Novosti, October 06, 1945

              t
--- %
BTRANA2 NOVOSTI Subota 6 oktobra 1945 NOVOSTI
PubUshed everv Tuesdav Thursda7 and Sarurdav by ths
Novosti Publiflbing Company
In the Crocrtian Language
ADRESA NOVOSTI
206 Adelcrido Street West Toronto 1 Ontario
Telephone : ADelaide 1642
Radnička konferencija u Parizu
Druga važna konferencija koja ovih dana zasjeda i koja
će sve svoje snage upotrebiti za podržavanje stabilnog mira
i izgradnju ratom opustošenog svijeta je konferencija Svjetskog
Zanatsko-unijsko- j Pokreta u Parizu Štampa u ovim zemljama
vrlo malo ih strogo ograničeno piše o značaju ovog važnog
sastanka Iznesena je tu i tamo vijest tek toliko da se zabilježi
pak se na prvi pogled dobiva dojam da velike buržoaske no-vine
nastoje ignorirati važnost ove konferencije
Na ovoj konferenciji sastali su se predstavnici organiziranih
radnika iz sviju zemalja Ujedinjenih Nacija Sve veće zanatske
unije iz demokratskih zemalja poslale su na konferenciju svoje
predstavnike osim Američke Federacije Rada koja posluje u
Sjedinjenim Državama i Kanadi Sto to veliko zanatsko-unij-sk- o
središte nije poslalo svojih delegata odgovorno je protu-demokrats- ko
i protu-radničk- o stanovište vodstva koje je više
zainteresirano za borbu protiv progresa nego u solidarnost
i interese medjunarodnog radničkog pokreta
Za požaliti je još i to što je ovom reakcionarnom uplivu
nasjelo i vodstvo Trades and Labor Congress of Canada koji
je prisajedmjen Američkoj Federaciji Rada Prema tome kanad-ski
radnici tog najvećeg zanatsko-unijsko- g središta nisu za-stupani
na konferenciji u Parizu jer je vodstvo protiv volje
članstva odbilo poslati delegaciju na kongres U Pariz je
oiilla delegacija od Canadian Congress of Labor koji je pri-sajedinj- en
CIO
Uslijed takvog stanovišta vodstva TLC zadan je težak
udarac demokratskim pravima radnika ne samo TLC nego
cijelog radničkog pokreta ove zemlje fer danas kad pred
2anatsko-unijski- m središtima pred organiziranim radnicima
stoje ništa manje zadaće nego one za vrijeme rata kad je
jedinstvo organiziranih radnika nužnost cijele nacije želimo
li krenuti pravcem progresa uposlenja i sigurnosti baš danas
je takvo jedinstvo i saradnja zanatsko-unijski- h središta važnija
nego ikada prije To je takodjer odstupanje iz onog časnog
mjesta kojeg je TLC dobio na konferenciji u Londonu kad je
učlanjen u zakonodavni odbor Svjetske Zanatsko Unijske Fe-deracije
Medjutim konferencija teče svojim tokom Na njoj vlada
jedinstvo i razumijevanje brojne delegacije iz svih strana
svijeta Kako i nebi kad tolike odgovornosti leže baš na
organisiranim radnicima da izgrade ratom opustošeni svijet
ckr osiguraju mir i postignu dugo željeni cilj akcionog jedin-stva
svih zanatsko unijskih pokreta
Zaključci koji su već do sada doneseni na konferenciji
su veliki Jednoglasno je donesena odluka da se uspostavi
Svjetska Federacija Zanatskih Unija Federacija koja će biti
središte svih zanatskih unija svijeta središte gdje će se ras
pravljati uskladjivati i izmjenjivati misli organiziranih radnika
po svim pitanjima koja zasjecaju u rad blagostanje i sigur-nost
Za to je na konferenciji i postavljeno pitanje da Svjetska
Federaciia Zanatskih Unija bude zastupana i u Vijeću Ujedi-njenih
Nacija gdje bi kao članica budno pazila na mir i
sigurnost u svijetu
Ovaj važan medjunarodni radnički sastanak koji se odr-žava
