Novosti, May 05, 1945

              Subota 5 maja 1945 NOVOSTI STRANA 3
Članci: POTPISAN NOVI UGOVOR
Ilije Erenburga SA INCO U SUDBURY
Zašto ih preziremo
Nama se nije više potrebno opravdavati zašto mrzimo Ni-jemce:
razlozi za to dovoljno su jasni Ne riječi ili knjige nogo
krvnici i Dalikuće su oni koji su nas naučili mrziti Naša se
mržnja porodila u onim sparnim danima — onog prvog ljeta
kada je pšenica venula pod kopitom razbojnika — naša se ifimržnja oceličila u ovim hladnim i teškim go-dinama
Pri koncu stoljeća Fran-cuzi
su mrzili i Pruse koji su nava- -
e Španjolci i Rusi mrzili su Francuze Jedini
Mirrr Vrvi? nleti Kili Trrrvrlimii mr7TlinTH nill SU
mMJi3xm
osamnaestog
Austrijance
tuiv ¥ AWj £JL4 ~kU Atfrr-A-j w -- j — -- -- — —
dinastički ratovi natječaji izmodju profesional-nih
armija jagma za pljačkom a takvi ratovi
nisu nikada utjecali na srca naroda jer čov
jek je rodjen da sije i žanje ne da bode bajunetom Samo ve-lika
pravedna i strastvena mržnja može ponukati mirne naro-de
da postanu ratnici Pa čak i u vremenima koja nazivamo
"barbarska" u historiji nikada nije bilo tako neljudskih i ra-zuzdanih
agresora kao što su sada njemački fašisti Nitko nije
iznenadjon kad čak i naša djeca govore sa mržnjom prema
Nijemcima
Todan od naših voinika ušao ie u kuću njemačkog vele
posjednika Sve sobe bile su bogato opremljene i odavale do-jam
raskalašenog života Bivši kolektivni farmer redov u Crve-noj
Armiji pregledao je ovu kuću i na svršetku se okrenuo
crema slici vlasnika i smiješeći
nesrećo naroda" mržnju prema
Nijemcima i duboki prezir
se sa prezirom On
Fric ti Ne osjećamo mi samo
nego
kaže:
Mi sada razgledavamo njihove zemlje uredjeno ceste i
bogate kuće ali sve to ne može u nama pobuditi poštovanje
prema Nijemcima Naš prezir prema njima je već davno zau
zeo mjesto nježnog osjećaja On je postao dio naše svijesti
Ne marširamo mi samo po zemlji neprijatelja kojeg mrzimo mi
marširamo po zemlji onih koji su u nama pobudili hladnoću i
žestoko preziranje
Zašto Nijemce preziremo? Možda zato što smo pod utica- -
jem njihove idiotske rasne teorije? Možda zato što mislimo da
je naša krv plemenitija i naše ponašanje bez kritike? Ili možda
zato da smo opijeni pobjedom i možda smo nepodnosivi? Ne!
