Novosti, May 01, 1945

              &k
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 1 maja 1945
NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publlshlng Company
In the Croatian Language
Mazi svald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom (etiku
Regislered in the Registry Oifice £or the City ol Toronto
on the 2 Uh day oi October 1941 as
No 4S052 CP
i 1IM - i i ii- - -- -
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Prvi maj 1945 -- te
Ovogodišnji Prvi Maj slaviti će se u času kad se nad Raj-stago- m
vije pobjednička crvena zastava i kad na ulicama Ber-lina
izdiše fašistička zvijerka koja je namjeravala porobiti
narode svijeta i uništiti radnički pokret
slavi se u času kad s© je Crvena Armija sastala sa kanad-skom
britanskom i američkom armijom u srcu Njemačke da
zajednički dovrše svoju zadaću za potpunu pobjedu nad nazi
Njemačkom
u času kad su so sastali na vijećanju predstavnici Ujedi-njenih
Nacija u San Francisco gdje će se položiti kamen te-meljac
budućem miru i sigurnosti u svijetu
u danima kad slobodoljubeći narodi zadaju zadnje udar-ce
fašističkoj zvijerki i njenim pomagačima u svojim vlastitim
zemljama i pripremaju planove za izgradnju boljeg posljerat-no- g
života
u vremenu kad slavna jugoslavenska vojska nemilosrdno
tjera iz svoje zemlje fašističko zločince oslobadja Istru i vrši
pripreme za rekonstrukciju i bolji život nakon rata u zemlji
u danima kad so narod Kanade sprema na jedne u hi-storiji
najvažnije izbore i kad zanatsko unijski pokret zauzima
svo većeg maha i odgovornosti pred narodom Kanade itd
Pobjednička saveznička zastava još se nije razvila po svim
krajevima Njemačke Još uvjek su u toku teške borbo koliko u
Europi toliko i na Pacifiku ali radnici svijeta sa punim pra-vom
i uvjerenjem mogu ovogodišnji Prvi Maj slaviti kao dan
velike pobjede
Kroz generacije Prvi Maj bio je dan radničkih proslava
medjunarodni dan kad su radnici slavili svoje pobjedo kad
su izražavali svoju solidarnost sa ostalim radnicima svijeta i
kad su pravili smotru svojih sila smotru organizovanog dijela
radničkog pokreta
Prvi Maj je bio i ostaje medjunarodni radnički blagdan
i ako ikada to baš ove godine Prvi Maj dolazi do punog izra-žaja
jer će se proslaviti no samo u duhu ogromnih pobjeda
radničkog pokreta u duhu još veće solidarnosti nego i u duhu
najvećih pobjeda u historiji čovječanstva — pobjeda nad om-raženim
fašizmom tim najzakletijem neprijatelju radničkog
pokreta
Za vrijeme ovog rata radnici i radnice su neumorno pro-izvodili
u ratnoj industriji dok su njihovi sinovi na raznim
frontovima razbijali hitlerovske utvrde nastupajući sve dub-lje
u brlog fašističke zvijerke
Plodovi onog veličanstvenog rada i požrtvovanja cijelih
nacija naročito radnika i seljaka već se vide Iz ovog rata
proizaći će novi daleko bolji svijet nego smo imali prije Dok
su u starom i predratnom svijetu upravljali ljudi koji se nisu
brinuli za budućnost naroda i njegov bolji život koji se nisu
brinuli da spriječe agresije i razvijanje agresivnih sila u no-vom
svijetu radnici će poučeni iskustvom iz prošlosti učest-vovati
u svim vladama Ujedinjenih Nacija u njenim najvišim