u Parizu gradi nesavladivu tvrdjavu za podržavanje
svjetskog mira i ekonomske sigurnosti Kanadski radnici or-ganizirani
u TLC će se usprkos volje svog vodstva solidarisati
sa odlukama konferencije jer su svijesni da je ona nosioc
istinskog bratstva i jedinstva radnika cijelog svijeta
Konferencija ministara
Prva konferencija ministara vanjskih poslova pef vodećih
savezničkih zemalja završena je bez da je postignut spora-zum
po nizu glavnih pitanja
Pogrešno bi bilo stvoriti zaključak da je konferencija
potpuni neuspjeh ih da su se ministri razišli da se više ni-kada
ne sastanu Takav zaključak stvarati mogu samo oni
koji ili ne poznaju narav konferencije i sila zastupljenih na
konferenciji ili oni koji priželjkuju takav nesporazum
Istina ministri vanjskih poslova sporazumili su se po nizu
pitanja koja će podnijeti na odobrenje velike mirovne kon-ferencije
Ujedinjenih Nacija ili onih koji neposredno stupaju
u krijepost
Da na konferenciji nije došlo do potpunog sporazuma
po svim postavljenim pitanjima razlog je jasan Velika Br-itanija
i Sjedinjene Države u glavnom željele bi rješavati
europska i druga pitanja ne u duhu ranijih zaključaka u
Teheranu Jalti Potsdamu ili po liniji Atlanskog Čartera nego
po liniji svojih interesa — vraćanje na staro predratno stanje
predratni Status que
Sovjetski Savez na drugu stranu neželeći da ostane izo-liran
i opkružen sa zemljama na čije uprave bi se silom popeli
razni narodu neprijateljski elementi posve opravdano traži
da ti narodi sami odlučuju sa svojom sudbinom bez uplitanja
velikih saveznika Tražbine Sovjeta u kontroli Dardanela Sre-dozemnog
Mora kontrole nad Japanom i t d takodjer su
opravdane u koliko već tamo postoje ili u koliko takvu kon-trolu
traži bilo koja druga velesila Ako primjerice može Veli-ka
Britanija biti na Mediteranu zašto nebi bili i Sovjeti po-gotovo
kad se radi na zajedničkom čuvanju mira i sigurnosti
u svijetu
U kratko u svoj borbi na konferenciji velike petorice mi
gledamo borbu izmedju starog i novog izmedju nesigurnog
i sigurnog pogleda na medjunarodna pitanja i život Koliko
god staro teško umire toliko i još teže radja se novo — kaže
jedan pjesnik Tako je i to Stare privilegije i sfere pojedinih
velikih zemalja ne puštaju se tako lako Bez borbe i muka ne
radja se novi život
Ministri su se razišli Nisu se mogli složiti ali to još ne
znači da do sporazuma i kasnije neće doći Otišli su svojim
kućama da se tamo posavjetuju sa svojim vladama i da se
nakon nekog vremena ponovno sastanu i uhvate oko već
nabačenih pitanja Kroz to vrijeme i prilike će se znatno
promjoniti u nizu europskih zemalja pak će i zaključak velike
petorice biti daleko lakši i korisniji po narode o kojima se radi
(Pronos ta !- - 1)
svih naioda Jugoslavije Oni su
ušli u borbu ujedinjeni sa jed
nim jasno odredjenim progra-mom
a to je: Voditi bezpošted-n- u
borbu protiv okupatora do
njegovog istjerivanja iz naše
zemlje boriti se protiv stih u-nutraš- njih
izdajnika i reakcije
a za istinsku demokratizaciju
naše zemlje boriti se za jednu
novu i bolju Jugoslaviju brat-sku
zajednicu ravnopravnih na-roda
Taj stoj zadatak je Narodni
Front izvršio Okupator je istje-ran
iz naše zemlje zemlja je
olobodjena Kvizlinske izdaj-ničke
vojne formacije su razbi-jen- e
i uništene Narodni Tront
je sa nadčovječanskim napori-ma
u toku toga teškog perioda
uspio da stvori iz predratne