Naši narodi nisu takovi Doduše crna ovca se može naći u
svakoj obitelji bilo je i još uvjek ima uobraženih pojedinaca
i medju nama ali mi njih ismjehavamo Mi no vjerujemo da
na svijetu ima "boljo" i "lošije" krvi Naša zemlja je naseljena
narodom raznih jezika ali nitko nebi bio tako glup i podizao
pitanje koja krv je bolja bjeloruska ili armenijanska U ne-kojim
zemljama filozofi i senatori raspravljaju da je jedna
rasa bolja od druge U našoj zemlji samo par nepopravljivih
idiota moglo bi takove stvari raspravljati
Rusi se ponose sa kulturom svih naroda u Sovjetskoj zem-lji
Sam Dostojevskv je opetovano istakao da riznica ruske
kulture najbolje odrazuje njezinu veličinu Nikada nije bilo
takvih vremena u našoj historiji da bi bila potamnjena narod-nim
neznanjem Uvjek smo dragovoljno priznavali postignuća
drugih i učili se od drugih
Mi smo začudili svijet ne samo našom hrabrošću i sna-gom
nego i našim institucijama Vrijeme je da se reče da su
pobjede Crvene Armije pobjede sovjetskog sistema jer su
tankovi na drugoj strani Odera proizvedeni u uralskim podu-zećima
a uralska poduzeća su plod Oktobarske Revolucije Ni
biografija Zukova Rokosovskog ili Černjakovskog se ne može
odijeliti od ogromnog socijalnog napredka naše nove demo-kracije
Sto smo jači tim nam je lakše priznati zasluge drugih
Nismo mi zavidni niti ljubomorni Ne vesele nas samo zasluge
generala Pattona i Montgomery-- a nego nas vesele zasluge i
djela svih naših saveznika velikih i malih Nismo mi opijeni
pobjedama ali kad se svraćamo na činjenicu da su naši naro-di
spasili Europu i cijeli svijet od fašizma ne govorimo mi to
radi toga što želimo lovorike nego nećemo ni trnja ne govori-mo
mi tako radi toga što smo željni časti nego što krv koja
ha prolila traži da ju se poštiva
Govoreći o ulozi koju smo vršili za poraz fašizma mi ho-ćemo
da se očuva mir našoj djeci da se spriječi ponovna ne-sie- ća narodu Naše stanovište prema narodima je stanovište
poštovanja: znamo mi da oni imaju manjkavosti kao što ih i
mi imamo Drugi narodi imaju mnogo što šta za naučiti od
na naučimo i mi nešto od njih Pod suncom ima mjesta za
svakoga Kad mrzimo Nijemce nije to radi toga što su oni
stranci Mi mrzimo Nijemce radi njihovih djekt radi njihovih
misli i sentimenta i radi njihovih čirova koji su izobličili Nje-mačku
u očima čovječanstva
Mi mrzimo Nijemce radi njihove gluposti Zašto su si utva-rali
da su superiorniji od drugih? Zar je bilo za to ikakvog raz-loga?
Nije! Bilo je vremena kada u oni bili bolji od njihovih
susjeda u jednim pogledima a u drugima su bili gori Ali od
kada su izumili ideju da su oni u svačemu bolji od drugih
postali su gori nego svi drugi Jedna glupa i duševno nezna-čajn- a
Nijemioa derala se na rusku studenticu iz Harkova Za-što?
Zato što ruska djevojka nije poznavala njemačke običaje
Kako onda nebi mrzio ovako glupu ništariju? Pred stotinu i
pedeset godina francuska konvencija podijelila je njemačkom
pjesniku Schilleru počasnu titulu "Gradjanin svijeta" Cak i u
onim danima narod je razumijevao da je svijet veći od jedne
države Kroz cijelo devetnaesto stoljeće napredne ideje bile su
udahnute idealom bratstva medju narodima To je bio duh
Marksa Cernješevskog Hema Huga i Turgeneva
(Nastavit će se)
gllllllll Illlllllllllllllllllltlllllllllllltllliiillllllllll"l:lll1lllllllllllllll'
