Jedinstvo, May 19, 1961

              i[
Gosp. predsjednlce, nemojte da napadnete Kubu!
Kanadski kongres inira uputio je putem vlade. nedyevu doktrinu" koja, pod maskom zaus-tavljanj- a tervenciju pod nikojim okolnoslima".
novina otvoreno pismo americkom preds-jednik- u Mi nemozemo odobriti aprilsku invaziju komunizma, prijeti mijesanjem u Mi Vas pozivamo da ponovite ovo obeca-nj- e
Kennedy, prilikom njegova dolaska Kube organiziranu i naoruzanu po americ-ko- j unutrasnju organizaciju i vanjske poslove za vrijeme svoga boravka u Kanadi i da
u Kanadu. Pismo glasi: obavjestajnoj sluzbi (U.S. Central Intel-ligence
suverenih drzava ove hemisfere — Kanade uputitc svoje sluzbenike da se po njemu ra-vnaj- u.
Dragi gospodine predsjednicc: Service), sto je priznao i drzavni se-kret- ar isto toliko koliko Kube i ostalih zemalja La-tins- ke
Dugotrajno prijateljstvo izmedju nasih Dean Rusk 1. maja. Vase uzimanje Amerike. Mi zahtjevamo razoruzanje i mogucnost
dvaju naroda izaziva u nama nadu da cete, odgovomosti na sebe nije dovoljno. Ova lu-do- st Mir ce biti ocuvan samo neintervenci-jom- , za mirno zivljenje u miroljubivoj koegzisten-cij- i
za vrijeme boravka u Kanadi, upoznati kako protiv Kube ugrozila je svjelski mir. sto ste Vi obecali 12. aprila kad ste re-kl- i: sa Kubom i svakom drugom zemljom.
Kanad jani gledaju na nekoje stavove Vase Mi necemo nikad prihvatit novu "Kcn- - "Americke oruzane sile nece izvrsiti in- - Kanadski konjrrcs mira
Tridcseta godina izlahnja
hlazi svakog utorka i pctka
анмшамиииш1вмишввввнн
VOL. XIII. No. 37 (1131) TORONTO, FRIDAY, MAY 19, 1961
Kennedyevi zahtjevi Kanadi
Dosad so zna neSto o tome Sto je Kennedy prilikom
boravka u Ottawi rekao premijeru Diefenbakeru, odno-sn- o
Sto on trazi od Kanade, ali vrlo malo o tome sto je
Diefenbaker rekao Kennedyu.
U svom govoru u parlamentu Kennedy je Kanadi
postavio tri zahtjeva :
1) Da pristupi Organizaciji americkih dr2ava i po-mogne
ameridkom imperijalizmu odrzati njegovo gos-podst- vo
nad narodima Latinske Amerike koji nastoje
da razbiju ropske okove. Prva na listi je Kuba. Ako Ka-na- da
podje na taj korak, ona ce i sama pasti u vecu,
zavisnost od Sjedinjenih Drzava.
2) Da ucini jos vede napore na polju naoruzavanja.
Kennedy je kazao da treba povecati konvencijalno i nu-klear- no
naoruzanje. Rekao je da ce to traziti i od ostalih
zemalja Atlantskog pakta. Najavio je stvaranje pomor-sk- e
raketno-nuklearn- e sile. Ovo znadi da Kanada treba
da primi nuklcarno oruSje.
3) Da Kanada doprinese vise za pomoc nerazvije-ni-m
zemljama, i to kroz oiganizaciju koju kontrolisu
Sjedinjene Drzave i sluZe kao sredstvo za gospodstvo
nad drugim narodima (Organization for Economic Co-operative
Development and the Development Assitance
Group).
U svom govoru Kennedy je priznao da se americki
imperijalizam nalazi u tcSkoj situaciji. Svugdje mu sla-b- o
ide. Pogledajte na jug hemisfere, rekao je Kennedy,
poglcdajte na sjever, pogledajte u Aziju, Afriku i Bliski
Istok — naSa stvar svugdje slabo stoji. Moraju se podu-zima- ti
izvanredni koraci.