vještačke tvorevine Jugoslavije
Jugoslavije neravnopravnih na-roda
razarane iznutra socijal-nom
i nacionalnom nepravdom
novu Jugoslaviju Jugoslaviju
ravnopravnih naroda Jugosla-viju
bratstva 1 jedinstva koja
pretstavlja osnovni njezin te-melj
Narodni Front je u procesu
borbe stvorio svoju istinski na-rodnu
armiju koja je iznjela
glavni teret oslobodjenja naše
domovine
Narodni Front je odmah u po-četku
ustanka udario temelj
prave narodne vlasti koja omo-gućava
učestvovanje najširih
narodnih masa u upravljanju
državnim poslovima
NARODNI FRONT SE JE
PROŠIRIO
Poslije oslobodjenja svih di-jelova
naše zemlje uz vojničku
i materijalnu pomoć Sovjetskog
Saveza i materijalnu pomoć En-gleske
I Amerike Narodni Front
se proširio a isto tako je i do-punio
svoj program sa novim
teškim zadatcima a to su: Ob-nov- a
nale razorene zemlje do-nošenje
raznih zakona preko
svojih pretstavnika u privreme-nom
Parlamentu i uspostavlja-nje
državnog aparata Dakle
osim vojnih i političkih zadata-ka
koje je imao Narodni Front
u svom programu za vrijeme
rata sada se njegov program
proširio i sa ekonomskim zada-cima
koji nisu ništa lakši i
zahtjevaju mobilizacije svih na-radn- ih
pozitivnih snaga za nji-hovo
izvršenje
Razumije se da je Narodni
Front svjestan toga da sve te
zadatke može ostvariti samo na
taj način ako se ostvari takav
unutarnji poredak kakav je
predvidjen u programu Narod-nog
Fronta to jest republikan-ski
oblik zasnovan na federa-tivnoj
zajednici potpuno ravno-pravnih
naroda Jugoslavije na
istinskoj demokraciji koja se za-sniva
na socijalnim i političkim
pravima najširih narodnih masa
A o tome će odlučiti sam narod
na izborima za konstituantu
DOSADANJI REZULTATI
U ovom kratkom periodu od
kako je oslobodjerfa naša zem-lja
Narodni Front postigao je
ogromne rezultate Uspostav-ljen
je željeznički i drumski sa-obraćaj
gdje je uz pomoć ar-mije
sagradjeno oko 1700 većih
i manjih mostova tako da su
danas sve oblasti naše zemlje
povezane željezničkom mrežom
Osposobljeno je i stavljeno u
pokret stotine fobrika i predu-zec- a
otvorene su škole i kul-turne
institucije Izvršeni su
nadčovječanski napori u snab-dijevanju
najslavnijih krajeva
sa hranom kao što je Rosna i
Hercegovina Dalmacija Kor-dun
Lika i Gorski Kotar Crna
Gora i Makedonija Proljetos
je zasijano blizu 1000000 hek-tara
zemlje koja je bila napu-štena
u Vojvodini i Slavoniji
Najpostradaliji krajevi u toku
ovoga rata kao što je Rosna i
Hercegovina Crna Gora a ta-kodjer
i Lika snabdjevaju se
sitnom stokom koju je država
kupila u Srbiji i Rugarskoj
Porušena sela u Rosni Crnoj
Gori i drugim krajevima počela
su se obnavljati uz pomoć na-rodnih
vlasti
Čine se ogromni napori da u
prvom redu stojim vlastitim
snagama izvučemo našu zemlju
iz ove razorenosti I baš ti eko-nomski
zadaci imperativno tra-že
da Narodni Front bude jedin-stven
da bude trajan da bude
u njemu okupljeno ste što po-šteno
misli i što voli svoju zem-lju
jer će trebati još godine
i godine liječiti rane koje nam
je zadao ovaj rat trebati će još
čitavi niz godina da se naša pri-vreda
uspostavi u punoj mjeri
Još vile Narodni Front mora
postojati i dalje u budućnosti da
bi podigao našu zemlju na viši
privredni stupanj da bi sttario
u njoj blagostanje da sttori
ono o čemu su sanjali oni koji
su ginuli za tu notu Jugoslavi-ju
To je naš dug prema nji-ma
to je naš dug prema našim