ferumima i tako pomoći izgradnju boljeg sretnijeg i zadovolj-nijeg
života za sve slojeve naroda U toj ogromnoj izgradnji
boljeg svijeta uzeti će poslije rata većeg učešća i narodi Sov-jetskog
Saveza koji su u ovo posljednje četiri godine ne samo
podnijeli najveće žrtve nego i pokazali čovječanstvu kako se
svijet može riješiti fašističke opasnosti i opasnosti od bilo kak-vi
agresije u bilo koje vrijeme
Ovogodišnji Prvi Maj pada u godini kad su se po prvi
puta u historiji radničkog pokreta ujedinile zanatske unije u
Jednu moćnu svijetsku organizaciju koja je na strani Ujedinje-nih
Nacija i koja će u budućnosti Igrati važnu ulogu pri rije-iavan- ju
rrvedjunarodnih pitanjp odnoseći se na radnički zanat-sko-unijs- ki
pokret
Boreći se danas za popravak svojeg života i veća prava
radnici se ujedno bore za bolje cijelog čovječanstva Boreći
se tako za bolje društvene zajednice radnici su odlučni i po
društvu pozvani da zauzmu svoja mjesta i na odgovornim po-zicijama
svoje države
Mi u Kanadi treba da slavimo ovogodišnji Prvi Maj u
duhu pune mobilizacije svih radničkih i drugih naprednih sila
2C poraz reakcije u dolazećim federalnim i provincijalnim iz-borima
Mi treba da slavimo Prvi Maj u duhu smotre i odluke
da ćemo izabrati dostojno radničko predstavništvo u ontarij-sk- i
i federalni parlamenat i da osmo nastaviti radom za jedin-stvo
svih slojeva kanadskog naroda koji stoje za bolju i sret-niju
Kanadu u kojoj treba da je osigurana budućnosti za sve
njezine stanovnike
Neka živi Prvi Maj!
Da živi solidarnost radnika svijeta!
a-AM- mM
I W&FlwJ8lJ£i JtjSdQfinfasH£ i Br iS HH? SSfmL HfllPCpSfe? d92sHSHBS%
Žrtve njemačkih okupatora u Sloveniji Dok su njemački i talijanski razbojnici potpomognuti po hrvatskim ustašama 1 srpskim četnicima na ovaj način mrcvarili naš
narod i ovako divljački se osvećivali partizanskim borcima Amerikanski Srbobran Naša N'ada i ostala pro-fašlstič- ka štampa u Americi 1 Kanadi je Sutila riječi protes-ta
Ni slova negodovanja ili gnjušanja protiv ovakvih djela Danas kad ti razbojnici plaćaju za svoje zločine i kad okupatori bježe iz nase zemlje danas taj dični Srbo-bran
i Naša Nada zajednički plaču nad njemačkim žrtvama i navodnom neljudskom ponašanju partizana protiv svojih neprijatelja Jedna i druga slika je iz Sloveni-je
prvom partizanu razbijena je donja čeljust i zaboden u vrat drugom je sjekirom raskoljena glava To su iz partizana činili Nijemci i Talijani kad bi u ruke
pali živi Ništa bolje nisu postupali s partizanima ustase i četnici za kojima plače Naša Nada i Amerikanski Srbobran Praznik porobljenih naroda
(Članak Milovana Djilasa
Otkada salve moskovskih topova
pozdravljaju uspjehe Crvene Ar-mije
na njemačkom tlu naša zem-lja
proživljava dane nevidjene ne-obične
radosti Naši namučeni lju-di
samohrane majke naša izglad-njela
i ostavljena djeca naši borci
u prvim linijama i u pozadini ne-prijatelja
viđa da je pravda u
uniformi izmorenih ali neumornih
sovjetskih ratnika "zakoračila u
spilju razbojnika Svaki čovjek
osjeća da će ga Crvena Armija os-vetiti
da nefe ništa ni zaboraviti
ni oprostiti
Ratni požar koji su Nijemci ba-cili
u svijet i pronijeli kroz sve
europske zemlje sada im se vratio