j WASHINGTON TAXI
Hastina St and Dunlevy Ave — Vancouver BC =
= Phone: Hustings — 4100 — Hasting §
§ Vaš itari jj-rij-atelj
JIMMY
mumutiiumimiiuiHiimmiuumumiuimimuiunnimunnmiimiiiii
JOS JEDNA POBJEDA ORGANIZIRANIH
Sudburv Ont — Unija radni-ka
ovdašnje nikelne industrije
potpisala je novi ugovor sa Inter-national
Nickel kompanijom
Ugovor je potpisan na Prvi Maja
na dan kojeg medjunarodni rad-nički
pokret slavi kao svoj najve-ći
praznik Ovime je Prvom Maju
dodano još jedno postignuće rad-ničkih
pobjeda koje je u svojoj
historiji radnički pokret izvoje
vao
Od naročitog je značaja za sve
progresivne sile radnike napose
Ito je upravo na Prvog Maja kad
slavimo neizbježivi poraz fašizma
i dolazak nove ere bolje buduć-nosti
ovaj veliki monopol koji
proizvodi 90 po sto nikla i bakra
u svjetskoj proizvodnji morao
potpisati ugovor sa International
Mine Mili and Smelter Workers
unijom koja se toliko trsila i ak-tivno
podupirala ovaj narodni rat
International Mine Mili and
Smelter Vforkers unija predvo-djen- a
po predsjedniku Reid Ro-binso- nu
izradila je konkretni
program za poslijeratnu proiz-vodnju
— program koji se zasni-va
na odlukama Atlantskog čar-tera
i Teherana i koji predvidja
sve potrebe u nastavljanju pro-izvodnje
za domaće i svjetsko tr- -
žište u posljeratnim vremenima
Govoreći o predratnim zapre-kama
u medjunarodnim tržiitima
predsjednik INCO Robert C
Stanlev je na sjednici dioničara
na 25 aprila u Toronto medju
ostalim naglasio: "Vjerujem da
će se poslije ovoga rata kroz su-radnju
sa narodnim vladama od-straniti
sve moguće zapreke kon-trole
i ograničenja za trgovinu
jer nema ikakvog opravdanja da
postoje"
Mr Stanlev je takodjer rekao
da su svi radnici kod njihove
kompanije u Kanadi i Sjedinjenim
Državama "obuhvaćeni formalnim
kolektivnim ugovorom njihove
radničke unije" Tomu još nado-daj- e:
"Iskustvo je pokazalo da
se rad pod raznim ugovorima sa
ovom unijom razvijao na opće za-dovoljstvo"
No ipak kompanija čiji je
predsjednik Mr Stanlev nije još
pronašla za shodno da prihvati
klauzulu za potpunu sigurnost uni-je
i njezinih radnika Sistem pla-ćanja
unijske članarine promje-nje- n
je sa obavezatnog uplaćiva-nja
članarine putem oduzimanja
od čeka na kompanijskom uredu
na neobavezatni sistem tj svaki
član može platiti članarinu gdje
U
Port Arthur Ont — Kako nam
je već svima skupa poznato da
imamo kampanju za novo član-stvo
u Savez Kanadskih Hrvata
stoga ovdje hoću da vam u kratko
kažem o našern radu u istoj to
jest o radu nas fena Kampanja
kod nas ide dobro Mi smo imali
kvotu za 7 novih članica i kad
smo imali sjednicu o raspodjeli
rada u kampanji mi smo se dvije
poduzele za rad na regrutiranju
žena u naš Savez Odmah smo
se bacile na rad i sa malo poteš-koća
premašile našu kvotu i da-nas
već imamo 11 novih članica
Sa radom još nismo dokončale 1
nadamo se da ćemo do kraja kam-panje
ako ne više polučiti ono
našu kvotu poduplati
Ovaj naš lijepi uspjeh nas je
obradovao pa smo odlučile da
održimo i jedan sastanak žena
kojeg smo upriličile u kući naše
dobre familije Grge i Kedy Ure-mov- ić
na 29 aprila u večer Na
taj sastanak pozvane su sve na-še
stare i nove članice i ostale na-še
prijateljice da se zajednički
sastanemo razgovorimo i malo
proveselimo Lijepi broj žena i
