Novosti, April 06, 1948

              4
STRANA 4 Gazda Anđrifa
Gazda Aadrija ostao je poSte--1 bili obučeni u tijesne hlače i kra- -
djen od ratovanja jer je od rodje -
nja imao erfanu manu No on je
dobro upotrijebio ratne godine i
stekao lijep imetak Bio je pame-tan
i latio se svakog korisnog po-sla
članovi male općine bili su
uskoro primorani da gospodina
Andriju priznaju imučnim gospo-darom
koga treba prvog pozdra
viti Kao zavjet darovao je gazda
Andrija crkvi za žrtvenik Majke
božje sliku koju je resilo njegovo
ime ispisano zlatnim slovima a za
Božić je nekom siromašnom djete-tu
poklonio stare čizme jer je gaz-da
Andrija bio dobrotvor i imao
čudnovato male dječje noge Osim
toga imao je nešto naduveno ok-ruglo
lice bio je niska rasta ali
Širokih ramena i konačno običa
vao je kazivati o sebi: "Ja sam do-bar
čovjek"
No kad je rat 1918 u neredu za-vršio
imao je gazda Andrija ipak
neugodnosti a kad mu je 1919 za-prijetila
upravo ona seoska siro-tinja
čijoj je on djeci za vrijems
rata poklonio za Božić svoje po-noše- ne
čizme onda je na savjet
svoje žene i svojih odraslih sinova
napustio rodno mjesto da svrše-tak
neumirnih vremena dočeka u
glavnom gradu Ovdje mu ništa
nije uzmanjkalo jer je u svojoj
trošnoj velikoj kožnatoj lisnici
imao zdrave plave novčanice i jer
Je obzirom na velegradsku skupo-ću
ponio sa sobom dovoljne zali-he
Gazda Andrija osjećao se us-prkos
tome progonjen od revoluci
je i svaki put je pljucnuo kad je
susreo radnike koji čini se nisu
imali nikakva drugog posla nego
da u bučnim skupinama kreću na
razne zborove Upravo su nra se
gadile ove mršave velegradske
spodobe na kojima se vidjelo da
nemaju ni pristojnog doma a si-gurno
Još nikad u životu nisu dr-žali
u rukama ni pošten komad
slanine Da on u svojoj općini opa
zi jednog od takvih tipova kakvih
odjo na hiljade maršira upozorio
bi odmah na njega općinskog etra-žar- a
Nije ni čudo Što ti ljudi po-staju
sve drskiji Sin mu je Jav-ljao
da su im razlupali prozore I
da umjesto uglednih gospodara
vodo riječ upravo ti oduvijek zlo-glasni
nadničari sluge I nilkoristi
Bilo ih Jo već mnogo koji su iz
raznih sela i općina došli u Budim-peštu
Većinom su to bili imućni
gospodari u seljačkoj nošnji Sas-tajali
pc svako eče daleko u ttu-dim- u
u nekoj maloj krčmi Jednog
dana osvanuli su članovi društva a
čvornatim štapovima u ruci u zra-ku
se osjećao nemir Ispostavilo se u
da su mnogi imali i revohere koje
su pokazivali samo medju sobom
Gospodin Andrija nabavio je sebi
jedan debeli štap od višnje koji je
sam umjetnički isrezbario "Ja
sam dobar čovjek" — govorio Je
gospodin Andrija — "ali " kod
toga jo stisnuo šake i lupnuo no-gama
u dječjim čizmama Osjeća-lo
se da se sprema oluja — i ona
jo već bila tu Crveni su se svuda
povlačili a Iza rumunjske vojsko
približavala se madjarska bijela
armija
Za jedan dan izmijenila se slika
na ulicama glavnoga grada Sve
su kuće bile okićene nacionalnim
zastavama najednom su se svuda
pojavile elegantne dame i stasiti
mladi oficiri sa zveekajućim ma-muza- ma
i blistavim sabljama Ne-stali
zavukli se oni u prnjama ko-ji
su još juče uz galamu preplavili se ulice Gdjekoji od njih na ko-je
je čovjek tu i tamo naišao ho-dali
su uza zid blijeda lica nijemi
i pogrbljeni Gazda Andrija osje-ćao
u
se kao kod kuće jer je osim
