000270 |
Previous | 4 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i 5TRANA 4 Beogradska konferencija (Nastarak sa sir. 1) lada i narod Kube, krnji suere nilel i teritonjalni integrittt tc zemlje. 13. Utesnici konferencije ponoo pottrdjuju byo'je uterenje da: a) si narodj imaju prao na jedinsto, samoopredjeljcnje i ne-zarisn- ost na osnotu Jfega one od-lufu- ju o som politickom statusii i slobodno idu stojim (konomskim, druSUenim i kulturnim razwlkom bez zastrashanja ilt prepreka; b) hvi narodi mogu za soje sopstene ciljeve da slobodno ra-pola- fu Mojim prirodnim izorima bogatstta, a da to ne ide na ste-f-u bilo kakvih obaveza kije prois-- I if u iz madjunarodne ekonomske suraanje zasnoiane na pnncipu uzajamne koristi i medjunarodnoij prat a. Jedan narod ne mole niu-ko- m slucaju bid lisen svojih sop-stteni- h sredslava za iivot. Zemlje ucesnice vjeruju da pra-y- o Kube i sih naroda da slobod- - no biraju soje politifke i druStC' ne sisteme u skladu stojim pri-Id- a se zasjedanje potrebama mogucnosti- - Gcneralne Ujcdinjenih ma, treba da se post uje. 14. Zemlje ucesnice izjasnjava-j- u se odlufno protiv stakog zas-trasitanj- a, mijesanja ill intenen-cij- e u r£enju praa samoopredje Ijenja naroda, ukljucujuci prao protodjenja knsotrukthne i neza-isn- e politike u cilju postizanja i oc'utanja sog suvercniteta. 1.1. Zemlje ucesnice smatraju da je razoruianje impcrathna nui-no- st i najliitniji zadatak cotjecan stva. Iiadikalno rjcsatanjc prob-lem- a, koje je postalo gorufa pot-reb- a pri danasnjem stanju naoru zanjna, moie se, prema jedinste noj wcjcni ufesnika Konferencije, naci jedino u opccm, polpunom i strogom medjunarodno kontrolira-no- m razoruianju. 16. &efoii driava i lada istiifn da opce i potpuno razoruianje tre ba da ukljucii eliminiranjc oruia-ni- h snaga, naoruianja, stranih ba-za, proiztodnje oruija, kao i us-tap- oa i postrojenja za tojnu o-bu- ku izuzev u srhe unutrasnje slgurnosli da treba da ukljufi to-tal- nu zabranu prolzodnje, posje-dotanj- a i upotrebe nukleamog i tcrmonuklearnog oruija, bakterio-losko- g i kemiJ!kog oruija, kao i rliminiranja opreme i uredjaja za iporuku, smjcilaj 1 operacije o-ni- ija za masono unistaanje na narionalnim teritorijama. 17. Zemlje ucesnice pozhaju se !riae uopce, a narotito one koje hada ispiluju stemirski prostor, da se obaeiu da tc koristiti nc-mirs- ki prostor Iskljucito u miro-ljuhi- e srhe. One izraiataju na-(I- n ua ce mtnljunarodna zajinlnica putem kok'ktiuie akcije uposta-it- l jedno medjunarwlno tijelo ko ine ce biti cnj ua pojuce 1 Koor-dini- ra ljudke akcije na polju me djunarodne suradnje da bi se su1-mirs- ki prostor konstio u mirolju-bi- e srhe. 18. Ucesnice oe konferencije pozitaju elike sile da bez dalje; odxadjanja potpisu ugoor o op-(v- m i polpunom razoruianju da bi spaile fojefans(o od straho-t- a rata i osloboJile energiju i sre-ds- ta koja se sada trose na nao-ruian- je za miran ekonomskl i dr-stte- ni razitak cjelokupnog coje-fanl- a. Zemlje ucesnice takodjer smatraju da: Vatikan, taj mali delic grada Ri-m- a i sediste pape uziva sta-tus nczavisne drzave. Citava ta driava zauzima teritori-j- u od svega 8G hektara. Me-djuti- m, bogatstvo koje ona poseduje upravo je fantasti-Cn- o. Mali je broj ljudi, (a oni pak mudro cute!) — koji bi sa potpunom taCnoScu mogli da navedu veliCinu vatikan ske imovine. Postoji samo priblizna procena koju je nedavno dala engleska Na rod na banka, a za koju oz-bilj- ni finasijski struCnjaci tvrde da je popriliCno skro mna i Prcma njoj vrednost danasnje vatikans-k-e imovine iznosi oko -- 1 mili-jar- de funti sterlinga! Naj-man- ja driava na svetu sraz-mern- o svojoj veliCini jeste istovremeno i jedna od naj-bogatij- ih. Odakle potiCe, i iz Coga se sastoji ovaj ogromni kapi-tal- ? Tokom godina ovaj kapi-ta- l, koji su veiti finansijski struenjaci obrtali, upetoros-truCi- o se. U njegovom sasta vu dnnas s nalazi : a) tanblokmske zemlje treba da budu zastupljene ubuduce na siin konferencijama za razoruianje ; b) se diskusije o razoruianju trrba da se odriaaju pod pokro-iteljsto- m Ljedinjenih naroda; ?) opce i potpuno razoruianje triba da bude zagarantirano efi-kasni- m sistcmom inspekcije i kon-(rol- e, н tim da u odgoarajuca ti-je- la budu ukljuceni izjcsni flano-- i tanblokotskih zemalja. 19) Uicsnici Konferencije sma- - traju da je neophodno da se Jto hitnije zakljufi идолог o zabrani svih nuklearnih i termonuklearnih pokusa. Zbog toga je neophodno da odmah otpocnu pregoori po-seb- no ili kao dio pregotora o op-cc- m razoruianju. U medjuvreme- - nu treba uspostatiti moratorij po-kusa etih atomskih oruija koji (e postotati sve zemlje. 20. I'cesnici Konferencije pred-lai- u da Ceheralna skup£tina Uje-dinjen- ih naroda na slijedecem za-sjcdan- ju ustoji jednu rezoluciju sa sazoe anrcdno likama, i skupstine umcrena m.i.iKji.d ywлs„,.ri-_ii.