budućim pokoljenjima Kada ja
ovo govorim imam u vidu to
da u Jugoslaviji nema ni jedne
druge sile ni jedne druge par-tije
ili organizacije van Fron-ta
koja bi imala i najmanje pri-like
da izvrši zadatke koji su
naprijed navedeni
Ako u otom kratkom periodu
od kada je oslobodjena naša
zemlja nije postignuto više na
obnavljanju naše razorene zem-lje
ni jedan pošten čovjek za
ovo ne može kriviti današnju
vlast Ni jedan pošten čovjek
ne može nas optuživati da nis-mo
učinili sve što je bilo mogu-će
u vršenju stoje dužnosti na
obnavljanju naše zemlje i ubla-žavanju
barem donekle bijede
koju je prouzrokovao okupator
Neka svaki samo pogleda una-zad
što su bitši upravljači Ju-goslavije
od kojih se danas ne-ki
nalaze u opoziciji učinili kroz
22 godine na privrednom podi-zanju
zmlje a šta je učinjeno
danas za svega nekoliko mjese-ci
i odmah će se vidjeti ogrom-na
razlika
Ovo govori najrječitije protiv
svakog kritičanstva i podmeta-nja
Oto gotori o velikoj inicija-tivi
narodnih masa koje su oku-pljene
u Narodnom Frontu
Ovo gotori o velikoj stvarala-čkoj
sposobnosti naših naroda
na čemu mora biti ponosan sva-ki
pošteni gradjanin ove zemlje
Narodni Front izlazi pred na-rod
na izborima i sa znatnim
uspjesima koje je postigla vla-da
Narodnog Fronta u vanjskoj
politici Koliko je trebalo napo-ra
dok smo uspjeli objasniti jav-nosti
u inostranstvu istinu o to-me
ko vodi borbu protiv okupa-tora
u Jugoslaviji dok smo us-pjeli
raskrinkati najvećeg vara-licu
koga je historija naših na-roda
zabilježila — Dražu Mi-hajloti- ća
glavnu nadu Jugosla-venske
reakcije
To je bio težak posao jer se
Jugoslavenska reakcija u zemlji
i inostranstvu svim silama tru-dila
da klevetama ocrni našu
borbu da klevetama iznakazi
ulogu Narodno Oslobodilačkog
Fronta da saradnike okupatora
prikaže kao rodoljube a heroje
i borce protiv okupatora kao
bandite koji hoće samo prigra-bit- i
vlast Neka gospoda iz da-našnje
opozicije i tada kao i
danas plašila su svijet bajkom
komunizma sovjetiziranjem Ju-goslavije
1 tako dalje Sve je
to bilo činjeno sa jasno odredje-nim
ciljem da prikažu našu bor-bu
i novu Jugoslaviju u sasma
krivom svjetlu kako bi na taj
način omeli izgradjivanje nove
Jugoslavije i kako bi je izoli-rali
VELIKI UGLED NARODNOG
FRONTA
No herojska borba naših na-roda
uspjesi koji su postignuti
u ratu i sada na polju izgradnje
naše zemlje kao i mnoge pro-gresivne
mjere i zakoni koji su
doneseni sve je to steklo našoj
zemlji veliki ugled u demokrat-skom
svijetu Vlada Narodnog
Fronta odlučno je pošla putem
čvrste i dosljedne vanjske poli-tike
odbacivši metode koleblji-vosti
kojom su vlastodršci prije
rata doveli Jugoslaviju u kata-strofu
Ugotor o uzajamnoj po-moći
kulturnoj i ekonomskoj
saradnji i prijateljstvu sa veli-kim
bratskim SSSR-o- m jeste
veliki uspjeh za našu zemlju i
dokaz dosljednosti naše vanjske
politike
Sa svim slavenskim država-ma
vlada Narodnog Fronta us-postav- ila
je bratske i srdačne
odnose i saradnju Sa susjednim
zemljama Albanijom Rigar-sko- m
Rumunijom i tako dalje
postoje najbolji odnosi i medju-sobn- o
razumijevanje što pret-stavlja
garanciju protiv uspje-ha
svih intriga iz vana koje
imaju za cilj da skrenu to djelo
sa puta kojim smo pošli u svo-joj
unutarnjoj konsolidaciji Sa
našim velikim saveznicima Eng-leskom
Sjedinjenim Američkim
Državama i Francuskom odnosi
se sve više stabiliziraju i dobi-vaju