dama 1 oficira susretao svuda va-ljane
provincijalce u kratkim čiz-mama
a štapom u raci koji su
prolaiili laganim koracima same- -
svijesno nehajno crvenih obraza
koji su dakle izgledali u glavnom se
kao on sam Društvu s kojim je
gatda Andrija lutao ulicama do-lazio
Je u susret neki gradski čov-jek
bi
nepočešljan i krivog nosa
Gradski je čovjek htio skrenuti s je
puta bahatom društvu no upravo su
time upao im je u oči pa su mu
zbacili šešir s glave Bilo je zgod-no
što su mu pritom i naočale
pale a nosa pa je stajao žmrkaju-ć- i
zbunjeno i bespomoćno činilo
im se da u njemu preposnaju ne-koga
koga su zapazili prošle ne-djelje
kod jedne radničke demon-stracije
nekoga od onih finih stu ih
dentskih tipova koji su huškali
masu JIoMa su se zabunili i ovaj j nije laj isu au lo ne čini ništa u
svakom slučaju bio je Židov i nije
se usudio ni pisnuti se
Gazda Andrija veselo je govorio
kako je on uvijek znao da će to
tako svršiti pa je odlučio da su-tradan
otputuje kući da se ponov
no posveti svom gazdinstvu Dru
tke čizme Kako svuda tako je i u
vojarni vladala velika zbrka Sva
tko se žurio i gospodinu Andriji
ništa nisu objašnjavali niti ga što
pitali tako da on koji nikad nije
služio vojsku nije uopće znao što
zapravo ima da radi na čelu te
dvanaestorice ljudi Bilo ga je stid
priznati da on koga su na teme-lju
njegova povjerljiva izgleda
imenovali komandantom patrole
zapravo ni ne zna baratati oruž-jem
Neodlučno je koračao na če-lu
patrole hodao tako neko pola
sata večernjim ulicama a da se
išta nije dogodilo Postalo mu je
dosadno i činilo mu se besmisle-nim
da se ovako okolo šeče sa
dvanaestoricom naoružanih ljudi
a da ništa ne radi i da u njih pre-strašeno
bulje ljudi 1 okreću se za
njima
Tada su susreli druge patrole
koje su vodile po nekoliko muška-raca
1 žena medju kojima su neki
bili i sasvim dobro obučeni ali su
svi imali od straha zobličeno lice
Neki su drugovi govorili da i oni
znaju za razne sumnjive osobe
koje bi takodjer trebalo uhvatiti
To se gospodinu Andriji svidjalo
Počeli su obilaziti stanove tjerati
ljude iz njihovih kmeta prekopa-vati
ormare dok su ovi s užasom
zurili u pojavu plećatog motikaSa
koji se s nataknutom bajonetom
zaustavio na vratima Tako se gaz-da
Andrija uspinjao i silazio ste-penicama
derao se na ljude koji
eu pred njim stajali dršćući i tko
mu se nije svidio toga je predao
u vojarni a zatim ponovno pošao
u potragu za novim zločincima
Putem je najednom zastao i pris-luhnu- o:
njegovi drugovi koji su
ga slijedili s nekoliko uhapienika
prepirali su se zbog nekog džep-nog
sata "zaplijenjenog" kod Jed-nog
zarobljenika Otada je pazio
pa se silno razgnjevio ustanovši
pri pregledu u vojarni da je velik
broj zarobljenika bio opljačkan do
rublja Dok on sa svojom prirodje- -
nom manom srca čitave noći teško
drheući luta vrši svoju dužnost
drugi pune džepove pa mu se Iza
ledja sigurno još 1 smiju Izraču-navao
jo koliko ga je stajao pre-vrat
— u skupom velegrada trošio
je deset puta više nego kod kuće
Tome je dodao gubitak koji je
pretrpio dok Je boravio daleko od
kuće Bijes ga je hvatao kad je vi-dio
kako brojke se brže rastu
bacio je pogled na izbočene džepo-ve
svojih drugova — i psovao sebe
nazivajući se glupanom
Drugovi su predlošili da svrate
kantinu da se okrijepe Gospo-din