-. u j:„i ...;:: uinuiji u razo-ruianju ili da se sazote jedna sjetska konferencija o razoruia-nju pod pokroviteljsMom Ljedinje-nih naroda koja bi pokrenula rad na opcen razoruianju. Uiesnici Konferencije smat.,,itak modjunarodnih raju da treba uloiiti napore da se otkloni ekonomka nejednakost na-slijedje- na od kolonijilizma i im- - penjaiizma. smatraju neop-hodni- m da se, putem ubrzanog e-konom- skog, industrijskog i poljo-priredno- g raztilka, ukloni se Siri jaz u iiotnim slandardima izmcnlju malog broja prhrcdno ra-zijen- ih zemalja i mnogobrojnih ekonomski inanje razvijenih zema lja. Uccsnicl Konferencije predla-i- u da se smjesta uspostavi i po-tn- c da djeluje fond Ujedinjenih naroda za kapitalni razoj, Oni su se sloiili da praiifne ujete trgoine za ckonomki ma-nj- e razvijene zemlje a posebno da se poduzmu konstruktitni napori da se uklone pretjerane fluktua-cij- e u trgoini siroina i ukinu ogranicenja koja ncgathno djelu- - ju na trgoinu i prihode zemalja u raztoju. Opce uze one zahtije-aj- u da se ptodoti naufne i teh-nolosk- e reolucije primjene na sim poljima ekonomskog razit-k- a da bi so ubrzalo osttarenje medjunarodne drustenc prade. 22. Zemlje ucesnice poziaju se zemlje koje su u razoju da еПкачпо suradjuju na ckonoms-ko- m i trgoinskom polju da bi mogle da se odupru politic! prili-sk- a na ekonomskom podrufjn kao i stetnim rezultatima do kojih bi mogli da dotedu ekonomski bio-k- oi industrijskih zemalja. One pozitaju ste zemlje koje su u to-k- u raztoja da sazotu sto prije medjunarodnu konferenciju na ko-j- oj bi se diskutirali njihoti zaje-dnii- ki problemi i postigao spora-zu- m o srrdtima i na?inu ukla-njanj- a smetnji njihoom razitiiu; i da diskutiraju i suglane se o najsvrsishodnijim mjerama koje bl osiguraie njihor ekonomski i dru-stte- ni razitak. 23. Zemlje u?csnice konferenci-je izjaljuju da one zemlje koje primaju ekonomsku i tehniJku po-m- of moraju uiitati prato da od-u(- e kako (e je iskorfctiti, da sa- - 1 Citav znaCajnih ba- - naka. Medju njima: Rimska banka, Banka Svetoga Duha i medjunarodna banka Vati-kan- a koja nosi licemcrno i-- me: Institut verskih dobro-Cinstav- a. 2. ZnaCajan je udeo Vati-kan- a u komunalnim predu-zecim- a (gaz, elektrika, tele-fo- n, vodovod) Italije. 3. U vlasniStvu Vatikana se nalazi ogromni koncern Bastodi, koji se bavi prome-to- m nekretnina, transpor- - tom i proizvodnjom cemen-ta- . t. Pipci ekonomskog poli-p- a Vatikana dosizu vecinu kapitalistiCkih driava. Na-roCi- to znaCajan je njegov u-d- eo u Sjedinjenim Americ-ki- m Drzavama, Braziliji, U-rugv-aju, Engleskoj, Svaj-carsk- oj i Spaniji. Modernizam ! privilegije crkvenih "biznlsmena" Ljudi koji upravljaju o-v-om finansijskom carevinom bosumnje da znaju svoj za-n- at Od zakljucenja Late-ransko- g sporazuma sve do pre nekoliko godina, gla- - [vni finansijski savctnik pa me prae soje planoe i odredju-j- u prioritet u suglasnostl sa svo-ji- m potrebama. 24. Zemlje ucesnice smatraju nuinim da Generalna skupstina Ujedinjenih naroda putem revizi-j- e Poelje nadje rjeJenje pitanja prosirenja clan.sta Vijeca sifur-nos- ti i Ekonomsko-socijalno- g i-je-ca, da bi sata i djelotanjc ол a da najainija organa Gene-ralne skupstine doela u sklad sa potrebama te organizacije i s pro-- sirenim canttom u Ujedinjenim narodima. 25. Jedinsho oe sjctske or-ganizacije i osiguranje еПкапоч-t- i njenog rada neizostano zahti-jeaj- u iznalaienje pogodnije stru-ktur- e Sekretarijata UN, odeci racuna da eve oblasti budu sraz-mjern- o zastupljene. 26. Zemlje u?esnice na konferen-cij- i, koje priznaju Iadu NR Kine. preponifuju da Generalna skupsti-n- a na slijedecem zajedanju pri- - mi predstatnike vlade XK Kine kao jedine zakonite predstavnike oe zemlje u Ijedinjenim narodi-ma. Zemlje koje u?estuju na konferenciji smatraju da njemaf-k- i problem nije samo regionalnoj; karaktera, лес da moie da r.si odlutujufi utiecai na budufi raz- - 21. odnosa. Uz- - Une zatraic niz pa 27. nemirene oim raztitkom koji je doeo do sadasnjeg akutnog po-gor?an- ja situacije u pogledu Nje-ma?k- o i Iierlina, zemlje ucesnice, u skladu g apelom sefova driava i Iada od 5. rujna 1961., pozha-ju se zainteresirane zemlje da ne pribjegataju niti prijete upot-rebor- n sile u rjesaanju njema?-ko- p pitanja ili problrma Iierlina. $cfoi driaa i lada anbloko-ki- h zemalja odlufuju da se ova dcklaracijii uru?i Ujedinjenim na-rodima i stai na znanje sim dr-iaa- ma flanicama oe svjetske or-ganizacije. 0a deklaracija bit ce takodjer uruifena sim drugim i driaama. Na Reogradskoj konfe-renciji sudjelovale su ove zemlje : KRALJEVINA AFGANI-STA- N (12 milijuna stanov-nika- ). Glavni grad Kabul. ALzJU (o veliCini oslobo-djeno- g teritorija i broju sta-novnist- va koje ce predstav-lja- ti privremena vlada nema tacnih podataka). RUPiMANSKA UNIJA (republika federativnog u-redje- nja, 20,051.000 stano-vnika- ), glavni grad Rangun. REPURLIKA GANA (1,-800.0- 00 stanovnika), glavni REPURUKA GV1NEJA (2,-G70.0- 00 stanovnika), glavni grad Konakri. CAREVINA ETIOPUA (18,000.000 stanovnika), glavni grad Adis Abeba. Fedcrativna REPURLIKA pe Bernardino ienju Hogara Taj Spekulant veil kog stila ima krupnih zaslu-g- a u procesu obogacenja Va-tikana. Na koji nacin inacc posluju finansijski struCnja-c- i katoliCkog poglavara? I-s- to onako kao i drugi mode-r- ni kapitalisti. spekulisanje na berzi, konkurentska bor-b- a i "gutanje" slabijih pos-lovn- ih partnera potpuno su uobiCajeni metodi. Kad jc геб o "biznisu", katoliCka se ne osvrce mnogo na principe "hriJcanske sa-milo- sti ..." U poredjenju sa ostalim kapitalistima, vatikanski po-- slovni ljudi uiivaju brojne i krupne prednosti. Njih, na primer, ni malo ne tisti bri-g- a o placanju poreza, jer su oni toga u vecini zemalja o-slobod- jeni. nema pra-v- a da ih obavezuje na prav-Ijen- je godiSnjih poslovnih bilansa, odnosno niko 'stran' nema uvida u njihovo poslo-van- je Pred njima se lako otvaraju driavne granicc, a mogu da se koriste i diplo-matski- m privilegijama koje uziva Vatikan. Na raspolo-- „Obican covjek" Pitali su 61ana sovjetsko Akademije nauka prof. A. Blagonravova, koji se nala-zi- o n Firenzi u 6asu kad je prvi covjek poletio u svemir, poznaje li Jurija Alekseje-vi(!