naših mladih djevojaka našao se
tu večer na okupu Takodjer smo
medju sobom imale i našeg druga
Marka Hećimovića (Poldu) koji
nam je u kratko progovorio o na-šem
budućem radu i našoj siroti-nji
u starom kraju U svom ob-jašnjenju
drug Marko je rekao
kako I ml ovdje možemo slijediti
stopama naših sestara u domovi-ni
koje u današnjoj velikoj bor-bi
za slobodu i bolju budućnost
našeg naroda i nisu
ni najmanje izaostale od svojih
drugova te da se i mi ovdje na-stojimo
sve organizirati da bi
mogle što bolje i složnije raditi
za bolju budućnost svih nas Mar-ko
nas je svojim govorom ohrab
hoće kada hoće samo ne u kom-panijskom
uredu ili na kompanij-skom
zemljištu — kako se to pri-je
u ugovoru tražilo
Učinjeni su znatni ispravci u
proceduri kod riješavanja poje-dinih
pitanja znatni ispravci su
takodjer učinjeni i u odnosu pre-ma
plaći pa se u nekojim sluča-jevima
i plaća Ispravila
stewarda (radničkih
povjerenika) je povećano sa jed-nog
na 50 radnika kako je ranije
bilo na jednoga na svakih 40
radnika
Unija je održala nekoliko član-skih
sjednica na kojim je prego-varački
odbor podnijeo Izvještaj Pomozimo naše
RAD ČLANICA SAVEZA U DOBIVANJU NOVOG
ČLANSTVA PORT ARTHURD
čovječanstva
Pred-stavništvo
Wlndsor Ont — Prateći pomno
pisanje naše štampe Iz stare domo
vine često puta smo naišli na isti
canje narodn'h heroja koji su se
istakli u boi bi naših naroda za
čast pravicu i slobodu Jedan od
takovih narodnih Junaka je Tomo
Strižić rodom iz ubavog primor-skog
sela Bribir Po zanimanju
krojač taj naš mladi zemljak je
smjesta po okupaciji Hrvatskog
Primorja od strane talijanske sol-dateske
mobilizirao svoje sumje-štane
odveo ih u šumu i predvodio
u borbi za oslobodjenje rodnog
TOMO STRIŽIĆ
vodja bribirskih partizana
mjesta i domovine Starokrajska
štampa nedavno piše: "Partizanski
odred pod zapovjedništvom neu-strašen- og
vodje primorskih Parti-zana
Tome Strižića odbio je upor-ne
navale neprijateljskih jedinica
na brdo Vlševica Njegov odred je
nadmoćnijem neprijatelju pružio
izdašni otpor usprkos činjenice što
rio i naveo na ugodan razgovor
i veselo raspoloženje tako da
nam je i na tom sastanku pri-stupilo
novih članica Zatim nam
Marko reče da nas neće više mu-čiti
svojim govorom jer "djevoj-ke"
čekaju sa kavom da se nebi
ohladila
Poslije toga smo se lijepo za-bavljale
uz toplu kavu l zakusku
raznih domaćih kolača t sastanak
se pretvorio u pravo veselje gdje
smo sve zajednički pjevale I za-bavljale
se do kasno u noći Naše
žene Port Arthura i Fort Willi-am- a
su uvidjele potrebu zajed-ničkog
organiziranog rada zato su
se rado odazvale 1 u ovako lijepom
broju pristupaju u našu organi-zaciju
Mi ćemo našim radom na orga-niziranju
žena i dalje nastaviti
zato ja apeliram na sve naše ses-tre
koje još nisu naše članice ne-ka
nam se pridruže i neka stupa-ju
u organizaciju Savez Kanad-skih
Hrvata gdje ćemo zajednič-ki
sa našim drugovima muškarci-ma
raditi na podizanju našeg
znanja i razumijevanja društve-nog
života u naprednom duhu
koji teži za boljim životom sve-ga
naroda a napose nas radnika
te zajedno sa svim našim iseljeni-cima
uz potporu ostalog naroda
Kanade raditi za što veću pomoć
našoj braći i sestrama u staroj do-movini
da bi čim brže zacijelili
rane zadobivene u oslobodilačkom
ratu i izgradili novi slobodni ži-vot
za kojeg su mnogo žrtava dali
