£L Jugoslavija neće nikada složiti rješenjem kojim gubi Trst Jugoslavenski garnizon od 2000 Trsta ovi jugoslavenski vojnici su ljudi koji imaju uticaja na rije-šavan- je toga pitanja Dok tamo stotine hiljada ljudi strepi za svoju sudbinu i čine sve da bi svijet uvjerili o svojim pravi-ma dotle se još uvjek upotreb-ljavaju lažni argumenti juče-rašnjih nasilnih gospodara nad narodima Julijske Krajine sa-mo da bi se sačuvao konzervi-rao u jugoslavenskoj pokrajini jedan polukolonijalni sistem ug-njetavanja A što je kod toga najteže to je činjenica da svi zvanični predloži zapadnih dr-žava daju Italiji baš iste terito-rije koje su etnički čisto Jugo-slavenske isključivi! nekoliko mješovitih granica i sam centar grad Trst Povezujući Julijsku Krajinu sa Austrijom i Madjar-sko- m Mussolini je u prošlosti pripremao bazu za agresiju pro-tiv Jugoslavije 1 isti je taj sis London Eng — Iz dobro upu-ćenih vrela se doznaje da se ovog časa nalazi u Portugalu jedan predstavnik španjolskih banaka koji je ujedno i jedan od tijesnih suradnika zločinca Franka Nje gova misija u Lisbonu se sastoji u pregovorima sa portugalskim predstavnicima po pitanju jednog tajnog zajma Taj čovjek je brat Serrano Sunera zloglasnog min-istra inostranih poslova Frankove fašističke vlade Akoprem bi izravni zajam Fran-ku sa ma koje strane izazvao me-djunaro- dnu buru portugalski pol-itičari su skloni takvom zajmu u svrhu okrepljenja teturajuće eko-nomije generala Franka Svaki zajam kojeg bi Portugalci dali Franku bio bi zajam iz britanskih banaka koje su osnovi i tako re-ku- ći Jedini vjerovnik fašističke Portugalske Što jasno govori da Radnici u Hamiltonu štrajkuju Hamilton 6 July — Jutros u 7 sati stupilo je na Štrajk 4000 rad-nika zaposlenih kod Canadian We-stingho- use Co ~ Radnici "su stupili na štrajk tra-žeći 25 centi povišice po satu i skraćivanje radnog vremena od 44 na 40 sati tjedno Kompanija je prošlog tjedna po-nudila povišicu od 8 centi po satu ali je na sinoćnjem mitingu ta po-nuda odbijena i radnici su jutros stupili na štrajk Štrajk predvodi United Electri-ca- l Radio and Machine Vorkers of America (CCL-CI-O) TRI PUTA TJEDNO vojnika u Trstu Dok su velika čistili svoje puške i čuvali intere tem kasnije upotrebila njema-čko-talijans- ka osovine za svoju vojnu akciju protiv Jugoslavije Pošto je taj teritorij etnički či-sto Jugoslavenski logično se postavlja pitanje kakar interes diktira nekim našim saveznici-ma da ponovno daju Italiji baze koje su već jedan put bile isko-rišće- ne za napad na Jugoslavi-ju? Da li je u stvari cilj mirov-ne konferencije da osigura mir za budućnost ili su neke snage zainteresirane da Jugoslavija bude ponovno opkoljavana 1 da se ponovno stavi pod German-sko-talijans- ki pritisak? Zai to nije isti put i isti metod kakav se u prošlosti primjenjivao u po-gledu Njemačke i koji je mno-go doprinio razvijanju Njema-čke agresije? I konačno da li Jugoslavija koja je toliko pre-pati- la u prvom i drugom svjet u tim pregovorima ima svoje prste britanska imperijalistička diplo-macija Nastojanja britanskih im-perijalista da Franka nadalje dr-že na vlasti u španiji usprkos su-protnog mišljenja svjetskog jav-nog mišljenja