- a Gagarina. "Svakako, poznajem ga", odgovorio je. "Srco sam ga dok se vjez-ba- o za svoj svemirski put". Novinari su bili uporni: "Kakav je? Visok, nizak, plav, crnomanjast?" Odgovor: "Sto da se ? ObiSan normalan covjek u svakom pogledu." Nicim, dakle, Covjek o ko- - jem se ovih dana najvise u svijetu govori, nije odska-ka- o od prosjeka. Obican cov-jek, koji jo normalno svla-da- o tehniku svemh-sko- g le-ta5- a, naucio sve sto treba nauCiti za let takvog ne obiSnog puta je Gagarin. Nesto poblize o njemu? I biografija mu je prosje-n- a, skrta, obi6na. Evo nekih podataka : Ima 27 godina, rodio 193 9 marta u rajonu Smo-lensko- g. PotjcSe iz kolhoz-n- e, seoske porodice. Otac Aleksej je ziv, ima 59 godi na, po zanimanju je stolar. Majka je takodjer ziva, ima 58 godina, domacica. Jurij io ozenjen sa 2G-godisnj-om Valentinom. Ona je bolni-багк- а, rodila mu je dvije keeri: Lena ima dvije godi-n- e, a Galja je ugledala svi-i- et tek prije mjesec dana. Jurij je sa 17 godina zavrsm srednju struSnu skolu u Lu- - dtirsinu, Moskve. prostranstvo. Zemlje-ucesni-ce Beogradske konferencije INDIJA (392, 4 10 sta-novnika), glavni grad New Delhi. REPUBLIKA 1NDONE-ZIJ- A (85.500.000 stanovni-ka), glavni grad Djakarta. REPUBLIKA IRAK (6,-538.0- 00 stanovnika), glavni grad Bagdad. KRALJEVINA JEMEN (1,500.000 stanovnika), gla-vni gradovi Sana i Taiz. KRALJEVINA KAMBO-DZ- A (5,000 000 stanovni-ka), glavni grad Pnom Pen REPUBLIKA KUBA (C-110.0- 00 stanovnika), glavni grad Havana. REPUBLIKA JIALI (3,-700.0- 00 stanovnika), glavni grad Bamako. KRALJEVINA MAROKO (10,000.000 stanovnika), glavni grad Rabat. KRALJEVINA NEPAL stanovnika), gla Koliko ovozemaljskog blaga poseduje Vatikan mnogomilionskog voljnih agenata — od kar biskupa, svecenika i pouzdanih laika — sirom celog sveta. Ni jedan kapitalistiCki monopol ne moie da se pohvali tako ra-zgranat- om i solidnom infor-maciono- m sluzbom kao §to je ima Vatikan. Koliko je moderni poslo-v- ni duh proieo Vatikan, naj ilustruju dve karakte-ristiCn- e Cinjenice. ProSle godine za vremc Rimske o-limpi- jade je bila pre-pu- na turistima. Crkvcni "bi-znisme- ni" su se blagoTeme-n-o postarali da i oni izvuku svoju korist iz konjukture. Veliki broj samostana preu-redi- li su privremene turi-stic- ke hotele. Posluzivanje u njim su obavljale kaludje- - rice i kaludjeri. No predstavlja sitnu pri-vileg- iju ni Cinjenica, da je vatikanska roba oslobodjena svih se u Italijl alkoholna pida (stra-no- g porekla) i cigarete naj-- jevtinijc mogu nabaviti u ra- - dnjama vatikanskog stva. Svaki turista koji pose- - ti baziliku Svetog Pctra ito — talionidarskog smjera No umjesto u tvor-nic- u, Jurij je otisao u skolu. Najprije je zavrsio tehnicki kurs u institutu u Saratovu, a 1955. je prim-lje- n u aeronauti6ku skolu u Orenburgu. Nakon dvije go-di- ne skolovanja postao je pilot, oficir sa !inom. To je bila godina 1957. — kad je prvi put lansiran u Zemljinu orbitu umjetni satelit, Sput- - ka- - nik I. ze ba5 To se 1. 000 000 Otada je Gagarin stalno letio. Kazu da je volio let. No i to ide u obi6nu biogra-fij- u: mladi ljudi nasih dana — naroSito u Sovjetskom Savezu, gdje se gaji astro-nauti- ka i gdje satcliti i koz- - mi6ki brodovi nisu rijetkost — vole visine, brzine, slavu. I to je normalno. No, Jurij Gagarin je bio uporan u svladavanju svog zanata i svog pregnuca. JNagrana: primljen je u skolu uJenika koji se spremaju u svemir. To je, eto, biografija naj-brze- g covjeka na svijetu, koji je obisao Zemlju brzi- - nom od 8 kilometara u seku-nd- i, to jest 28.000 km na sat. To je biografija Covjeka ko ji je prvi vidio Zemlju iz-van- a", pr'i koji jo vidio da je ona okrugla. U primate i rekorde Jurija AleksejeviCa ide i ovo : on je prvi Covjek koji je skoro sat i pol bio bez tezine; koji je otisao najvise "u zrak": 302 kilo- - metra : koji je prvi od svih l ljudi pokroCio svemirsko u okolici i (8.500 vni grad Katmandu KRALJEVINA SAUDIJS-K- A ARABIJA (G.500.000 stanovnika), glavni grad Er Rijad. REPUBLIKA SOMALIJA (1,950.000 stanovnika), grad Mogadis. REPUBLIKA SUDAN (10,300.000 stanovnika). glavni grad Kartum. UJED1NJENA ARAPSKA REPUBLIKA (28,000 000 stanovnika), glavni grad Kairo. CEJLON (nezavisna sastavu britanskog Co-mmonweal- tha, 9.1G5.000 stanovnika), glavni grad Ko-lomb- o. FEDERATIVNA NAROD-N- A REPUBLIKA JUGOS-LAVIJ- A (18,100.000 stano-vnika), glavni grad Beog-ra-d. bio je izvesm im stoji armija dobro iRimu, nakon zamornc §et- - crkva Niko dinala, drugi bolje Italija u carina. Zbog toga vlasni- - u dalje gla-vni 1 drza-v- a u I nje kroz ovo poznamasno arhitektonsko remekdelo, i-- ma prilike da se odmori i o-sv- ezi u baru Bazilike. Da, u luksuzno uredjenom baru u kome se — po solidnim ce-nam- a! — mogu dobiti naj- - izTsnija pica, poCev od vot-k- e, pa do skotskog viskija i- -li jamajskog ruma . . . Na sta se trose ogromni prihodi koje vatikanski ka-pit- al obezbedjuje? Nema su mnje", lavovski deo guta ver ska propaganda i odrzava-nj- e glomaznog birokratskog aparata. Po svemu sudeci "reiijski troskovi" katoliC-k- e crkve ne mogu biti mali. Pompezni naCin iivota mno- - gih rimskih prclata i drugih crkvenih velikodostojnika, parazistvo stanovnika samo-stana — sve to popriliCno ko§ta. Kako vidimo, "boiji sluibenici" koji milionima svojjh vcrnika propovedaju odricanje od materijalnih dobara, potrudili su se i trude se da sebi obezbede kolikogod mogu veci deo "prezrenog' ovozemaljskog blaga . . . p. b ЏЏ 0 Џ + + ЏЏЏЏ ЏЏЏЏ1 O h j a v e Џ Џ + # fi џ џ џ rt TORONTO: JAVNO PREDAVANJE Organizacija SJK u Torontu organizovala je prvo ovosezonsko javno predavanje sa slobodnom i neogi-ani-Ceno-m diskusijom po temi: "Jugosloveni u Kanadi, nji-ho- v polozaj i zadaci". Svi oni koji se interesuju za zivot na§ih iseljcnika u Kanadi trebali bi doci na ovo predavanje, uzeti aktivno ucesce u diskusiji ili slusati druge diskutante. Ovo predavanje namenjeno je svm nasim iseljeni-cim- a (starim i novim) sa ciljem da posle ovog predava-nj- a naStavimo i sa drugim razlicitim temama. Predavanje poemje u nedelju 21. septembra, u 2 sata popodne u Karpatoruskoj hali na 280 Queen St. W. TORONTO: FILMSKO VEcE , Organizacija SJK u Torontu priredjuje prvu ovose tzkoinhskfuilmporivrae.dbu : prikazivanje zaista interesantnih i re Nadamo se da cc na§i prijatelji posetiti ovu prire-dbu u sto vecem broju. Prikazivanje filmova pocinje u 7:30 sati u nedelju uvece 17. septembra u Karpato-rusk- oj hali na 280 Queen Street West. Ulaznina: dobrovoljni prilog. Priredjivacki odbor. CBC Radio & TV Tommy mbrose, 21-jear-- old singer-ho-st of СИС-TV'- h new fall variety program, The Tommy Ambrose Show, is as much a star in his home as on television. Here, under the watchful cc of his pretty wife, singer Honnie Hicks, Tommy dries the dishes — and seems to be enjo)ing the job. The Tommy Ambrose Show is seen l'rida)s. ZAMMLJIVOSTK NOVI AXTIIIIOTICI Ispitivanjem novog antibiotik3 gramicidma Ce u Institutu za an-tibioti- ke u JIoskn ustanovljeno je da gramicidin ubije no samo pv togene mikrobe, e£ i sperniatwo- - ido ito omogucuje da se ovaj antl-biot- ik upotrebi kao kontracepciono srttlstvo. U tetom Inetitutu neda-n- o je izdvojen i antibiotik H albomicin pogodan, zbog svoj'c male toksii- - nostl, za Wenje zapaljenja pluca novorodj'encadi koja teiko podnoв druge antibiotike. VASKKSL.V JCZEKA Na nekoliko kilometara oi Kas-pijsk- og mora pruiaju se Acikols-k- a jezera, pored koh je bila i velika fabrika za izradu ribe. Ta jezera su vremenom presuSila, ri-b- a Jzumrla i fabrika prestala da radi. Naufnici iz Moskve bpitali su tie i okoKnu bivSih jezera i izja-%i- li da 6e -- ratiti --odu u presuie- - na korita. Ubrzo su se na obala- - ma bivSih jezera pojavill buldoie-- ri i ma.ine kopacace. Graditelji su prokopali kanale do reke Terek i jezera su se i.punila vodom. Od-mah je pocela gradnja fabrike ko nzervi, a iz drugih krajeva done sena je riba i puitena u јегега. STAKLO "HULKS" U КававЛ SSSR, itradjuju se preckni aperati м hemijuke IaVi-rftteri- je od novog stakla "IlreW. To steklo ni najtce kieeline ne na-gma- ju, a iivanredao je o-tpor- nj prema topMi i prema vineWm te mperaturama. Ako jako xgve-ja- n sl od "Tirekse" etavi na cm i nece pe&. Vasiljevski zavod u Kazanjl, ko-ji izraijuje hemijske posude od "pircka" snabdeva SovjeUki Sa-ves i he lamdeset inostranih dria-a- . HADIOLOKATOU ZA KOXTRO-L- U ItltZINK AUTO.MOHIL.V Iniinjeri i tehnMari u 1'oljVkoJ konetruisali su naroiti radioloka-to- r pomocu koga je mogudno na da-lji-ni do 400 metara odrediti kojonj se brzinom kredu vozila na drumu. Ako se automobil krede brikn od dozvoljene, automaUkl uredjaj uk ljueuje fotoaparat i z-uf-ni signal: stop. Отај radiolokator radi чo ma precizno i moie da pogreM samo za tri procenta. ri.KSADJIVANJE NOKTIJU I!ole#ni ili teie o.Heceni nokt! na rukama u bliskoj budulnosti 6o se moc"i zameniti drugim, tudjim noktima koji ie biti "nakalemlje- - ra i sluzitl kao sopstvenl. Uva nova tempija ei к primenjuja ii nekim kosnietikim institutinia, gde uvek ima zaliha noktiju, jer se isoceni, joe upotrebljii nokti muiterije cuvaju i doteruju za di-lj- u upotrebu. SMUT KOJU rilOUZKOKUJH DODIK fOVFkMK KUKK Mnogima nije pome to da dadir eeveje rwke moie doneti smrt fca netu. KoJUrta koja je inefe reemi dobra majka na$u#tie tvoje mte-dun- fe same ako oaeti da ga Je dodinwle nika eevka. Zeto trie-- U koji krstore вЧнпата ne W me li dodirivati ni uaimati u aartttje kMie koje im se мк ж pwta, pote jra njegova mati ee rtl pmtiti k sefci i one ee Wrmuti ch! UML
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, September 15, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-09-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000067 |