Njegova ocjena situacije je tadna. Na sve strane
narodi se bune, traic hljeba i slobode. I narodito se
bune oni narodi koji su osjetili "dobrodinstvo" amerid-ko- g
imperijalizma. Samo jedan dan prijc njegova govo-r- a
izbila je pobuna u Juznoj Koreji. Tamo su Sjedinjene
Drzave posljednjih godina sasule preko 3 milijarde
dolara "pomoci", ali bijeda naroda u toj zcmlji je veca
nego ikad ranije, kaze kanadski novinar Nossal. Korej-sk- i
narod to vise node da trpi — to je pozadina vojnog
puda. Ali Kennedy hocc da nastavi istu politiku. I on
traii da mu Kanada u tome pomogne, da pomogne jo§
vi§e nego je pomagala do danas. On to tra2i u ime "do-bro- g
susjedstva", u ime "prijateljstva i savcznistva" i u
ime nckakvih zajednidkih "idela" slobode.
Gosp. Kennedy sigurno i no pomislja da je i kana-dsko- m
narodu dozlogrdilo takvo "prijateljstvo" i "save-zniStv- o'
sa Sjcdinjenim Drzavama, da mu je dosadilo
vuci kola ameridkog imperijalizma. Svakako da u ovoj
zcmlji ima onih koji hocc da se nastavi tim putem, koji
prihvacaju novu 'Kenncdyevu doktrinu', ali mnogi nece,
nego traie da Kanada stane na vlastite noge i da provo-d- i
samostalnu politiku, onako kako je to u njezinu in-tere- su
na prvom mjestu, zatim u interesu dovjedanstva
opcenito, a ne da Cini samo ono Sto hoce americka vla-d- a
i ameridkc korporacije, i da sluzi kao sredstvo za
provodjenje njihovih planova.
Gosp. Kennedy je govorio o potrebi da se izmjeni
tok svjctskih dogadjaja. Da, to je potrebno. Situacija je
dosta ozbiljna i eksplozivna. Razvoj treba okrenuti u
pravcu mira i miroljubive koegzistencije. Ali mjere koje
predlaie gosp. Kennedy nece dovesti do toga cilja —
one de jo§ vise pogorsati medjunarodnu situaciju i poja-da- ti
opasnost nuklearnog rata.
Govori se da Kennedy ozbiljno namjerava sastati
sovjetskog premijera Hrusdova. Prcma nepotvrdjenim
vijestima, sastanak bi se trebao odrlati podctkom mjese-c-a
juna, odmah poslije Kennedyeva posjeta Francuskoj.
To mu je pametno, najpametniji korak kojega je podu-ze- o
od kad je doSao na vlast. Ali on je u suprotnosti sa
svim drugim Sto govori i radi.
Kanada treba poduprijeti svaki korak ameridkog
predsjednika koji vodi poboljSavanju medjunarodne
situacije, koji uklanja opasnost rata, ali nijedan korak
koji vodi u suprotnom pravcu.
iclimo cvrsto prijateljstvo sa americkim
narodom, kaze sovjetski knjizevnik
Moskva. — Krajem majajetskoj stampi posvecena ve-na
Krimu treba da dodje do lika paznja. Knjizevnik A.
susreta izmedju predstavni- - Kornejduk, predsjednik gru- -
ka sovjetske i ameridkc jav-nos- ti.
Slidan sastanak je vec
odrzan u Dortmundskom ko-ledi- u,
u ameridkoj driavi
New Hampshire.
Ovom sastanku je u sov--
' ™ jt& ¥- - вмд
pe predstavnika sovjetske
javnosti, iznio je u jednom
razgovoru, da su rezultati
prvog susreta primljeni u
Sovjetskom Savezu sa zado-(Nastav- ak
na str. --I)
гигШј
Trka u naoruzanju vodi u kaiastrofu
upozorova kanadski pokret mira
U ponedjeljak 15. maja,
jedan dan prije dolaska a-meri6- kog
predsjednika, Ot-taw- u
je posjetilo oko stoti-n- u
clanova i pristalica Ka-nadsk- og
kongresa mira. Bi-l- o
ih je iz Vancouvera, Port
Arthura, Montreala, Toron-ta- ,
Hamiltona, Windsora,
Londona, Niagara Falls i
St. Chatarines.