karakter ekonomske i kul-turne
saradnje koja je naro-čito
važna za obnovu naše razo-rene
zemlje To isto mogu kaza-ti
za mnoge druge savezničke
i neutralne zemlje u ovom ratu
Sve to svjedoči o tome da je
nova Jugoslavija našla pravilan
put u vanjskoj politici put koji
našim narodima osigurava si-gurnost
I omogućava mirnu iz-gradnju
naše razorene zemlje
LAŽI
Postoji samo šaka izbjeglica
reakcionara u inostranstvu i o-v- ih
u zemlji koji rade svim si-lama
na tome da pomute naše
odnose sa našim velikim savez-nicim- a
širenjem kleveta i laži
trude se ova reakcionarna go-spoda
da prikažu novu Federa-tivnu
Jugoslaviju pred vanjskim
svijetom u najcrnjem svjetlu
No ml vjerujemo da ćemo us-pjeti
raskrinkati i otog puta tu
gospodu pred tanjskim svije-to- m
kao što smo uspjeli i u
prtim godinama rata
NEKOLIKO RIJEČI O
OPOZICIJI
Kad sam gotorio o Narodnom
Frontu o njegovoj ulozi u us-pjesi- ma
ja nisam gotorio o iz-vjesnim
nedostacima koji su
prema onome Što je učinjeno
beznačajni Nisam govorio i o
izvjesnim griješkama narodnih
vlasti odozgo prema dole a koje
mi nikada nismo zataškali ne-go
smo se uvijek trudili da ih is-pravimo
priznavajući samokri-tiku
Mislim da dijelim gledi-šte
stih rukovodilaca u Narod-nom
Frontu ako kažem da bi
naša najveća želja bila da tih
griješaka bude što manje jer
je to u interesu opće stvari za
koju se borimo
Sada se postavlja pitanje ka-kva
je to opozicija izvan Fron-ta
iz čega se ona sastoji (a
vidjeli smo iz čega se sastoji
Narodni Front) Da li je to opo-zicija
prema tim griješkama
koje se prave ili je to opozicija
prema programu Narodnog
Fronta? Vodje te opozicije ka-žu
da se oni ne slažu sa načinom
kako se sprovode izvjesni zako-ni
odnosno bore se protiv tih
griješaka za neku tobožnju "de-mokracij-u"
Ali ja znam da to nije točno
jer se opozicija ne bori protiv
griješaka već se mi unutar
Fronta borimo nekad sa više
nekad sa manje uspjeha protiv
griješaka a opozicija jedva če-ka
da se takve griješke prave
da bi mogla iskoristiti u stoje
tamne ciljeve to jest u borbi
protiv programa Novog Fronta
protiv široke narodne demokra-cije
protiv pozivanja neprijate-lja
naroda i izdajnika na odgo-vornost
jednom riječi protiv
ekonomske i političke konstruk-cije
Novog Tronta
Interesantno je bilo samo po-smatr- ati
stav opozicije u pri-vremenom
narodnom Parlamen-tu
Njezin stav je bio bes-principijel-an
jer I po onim pi-tanjima
za koje u suštini nisu
imali ništa da prigovore nisu
zauzeli pozitivan stav Dok je
svaki pristalica Narodno-oslobo-dilačko- g
Fronta u Parlamentu
izražavao brigu o narodnim in-teresima
i potrebama iznosio
teškoće na koje se nailazi i ta-ko
dalje opozicija nikada nije
ni riječi o tome govorila nego
stalno traži neku slobodu od
straha oni traže demokraciju
njihovog tipa koja nije nikakva
demokracija neka prava za one
koji nisu zaslužili da ih imaju
i tako dalje
Prema tome jasno se vidi šta
ta opozicija predstavlja Gdje
je njezin program po svim tim
pitanjima koja su naprijed na-vedena
Mi bi htjeli vidjeti taj
program odnosno narod bi tre-bao
da vidi taj program Treba
da se vidi šta je u tom progra-mu
naprednije nego u progra-mu
Narodnog Fronta i šta bi
više koristilo našoj zemlji Šta-ku
točku koju bi opozicija iz-njela
a koja bi bila korisna i
naprednija za narod uvjeren
sam da bi svaki pristalica Na-rodnog
Fronta objeručke prih-vatio
STA I KAKO OPOZICIJA
RADI?