Description
Title | 000270 |
OCR text | i 5TRANA 4 Beogradska konferencija (Nastarak sa sir. 1) lada i narod Kube, krnji suere nilel i teritonjalni integrittt tc zemlje. 13. Utesnici konferencije ponoo pottrdjuju byo'je uterenje da: a) si narodj imaju prao na jedinsto, samoopredjeljcnje i ne-zarisn- ost na osnotu Jfega one od-lufu- ju o som politickom statusii i slobodno idu stojim (konomskim, druSUenim i kulturnim razwlkom bez zastrashanja ilt prepreka; b) hvi narodi mogu za soje sopstene ciljeve da slobodno ra-pola- fu Mojim prirodnim izorima bogatstta, a da to ne ide na ste-f-u bilo kakvih obaveza kije prois-- I if u iz madjunarodne ekonomske suraanje zasnoiane na pnncipu uzajamne koristi i medjunarodnoij prat a. Jedan narod ne mole niu-ko- m slucaju bid lisen svojih sop-stteni- h sredslava za iivot. Zemlje ucesnice vjeruju da pra-y- o Kube i sih naroda da slobod- - no biraju soje politifke i druStC' ne sisteme u skladu stojim pri-Id- a se zasjedanje potrebama mogucnosti- - Gcneralne Ujcdinjenih ma, treba da se post uje. 14. Zemlje ucesnice izjasnjava-j- u se odlufno protiv stakog zas-trasitanj- a, mijesanja ill intenen-cij- e u r£enju praa samoopredje Ijenja naroda, ukljucujuci prao protodjenja knsotrukthne i neza-isn- e politike u cilju postizanja i oc'utanja sog suvercniteta. 1.1. Zemlje ucesnice smatraju da je razoruianje impcrathna nui-no- st i najliitniji zadatak cotjecan stva. Iiadikalno rjcsatanjc prob-lem- a, koje je postalo gorufa pot-reb- a pri danasnjem stanju naoru zanjna, moie se, prema jedinste noj wcjcni ufesnika Konferencije, naci jedino u opccm, polpunom i strogom medjunarodno kontrolira-no- m razoruianju. 16. &efoii driava i lada istiifn da opce i potpuno razoruianje tre ba da ukljucii eliminiranjc oruia-ni- h snaga, naoruianja, stranih ba-za, proiztodnje oruija, kao i us-tap- oa i postrojenja za tojnu o-bu- ku izuzev u srhe unutrasnje slgurnosli da treba da ukljufi to-tal- nu zabranu prolzodnje, posje-dotanj- a i upotrebe nukleamog i tcrmonuklearnog oruija, bakterio-losko- g i kemiJ!kog oruija, kao i rliminiranja opreme i uredjaja za iporuku, smjcilaj 1 operacije o-ni- ija za masono unistaanje na narionalnim teritorijama. 17. Zemlje ucesnice pozhaju se !riae uopce, a narotito one koje hada ispiluju stemirski prostor, da se obaeiu da tc koristiti nc-mirs- ki prostor Iskljucito u miro-ljuhi- e srhe. One izraiataju na-(I- n ua ce mtnljunarodna zajinlnica putem kok'ktiuie akcije uposta-it- l jedno medjunarwlno tijelo ko ine ce biti cnj ua pojuce 1 Koor-dini- ra ljudke akcije na polju me djunarodne suradnje da bi se su1-mirs- ki prostor konstio u mirolju-bi- e srhe. 18. Ucesnice oe konferencije pozitaju elike sile da bez dalje; odxadjanja potpisu ugoor o op-(v- m i polpunom razoruianju da bi spaile fojefans(o od straho-t- a rata i osloboJile energiju i sre-ds- ta koja se sada trose na nao-ruian- je za miran ekonomskl i dr-stte- ni razitak cjelokupnog coje-fanl- a. Zemlje ucesnice takodjer smatraju da: Vatikan, taj mali delic grada Ri-m- a i sediste pape uziva sta-tus nczavisne drzave. Citava ta driava zauzima teritori-j- u od svega 8G hektara. Me-djuti- m, bogatstvo koje ona poseduje upravo je fantasti-Cn- o. Mali je broj ljudi, (a oni pak mudro cute!) — koji bi sa potpunom taCnoScu mogli da navedu veliCinu vatikan ske imovine. Postoji samo priblizna procena koju je nedavno dala engleska Na rod na banka, a za koju oz-bilj- ni finasijski struCnjaci tvrde da je popriliCno skro mna i Prcma njoj vrednost danasnje vatikans-k-e imovine iznosi oko -- 1 mili-jar- de funti sterlinga! Naj-man- ja driava na svetu sraz-mern- o svojoj veliCini jeste istovremeno i jedna od naj-bogatij- ih. Odakle potiCe, i iz Coga se sastoji ovaj ogromni kapi-tal- ? Tokom godina ovaj kapi-ta- l, koji su veiti finansijski struenjaci obrtali, upetoros-truCi- o se. U njegovom sasta vu dnnas s nalazi : a) tanblokmske zemlje treba da budu zastupljene ubuduce na siin konferencijama za razoruianje ; b) se diskusije o razoruianju trrba da se odriaaju pod pokro-iteljsto- m Ljedinjenih naroda; ?) opce i potpuno razoruianje triba da bude zagarantirano efi-kasni- m sistcmom inspekcije i kon-(rol- e, н tim da u odgoarajuca ti-je- la budu ukljuceni izjcsni flano-- i tanblokotskih zemalja. 19) Uicsnici Konferencije sma- - traju da je neophodno da se Jto hitnije zakljufi идолог o zabrani svih nuklearnih i termonuklearnih pokusa. Zbog toga je neophodno da odmah otpocnu pregoori po-seb- no ili kao dio pregotora o op-cc- m razoruianju. U medjuvreme- - nu treba uspostatiti moratorij po-kusa etih atomskih oruija koji (e postotati sve zemlje. 20. I'cesnici Konferencije pred-lai- u da Ceheralna skup£tina Uje-dinjen- ih naroda na slijedecem za-sjcdan- ju ustoji jednu rezoluciju sa sazoe anrcdno likama, i skupstine umcrena m.i.iKji.d ywлs„,.ri-_ii.