U svojoj predstavel vladi
i 61anovima parlamenta oni
su upozorili na opasnost nu
Najveci kanadski dnevni list poziva svoje
da potpisu peticij'H za zabranu nuklearnog oruzja
"Toronto Daily Star" je poz-va- o
svoje citaoce da potpilu
peticiju protiv nuklearnog na-oruJava- nja Kanade. Ovo je
najveci dnevni list u zemlji.
Peticiju protiv nuklearnog
naoruzavanja pokrenuo je Ka-nadski
komitet za kontrolu ra-dijac- ije, kome na celu stoji
grupa uglednih Kanadjana.
U uvodnom 61anku pod nas-lovo- m "Petition Against Nuc-lear
Arms" "Star" kaze da ova
peticija "zasluzuje potpcru svih
onih Kanadjana koji 2ele da
njihova zemlja igra vodecu
ulogu za mir".
Istiduci da kanadska vlada
razmatra pitanje nuklearnog
naoruianja, "Star" piie: "Ako
Kanada primi nukleamo oruz-j- e
bilo koje vrste, za bllo koju
svrhu, njoj ce biti teSko ici na
svjetska vijecanja i govoriti
protiv proSirenja takvog oruzja.
To bi bilo hcemjerno i smjelno
"A prosirenju ovog orufja
Deklaracija laoske vlade
Zeneva. — Konferencija o
Iiosu je копабпо pocela ra-do- m, ali prvi govori su po-kaz- ali veliko razmimoilaie-nje- .
Predsjednik zakonitc
laoske vlade Suvana Fuma
objavio je deklaraciju o sta-novis- tu
svoje vlade. U dek-larac- iji
se ka2c da u sadas-nji- m
uslovima, vlada, Patet
Lao (narodnooslobodilacki
pokret) i sve ostale patriot-sk- e
snage treba da ujedine
napore u borbi za usposta-vljanj- e
miroljubive, neutra-ln- e
i nezavisne laoske dtia-v- e.
Prema miSljenju premije
в%з.
PRICE 8c PER COPY
Prcdstavka vladi i parlamentu
klearnog rata. Trka u naoru-zanju
moze da zavrsi kata-strofaln- o.
Oni su istakli da je potre-bno
da kanadska vlada iz
temelja izmjeni svoju poli-tiku.
"Komunizam se ne mo-z- e
suzbiti ratom, hladnim
ili vrucim", receno je u do-kumen- tu.
Tko hoce da suz-bij- a
komunizam, mora na-rodu
pokazati da je bolji od
komunista.
Istaknuto je da je obrana
citaoce
na drzave koje ga ne posjedu-J- u
treba se usprotivitl svim si-la- ma.
U koliko veci broj zema-lja
koje ga posjeduju, utoliko
teze ce biti postici sporazum
o razoruzanju i u toliko veca
opasnost da ce svaki rat pos-ta- ti
nukleami rat."
"Star" kaze da се u slu£a-j- u
nuklearnog rata Kanada bi-ti
uniiStena. Njezin cilj treba
biti sprecavanje takve katas-trof- e.
List istice da peticiju protiv
nuklearnog naoruzanja podu-pir- u
mnoqi ugledni Kanadjani.
To jo ozbiljan korak koji treba
osigurati da "naia zemlja ima
odrijeJene гике u radu za mir".
"Star" poziva svoje "citaoce
koji dijele ovu teinju da pot-pii- u
peticiju kad im se podne-se-"
Uz to napommje da se ko-pij- e
peticije mogu dobiti kod
Komiteta za kontrolu radijaci-)e- ,
aja je adresa 329 Bloor
Street West, Toronto 5, Onta-n- o (telefon WA 2-- 8251)
ra Suvana Fume, treba ost-var- iti
Sest zadataka: prvo,
prekinuti neprijateljstva i
uspostaviti mir, drugo obra-zova- ti
koalicionu vladu na
osnovu postojece neutralne
vlade sa ибебсет predstav-nika
Patet Lao, drugih pat-riotsk- ih
grupa i Savanakata
(vlada u Vijentijanu), pod
uslovom da sve ove grupe
prihvate politiku, sadaSnje
neutralne vlade. Trede, da
se u zemlji uspostave demo-krats- ki
reiim i izborni za-ko- n
iz 1957. godine i odrie
parlamentarni izbori. Cetvr--
Jedna tadka u predloienom programu Nove parti-j- e
tra2i da sve politidke partije i kandidati u izborima
objave svoje financijske priloge (imena onih koji su pri-Io2i- li
i koliko). Bila bi i ogranidena svota koju partije
i pojedini kandidati mogu potroSiti u izbornoj kampanji.