iz svih zemalja U njemačkim ru-kama
je to bio ugarak palikuće u
rukama ugnjetenih naroda to je
baklja slobode Taj sveti oganj pr-va
je unijela i na njemačkom tlu
razgorjela Crvena Armija On oba-sjava
radošću ozarena lica svih
naroda Očajanje caruje jedino u
njemačkoj spilji
Mi znamo kako to izgleda Po
dubokom snijegu po mrazu bježe
stotine hiljada žena staraca i dje-ce
Oni nemaju gdje da se zausta-ve
u opustošenim gradovima oni
nemaju hrane kod njih se šire bo-lesti
Da mi znamo kako to izgle-da
Ml smo doživjeli takve povorke
Šestog aprila 1941 a zatim — u
drugoj u četvrtoj u petoj u sed-moj
ofenzivi na Kozari u Lici
Pa ipak ogromna je razlika izme-dj- u
patnji našeg naroda i onoga
što danas podnose Nijemci Naš
narod je ostavljao domove i bje-žao
ispred njemačkog noža ispred
njemačkih automatičara koji su
skupljali čitava sela i ubijali ih sa
po nekoliko rafala ispred njema-čkih
palikuća koji su čitave poro-dice
čitave zaseoke satjerivali u
kuće i štale i tamo ih spaljivali
Visok je bio moral kod naših iz-bjeglica
sa Dani je sa Kozare iz
Krajine Dalmacije i Crne Gore
Oni nisu tražili ništa oni su umi-rali
putevima oni su se bez pa-nike
rklanjali pred neprijateljskim
avijonima koji su ih sa strašću go-nili
i tukli po putevima Oni se ni-su
žalili ni na koga za svoju sud-binu
u njima je samo rasla neu-gasiva
mržnja prema Nijemcima i
njihovim izmećarima i ta mržnja
je napajala naše borce junaštvom
i neugasivom svetom željom za os-veto- m
Njemačko stanovništvo bje-ži
ispred Crvene Armije jer osjeća
da je krivo jer svaki Nijemac zna
da je njegov sin njegov otac ili
brat izvršio bezbrojne zločine po
Europi a naročito u Sovjetskom
Savezu i po slavenskim zemljama
I'a i njemačko civilno stanovništvo
je aktivno učestvovalo u zločinima
i vršilo ih Njemačke majke i očevi
odgojili su sinove da budu zločin-ci
Njemačke frau su tukle i pre-mlaćivale
slavenske ropkinje Nje-mački
tvorničari su gladju pomo-lili
poubijali desetine hiljada za-robljenika
i robova sa istoka Nje- -
mački seljaci su uprezali u plugo-ve
zarobljenike gonili ih da spa-vaju
po štalama i marvom i šibali
ih bičevima Sada se oni boje os
u beogradskoj "Politici")
vete robova sada im se prividjaju
duhovi namučenih ljudi i žena
Njemačke žene i djeca su išli kao
u kazališta da gledaju mučenja i
izrugivanja s pripadnicima porob-ljenih
naroda Meni je pričao je-dan
zarobljenik Srbin da se sku-pilo
pola jednog malog grada da
uživa gledajući kako naše zarob
ljene vojnike gone da se provlače
kroz burad u koja su bila gusto za-bije- ni
čavli Njemački izbjeglice
ne dižu moral njemačkoj vojsci
one ga razaraju one šire paniku i
očajanje Ako Nijemci hoće na ne-koga
da se požale za svoju sudbi-nu
onda to mogu biti samo Hitler
i njegovi doglavnici
KRVNICI SU SE VESELILI KAD
SU KLALI NAS NAROD
Nijemci su suviše olako shvatili
rat Oni su ga potpalili u Europi
Oni su unijeli oganj i užas rata u
svaku kuću nevinu djetinju dušu
Oni su se koristili bogatom pljač-kom
iz drugih zemalja Žene su
podbadale muževe: da im šalju
francuski sir i vina ruski kavijar i
krzno našu slaninu i holandijski
putar I oni su im slali sve do če-ga
su stigli Njemačke domaćice su
TKO TORIJEVCIMA
DAJE PAPIR?