-. u j:„i ...;:: uinuiji u razo-ruianju ili da se sazote jedna sjetska konferencija o razoruia-nju pod pokroviteljsMom Ljedinje-nih naroda koja bi pokrenula rad na opcen razoruianju. Uiesnici Konferencije smat.,,itak modjunarodnih raju da treba uloiiti napore da se otkloni ekonomka nejednakost na-slijedje- na od kolonijilizma i im- - penjaiizma. smatraju neop-hodni- m da se, putem ubrzanog e-konom- skog, industrijskog i poljo-priredno- g raztilka, ukloni se Siri jaz u iiotnim slandardima izmcnlju malog broja prhrcdno ra-zijen- ih zemalja i mnogobrojnih ekonomski inanje razvijenih zema lja. Uccsnicl Konferencije predla-i- u da se smjesta uspostavi i po-tn- c da djeluje fond Ujedinjenih naroda za kapitalni razoj, Oni su se sloiili da praiifne ujete trgoine za ckonomki ma-nj- e razvijene zemlje a posebno da se poduzmu konstruktitni napori da se uklone pretjerane fluktua-cij- e u trgoini siroina i ukinu ogranicenja koja ncgathno djelu- - ju na trgoinu i prihode zemalja u raztoju. Opce uze one zahtije-aj- u da se ptodoti naufne i teh-nolosk- e reolucije primjene na sim poljima ekonomskog razit-k- a da bi so ubrzalo osttarenje medjunarodne drustenc prade. 22. Zemlje ucesnice poziaju se zemlje koje su u razoju da еПкачпо suradjuju na ckonoms-ko- m i trgoinskom polju da bi mogle da se odupru politic! prili-sk- a na ekonomskom podrufjn kao i stetnim rezultatima do kojih bi mogli da dotedu ekonomski bio-k- oi industrijskih zemalja. One pozitaju ste zemlje koje su u to-k- u raztoja da sazotu sto prije medjunarodnu konferenciju na ko-j- oj bi se diskutirali njihoti zaje-dnii- ki problemi i postigao spora-zu- m o srrdtima i na?inu ukla-njanj- a smetnji njihoom razitiiu; i da diskutiraju i suglane se o najsvrsishodnijim mjerama koje bl osiguraie njihor ekonomski i dru-stte- ni razitak. 23. Zemlje u?csnice konferenci-je izjaljuju da one zemlje koje primaju ekonomsku i tehniJku po-m- of moraju uiitati prato da od-u(- e kako (e je iskorfctiti, da sa- - 1 Citav znaCajnih ba- - naka. Medju njima: Rimska banka, Banka Svetoga Duha i medjunarodna banka Vati-kan- a koja nosi licemcrno i-- me: Institut verskih dobro-Cinstav- a. 2. ZnaCajan je udeo Vati-kan- a u komunalnim predu-zecim- a (gaz, elektrika, tele-fo- n, vodovod) Italije. 3. U vlasniStvu Vatikana se nalazi ogromni koncern Bastodi, koji se bavi prome-to- m nekretnina, transpor- - tom i proizvodnjom cemen-ta- . t. Pipci ekonomskog poli-p- a Vatikana dosizu vecinu kapitalistiCkih driava. Na-roCi- to znaCajan je njegov u-d- eo u Sjedinjenim Americ-ki- m Drzavama, Braziliji, U-rugv-aju, Engleskoj, Svaj-carsk- oj i Spaniji. Modernizam ! privilegije crkvenih "biznlsmena" Ljudi koji upravljaju o-v-om finansijskom carevinom bosumnje da znaju svoj za-n- at Od zakljucenja Late-ransko- g sporazuma sve do pre nekoliko godina, gla- - [vni finansijski savctnik pa me prae soje planoe i odredju-j- u prioritet u suglasnostl sa svo-ji- m potrebama. 24. Zemlje ucesnice smatraju nuinim da Generalna skupstina Ujedinjenih naroda putem revizi-j- e Poelje nadje rjeJenje pitanja prosirenja clan.sta Vijeca sifur-nos- ti i Ekonomsko-socijalno- g i-je-ca, da bi sata i djelotanjc ол a da najainija organa Gene-ralne skupstine doela u sklad sa potrebama te organizacije i s pro-- sirenim canttom u Ujedinjenim narodima. 25. Jedinsho oe sjctske or-ganizacije i osiguranje еПкапоч-t- i njenog rada neizostano zahti-jeaj- u iznalaienje pogodnije stru-ktur- e Sekretarijata UN, odeci racuna da eve oblasti budu sraz-mjern- o zastupljene. 26. Zemlje u?esnice na konferen-cij- i, koje priznaju Iadu NR Kine. preponifuju da Generalna skupsti-n- a na slijedecem zajedanju pri- - mi predstatnike vlade XK Kine kao jedine zakonite predstavnike oe zemlje u Ijedinjenim narodi-ma. Zemlje koje u?estuju na konferenciji smatraju da njemaf-k- i problem nije samo regionalnoj; karaktera, лес da moie da r.si odlutujufi utiecai na budufi raz- - 21. odnosa. Uz- - Une zatraic niz pa 27. nemirene oim raztitkom koji je doeo do sadasnjeg akutnog po-gor?an- ja situacije u pogledu Nje-ma?k- o i Iierlina, zemlje ucesnice, u skladu g apelom sefova driava i Iada od 5. rujna 1961., pozha-ju se zainteresirane zemlje da ne pribjegataju niti prijete upot-rebor- n sile u rjesaanju njema?-ko- p pitanja ili problrma Iierlina. $cfoi driaa i lada anbloko-ki- h zemalja odlufuju da se ova dcklaracijii uru?i Ujedinjenim na-rodima i stai na znanje sim dr-iaa- ma flanicama oe svjetske or-ganizacije. 0a deklaracija bit ce takodjer uruifena sim drugim i driaama. Na Reogradskoj konfe-renciji sudjelovale su ove zemlje : KRALJEVINA AFGANI-STA- N (12 milijuna stanov-nika- ). Glavni grad Kabul. ALzJU (o veliCini oslobo-djeno- g teritorija i broju sta-novnist- va koje ce predstav-lja- ti privremena vlada nema tacnih podataka). RUPiMANSKA UNIJA (republika federativnog u-redje- nja, 20,051.000 stano-vnika- ), glavni grad Rangun. REPURLIKA GANA (1,-800.0- 00 stanovnika), glavni REPURUKA GV1NEJA (2,-G70.0- 00 stanovnika), glavni grad Konakri. CAREVINA ETIOPUA (18,000.000 stanovnika), glavni grad Adis Abeba. Fedcrativna REPURLIKA pe Bernardino ienju Hogara Taj Spekulant veil kog stila ima krupnih zaslu-g- a u procesu obogacenja Va-tikana. Na koji nacin inacc posluju finansijski struCnja-c- i katoliCkog poglavara? I-s- to onako kao i drugi mode-r- ni kapitalisti. spekulisanje na berzi, konkurentska bor-b- a i "gutanje" slabijih pos-lovn- ih partnera potpuno