Andrija marljivo Je pijuckao
no ipak nije njegovoj pažnji isbje-gl- o
da su lisnice njegovih drugova
natrpane On se osjećao žrtvom
nepravde Od remena do vremena
dopro je do njih iz dubine vojarne
krik ili prasak oružja što Je još
pojačavalo raspoloženje Udaralo
se po dugačkom vinom i rakijom
polivenom stolu i gospodin Andri-ja
mucajući je govorio: "Ja sam
dobar čovjek ali hajdetm
sad gospodo!" komandirao Je za-tim
I svi su krenuli
U dvorištu vojarne još se malo
pucalo Nejasno su vidjeli neke
spodobe prislonjene duž sida ko-je
su padale Jedna za drugom kao
vreće Gospodin Andrija takodjer j
je pokušao pucati Polasilo mu je
za rukom isnad očekivanja To ga
je raspoloiilo
Na noćnom pločniku odzvanjale
su njihov čizme i gazda Andrija
na čelu s oruijem na ramenu i
umjetnički isresbarenom palicom
čizmi koračao Je čvrsto svije --
tan svoje moći i osjećao neku ne-zasitnu
glad kao da će čitav taj
velegrad progutati Medjutim su-sreli
su samo nekoliko beskućnika
radnika koje Je gospodin Andrija I 'sam pretražio i radnike koji su
u ranoj zori žurili na posao i
kod kojih se moglo nać inajviše po i
koji sirotinjski niklovani sat "Bog
znao gdje su ti fakini sakrivali
sve pokradjene tvari" — škripao
zubma gospodin Andrija Ostali
mrmljali što im Je dodijeljena
samo ta mizerna radnička četvrt i
smatrali su glupim da ove bijed-nike
— koji baš ništa nemaju —
odvuku u vojarnu i tamo ih zama-raju
pa su jedan sa drugim nesta-jali
Najednom se gospodin Andri-ja
nadje sam Najradije bi bio po-šao
to
u potragu sa drugovima i sve
pohapsio Osjećao se prevaren
čak mu je sinula misao da su i
njegovi drugovi podli kaputaši
prerušeni u seljake Hvatao ga je
grč kod srca Bilo bi najbolje da
pošteno ispava ali se sada nije
mogao na to odlučiti Bio je previ-še
uzbudjen sad kad su ulice oži-vjele
sad ih nije mogao napustiti
Pred očima su mu Igrale male i
velike novčanice koje je u kantini
govi su ga medjutim poveli sa so-- vidio kod svojih drugova Peteg-bo- m u vojarnu gdje su mu stavili nuvši jače remenik svoje puške
na ruku crveno-bijelo-zele- nu traku produžio je patrolirajući sam gra--s
natpisom "Narodna gradjanska dom "Treba zahvatiti" — zujalo
zaštita" na rame mu objesili jed-- mu je u glavi a džepovi su ma
nu Mannlicher pušku pa ga pos- - bili teški od mnoštva satova koji
lali u grad na patroliranje e na- - eu pri svakom koraku zveckali
taknutom bajunetom na čelu dva- - ( Odjednom je ugledao sama grad-naestori- ce koji su kao i on sam ska lica Svi su mu se činili prev- -
Mm
PATENTOFILIJA
Demilitarizacija Njemačke je
angk-američki- m imperijalistima
deseta briga Ali im je zato prva
briga da iz Njemačke izvuku što
više materijalne koristi Poznato
je da Anglo-amerikan- cI sabotira-ju
sve savezničke odluke o izvrše-nju
njemačkih odluke o izvršenju
njemačkih reparacija oni medju-tim
ne žale truda da u raznim
formama izvuku što više "prikri
venih reparacjja" Industrijski pa-tenti
izazivaju naročite simpatije
monopolista
Prema pisanju lista "Berliner
Informationsbriefe" centrala za
iskorištavanje njemačkih patenata
u New Yorku ostvarila Je u 1947
čistu dobit od preko 100000 dola-ra
Centrala prima dnevno oko
20000 narudžaba iz svih dijelova
Sjedinjenih Američkih država U
Hesti kod Frankfurta na Majni ne-koliko