Iz pouzdanih vrela doznaje se
da se torijevci spremaju u kam-panji
za dolazeće izbore poplavi-ti
cijelu Kanadu sa jedanaest mi-lijuna
primjeraka letaka pod na-slovom
"Public Opinion" Suviš-no
Je i govoriti da će kroz ove le-ta- ke
širiti svoju otrovnu i razor-nu
propagandu na štetu interesa
i jedinstva cijele nacije
Doznaje se i to da je pred-hodn- o
učinjen sporazum sa po
štanskim uredima u svakom gra
du i svakom mjestu Kanade Pre-ma
tom sporazumu pošta će dije-liti
letakc u poštanske kutije ili
će ih pak raznositi kućama ta-mo
gdje fe pošta raznosi
Naravski takav način dijelje-nja
letaka I u tako velikoj količi-ni
stojati će znatnu svotu novaca
Ali što Je torijevskoj partiji za
novac? Ta ona je predstavnica
najkrupnijih kanadskih bogataša
čiji se džepovi ne mogu tako lako
isprazniti Znajući to narod se 1
ne pita više tko će plaćati troško-ve
oko torijevske propagande ne-go
kako je moguće mogu dobi-ti
toliku količinu papira koji se
izdavačima novina i časopisa
prodava na obroke? Tko zna mo-žda
su oni dobri prijatelji sa oni-ma
koji nadziru prodavanje papi-ra?
Možda će papir posuditi od
kojeg velikog kanadskog dnevni-ka
koji je snjima na istoj politič-koj
liniji
No bilo kako mu drago dolaze
će izbore narod Kanade treba pre-tvoriti
u poraz torijevskih sila
najvećih protivnika demokratskog
i progresivnog posljeratnog živo-ta
prale krvavi dječji veš povoje
koje su im poslali njihovi muževi
iz Kijeva i Minska Kabanice nje-mačkih
vojnika njihove košulje i
bluze istrakane su od odjeće ski-nute
s njihovih žrtava u Majdane-k- u
i Jasenovcu Hitler je tu skoro
rekao da ima Nijemaca koji bi
sada htjeli da ne budu krivi ali da
to nije točno i da su se svi koristili
blagodatima koja im je donio na-cionalsocijalizam
Nijemci su olako shvatili rat
patnje drugih naroda Sada se
stvar okrenula i rat je stupio na
njihovo tlo on će sa svim užasi-ma
ući u svaku njemačku kuću
useliti se u dušu svakog njema-čkog
djeteta Nijemci su nametnu-li
rat slobodoljubivim narodima
sada će ih oni odučiti od toga pak-lenog
zanata Trebalo bi tako da
bude jednom za uvijek
Zbog toga mi ne možemo ža-limo
Nijemce Mi nismo sadisti Mi
ne uživamo u mučenju ljudi Nje-mačka
od Napoleonovih ratova ni-je
znala što je rat na njenoj teri-toriji
U prošlom ratu su se Ni-jemci
takodjer odlikovali surovoš-ć- u
Oni su pustošili po Francuskoj
na istoku na Dalkanu Ali u ovom
ratu su njemački imperijalisti pre-šli
ne samo sve što je poznato u
historiji nego i same sebe Da
ml ne uživamo u patnjama ljudi
mi ne mrzimo ni jedan narod I
baš zato Njemačka mora jednom
za uvijek da nauči da ne može ne-kažnjeno
istrebljivati druge naro-de
Zato nas obuzima radost kada
vidimo kada čujemo kako Njema-čka
plaća po logici rata a ne po
nečijem sadizmu zločine koje je iz-vršila
Mi smo humanitarci i voli-mo
čovjeka Osim ostalog i zbog
toga što mrzimo hitlerizam što se
radujemo njegovoj propasti Cr-vena
Armija je ovih dana zaliječila
mnoge utješila mnoge maj-ke
koje su ostale djece i obra-dovala
mnogu djecu koja su ostala
bez roditelja Naša savjest će biti
mirna tek kad kroz svaku njema-čku
kuću kroz svako njihovo selo
kao kroz nae kuće i sela prohuji
ratna oluja
ItEZHKOJNI SU ZLOČINI KOJE
SU NIJEMCI POČINILI
U jednom selu u Krajini za vri-jeme