su uobiCajeni metodi. Kad jc геб o "biznisu", katoliCka se ne osvrce mnogo na principe "hriJcanske sa-milo- sti ..." U poredjenju sa ostalim kapitalistima, vatikanski po-- slovni ljudi uiivaju brojne i krupne prednosti. Njih, na primer, ni malo ne tisti bri-g- a o placanju poreza, jer su oni toga u vecini zemalja o-slobod- jeni. nema pra-v- a da ih obavezuje na prav-Ijen- je godiSnjih poslovnih bilansa, odnosno niko 'stran' nema uvida u njihovo poslo-van- je Pred njima se lako otvaraju driavne granicc, a mogu da se koriste i diplo-matski- m privilegijama koje uziva Vatikan. Na raspolo-- „Obican covjek" Pitali su 61ana sovjetsko Akademije nauka prof. A. Blagonravova, koji se nala-zi- o n Firenzi u 6asu kad je prvi covjek poletio u svemir, poznaje li Jurija Alekseje-vi(!- a Gagarina. "Svakako, poznajem ga", odgovorio je. "Srco sam ga dok se vjez-ba- o za svoj svemirski put". Novinari su bili uporni: "Kakav je? Visok, nizak, plav, crnomanjast?" Odgovor: "Sto da se ? ObiSan normalan covjek u svakom pogledu." Nicim, dakle, Covjek o ko- - jem se ovih dana najvise u svijetu govori, nije odska-ka- o od prosjeka. Obican cov-jek, koji jo normalno svla-da- o tehniku svemh-sko- g le-ta5- a, naucio sve sto treba nauCiti za let takvog ne obiSnog puta je Gagarin. Nesto poblize o njemu? I biografija mu je prosje-n- a, skrta, obi6na. Evo nekih podataka : Ima 27 godina, rodio 193 9 marta u rajonu Smo-lensko- g. PotjcSe iz kolhoz-n- e, seoske porodice. Otac Aleksej je ziv, ima 59 godi na, po zanimanju je stolar. Majka je takodjer ziva, ima 58 godina, domacica. Jurij io ozenjen sa 2G-godisnj-om Valentinom. Ona je bolni-багк- а, rodila mu je dvije keeri: Lena ima dvije godi-n- e, a Galja je ugledala svi-i- et tek prije mjesec dana. Jurij je sa 17 godina zavrsm srednju struSnu skolu u Lu- - dtirsinu, Moskve. prostranstvo. Zemlje-ucesni-ce Beogradske konferencije INDIJA (392, 4 10 sta-novnika), glavni grad New Delhi. REPUBLIKA 1NDONE-ZIJ- A (85.500.000 stanovni-ka), glavni grad Djakarta. REPUBLIKA IRAK (6,-538.0- 00 stanovnika), glavni grad Bagdad. KRALJEVINA JEMEN (1,500.000 stanovnika), gla-vni gradovi Sana i Taiz. KRALJEVINA KAMBO-DZ- A (5,000 000 stanovni-ka), glavni grad Pnom Pen REPUBLIKA KUBA (C-110.0- 00 stanovnika), glavni grad Havana. REPUBLIKA JIALI (3,-700.0- 00 stanovnika), glavni grad Bamako. KRALJEVINA MAROKO (10,000.000 stanovnika), glavni grad Rabat. KRALJEVINA NEPAL stanovnika), gla Koliko ovozemaljskog blaga poseduje Vatikan mnogomilionskog voljnih agenata — od kar biskupa, svecenika i pouzdanih laika — sirom celog sveta. Ni jedan kapitalistiCki monopol ne moie da se pohvali tako ra-zgranat- om i solidnom infor-maciono- m sluzbom kao §to je ima Vatikan. Koliko je moderni poslo-v- ni duh proieo Vatikan, naj ilustruju dve karakte-ristiCn- e Cinjenice. ProSle godine za vremc Rimske o-limpi- jade je bila pre-pu- na turistima. Crkvcni "bi-znisme- ni" su se blagoTeme-n-o postarali da i oni izvuku svoju korist iz konjukture. Veliki broj samostana preu-redi- li su privremene turi-stic- ke hotele. Posluzivanje u njim su obavljale kaludje- - rice i kaludjeri. No predstavlja sitnu pri-vileg- iju ni Cinjenica, da je vatikanska roba oslobodjena svih se u Italijl alkoholna pida (stra-no- g porekla) i cigarete naj-- jevtinijc mogu nabaviti u ra- - dnjama vatikanskog stva. Svaki turista koji pose- - ti baziliku Svetog Pctra ito — talionidarskog smjera No umjesto u tvor-nic- u, Jurij je otisao u skolu. Najprije je zavrsio tehnicki kurs u institutu u Saratovu, a 1955. je prim-lje- n u aeronauti6ku skolu u Orenburgu. Nakon dvije go-di- ne skolovanja postao je pilot, oficir sa !inom. To je bila godina 1957. — kad je prvi put lansiran u Zemljinu orbitu umjetni satelit, Sput- - ka- - nik I. ze ba5 To se 1. 000 000 Otada je Gagarin stalno letio. Kazu da je volio let. No i to ide u obi6nu biogra-fij- u: mladi ljudi nasih dana — naroSito u Sovjetskom Savezu, gdje se gaji astro-nauti- ka i gdje satcliti i koz- - mi6ki brodovi nisu rijetkost — vole visine, brzine, slavu. I to je normalno. No, Jurij Gagarin je bio uporan u svladavanju svog zanata i svog pregnuca. JNagrana: primljen je u skolu uJenika koji se spremaju u svemir. To je, eto, biografija naj-brze- g covjeka na svijetu, koji je obisao Zemlju brzi- - nom od 8 kilometara u seku-nd- i, to jest 28.000 km na sat. To je biografija Covjeka ko ji je prvi vidio Zemlju iz-van- a", pr'i koji jo vidio da je ona okrugla. U primate i rekorde Jurija AleksejeviCa ide i ovo : on je prvi Covjek koji je skoro sat i pol bio bez tezine; koji je otisao najvise "u zrak": 302 kilo- - metra : koji je prvi od svih l ljudi pokroCio svemirsko u okolici i (8.500 vni grad Katmandu KRALJEVINA SAUDIJS-K- A ARABIJA (G.500.000 stanovnika), glavni grad Er Rijad. REPUBLIKA SOMALIJA (1,950.000 stanovnika), grad Mogadis. REPUBLIKA SUDAN (10,300.000 stanovnika). glavni grad Kartum. UJED1NJENA ARAPSKA REPUBLIKA (28,000 000 stanovnika), glavni grad Kairo. CEJLON (nezavisna sastavu britanskog Co-mmonweal- tha, 9.1G5.000 stanovnika), glavni grad Ko-lomb- o. FEDERATIVNA NAROD-N- A REPUBLIKA JUGOS-LAVIJ- A (18,100.000 stano-vnika), glavni grad Beog-ra-d. bio je