Jedinstvo, August 15, 1961

              I
I.
Trkltttta Qedina ulalenja
Itlazt tvakog utojhi i p$tht
Godiinja pretplata:
te Kanniu C dolara,
eutale ttvrtjt 7 dolara
Adnta:
479 Queen Street West
Toronto 2-l- t, Ontario
Teh fon EM ? 16 U
i. Mi! No : ( 1 1 5 J TORONTO Tl ESIA Al i.l ST ! 1'ifil PRICE 8c PER COPY
erliits&a кша ne §im;e B B westi do Frecea %mmm rata
Kanada treba da pozove
na pregovaranje
Toronto. — Berlinska kriza ne mora i ne smije dovesti
Jo Treceg svjetskog rata; ona moze i treba biti rjeiena
miroljubivim pregovaranjem, izjavio je Izvrsni odbor
Komunisticke partije Kanade.
U izjavi se dalje kaze :
Zasto ratovati? Kadi toga
ito Sovjetski Savez predlaze
zakljucenje mirovnog ugo-vor- a
koji bi ucinio kraj voj-n- oj
okupaciji Berlina? Oku-paci- ja
jo posljedica Potsda-msko- g
ugovora, koji je ta-kodj- er
prcdvidjao demilita-rizacij- u
Njemacko.
Ali umjosto demihtirizi-ran- e
Njemacko imamo nao-ruia- nu
Zapadnu Njcmacku
koja predstavlja jednu od
glavnih sila NATO. Zapad-nonjcmatf- ku vladu kontroli-6- e
vojna klika koja jo dva
puta u ovomc vijeku bacila
svijet u rat. Zapadnonjemac
ki lidcri pozivaju na obnovu
grnnica Ilitlerovog Rajha i
uniitenjo Njemackc Demok-ratske
Rcpublikc. Ako mili-tar- ni
ugovor no budc potpi-sa- n,
oni ce dobiti nuklearno
oruzje i ugrozit cijolo covjo-canstv- o.
Iza njih stoji NATO a iz
nad svega Sjed. Drzavo. To-ronts- ki
listi "Globe and
Mail" u uvodnom dlanku 0.
augusta izrazio je uvjerenje
da Sovjetski Savez ncce za-poceti
rat, ali nije sigurno
da to nce uraditi nmeriCki
Pentagon i Central Intelli-gence
Service.
Stavovi Sovjetskog Save-z- a
omogucavaju pregovorc.
Sovjeti predlafcu zakljuce-nj- e
mirovnog ugovora sa ob-j- e
njemacke driave. Ako
zapadne drzavo ncce, oni ce
potpisati separatni ugovor
sa Istocnom Njemackom.
kako Sto su zapadne drzavo
prije nekoliko godina ucJni-l- e
sa Japanom. Prcmijer
Hruscov ie rekao da ce to
"omoguciti normalizaciju
sitURciio u Zapadnom Ber-lin- u
i tako odstraniti ono
Ito bi moglo prouzrokovat
sukob izmedju drzava." So-je- ti
kafcu da ce ovaj mirovni
ugovor osigurati veze Zapa-dnog,
Berlina sa ostalim svi-jeto- m.
Ocjena ovih prijcdloga
mole biti razlicita, ali te ra-zli- ke
mogu biti rjesenc die
kusijom a ne bacanjem cov-jeeantt- va
u atomski pakao.
Svi miroljubivi ljudi na svi
jetu moraju se sloziti da o-- vi prijedlozi bar omoguca-vaj- u
pregovaranje.
To je ono slo sada treba.
Pregovori moraju zapoceti.
Kanndska vlada ie duznn
da djeluje u torn pravcu.
Prcmijer Diefenaker treba
javno pozvati na odrzava-nj- c
konforencije za mirno
rjeienje Berlinske krize. Mi-rovni
ugovor treba biti not-plsa- n
sa obc пјетабке dria-ve- .
PUite predejedniku vlade
i tflanovima parlamenta!
Pozovite ih da traie ne-posre-dni aziv takve konfo-rencije.
Pomozite odstraniti 6oV
jecanstvo od traSne opas-nos- ti
svjetskog rata !
General Spcidcl vrSi
inspekciju tmpa NATO
u Zap.-Njemack- oj
Jcdanaestog augusta
javljaw je iz Bonna da
jc komandant kopnenih
suaga Allantskog pakta
zit srcrfnjn Evropu, za-padnonjem- acki
general
Spcidcl — koji jc svo'
jrvmnrno rjcrno sluiio
Hitlcru! — stigno is
Pariza da hi izvrsio ius-pikci- jn
jedinica ii isto-cin'- m
dijelovima Zapad-ne
Xjemarkr.
"Baze u tudjim zemljama
izvor stalne opasnosti"
Hukurcst. — Predsjednik
Gane ("ir Iuamc Nkrumah i-z-javio
jo na zavr.setku sluz-beno- g iosjeta Humunjskoj
da nczavisnost njegovc ze-ml- je
ne moze imati pravu
vrijednost ako ne bi bila ve-za- na
uz borbu za puno oslo-bodjen- jo cijelog afrifikog
kontincnta. On se zaloZio za
jedinstvo svih Afrikanaca u
borbi protiv njihove glavne
opasnosti — kolonijaliznia u
svim njegovim fonnama.