Po misljenju predlagada ovo bi osiguralo integritet
parlamenta odnosno sprijedilo potkupljivanje njegovih
dlanova po korporacijama i bogataiima.
0 potrebi ovih mjera govore i otkrida o politidkoj
od nuklearno-raketno- g oruz-ja
nemoguca. Takozvana
"civilna obrana" je samo
"kruta obmana" naroda.
Novae koji se trosi na
pripreme za rat bolje ce biti
utrosen na "razvitak privre-d- e
i podizanje zivotnog sta-ndar- da
naroda, kako u Ka-nadi
tako i u ncrazvijenim
zemljama".
Nastavak trke u naoruia-vanj- u
vodi ckonomskom ra-su- lu
i besposlici, dok bi ra-zoruian- je
omogucilo biii
ekonomski razvitak i stvori-l- o
viSe posla.
Izra2ena je zabrinutost
zbog "agresivnog i histerii-no- g
ameriikog stanovista"
prema Kubi. Osim toga
"Kennedyeva doktrina" u-groS- ava
nezavisnost svih
zemalja zapadne hemisfere,
uklju6iv Kanadu.
Kanadski kongres mira
pozdravlja vladinu odluku
da podrzava normalnc od-no- se
sa Kubom, ali ona tre-ba
da odbaci "doktrinu koja
opravdava oruzanu inter-venci- ju
u drugim zemlja-ma".
Kongres jo pozdravio na-pore
ministra vanjskih po-slo- va
Howard Greena za ra-zoruza- nje
i poduprao izjavu
premijera Britanskog ko-monve- lta
da "naS cilj treba
biti uniStcnje sredstva za
vodjenje rata". Trka u nao-ruzavan- ju
mora biti obusta-vljen- a.
to, ujediniti oruSane snage
tri grupacija i obrazovati je-dinstv- enu laosku armiju. O-v- o
bi trebalo ostvariti putem
pregovora izmedju tri gru-pacij- e.
Peto, prihvatiti sva-k- u
inostranu pomoc koja ni-je
vezana za politicke ili vo-j- ne
uslove. Sesto, Kraljevina
Laos nede se prikljuSiti ni-jedn-om
od blokova i nede
dozvoliti da se na njenoj te-rito- riji
obrazuju strane voj-n- e
baze. Laos de uspostaviti
prijateljske i diplomatske o-dn- ose
sa svim zemljama, po- -
Stovat de sve ugovore kojol
Godisnja prclplata:
za Kanadu 6 dolara,
oslalc zemlje 7 dolara
Adrcsa:
479 Queen Street West
Toronto 2-- 7, Ontario
Telefon KM 3-16- 12
govoriti
Valerie Smith iz Calgary, etara 26 godina, izgubila
je posao radi toga sto je govorila istinu o Kubi.
Ova mlada zena je provela dva tjedna u Kubi kao
turiat. Po povratku u Calgary pozvalo ju je neko drus-tv- o da isprica sto je tamo vidila i cula. Ona je to uradila.
Rekla je da je kubanski narod za Fidela Castra jer on
dobro radi za Kubu. O tome je izasao izvjestaj u stam-pi.
Nekoliko dana kasnije ona je otpustena sa posla.
Velerie Smith je bila uposlena kao crtac planova
kod Midwest Surveys Ltd. Upravitelj kompanije je otvo-reno
rekao da ju je otpustio zbog njezina govora o Ku-b- i.
Velerie Smith je izjavila da postoji veza izmedju
njezina otpustanja i velikih americkih kompanija ulja
u Albert!. Naime, Midwest Surveys Litd. uglavnom radi
za te kompanije.
Ovo znaci da Kanadjani ne smiju govoriti istinu o
Kubi (ili ma kojoj drugoj zemlji) radi toga da se ne za-mje- re americkim kompanijama, koje pljackaju njihovu
zemlju na isti nacin kako su ranije pljackale Kubu.