izvesm im stoji armija dobro iRimu, nakon zamornc §et- - crkva Niko dinala, drugi bolje Italija u carina. Zbog toga vlasni- - u dalje gla-vni 1 drza-v- a u I nje kroz ovo poznamasno arhitektonsko remekdelo, i-- ma prilike da se odmori i o-sv- ezi u baru Bazilike. Da, u luksuzno uredjenom baru u kome se — po solidnim ce-nam- a! — mogu dobiti naj- - izTsnija pica, poCev od vot-k- e, pa do skotskog viskija i- -li jamajskog ruma . . . Na sta se trose ogromni prihodi koje vatikanski ka-pit- al obezbedjuje? Nema su mnje", lavovski deo guta ver ska propaganda i odrzava-nj- e glomaznog birokratskog aparata. Po svemu sudeci "reiijski troskovi" katoliC-k- e crkve ne mogu biti mali. Pompezni naCin iivota mno- - gih rimskih prclata i drugih crkvenih velikodostojnika, parazistvo stanovnika samo-stana — sve to popriliCno ko§ta. Kako vidimo, "boiji sluibenici" koji milionima svojjh vcrnika propovedaju odricanje od materijalnih dobara, potrudili su se i trude se da sebi obezbede kolikogod mogu veci deo "prezrenog' ovozemaljskog blaga . . . p. b ЏЏ 0 Џ + + ЏЏЏЏ ЏЏЏЏ1 O h j a v e Џ Џ + # fi џ џ џ rt TORONTO: JAVNO PREDAVANJE Organizacija SJK u Torontu organizovala je prvo ovosezonsko javno predavanje sa slobodnom i neogi-ani-Ceno-m diskusijom po temi: "Jugosloveni u Kanadi, nji-ho- v polozaj i zadaci". Svi oni koji se interesuju za zivot na§ih iseljcnika u Kanadi trebali bi doci na ovo predavanje, uzeti aktivno ucesce u diskusiji ili slusati druge diskutante. Ovo predavanje namenjeno je svm nasim iseljeni-cim- a (starim i novim) sa ciljem da posle ovog predava-nj- a naStavimo i sa drugim razlicitim temama. Predavanje poemje u nedelju 21. septembra, u 2 sata popodne u Karpatoruskoj hali na 280 Queen St. W. TORONTO: FILMSKO VEcE , Organizacija SJK u Torontu priredjuje prvu ovose tzkoinhskfuilmporivrae.dbu : prikazivanje zaista interesantnih i re Nadamo se da cc na§i prijatelji posetiti ovu prire-dbu u sto vecem broju. Prikazivanje filmova pocinje u 7:30 sati u nedelju uvece 17. septembra u Karpato-rusk- oj hali na 280 Queen Street West. Ulaznina: dobrovoljni prilog. Priredjivacki odbor. CBC Radio & TV Tommy mbrose, 21-jear-- old singer-ho-st of СИС-TV'- h new fall variety program, The Tommy Ambrose Show, is as much a star in his home as on television. Here, under the watchful cc of his pretty wife, singer Honnie Hicks, Tommy dries the dishes — and seems to be enjo)ing the job. The Tommy Ambrose Show is seen l'rida)s. ZAMMLJIVOSTK NOVI AXTIIIIOTICI Ispitivanjem novog antibiotik3 gramicidma Ce u Institutu za an-tibioti- ke u JIoskn ustanovljeno je da gramicidin ubije no samo pv togene mikrobe, e£ i sperniatwo- - ido ito omogucuje da se ovaj antl-biot- ik upotrebi kao kontracepciono srttlstvo. U tetom Inetitutu neda-n- o je izdvojen i antibiotik H albomicin pogodan, zbog svoj'c male toksii- - nostl, za Wenje zapaljenja pluca novorodj'encadi koja teiko podnoв druge antibiotike. VASKKSL.V JCZEKA Na nekoliko kilometara oi Kas-pijsk- og mora pruiaju se Acikols-k- a jezera, pored koh je bila i velika fabrika za izradu ribe. Ta jezera su vremenom presuSila, ri-b- a Jzumrla i fabrika prestala da radi. Naufnici iz Moskve bpitali su tie i okoKnu bivSih jezera i izja-%i- li da 6e -- ratiti --odu u presuie- - na korita. Ubrzo su se na obala- - ma bivSih jezera pojavill buldoie-- ri i ma.ine kopacace. Graditelji su prokopali kanale do reke Terek i jezera su se i.punila vodom. Od-mah je pocela gradnja fabrike ko nzervi, a iz drugih krajeva done sena je riba i puitena u јегега. STAKLO "HULKS" U КававЛ SSSR, itradjuju se preckni aperati м hemijuke IaVi-rftteri- je od novog stakla "IlreW. To steklo ni najtce kieeline ne na-gma- ju, a iivanredao je o-tpor- nj prema topMi i prema vineWm te mperaturama. Ako jako xgve-ja- n sl od "Tirekse" etavi na cm i nece pe&. Vasiljevski zavod u Kazanjl, ko-ji izraijuje hemijske posude od "pircka" snabdeva SovjeUki Sa-ves i he lamdeset inostranih dria-a- . HADIOLOKATOU ZA KOXTRO-L- U ItltZINK AUTO.MOHIL.V Iniinjeri i tehnMari u 1'oljVkoJ konetruisali su naroiti radioloka-to- r pomocu koga je mogudno na da-lji-ni do 400 metara odrediti kojonj se brzinom kredu vozila na drumu. Ako se automobil krede brikn od dozvoljene, automaUkl uredjaj uk ljueuje fotoaparat i z-uf-ni signal: stop. Отај radiolokator radi чo ma precizno i moie da pogreM samo za tri procenta. ri.KSADJIVANJE NOKTIJU I!ole#ni ili teie o.Heceni nokt! na rukama u bliskoj budulnosti 6o se moc"i zameniti drugim, tudjim noktima koji ie biti "nakalemlje- - ra i sluzitl kao sopstvenl. Uva nova tempija ei к primenjuja ii nekim kosnietikim institutinia, gde uvek ima zaliha noktiju, jer se isoceni, joe upotrebljii nokti muiterije cuvaju i doteruju za di-lj- u upotrebu. SMUT KOJU rilOUZKOKUJH DODIK fOVFkMK KUKK Mnogima nije pome to da dadir eeveje rwke moie doneti smrt fca netu. KoJUrta koja je inefe reemi dobra majka na$u#tie tvoje mte-dun- fe same ako oaeti da ga Je dodinwle nika eevka. Zeto trie-- U koji krstore вЧнпата ne W me li dodirivati ni uaimati u aartttje kMie koje im se мк ж pwta, pote jra njegova mati ee rtl pmtiti k sefci i one ee Wrmuti ch! UML |
Tags
Comments
Post a Comment for 000270