6totina američkih tehničara
i stručnjaka radi na odabiranju i
registriranju njemačkih patenata
koji se zatim prenose na mikrofon-sk- u
traku i kurirskim avijonima
šalju u Nevv York Na taj način
centrala za njemačke patente pri-ma
prosječno 30 hiljada metara
mikrofilma mjesečno Američka
štampa svakodnevno objavljuje
mnogobrojne oduševljene izjave
vlasnika američkih industrijskih
firmi koji su ulažući nekoliko do
lara za patente postigli milijunske
zarade
I u Londonu postoji "med za
registriranje pronalazaka" gdj-- i
britanske firme mogu za 2 sterlin-g- a
i C pensa kupiti svaki njemački
patent
Iz Izjava američkih stručnjaka
se vidi da vrijednost njemačkih
patenata koje su Sjedinjeno Ame-ričke
Države prisvojile kao "rat-ni
plijen" prelazi 5 milijardi dola-ra
što zajedno s ostalim vrijed-nostima
koje su Sjedinjene Ame-ričke
Države odvukle iz Njemačko
predstavlja sumu od okruglo 10
milijardi dolara
Tri godine demokratske
vlade Dr Pelra Groze
(Prtnos sa strane 2)
Demokratska vlada dr Groze
mogla Je izvršiti ove historijske
promjene jer se u svom radu osla-njala
na 'široke mase rumunjskog
naroda na radničku klasu radno
seljaštvo i naprednu inteligenciju
Na dan trogodišnjice vlade dr
Groze rumunjskom narodu je stav
Ijen na razmatranje nacrt ustava
koji će ozakoniti ekonomske poli-tičke
i sodjalne promjene izvršene
u korist narodnih masa
Okruiena prijateljima i savezni-cima
Rumunjska Narodna Repub-lika
rukovodjena demokratskom
vladom dr Groze korača putem
demokratske isgradnje boreći se 1
za mir I medjunarodnu sigurnost
V
ratnicima koji su nagomilali vri-jednosti
opljačkane u revoluciji
Najradije bi raibio vlastitu glavu
od bijesa što Ih nije noću sve po- hvatao kad je komandirao dva-naestoricom
a
ljudi Posrtavii sva-kog
časa hodao Je gospodin An-drija
u
sa svojom nataknutom baju- -
netom kad ga grupa oficira koja
je upravo opkoljavala Jednu kuću
pozove da stane Razdražen on Je
pokazivao traku na svojoj ruci i iz-javio
da Je čitavu noć tragao za
prevratničkim zločincima Udariv-š- i
o kundak svoje puške — vikao
je da su prošla vremena kad se s A
jednim poštenim gazdom moglo
postupati po miloj volji "Ja da se
legitimiram?" — žestio se — Tko
ste vi? Gradska bagra niškoriati
Nalog za legitimiranje imam Ja
Kalem vam ja sam dobar čovjek
Smijali su se prijetnjama pripi
ta čovjeka ali je u njemu kuhalo
gledao ih je mrkim pogledom
Sve je smatrao neprijateljima! No je
što zapravo hoće U načičkani ofi-ciri
Možda mu se hoće narugati?
Dali su mu pravu praveatu manli-herk- u
njemu koji nikad prije ni-je
imao puške u ruci dali mu vlast
nad svima Duž zida elike vojar-ne
postavili su ljude kako bi imao
prilike da se vježba u gadjenju a
sad sad mu hoće oduseti vlast i
orudžajeli? saNojedzanšutonosuć?mNue obnidsaesovne —
uopće ni sjetio obijesne noćne vjež-be
u gadjanju ali ga je na to pri-silila
pomisao da bi mu mogli odu-zeti
i oružje i dužnost Najednom
su ga i todji satovi u džepovima
počeli tištati Kipeći od mržnje
uzviknuo je:
"Ne to nikako ne ide bio sam
razbojnik I ubojica Ne to
ne biti ja ne vračam službe-ne
vlasti P
rrobHjedJo je neprestano pri-tišču- či k Kad su mu je
istrgli iz ruku uhvatio se za
svoje premoreno srce i ogorčen
revoltiran umro
Errin šinko
NOVOSTI Utorak 6 aprila 1948
Naš narod u Windsoru na radu!