Valerie Smith je izjavila da ona nije i nece izmje
niti misljenje o Kubi radi ovog postupka. Na tome joj
treba cestitati.
Ali ovdje nije u pitanju samo ona i njezin posao.
Ovo se lice svih Kanadjana; u pitanju su i njihova gra-djans- ka
i nacionalna prava.
Sta ce poduzeti federalna vlada da zastiti ta prava?
Koliko vrijedi zakon o pravima kojega je ta vlada
data usvojiti prosle godine?
Francuski komunisti ostro kritizirajii
De GauHsovu politiku
Pariz. — Glavni izvjestaj
na Sesnaestom kongresu Ko-Komunisti-dke
partije Fran-cusk- e
podnio je clan Politi-dko- g
biroa Waldeck-Hoch- ct
(Valdek-Rose- ). On je pod-vrga- o
o§troj kritici vanjsku
politiku De Gaullcovog rc-zim- a,
karakteri§uci je "an-tinacionalno-m".
Iako De
Gaulle kadkad ostavlja
utisak da zeli nacionalnu
i nczavisnu politiku, on se u
bitnim tadkama priklanja
politici Sjedinjenih Dr2ava.
Za ekonomsku, financijs-k- u
i socijalnu politiku fran-cusk- e
vlade, Waldcck-Ro- -
chet smatra da je njezin cilj
povecanje profita krupnog
kapitala, s obzirom na to da
"direktni predstavnici toga
kapitala zauzimlju najva2--
bude potpisao, a narodito
sporazume iz Zeneve, a osta-le
de smatrati neva2edim i u
suprotnosti sa svojom politi-ko- m
neutralnosti.
Pred log za sprecavanje korum-piranj- a
parlamenta
ФЏРШт&гтфтзШР
Zabrcanjeno
korupciji o provinciji Qubec za vrijeme Duplessisova
re2ima, o demu se sada provodi istraga.
CCF-efers- ka grupa u federalnom parlamentu godi-nam- a
je predlagala da se zakonom obaveze politidke
partije i kandidate da otkriju tko ih financira, ali tome su
se uvijek jednodusno usprotivili konzenativci i liberali.
Takav prijedlog de biti usvojenn samo u sludaju da Nova
partija dobije vedinu. Nije potrebno ni govoriti da ce se
korporacije i milijunasi postarati da se to ne dogodi.
nija mjesta u drzavnom apa-rat- u
i da se iza De Gaullc-- a
nalazc vol ike banke i krupni
industrijski trustovi."
Govoredi o nedavnim do-gadjaji-ma
u АШги, Wald-cck-Roch- et
je izjavio da jc
vojni pud predstavljao ozbi-Ijn- u
opasnost zato Sto je da-паб- пја
vlast dozvolila da se
zavjera organizuje. FaSisti-dk- a
opasnost nije proisticala
iz snage zavjercnika vec,
prije svega, iz blagonaklo-nos- ti
vlasti. On je optuSio
De Gaulle-- a da je 7. aprila
torpedirao konferenciju sa
predstavnicima al2irsTog na-rodnooslobodil- adkog
pokre-t- a
u Evijanu. Komunistidka
partija Francuske, rekao je
Waldeck-Roche- t, sa zadovo-Ijstvo- m
prihvaca dinjenicu
da ce 20. maja podeti fran-cusko-al2ir- ski
pregovori, ali
da smatra da pregovori ne
znade da je mir ved postig-nu-t.
Na zavrSetku kongresa
Moris Torez je rekao da je
De Gaulle-o- v reJim "'ustvari
lidna diktatura". On je kri-tizir- ao
zloupotrebu vlasti i
guSenje demokracije. Spo-menuv- Si
da je i Hitler svoje-vreme- no
okupirao lijevu o-b- alu
Rajne pod izgovorom
da brani mir, Torez je re-kao:
"Mj smo suodeni sli-dno- m
prevarom. Demokraci-j- a
se gu5i u ime obrane repu-blike- ".
Kongres je iskljudio §s-toric- u
vodecih dlanova koji
se nisu slagali sa partijskim
stanoviStem prema De GauU
le-o- vu rezimu.
f