1 svoje krvi prolili
Drugarice stupajte u Savez
Kanadskih Hrvata da zajednički
radimo i naše znanje podižemo
da budemo dostojne naših majki
i cestara n staroj domovini
Vera Marohnlć
tajnica kampanje
RADNIKA
o rezultatima pregovora Raspra-ve
na sjednicama bile su vrlo na-pete
jer su nekoji radnici bili
nezadovoljni sa ekonomskim po-stignućima
Pa i CCF-ov-ci pred-vodje- ni
po Jimmy Kidd predsjed-niku
CCF komiteta za zapadni
Nipissing izborni okrug pokuša-vali
su omalovažiti i poraziti
preporuke odbora Većina radni-ka
uključiv i nekoje istaknutije
CCF-ovc- e odbili su ovu protu-unjsk- u
taktiku političkog vodstva
CCP i odglasali sa tri protiv je-dan
za novi ugovor
Prvi Maj ove godine ima novi
značaj za radnike u Sudburv i
Port Colborne
Chas McClure
su na raspolaganju imali samo dva
mitraljeza tek nekoliko pušaka i
1C hiljada metaka "
Naš Tome se je od tada niz puta
istakao u borbi protiv neprijatelja
domaćeg i tudjeg pa nije stoga
čudo da se je uslijed svojih juna-čkih
podviga njegov glas pronio
diljem Jugoslavije
Piscu ovih redaka je Tomo Stri-žić
poznat iz djetinjstva Sa njime
sam se ponovno sastao 1933 god
kad sam posjetio naš Bribir Tome
je rodjen u selu Kičeri Bribir Star
je 39 godina dočim slika koju ov-dje
prilažemo je snimana još 1935
godine Naš Tome je sin običnog
primorskog radnika-težak- a Po
svršetku pučke Škole siromašni ro-ditelji
daju ga u zanat Pošao je u
Slavonsku Požegu na izučavanje
krojačkog zanata Tu je po prvi
puta u svom mladom životu osje-tio
nepravdu i izrabljivanje kao
najamni radnik pa su mu već ta-da
usadjene borbene klice protiv
nepravde i nasilja Po svršetku
obuke vraća se u rodni kraj te na-skoro
otvara krojačku radnju
Tomo Strižić se je u rodnom
mjestu probijao kroz život kao što
je to slučaj sa svim zanatlijama
u siromašnim krajevima Družio se
sa očeličenim anti-fašistim- a a na-ročito
sa Stjepanom Brozičevićem
(Kotorcem) koji je kasnije po na-rodu
izabran za bribirskog grado-načelnika
a po dolasku talijanskih
fašista u naše krajeve je zločina-čki
umoren Narod priča da su mu
Mussolinijevi razbojnici na trgu
javno odsjekli glavu Tome se je
takodjer tijesno družio sa Josipom
Kalafatovićem (Malicijun) čiji
brat Milan kao i brat Stepana
Brozičevića se je nalazio nekoliko
godina u španlji kad su borbeni
anti-fašis- ti sviju zemalja priskočili
u pomoć narodu Spanlje da se ob-rani
od najezde medjunarodnog fa-šizma
Smjesta nakon zločinačkog
umorstva borbenog bribirskog na-čelnika
Josipa Brozičevića Tome
Strižić okuplja svoju četu partiza-na
još rano u 1941 godini i vodi ju
u borbu protiv vanjskog i domaćeg
neprijatelja Mi Bribirci sa naro-čitim
ponosom pozdravljamo juna
čke podvige bribirskih boraca na
čelu sa Tomom Strižlćem jer su
oni pošli stopama naših otaca i dje-dova
Bribirci su uvjek ljubili slo-bodu
svoj dom i svoju domovinu
Još za vrijeme vladavine zloglas
ne Madjarske kada su Madjari u
1867 godini pokušali naše Primor-je
priključiti Madjarskoj dižu se
na ustanak Bribirci Plan Madjara
je bio da Hrvatsko Primorje sve
od Rijeke do Karlobaga priključe
Madjarskoj Bribirci se pod vod-stvom
Antonića i braće Brozičevića
dižu na noge i sukobe se sa Ma-djari- ma
u Kraljevici Naš narod je
već u tadanje vrijeme znao braniti
slobodu svoje rodne grude svog
kršnog ali ubavog Primorja Tome