za pomoć djeci u Jugoslaviji
Windsor Ont — Pošto je u to-- To $5000: Savez Kanadskih Sr-ku
kampanja za $25000 pomoć dje-- ba Zveza Kanadskih Slovencev i
cl palih boraca u prošlom Narod- - Simo Travica
no-oslobodilač- kom ratu želimo u tu
svrhu da i mi doprinesenu) naš dio
Naše lokalno Vijeće uzelo je kvo-tu
od dvije hiljade dolara U svim
našim ranijim pothvatima žene u
Vijeću uzele su aktivnog učešća
pa tako čine sada u ovoj kam-panji
ženski odio pri Vijeću pri-redio
je večeru 13 marča sa vrlo
dobrim rezultatima jer je iste ve-čeri
sakupljeno u ovu svrhu $1-227- 00
Pored večere i plesa imali
smo i lokalne govornike Predsjed-nica
ženskog odjela Vijeća druga-rica
Kruna Adamov govorila je o
značaju ove priredbe i predala ri-ječ
drugu Viktoru švrljugi Drug
5vri ju ga u svom poduljem govoru
rastumačio je potrebu pomaganja
djece palih boraca za slobodu svi-ju
nas Zatim je uzeo riječ Dragu-tin
Stojšić koji se pred nekoliko
nedjelja povratio sa posjete u Ju-goslaviji
i Rumuniji Govorio je o
svojim opažanjima u ovim zem-ljama
a napose je podvukao kako
se narodne vlasti u Jugoslaviji
mnogo brinu za djecu palih bora-ca
u prošlome ratu Kazao je dalje
da su se prilike mnogo izmijenile
u vremenu njegova šest mjesečnog
boravka u Jugoslaviji
Poslije ovih govornika uzeo je
riječ drug S Tus koji je kazao da
Je VVindsor uvijek bio medju prvi-ma
u Kanadi na svakom za
naprednu stvar pa tako treba da
je i ovoga puta kada se radi za po-moć
one djece koj su izgubila
roditelje u borbi protiv mrskog
fašizma Tus je apelirao na
prisutne za što obilniju pomoć i
iste večeri sakupljeno Je ukupno
$122700 Pri svršetku drug Tus
se lijepo zahvalio svima prilaga-Cim- a
koji su dali svoj prilog za
ovu plemenitu stvar
Ovdje objavljujemo Imena prl-lagač- a:
Po $40000: Savez Kanadskih
Hrvata
Po $15000: Lokalno Vijeće KJS
JER
Barkerville Đ C — se godišnje? — imamo toliko da si- -
medju radništvom govori da će
kompanija zatvoriti ova dva mlina
u negdje oko prvog aprila
Ako se uistinu to dogodi a sve iz
gleda da se hoće jer što se ono
kaše za zlo netreba boga moliti
biti će slabo sa dobar dio
što radi kod ove kompanije Ako
se zatvore mlinovi zatvoriti će se
rudniel
Eto braco radnici koliko boga-taši
vode računa o nama koji smo
im bogatstvo stvorili Nije njih
briga što ćemo ml sada istrošeni
radnici starci naše -- obitelji itd
ne zato ne vode ni najmanje bri-ge
Danas se ovo spretna kod nas
sutra će biti ovako drugdje Pri-bližu- je
ee kriza koja je najcrnija
radništva jer imamo do-bro
iskustvo od prošle krize Kom-panija
izjavljuje da nema dovolj-no
profita i zato da mora obusta-viti
posao Na koncu godine objav-Ijaj- u
prihod gdje se može vidjeti
da imaju čistoga dobitka po tot-n- u
hiljada dolara a nama naatoje
dokazati da nemaju dosta profita
koliko mi radnici imamo profita
Toronto Ont — Ovih dana u
Toronto održana je omladinska
konvencija na kojoj je bilo prisut-no
oko IM delegata Konvencija
trajala tri dana Svrha ove om-ladinske
koavancije bita je da se
uspostavi radničku omladinsk or-ganizaciju
u Kanadi
Pri otvoresdu konvencija
Pestaer UL tajnik XFRO je
kasao ismedju ostalog i slijedeće:
"MI utemeljujemo omladaoku or-ganizaciju
naročitog tipa koja je
jako potrebna u ovoj našoj zorniji