mog]o bi se sumi-rati u ovo nekoliko točaka: 1 — Nedavno su Franko i nje-govi prijatelji u inostranstvu po-duzeli mjere za sniženje vrijedno-sti pesete U planovima je predvi- - djeno da se ju pojeftini sa 44 na C0 peseta za jednu britansku fun-tu Time bi se omogućilo izvoz španjolskih dobara i proizvoda u Britaniju i Sjed Države Dio špa-njolskog izvoza bi predstavljao platež za dva velika krstaša koje britanski brodograditelji Wickers ovog časa dogotavljaju I kroz kra-tko vrijeme smjeraju predati špa-njolskoj ratnoj mornarici 2 — Količina trgovine izmedju Frankove Spanlje i anglo-ameri-čk- ih krupnih interesa se redovito povećava To se čini sa znanjem i odobrenjem britanskog državnog odjeljenja trgovine 1 američkog odjeljenja trgovine Na 15 juna je poznata Franko- - va novina "Diario de Barcelona" pisala: "Burza pomno prati intri-ge UNO u španiji što burzu me-djutim najviše interesira Jeste prijateljsko dršanje Britanije i SDA prema Španiji a Još poii-tivni- je povećanje izmjene dobara izmedju triiita Sjeverne Amerike l Britanije s jedne strane i špa-nije s druge povećavanje koje je neprestano vidnije" 3 — Jačanje političkih veza Rio Tinto kompanije koja eksploatiše osnovne naslage bakra u jugo-za-padn- oj španiji Vodja britanskih Vol G No 832 ss 29 JULA četvorica raspravljali o sudbini e Jugoslavije skom ratu ima pravo da najzad traži ujedinjenje svojih nacio-nalnih teritorija i mir na svo-jim granicama? Mi doduše ne sumnjamo u miroljubivost tali-janskog naroda u želju talijan-skih radnih masa da živu u miru i dobrim odnosima sa Jugosla-vijom Ali ma koliko da želimo i da se radujemo svakom uspje-hu demokracije u Italiji tako-djer smo prisiljeni da vodimo računa i o tome da je 10 mili-juna glasova bilo dato za mo-narhiju da neofašistički provo-katori imaju u Italiji potpunu slobodu i da se sve češće pojav-ljuju huškači koji su već počeli da otvoreno prijete Jugoslaviji sa odgovorom — revanšom Sve je to dobro poznata histo-rija iz vremena poslije prvog rata i ml zaista ne možemo biti (Nastavak na 2 strani) torijevaca Anthonv Eden (sve do nedavno britanski ministar vanj-skih poslova) je nedavno imeno-van za člana direktorijata Rio Tinto kompanije 4 — Pokušaji koji su tokom po-sljednjih nekoliko mjeseci podvo-struče- ni za otvaranje francusko-španjolsk- e granice u svrhu trgo-vine 5 — Konačno i iznad svega pokušaji Sunera u Lisbonu te dru-gih Frankovih agenata u raznim svjetskim prijestoljnicama da iz-voj- šte snažnu ekonomsku i finan-cijaln- u pomoć od strane Britanije i Sjed Država koja bi zaista bila bitna pomoć za uštrcavanje novog života u Frankovu domaću ekono-miju Fred Rose će apelirati na više sudište Ottawa 5 July — Zastupnik Fred Rose--a optuženog za "špi-junažu" u "korist" Sovjetskog Sa-veza i na "štetu" Kanade je izja-vio da je ulofcn apel na više su-dište radi nepravedne osude Fred Roee-- a Supruga Fr-j- d Ro#e-- a izjavljuje da se sa njeJnim suprugom pos-tupa kao sa običnim kriminalcem nedozvoljavajući mu čak ni to da pod otkupninu izadje iz zatvora dok se pitanje njegovog apela rije-ši Na pitanje nekojih parlamentar-nih zastupnika da li je sada pos-lanič- ko mjesto Fred Rose--a slo-bodno