U ovom kratkom periodu od
kako je opozicija dobila moguć-nost
da slobodno djeluje staki
njezin korak koji je preduzima-l- a
bio je u suprotnosti sa inte-resima
naroda Sve teškoće ko-je
postoje u našoj zemlji zbog
ratnog pustošenja opozicija želi
iskoristiti u svoje partijske svr-he
ne vodeći računa o intere-sima
naroda
Jedan od glavnih ciljeva o-pozi- cije
jeste da razbije Narod-ni
Front Pošto se našla po
svojoj reakcionarnoj koncepciji
izvan Narodnog Fronta opozi-cija
radi svim silama na tome
da izvjesne ličnosti iz nekih par-tija
koje se nalaze u Narod-nom
Frontu pridobije na svoju
stranu da izadje iz Narodnog
Fronta odnosno da ga oslabe
Do Berlinske konferencije iz-vjes- ni
reakcionarni krugovi iz
inostranstva radili su svim si-lama
preko opozicije da izazo-vu
krizu u vladi Zašto? Zato
da bi se kriza vlade mogla na
OPOZICU
Potsdamskoj konferenciji stvo-riti
kao optužba protiv vodstva
Narodnog Fronta odnosno bolje
reći protiv onih članova vlade
koji sačinjavaju tećinu i koji
su proizašli iz borbe u zemlji
Htjelo se na svaki način intri-gama
pocjepati jedinstvo vlade
na pristalice Subašića i na pri-stalice
Tita Tako bi medjuna-rodna
reakcija mogla kazati:
"Evo u Jugoslaviji nema reda
u Jugoslaviji treba da se umje-fiaj- u
Saveznici" Taj plan opo-zicije
i medjunarodne reakcije
u inostranstvu nije uspio ali to
ne znači da ona miruje već
znači da ona i dalje radi uporno
svim silama na postizavanju
svoga cilja
Dalje bez obzira na te vanj-ske
okolnosti kada se u ino-stranstvu
u nekim Savezničkim
zemljama radi da Jugoslavija
ne dodje do stojih prava po
pitanju opratdanih teritorijalnih
zahtjeva opozicija radi punom
parom da na bilo koji način
izazove krizu omete izbore po-zitaju- ći
pri tome izvjesne Sa-vezničke
sile da se umješaju i
spriječe konsolidaciju naše zem-Ij- e
šta to znači? To znači da o-poz- icija
objektivno radi protiv
interesa naše zemlje ne vodeći
ni o čemu drugome računa nego
kako bi se bilo čijom pomo-ći
bilo kako dokopala vlasti u
Jugoslaviji pa makar kakve te-ritorijalne
ili druge štete naša
zemlja pretrpjela
A što treba medjunarodnoj
reakciji? Njoj treba da Jugo-sl- at
i ja bude u ovoj situaciji što
manje otporna što nesposobni-j- a
da zaštiti svoje interese A
(ome treba da posluži opozicija
Opoziciju nije briga da li će
ove zime naš narod u Crnoj Go-ri
Rosni i Hercegovini u Lici
Dalmaciji i Kordunu imati hlje-ba
i krota nad glatom ili ne
Njoj nije važno da li će se ote
jeseni zasijati naša polja da bi
slijedeće godine bilo dovoljno
hljeba Njoj nije važno da li
će naše fabrike uspjeti da se to-liko
poprave da bi izradite po-trebnu
odjeću i pol joprit redni
materijal za široke narodne ma-se
Njoj nije važno da li će na-ši
mostovi koji su sada drveni
dobiti gvozdene konstrukcije ili
ne Njoj je važno po svaku ci-jenu
i pomoću medjunarodne
reakcije iskoristiti sve te teš-koće
da bi se dočepala vlasti
da bi poništila tekovine Narod-no-oslobodilač- ke