organizaciju će se boriti sa
napredak Omladina naše genera-cije
Je prošla kros depresiju rat
nesigurnost I siromaštvo — sve
kao rezultat pokvarenog kapitalis-tičkog
sistema Mi smo došli do
zaključka da kapitalizam spriječa-v- a
put mladim naraštaajinu u ve-selu
i sretnu budućnost
jedne jake omladinske orxaaizad
je u Kanadi U programu se traži
5 centi na sat i mnoge druge po--
navikao da me se prvog pozdrav-- 1 U svome govoru drug Penaer je
lja da prvog a vi mi hoćete oteti ocrtao program koji je bio isra-oruž- je
pa da pred čitavim djen i koji najbolje odgovara mla-tom
i vlastitom savjesti stojim kao dim Kanadijancima za izgradnju
običan
smije
pušku sebi
ipak
1
i
radu
svo-je
Drug
naroda
Nor-man
koja
Po $2500: Odsjek C38 IIBZ
Po $1500: Ilija Kreps
Po $1000: Jugoslavensko-Kanadsk- a
omladina Rade čakmak
Dragutin Stojšić Anton Kovače-vi- ć
Jakov Vidmar Mile Sudar
OBUSTAVUAJU PROIZVODNJU "NEMAJU"
DOSTA PROFITA
Nešto
Welsu
očima
svije- -
Anton ćuturić Luka Baltić Stan-ko
Muždeka Ivan Ivšić Viktor
Svrljuga Josip Rački Djoko Ro--
šulov i Joso Lauč
Po $600: Mihajlo šuvak engle
sko gov odsjek 957 HBZ V To-dor- ov
Josip Franković Petar Ru- -
dić Luka Stilinović Tonka Stili-nov- ić
Vlado Ilin Joso Jovanović
Mile Jovanović Sajko Vujašin
Mate Abramović Anton Marijano-vi- ć
Marko Vrkljan Velimir Stan-ko- v
Obrad Ostojić Josip Razlog
Paval Starčević Nikola Periš An-drija
Mašanović Petar Pančić Ili-ja
Bastašić Ivan Brajković Slava
Simac Mate Pavelić Josip Polić
Stjepan šimić Kojo Zec Srećko
Tus Josip Bučar Josip Miholčić
Milan Mataija Josip Miketić Fra-njo
Sipušić Ante Musić Franjo
Marohnić Josip Plavetić Vera
Nevaida Josip Prpić Mate Prpić
Nikola Miučin Petar O resko vić
Ilija Polić Toni Zorica ćiril Žu-pan
Janko Baričević Toni Sodni-ka- r
Luis Ostanek Josip Igerčić
Tony Jašin M Jovanović Toni
Senzel Ivan Jergović Mato Osto-vi- ć
Dako Vukobrat Mile Surlović
Nikola Pavlica Luis Zdrav je Ivan
Kovačić Mileta Mašanović Juraj
Malović Ilija Prpić losip Kršul
Albert Baikiera 1 Rudolf Kahlić
Po $300: Rajmond Bunčić I Ma-rija
Studak
To $200: Sever žarkov Tinka
KInpanov D Pajtić Kruna Ada-mov
Nikola Horvat J Kovačcvić
M AleksiĆ i Vaso Šušnjar
U Ime lokalnog Vijeća KJS naj-ljep- še
se zahvaljujemo svim dru-garka-ma
koje su pomagale kod
večere kao i svim prilagačima
gornje svote
Mary Simac
romašno možemo proživjeti i to je
sve
Drugovi na uredaiattvu i upravi
Novosti u ovome pismu naći ćete
poštansku dosnačnicu na šest do-lara
što je za moju godišnju ob-novu
i dolar u fond novine U fond
šaljem zato što smatram svojom
dužnošću a pretplatu obnavljam
odmah čim je istekla jer ne želim
da mi šaljete opomenu a k tome
bez Novosti nikako nebth želio os-tati
jer ostati bez Novosti znači
ostati sa zatvorenim očima u ovoj
pustinji
Sve vas lijepo pozdravljam val
pretplatnik
S Randenčić
ISPRAVAK
U Novostima broj 1167 januara
6 izašao Je moj dopis u kome je
bila riječ o odsjeku 271 IIBZ gdje
je pogreškom stojso broj 818 Mo-lim
da se ovo uvaži
F Krzna rić
U svome daljnjem itJagasju
Norman Penaer je kasao: Tri go-dine
nakon svršeatka rata reak-cionarna
štampa viče o pmsvnsm
rata Onslasma nema želje sa uni-forme
U iraBosa rata protiv fa- -
avaovasansn ™ nsvunsjf svssnavnssssvJsasjSn usBBsnnnTVnTsa