četvrte ofenzive Nijemac je
upao u kuću u jednom selu Majku
je zaklao a dijete dijete ipak
nije htio da ubije On je zabio nož
u stol kroz dječiju ruku i ostavio
tako prikovano dijete da umre
Njemački vojnik ima fanataziju
samo u izvršavanju zločina on je
tako odgojen njega su jedino to-me
i učili — godinama decenija-m- a
čitavo stoljeće Zloćin je sa-stavni
dio unutrašnji smisao i cilj
hitlerove vojske upravo — on je
nikao na podlozi potpunih gospod-stva
njemačkih bankera industri-jalaca
i junkera u samoj Njemač-koj
koji su decenijama učili Ni-jemce
da se sva zla mogu riješiti
širenjem životnog prostora pod-jarmljivanjem
istrebljavanjem
drugih naroda Oni su ih učili i
dobro naučili da surovošću zloči-nom
kao tupi poslušni dresirani
čopor izvršavaju zločine i jedino o
S Si? IL 3'wF& VbiiiBtl iSSSHbiHbV IHPfiiE i ml A JBIŠbBI SiiiisVBiiK Htf
—
Ni
—
nož im
naš
po
po
da
i
da
rane
bez
—
r )t
tome misle Zato je Nijemac bes-krajno
bogat u načinima uništava-nja
ljudi Oni su u Reogradu ubi-jali
i ubijali To im se učinilo ne-praktično
Zato su njihovi naučnici
izumili automobile s otrovnim ga-som
i u njima ugušivali hiljade
ljudi U Majdaneku i Jasenovcu su
stvorili čitave fabrike za spaljiva-nje
i ubijanje ljudi Hitlerovci su
od zločina napravili industriju U
Kragujavcu su 1911 za tri dana
ubili 7000 ljudi Ali nisu stali na
tome U toku 1942 1943 i 1944 oni
su skoro svaki drugi dan ubijali po
20 ili 30 — točno 20 ili 30 ljudi
Nijemce nisu interesovali krivi
nego plan — 20 ili 30 toga i toga
dana! Njihov general Majdhold pi-še
u operativnoj zapovijesti: "Mje-sta
Zagnjezda i Udora moraju se
uništiti Muško stanovništvo tih
mjesta povjeSati a žensko stanov-ništvo
i djecu sprovesti u Stolac"
Pukovnik Bušman iz 369 divizije
naredjuje da se u gubitke naše
vojske računaju i pobijeni civili
Pod komandom pukovnika Dicea iz
118-m- e "Princ Eugen" — divizije
ubio je u toku nekoliko dana u tri
dalmatinska sela (Otok Gornji
Rudo i Dolac Donji) 834 osobe u
kući Milanović-Tran- o nadjeno Je
45 spaljenih Iješeva Major Gerner
iz Hamburga zakopao je na Draču
žive naše zarobljenike Kapetan
Trojsler iz Salcburga strijeljao je
5 partizana topovima Poručnik
Ferstinauer iz Hamburga sjekao je
noseve i kopao oči našim zaroblje-nicima
Nijemci su istjerali 12 000
Slovenaca u Nedićevu Srbiju 18-00- 0
u Pavelićevu Hrvatsku a 60-00- 0
u Njemačku na prisilne rado-ve
djevojke — naše časne vesele
i radine djevojke — otjerali su u
vojničke bordele U Celju su Jav-no
objesili naše ljude zabijajući im
mesarske kuke o vilice To isto su
radili i u Zagrebu Nijemci su u
petoj ofenzivi bacali naše ranjeni-ke
niz klisure Pive i Zelengore U
Crnoj Gori u vrijeme pete ofenzi-ve
pobili su čitava sela (Stabna
Donji Izgori Plužine itd) U selu
Tominju u Sloveniji zatvorili su
reljake u sjeniku i tu ih spalili
Mast je pričaju očevidci tekla či-tavih
20 metara daleko Iz grobo-va
naših ljudi u Kraljevu probila
je ljudska kn-- na površinu Ni-jemci
su racionalni zato utjeruju
ljude u kuće i spaljuju i kuće i lju-de
Svega čega se dotakne Hitlerov
vojnik dotakla se smrt njima sve
dobro i praktično služi za ubija-nje
ljudi — batine kundaci "du-šegubk- e"
cigle puške noževi me-sarske
kuke stubovi žica i sve U