premijer King je odgovorio da ne može biti slobodno sve dok se ne rješi pitanje apela Franko traži od Engleza tajni zajam Westinghouse -- -- j- - Izdajnik Draža pred sudom Pomagači i popularizatori Draže Mihajlovića u Americi su bili Fotić i Dučić - rekao je Grol PROCES DRAŽE MIHAJLOVIĆA I OSTALIH IZDAJNIKA NA-STAVIO SE JE ISPITAVANJEM SVJEDOKA MILANA GROLA Na pitanje predsjednika što mu je poznato o radu optu-ženih članova londonske vlade Slobodana Jovanovića Dr--a Purića Ninčića Petra Zivkovića Milana Gavrilovića bivšeg ambasadora u SAD Fotića i drugih i na koji je način emi-grantska vlada bila obavještavana o ustaničkom pokretu u Srbiji svjedok Grol izmedju ostalog kaže da je vlada krajem 1941 godine dobila prva obavještenja o sukobu izmedju par-tizana i četnika u Srbiji To je obavještenje došlo od strano Nedićeve propagande Ističe da je u prvo vrijeme Draža Mi-hajlo- vić pošto jo bio član vlade bio jedini pomagan od stra-ne vlade i saveznika U početku 1943 godine pojavila se u vladi misao da treba priznati i partizanski pokret Najprije so počelo sa priznanjem u javnosti a u maju ili junu su otpočeli neslužbeni razgovori da bi došlo do nekog izmirenja izmedju partizana i četnika a ako to ne bi bilo moguće da se onda napravi neka kombinacija kako bi se izbjegli sukobi U julu 1943 izjavljuje dalje Grol došlo je do formalnog pred-log- a po inicijativi savezničke ko-mande da se odredi izvjestan sek-tor preko kojega neće dolaziti do sukoba Medjutim je ta vlada pa-la i došla Iirićeva vlada žta je dalje bilo Grol veli da mu nije po-znato Na pitanje predsjednika kakav je bio stav Konstantina Fotića Grol odgovara da je Fotićevo pi-tanje nastalo krajem 1942 godine povodom nacionalnih razmirica izmedju Srba i Hrvata u Americi Potvrdjuje da je I'otićeva propa-ganda radila na razbijanju narod-nih masa u zemlji u borbi protiv okupatora Na pitanje predsjednika Grol dalje izjavljuje da mu je poznato da je vlada donosila odluke o liša-vanju čina čitavog niza oficira koji su se borili u redovima Narod-no-osloboddačk- og pokreta ali ve-li da je to bilo u kompetenciji voj-nih vlasti Na pitanje predsjednika koja su lica iz emigrantskih vlada potpo-magala Fotićevu liniju svjedok odgovara da ne zna našto mu predsjednik predočava iskaz koji je dao kao svjedok pri saslušava nju u prethodnom postupku kod javnog tužioca U toj svojoj izjavi Grol jo tada izmedju ostalog rekao: "Kampanja iz Amerike za Dražu Mihajlovića bila je stra-hovito velika Malo se ko usu-djiva- o da u jeku te kampanje ustane protiv Draže Pomagači i popularizatori Draže Mihajlo-vića u Americi bili su Potić i Dučić a u Londonu u krugovi-ma političkih ljudi u vladi i van nje bili su isti oni elementi koji su od 1912 počeli razaranje i razbijanje vlade a koji su u ve-zi sa dvorom doveli do Purićcvc vlade koja je jasno i otvoreno imala program protiv partizana u zemlji i koja je dovela do pre-kida odnosa sa Sovjetskim Sa-vezom" Tom prilikom Grol je na direkt-no pitanje izjavio da su ti ljudi bili Slobodan Jovanović Živan Kneže-vić l Petar živković Na pitanje predsjednika Grol iz-javljuje da je ovaj njegov iskaz točan i da ga je dao slobodno bez ikakva pritiska