ea je savio avaj život
Pri svršetka svoga govora Mr
je podvukao da kanadska
ae želi vračati u
"glaane goasneM arti iei u stroj
ni tesaotd rat sa interese aekeifk
penlsnom kasetatisU Omladina
koče mir i sigurnost i bolji naga
života — kasao je Mr Feaner
OMLADINSKI KLUB S POH-CUPIN- E
ŠALJE S73B4
GLAVNOM UREDU
South Poreupine Ont — Glavni
urod Federacije Kanadsko-Južae-slavens- ke
sosladme primio je od
omladinskog khsba u Se Poreupi-n- e
$7X64 koji novac šalje druga-rica
Kaf Gassoć
Drugarica Gospić e-Ha-zi sa pr-vom
granom u Jugoslaviju pa ka- -
OMLADINSKA KONVENCIJA U TORONTU
godnosti na radu Naglašeno je ( že da se ovaj novac upotrebi za
potreba nacionalnog zabavnog nabavku športskog pribora orala-progra- ma
za fizlčko-kultum- o raz- - dini Jugoslavije Glavni ured KFS
vijanje omladine da se omogući omladine će nabaviti više stvari i
i tehničke 1 druge škole za radničku ' otpremiti sa prvom grupom pov-(omladi- nu
I ratnika na odred jeno mjesto
~rm mm mmr-mmr'rwrrmmwfr--
mmmm mr mm - OBJAVE
Toronto Ont
U subotu 10 aprila u 8 sati na
večer omladinski klub RPP pri-redju- je
plesnu zabavu na 38C On-tar- io
St
Pozivamo sve ljubitelje zabave
da nas posjete u što većem broiu
a naša organizacija će se pobrinu-ti
za dobru muziku i drugo
Ulaznina dobrovoljni doprinos
Montreal Que
Odsjek 739 IIBZ priredjuje kuć-nu
zabavu u subotu 10 aprila na
1558 St Dominiquqe u kući sestre
Milonje Zabava počima u 6 sati
na večer
Poziva se članstvo odsjeka kao i
sve prijatelje da nas posjete
Borba naroda
Sjeverni šensl — Novinska
agencija Nova Kina donosi ko-mentar
o novoj fazi borbe indone-žanske
republike za nezavisnost u
kojem se pored ostalog kaže:
Poslije potpisivanja "Renvilskog
sporazuma" borba narodu Indo
nezije za nacionalnu nezavisnost i
oslobodjenje ulazi u novi treći pe-riod
U prvom periodu holandskl i bri-tanski
imperijalisti otvoreno su se
borili protiv naroda Indonezije U
to vrijeme američki lmperijalstl
počeli su s ostvarenjem svog reak-cionarnog
plana za porobljavanje
naroda Indonezije naoružanjem
Holandjana Taj period počeo je
uporrdo a povlačenjem britanskih
trupa iz Indonezije veljačo prošlo
godine a u isto vrijeme kada Jo
potpisan sporazum u Lingažatiju
izmedju Holandije i Indonezije za
privremena primirje Indonezija jo
tada dobila status nezavisno zem-lje
U drugom periodu počinje sve
otvorenije američka intervencija u
Indoneziji Amerikanci su pomogli
holandake imperijaliste novcem
materijalom i municijom poništili
sporazum u Mngazatlju l spora
zu m o primirju I mdržavanju od
novog rata Holandskl Imperijalisti
mogli su na taj način da zauzmu
strategijska mjesta 1 ekonomske
bogate krajeve Drugi period se
sastojao u ostvarenja indonežan-skih
prava na konferenciji u Pari-zu
i u rušenju Indonežansko Re-publike
iznutra
Treći period nktivnosti ameri-čkih
imperijalista započeo je lje-latnoš- ću
"komisije triju zemalja"
koja Je bilo njihovo orudje "Ko-misija
triju zemalja za dobrona
mjerno rasporedjivanje" odbacila
je u Savjetu sigurnosti OUN sov-jetski
prijedlog za povlačenje Ho-landjana
1 Indoneiana na prvobit-ne
položaje" "Komisija" Je pozva-la
predstavnike Indonezije i Ho-landije
na formalne pregovore tek
kada su Holandjani osvojili pogod-nije
položaje Američki imperijali-sti