Strižić i njegovi sljedbenici idu u
stupu sa našim predjima ponosno
noseći barjak slobode kroz šumu
Viševicu Ravno Maševo Crni
Vrh
Vijesti koje dolaze iz Bribira go-vore
da je od nešto blizu tri hi-ljade
pučanstva Bribira u borbama
za slobodu palo oko dvije stotine
naše dične omladine Naša omladi-na
proljevala je krv i prosipala
kosti po primorskim krševima ka-ko
bi živjela sloboda kako bi živ-jeli
slobodni i ujedinjeni narodi
Jugoslavije kako bi živjelo Globo- -
Pretplatnice obnovi
pretplatu na
vrijeme
Dva mlada partizana braća Mate
se nalazi u Gravinl bolnici — Itali
SSSR na avijatički kurs Obad bribirske heroje
doljubeće čovječanstvo
Ml Bribirci u ovim dalekim zem-ljama
mi koji još do sada imamo
svega na pretek niti nam je poz-nata
bijeda ni ugnjetavanje mo-ramo
se odazvati pozivu naše om-ladine
Ona je dala svoje mlade ži-vote
kako bismo ml mogli živjeti
kao slobodni ljudi Naša omladina
ima pravo od nas tražiti da ju sve-strano
pomognemo moralno i ma-terijalno
da joj omogućimo boj za
slobodu privesti kraju i da narodi-ma
demokratske i federativne Ju-goslavije
pomognemo obnoviti zem
Kandidate smo postavili sad
treba da ih izaberemo
Windsor Ont — Radništvu
Windsora je poznato da se u idu-ćem
mjesecu (junu) imaju oba-viti
provincijalni i dominionski
izbori koji će da riješe kojim pu-tem
će poći naša zemlja 1 kakovu
ćemo vladu imati za idućih pet
godina hoće li Kanada ići putem
crnih tridesetih godina ili putem
posljeratnog blagostanja i napret-ka
u zemlji i suradnje sa vanj-skim
naprednim i miroljubivim
svijetom po principima Teherana
i Jalte Pretstavnici gladnih i bes-posleničk-ih
tridesetih godina oku-pljeni
su u torijevskoj konzerva-tivnoj
partiji koja će i ovoga pu-ta
nastojati svim silama i sred-stvima
se služiti da ugrabi vlast
i zajaši na ledja radnog naroda
da osujeti napredak i blagosta-nje
naroda ove zemlje da osujeti
pomoć opustošenim zemljama 1
opljačkanim narodima u ovom ra-tu
Svi konzervativni elementi
sporazumaši izolacionisti i šovi-nisti
će se okupiti na njihovu
platformu
Predstavnici uspješnog svršetka
rata izvojštenja mira poslije
ratnog blagostanja i uposlenja za
sav narod ove zemlje Jesu pro-gresivne
sile koje stoje za radnič-ko-liberal- nu
koalicionu vladu sa-stavljenu
od iskrenih i poštenih
prestavnika svih narodnih usta-nova
I partija koji istinski žele
dobrobit i napredak kanadskog
naroda U danom momentu samo
takav parlamenat i takova vlada
sastavljena od svih progresivnih
elemenata u narodu može osigu-rati
napredak i samo na taj na-čin
se može pobijediti skrajnja
reakcija
Mi smo u Vindsoru počeli do-bro
u suglasju sa Liberalnom
Partijom i Radničko Progresiv-nom
Partijom tri najveća lokala
unije automobilskih radnika UA-W-CI- O
ovoga mjesta na zajed-ničkom
sastanku postavili su svo-je
prestavnike za izborni natječaj
u provincijalni pralamenat To
jest postavljena su tri kandidata
na listi UAW-Lab- or za koje sa-da
treba svim silama raditi da u
stvari budu izabrani Sve što je
pošteno i što želi boljitak narodu
treba se okupili i raditi sim si-lama
za Izbor jedinstvenih rad-ničkih
kandidata: ALEX PA-REN- T
predsjednika unijokog lo-kala
193 UAV GEORGE UURT
A pokrajinskog direktora iste
unije i A J REAUME poznatog
prijatelja organiziranog radništva
I sadašnjeg načelnika grada
Windora