borbe i uspo-stavi- la
ono sto je prije ovog ra-ta
bilo
Eto to hoće opozicija A na
koga se uglavnom oslanja u tim
svojim težnjama? Osim izvjes-nih
kolebljivih elemenata koji
su u posljednje vrijeme prišli
Narodnom Frontu opozicija se
uglavnom oslanja na ostatke
Nedića na ostatke Draže Mihaj-lović- a
u Srbiji na one protiv-narodn- e
elemente u provinciji
koji su na bilo koji način za
vrijeme rata saradjivali sa oku-patorom
U Hrvatskoj se opozi-cija
oslanja na Ustaše koji da-n- as
viču "živio kralj" na one
protunarodne izdajničke elemen-te
iz HRSS koji su saradjivali
sa okupatorom na bilo koji na-čin
ona se oslanja u Sloveniji
na ostatke bjelogardejštine
Jednom riječi ona se oslanja
na sve one reakcionarne protu-narodne
elemente koji bacaju
svoje poglede u nazad koji neće
takvu snažnu notu federatitnu
Jugoslaviju Na takte se sile o-pozi- cija
oslanja samo na takve
sile opozicija može da računa
ako najšire narodne mase budu
potpuno shtatile ulogu opozicije
Tako je to i nikako drugačije
Tako je to objektivno ma kako
izvjesni vodje opozicije subjek-tivno
mislili
Iz početka je opozicija tvrdila
da nema kod nas slobodne šta-mpe
Tu svoju tvrdnju pronije-l- a
je u inostranstto pa još i da-nas
medjunarodna reakcija isko-rišća- va
to protiv naše zemlje
Još prije nego što su doneseni
zakoni opozicija je mogla bez
svake opasnosti da izdaje svoje
listove Danas je to i zakonom
o Štampi osigurano
A zašto neće opozicija da iz-daje
svoju štampu? Ona se iz-govara
da nema materijalnih
uslova da nema papira i tako
dalje A koja zemlja u Europi
pa i u Americi ima dužnost da
osigurava opoziciji papir za
štampu? Pa ipak u Jugoslaviji
i time se daje mogućnosti opo-ziciji
Prema tome opozicija ne-m- a
nikakvo pravo da se poziva
na to ali ona ipak to radi jer
ona ne želi da izdaje konstruk-tivnu
štampu jer bi onda izgu-bila
jedan argumenat više da
kod nas nema demokracije i
slobodne štampe
Dalje opozicija se je stalno
pozivala na to da nisu dozvolje-n- e partije Iako su opozicione
partije još odat no prije donoše-nja
zakona o zborovima i udru-živanju
vrlo aktivno radile pa
ipak još ni jedna od tih opozi-cionih
partija bez obzira na taj
najdemokratskiji zakon nije
prijavila djelovanje svoje par-tije
A zašto? Zato da bi u iz-bornoj
kampanji mogla dati me-djunarodnoj
reakciji oružje u
ruke u borbi protiv naše zem-lje
zavaravajući medjnarodnu
javnost da kod nas ne posto-ji
sloboda udruživanja i tako
dalje
Zašto opozicija igra tako dvo-ličnu
ulogu? Zato jer se boji da
će imati trio malo uspjeha u na-rodu
te bi se na taj način ras-krinkala
pred narodom i svjet-skom
javnošću
GDJE JE MJESTO PRAVOG
DEMOKRATE
Neka gospoda iz opozicije se
zanose mišlju ne bi li bilo bo-lje
sa bilo kakvim izgotorom
ne poći na izbore i izaztati na
taj način bilo kaktu impresiju
nekih Satezničkih velesila u ko-rist
opozicije odnosno bolje
reći reakcije u Jugoslatiji Ta-kvi
se ljudi zavaravaju izvjes-nim
dogadjajima u nekim susje-dnim