selu Krinci silovali su sedam dje-vojaka
od 14 do 18 godina a na
tri zarobljena partizana su nahuš-ka]
svoje pse tako da su ih ovi ra-skomadali
U selu Razorima su iskopali oči
dvojici naših vojnika i pitali ih da
li sada vide Tita Zatim su im od-sjekli
glave pred iskupljenim se-ljacima
Mi navodimo samo pojedinosti
Nabrajati sve zločine njemačke
vojske i sve načine izvršenja zloči-na
— to je npmoguće Gdje pu
stotine hiljada naših ljudi i kako
su pomoreni? To će moći da kalu
samo Nijemci kada Njemačka
bude pregažena
Zato mi osjećamo radost kada
vidimo rat u Njemačkoj Mi u mu-kama
Njemačke vidimo pobjeda
pravde vidimo čas našeg oslobo-djen- ja
Razbojnik je najzad satje-ran
u škripac Mi samo hoćemo da
kazna bude po zasluzi Mi želimo
mir i zato hoćemo da razbojnik
bude primjerno kažnjen da se ni
njegovo praunuče više ne lati kr-vavog
zanata
Zato se mi zgražamo kad od ne-kih
ljudi čujemo glasove sažalje-nja
Koga oni žale? Žaliti Njema-čku
znači — pornoći Joj da uskrs-ne
pomoći razbojniku da se spasi
i opet počne zanat Zato se mi
zgražamo kada čujemo i čitamo
kako neki ljudi u inostranstvu
bez morala i ljudske savjesti brb-ljaju
o tome kako se treba odreći
bezuslovne kapitulacije Njemačke
jer to — Nijemce tjera na ogorče-ni
otpori To znači ne natjerati raz-bojnika
na predaju ne dovesti ga
na sud nego s njima pregovarati
Ne goni Nijemce na žestoki otpor
bczuslovna predaja nego takvi
glaaovi koji im daju nade da bez-uslovne
kapitulacije neće biti da
će se sudije zavaditi Ali to se ne-će
dogoditi Pravde za Nijemce
Ima dovoljno u svijetu I dovoljne
je jaka Ona se danas ne nalazi
kod Tobruka i kod Staljingrada
nego u Berlinu i na Elbi Nije da-leko
čas kada će se sudije sastati
i početi da sude u samom domu
zločinačkom
A ti borce treba da znaš da je
Nijemac kriv za sve tvoje muke
za poniženje tvoje porodice za sva
zlostavljanja i patnje koja su tvo-ji
mili podnijeli za sva zla za pu-stoš
za ubijstva tvoje rodbine i
tvojih drugova Ti si ubio Nijemca
Ali drugo isto tako zao I tup vod-njikavih
očiju stoji prema tebi i
sprema novi zločin smišlja kako
će spaliti selo kako će silovati dje-vojke
kako će opljačkati ono što
je preostalo Treba da ga kazniš
da ga ubiješ da mu ne dozvoliš da
se bez odmazde povuče u svoju
špilju pred čijim ulazom on danas
brani pljačku koju je navukao za
svoju ženku i svoju štenad Treba
da nadješ tamo one koji su ga po-mogli
da može izvršavati svoje
zločine U tebe su uprte oči čitave
zemlje Od tebe traži napaćena do-movina
da se osvetiš da je oslobo-diš
Tebe priznaju u tebe se uzda-j- u
grobovi tvojih drugova i nevi-nih
žena staraca i djece Ubij ga
na tvojoj zemlji koju je razorio I
krvlju natopio Prodri u njegovu
jazbinul Učini sve što treba da bi
što prije prodro Tvoj napaćeni na-rod
to traži od tebe Tvoji oslijep-ljeni
drugovi koji su i bez očiju
vidjeli Tita To traži od tebe Crve-na
Armija I tek kad se tamo sa
zvjerom obračunaš moći će ti sav-jest
biti mirna pokoljenja će ti
biti zahvalna biti ćeš besmrtan u
njihovu sretnom životu i nikada te
neće zaboraviti Tek tada ćeš moći
da se radosno vratiš na svoju nji-vu
u svoju školu u svoju tvornicu
da spokojno stvaraš novi život ko-ji
si izvojevao i zaslužio u svojoj
divnoj napaćenoj domovini