IZAZIVANJE POLJSKIH FAŠISTA Varšava 5 July — U gradu Kielce izbile su jučer anti-židovs- ke demonstracije provocirane po faši-stičkim ostacima i podržavane po poljskoj opoziciji U tim izgredi-ma na ulicama Kielce i okolici ubijeno Je 2C osoba Ovi antl-židovs- ki izgredi dali su povoda britanskoj francuskoj i američkoj diplomaciji da mjesta Upuil Osiar pruieei im jjvij=i UU OKHVIJUJUCI nju za ic itK"c Odgovor poljske vlade jos nije upu-ćen alt se očekuje da će taj odgo vor razotkriti prave namjere i or-ganizatore sadanjih anti-židovsk- ih nemira u Kielce 1 drugim gradovi ma Medjutim poljska vlada je prc đuzela sve mjere opreznosti i upu-tila manje odrede vojske na tiče mjesta da priječe daljnje izgrede G40 ŠKOLA VIŠE NEGO PRIJE RATA Na teritoriju Narodne RcpuV ke Hrvatske danas ima C40 ka vike nego prije rata 0novre Vaz le u Hrvatskoj ponad ja vr--o cd 870000 djaka Za opravku tkol skih zgrada ministarstvo prosvjete Hrvatske dalo je do sad pedeset milijuna dinara Na pitanje tužioca Grol veli da vlada nije imala direktnu vezu sa Dražom nego da je ta veza iila preko Engleza a što s tiče fi-nanciranja misli da je ono dolazilo od saveznika Vezu sa Dražom ni-je držala vlada nego vojni kabinet Za govore koje je kralj držao Grol kaže da nisu prolazili kroz % sjednice vlade Grol izjavljuje da je on kralju Petru napisao govor za Ameriku ali da kralj taj govor nije održao Na pitanje tužioca da li je itko od Srba u izbjegličkoj vladi bio protiv Fotića u vezi sa njegovom kampanjom za stvaranje veliko Srbije Grol kaže da je bila većina i da je on lično pokrenuo pitanje da se Fotić skloni sa položaja am-basadora ali da u tome nije uspio AMERIKANCI ZVEKEĆU ORUŽJEM Moskva 5 July — "Crvena Zvi-jezda" organ Crvene Armije ko-mentar- iše američko isprobavanje atomske bombe kod Bikini otoka kao "agresivne mjere protiv naro-da svijeta" "Crvena Zvijezda" ističe da su Sjedinjene Države zauzele jednu hipokritsku poziciju izvadjajući vojne manevre sa atomskom bom-bom i pripovjedajući o kontroli atomske energije za mirovne svr-he Vladin organ Izvestija govoreći o američkim vojnim manevrima sa atomskom bombom kaže da je to "korak natrag" Svijet se s atom-skom bombom neće i ne može pre-strašiti To je obično zveketanje oružjem pomoću kojeg se ne po-stizava mir nego rat UEVANJE ULJA NA VATRU U PALESTINI London 5 July — Moskovska štampa i radio optužuju Veliku Britaniju da je ona kriva za sada-nj- e nerede i proljevanje krvi u Palestini "Britanske vlasti ne poduzimaju stvarne mjere da zaustave krvare-nje naroda u Palestini Sadanja po-litika Britanaca ne svodi se na umirenje i red u zemlji već je to jedno sistematsko uljevanje ulja na vatru Britanska politika na Srednjem Istoku se jasno ispolja-v- a u namjeri da vladaju nad na-rodima i da igorifiu želje naroda za nezavisnost" — ističe radio Moskva Napetost u Palestini ne prestaje iako su danas vraćena trojica bri-tanskih oficira koji su bili kao tao-ci zarobljeni od Židova Oficiri su povraćeni uz obećanje britanskih vlasti da će u pobunama zatvorene 2idove pustitl na sIobodu ~ ~1£ — ?-'- %HlH&£tm1?i KLKMKNT GOTHVALD komuni-M- a novi premijer Cehoslovačke |
Tags
Comments
Post a Comment for 000311