Početak je dobar ali kako re-koh
trebat će tvrdog rada da se
zamisao provede u život izborom
rečenih kandidata u parlamenat
na 4 juna Nesmijemo podcijeniti
oportunizam i cjepačku ulogu
CCP partije koja se je najbolje
ispoljila prilikom nominacije ovih
ljudi na ujedinjenoj radničkoj lis-ti
kad je vodjena svojom usko
i Slavko Balenović Mate (lijevo)
ja dok je Slavko (desno) ottfao u
vojica su Iz Pazarišta
lju zaliječiti dobivene rane i po-dići
životni standart jiaših naroda
na razinu svih drugih slobodnih i
kulturnih ljudi Segnimo duboko u
naše džepove i šaljimo im više ne-go
možemo odvojiti od svakodnev-nih
potreba Saljimo im našu po-moć
danas — neposredno jer sva-ko
otezanje sa slanjem pomoći
znači dopustiti da još nekoliko
mladih života umre prije vreme-na
Svaka kap joda 1 svaki kinin
danas znači mnogo više nego hi-ljadu
dolara sutra
Srećko Tona
grudnom partijskom politikom
pokušala da omete postavljanje
ovih radničkih i narodnih ljudi i
htjela da naturi svoje partijske
kandidate i tako pocjepa ujedinje-ne
radničke i narodne redove
Izmedju naprednih ujedinjenih
radničko - narodnih redova i CCP
0%'dje danas postoji veća nape-tost
nego ikada u prošlosti
Štoviše svi reakcionarniji ele-menti
u radničkim redovima da-nas
se okupljaju i priključuju
propagandi CCF koja ide zatim
da unese zabunu i pocijepa ujedi-njene
radničke redove
Medjutim poraz kojeg je CCF
partija pretrpjela u ovdašnjem
tred-unijsko- m pokretu omogućava
naprednim narodnim silama uz
dobar rad da u stvari izaberu
svoje istinske predstavnike u pro-vincijalni
parlamenat pa CCF i
svi njeni prirepci neka urliču ko-liko
hoće Svatko već treba da
zna da CCF partija nije nikada
istinski prestavljala interese rad-nog
naroda a danas pogotovo ne
Cilj CCF jest da tred-unijs- kl po-kret
upregne pod svoja partijska
kola i da se na taj način dočepa
uprave u zemlji bez da i približ-no
vodi računa što kanadski narod
u danom vremenu potrebuje i že-li
da ima U stvari sav rad i poli-tika
CCF partije pomaže torijev-skoj
konzervativnoj partiji da
uslijed njene cjepačke politike u
progresi nim narodnim redovima
torljetcl uspiju ugrabiti lat u
zemlji
(Poslije kako je ovaj članak po
našem dopisniku napisan CCF je u
Vindsoru postavila svoje kandida-te
nasuprot ujedinjenih radničkih
kandidata Stoga se radnici Wind-šor- a
trebaju postarati da pobjede
i torijevce i CCF-ovc- e u dotičnim
izbornim kotarima — Ur)
Radi toga danas se postavlja
pitanje pred svakog muškarca 1
ženu: hoćeš li koaliciju a svim
naprednim silama u narodu bez
obzira na političku ili Ktalc&ku
opredjeljenost za napredak I bo
lju budućnost Ili ćeš u koaliciju
sa natražnjacima na čelu sa tori-jevsko- m
konzervativnom parti
jom za nazadak i povratak u
gladne i besposleničke tridesete
godine Drugog izlaza nema
Zato četvrti i jedanaesti juna
odlučiti će sudbinu kotiko provin-cije
Ontario toliko i čitave Kana-de
A da bi se osiguralo da Ka-nada
podje putem progresa i na-pretka
do tog vremena svi na
noge Treba raditi svim silama 1
sredstvima za izbor ljudi koje
smo kandidirali i koji su se isjas-nil- i
za liberalno-radničk- u koalici-ju
treba uvjeriti svakog svog
susjeda prijatelja i znanca u is-pravnost
i neophodnu nužnost li-beral
no-radnič- ke koalicije i izbor
ljudi koji su spremni da ostvar
takovu vladu
S Iv