su u medjuvremenu pripremili
PLOVI PLOVI
M
West Toronto Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr
vata priredjuje kućnu zabavu kod
brata M Predovića na 1846 Da
venport Rd Zabava će se održati
10 aprila u 8 sati na večer
Prihod sa zabave ide u korist
djece palih boraca u Jugoslaviji
s toga poziva se članstvo ogranka
SKII kao i ostale prija tljo da po-sjete
ovu zabavu u što većem bio
ju
Toronto Ont
Klub Tito RPP održati će redo-vit-u
sjednicu u petak 9 aprila a 8
sati na večer
Sjednica će se održati na 38$
Ontario St Po svršetka jedftico
održati će predavanje drug Jovan
Djajić
Indonezije
sve za stvaranje marionetske "pri
vremene federalne vlade" Poslije
potpisivanja sramnog "Renvilskog
sporazuma" uslijedilo Je obrazo-vanja
proameriČke kompromisne
vlade koja se odrekla nezavisne
vojske financija i diplomatskog
predstavništva Ora vlada je napu-stila
status nezavisne Indonežan-ske
Republike 1 pretvorila zemlju
u autonomnu oblast pod vlaš-ću
Holandjana Samim potpisiva-njem
"Renvilskog sporazuma"
vlada je izdala borbu naroda In-donezije
i vezala narod Indonezije
američkim zajmom pod maskom
"Ugradnje zemlje"
Amrikanci se očigledno nalaze
na čelu imperijalista koji su na-pali
Indoneziju VaII Street je
zainteresiran za naročite predvo-de
Indonesije kao su kaučuk jc-trol- ej
1 drugo
U indonežanskoj unutrašnjoj po-litici
postoje dvije diametrelne su-protne
struje Jednu vodi sadočaji
predsjednik Muhamed I tata i -- m
zauzima kompromisni stav prema
imperijalističkom bloku druga
struja Je narod Indonezije sa svo-jom
partijom — predvodnicom
Komunističkom partijom Indonesi
je Predstavnici druge struje uka
Iuju m američko-holamle- H impe- -
rijalisam koji radi u rukavicama
na uništenju borbe za nezavisnost
naroda Indonesije Ovi predstav-nici
vjeruju čvrsto u pobjedu veli-ke
stvari oelobod jenja iadunoinn-sko- g
naroda ne pMŠeči se privre-menih
teškoća i povlačenja neu-morno
vode borbu protiv ameri-čkog
i holdandskog Imperijnlita
i vlade Muhamed Hate Jedina ta
Ispravna politička linija dovest će
narod Indonesije do pobjede Ma-rionetska
vlada Hate "Renvfleki"
sporazum i politika američke-ho-landski- h
imperijalista ne će biti u
stanju da riješi problem Indsneil-j- e
to jest da ispuni zahtjev indo-nežanskog
naroda Narod Indone-zije
I pored svih momentalnih pre-preka
bit će sposoban da se bori
protiv američVo-aohknoko- g fmpe-rijaliz- ma
i njihovih medjoaarađ
nih Izmečara
TITOV BROD
—PANTE
Kad smo doma na pragu smo svome
Trn u oku tad nismo nikome
Već ko cvijetki u svome smo gaju
Na kojo so smijesiS i vedar neba svod—
Narodo prognati
Doma so povrati
Plovi k tebi druga Tita brodi
Kao Sto i sistem Sto nas progna stari
Ovdjo Štampa i njeni gospodari
Podigli su cmo lali graju
Rek bih neba zamračit ćo svod—
Narodo prognati
Doma to povrati
Neka k svome svoga nosi Titov brodt
Samoća Suma i rudača tama
Cvijet mladosti ote svima nama
I znoj topli za hljebac nasuSnL
života naleg uvijek bilo pošten hod—
Narodo prognati
Doma se povrati
Neka k svome svoga nosi Titov brodi
Jednoć hljeba za nas nije bilo
Gdje nas Majka držala uz krilo
Potjera nas sistem taj bezduini
Utudjinu i dalek svijeta hod—
Narode prognati
Doma se povrati
Plovi k tebi druga Tita brodi
t
I
i