zemljama i to ih jako goli-ca
Oni zaboravljaju jednu
stvar koja igra i te kako važnu
ulogu a to je: Jugoslavija je
nezavisna država koja je tu
svoju nezatisnost izvojetala kao
ravnopravna saveznička zemlja
plativši tu stoju slobodu i ne-zavisnost
potocima krti i stoti-nama
hiljada žrtava Osim toga
tu slobodu i nezatisnost izvoje-va- li
su oni protiv kojih se bori
opozicija A gdje je bila u to
vrijeme opozicija i Sta je u vri-jeme
tih borbi radila naši na-rodi
vrlo dobro znaju
Da mi nećemo dozvoliti mi-ješanje
u naše unutrašnje stva-ri
to mora biti svakome jasno
Mi smo znali da se borimo i
spasimo zemlju od propasti i
znati ćemo i sami riješavati sto-j- a
unutrašnja pitanja i sada u
doba mira
Gradjani i gradjanke iz na-prijed
izloženog se vidi ko sa-činjava
Narodni Front i šta je
on učinio do sada Vidi se tako-djer
koga pretstavlja opozicija i
šta ona hoće I prema tome ni-je
potrebno naročito naglašavati
gdje je mjesto svakog istinskog
demokrate i rodoljuba
Narodni Front mora osigurati
ste tekovine Narodno-oslobodi-lač- ke
borbe Narodni Front mo-ra
osigurati mirnu izgradnju
naše zemlje i demokratska pra-v- a
našim narodima Od tih za-dataka
i njihovih izvršavanja ne
smije nas skrenuti nikakva si-la
sa puta Ne smijemo dozvo-liti
nikome iznutra da nam to
onemogući ne smijemo pustiti
onima iz vana da se miješaju u
naše unutrašnje stvari u korist
protivnarodnih elemenata u ko-rist
onih koji nemaju nikakve
kvalifikacije da govore u ime
naše nove Jugoslavije
CILJEVI NARODNOG FRON-TA
SU JASNI
Ako bi se našlo u Narodnom
Frontu kolebljivaca koji bi se
dali zavoditi ili zastrašiti te da
podju putem kojim ide i opozi-cija
putem koga neće ogromna
većina našeg naroda onda će
oni djeliti sudbinu opozicije jer
sam duboko uvjeren da će na
ovim izborima pobjediti zrela
svijest naših naroda kao što je
ona pobijedila i u velikoj oslo-bodilačkoj
borbi
Naši su ciljevi jasni i oni su
razumljivi svakom ispravnom
gradjaninu ove zemlje
Mi nikada nismo niti sada o-bećat- amo
narodima brda i do-line
Mi uvjek upozoravamo na
teškoće koje stoje pred nama
Mi got orimo o onome Sto mo-žemo
postignuti sa velikim na-porima
i upornošću jer vjeruje-mo
u stvaralačku moć naših na-rodnih
masa jer smo se u to
uvjerili u vrijeme četirigodišnje
nadčovječanske borbe gdje su
naši narodi pokazali ne samo
čuda herojstva i upornosti nego
i stvaralačke sposobnosti orga-nizuju- ći
svoju vlast i privredu
pod najtežim uslovima Kad
sam naprijed gotorio da je pot-rebno
prići pripremama za iz-bore
sa najvećom ozbiljnošću
mislio sam pri tome i to da se
moraju doneseni zakoni po pi-tanju
izbora najstrožije pošti-vati
Svaki prekršaj tih zako-na
od strane organa vlasti do-nio
bi nam samo štete a ni ma-lo
koristi Nama nije potrebno
da se služimo raznim sredstvi-mam- a
koja su bila svojstvena
tako zvanim demokratima prije
rata jer smo mi sigurni u po-bjedu
naroda koji zna šta hoće
KđKKMKKKHKBKKBtMKMNIBKEiiRKKKKKKBESNff- -