"Da smo bili ujedinjeni,
ne bi lako moglo doci do Ii-zert- e, jer bi napada6 znao
da dirajuci u Ilizertu napa-d- a
ustvari intereso svih af-ridk- ih naroda", istakao je
Nkrumah.
Nkrumah je rekao da je
oslobodjenje cijele Afrike
uvjetovano borl)om protiv
postojanja stranih baza na
njenom tlu. Postojanje stra- -
nih vojnih baza na tudjim
teritorijama on ie oznafcin
kao izvor stalne opasnosti
od izbijanja novog rata.
Predsjednik Gane zaloiio
se za iiroku suradnju medju
svim narodima nezavisno od
politidkih sistema u kojima
iivo.
NacLsli su autori lai
o Eiscnlmwcru
Americko fasisticko
drustvo John Birch Socie-ty
proglasilo je bivseg pre-dsjednika
Eisenhowera
"komunistom". Ta laz po-tic- e
od nacisticke propa-gandistic- ke
masine iz vre-me- na
rata, koja je Eisen-howera
nazivala "komu-nisticki- m
agentom" i "2i-dovom- ".
Drzavni deficit izno.i
310 milijuna
Federalni ministar finan-cijaDona- ld
Fleming ie saop-cio
da ie deficit u drzavnom
biuUotu u prosloj godini iz-no- aio
П10 milijuna dolara
tare)1, siednica Gsneralno skuostino UN da
diskusira francuski napad na Tunis
New York. — Sazvano je izvanredno zasjedanje
Generalne skupHinc Ujedinjenih Nacija za 22. augusta
da dikuira Irancufko-tunsk- i spor okc Bizerte.
Getieralni sekretar UN Hammarshjold uputio je
p&ziv za saitanak пмкоп se za ieto? izjasnilo 50 drzava.
Inicijativa je potekla od azijtko-afri£ki- h drzava.
Francuska je izjavila da ce bojkotirat! izvanredno
Zasjedanje.
Njemacka Demokratska Republika poduzela
mjere da srijeci neprijateljsku djelatoost
zapadnonjemackih revansista i militarista
Berlin. — Vlada Njomac-k- e Demokratke Kepubliko
je odlucila da poiaca kont-rol- u
na granicama sa Zapa-dnom
N.iemackom, ukljuciv
Zapadni Berlin, i tako stane
na kraj neprijateljskoj ak-tivno- sti revansistickih i mi-litaristic- kih sila iz Zapadne
Njemacko. Gradjani Njema-бк- е
Demokratske Pkepublike
Je u buduce modi prelazit u
Zapadni Berlin sarao sa po-sebn- om
dozvolom, a-civi- li
iz Zapadnog Berlina koji
prelaze u Istocni Berlin mo-raju
da imaju valjane isp-rav- c.
Bevansistickim politi-darim- a
i agentima militaris-ta
nece biti dozvoljeno da
stupe na tlo Njcmacke De-mokratske
Bepublike.
U svojoj izjavi vlada Nje-macko
Demokratske Ilcpub-likc
naglasava potrebu da
so potpise mirovni ugovor
sa Njemackom da bi se spa-si- o
mir i Njemafcka obnov-ljen- a
kao miroljubiva, anti-imperijalisti- cka
i neutralna
drzava. Bonnska vlada je
protiv zakljuccnja mirov-nog
ugovora i koristi sadas-nj- e
stanje za poduzimanjo
vojnih priprema i organizi-ranj- e
gradjanskog rata. Iza
toga stojo njemacki mono- -
Jugoslavsnski sindikati osudjuju politiku AFL-GI- O
j (' lit railing rijica
Sav Jugnslariji
Ccntralno Ju-goslav- ije
je na
stavove najvece sjeveroamericke
AFL CIO.
medjunarodnim
stavovi radnika
da mir svijetu.
"Ilukovodstvo CIO
smatralo je potrebnim da se
, ukljuci u proccs porasta me-- i
djunarodne di
Is objestrane pruzi
nemiroljubivim snagama. da
doda jos koji ton
da svojim
nhrahri one koji neodgo-vorn- o
igraju 6ov-jecanstv- a", istide u saop-cenj- u
vijeca SSJ.
Odgovornost radnidke
klase postaje sve
u rjeJavanju krupnih mc-djun'arod- nih problemn.
razvitak u svijetu o-bilj- eicn je јабапјет prog-resivn- ih
snaga, porastom
druStvcne uloge radni6ke
klaso. definitivnim osloba-djanje- m
sve veccg broja ze-mal- ja,
stupanjem na svjet-sk- u
pozornicu stotina miliju-na
nodavno oslobodjenih na-roda.
postepenim slablje-nje- m
matcrijalne i druJtve-n- e
osnove konzorvativnih i
prezlvjelih druStvenih ure-djon-ja.
Dok na strani ra-st- o
povezanost
svijeta afirmiraiu se sna-g- o
koje su za miroljubivo
riesonje postojecih sporova
i nerijeSenih pitania. dotlo
stvaraiu nova 2ari5ta ra-tn- ih
sukoba, radjaju novi vi-do- vi mediunarodne zategnu-tosti.
iavliafu novi nokuSaii
guSenja slobodarskih te?-nj- i.
treba nodvuci
odgovomost roak-cionarn- ih kmeovi kanitali-stifki- h zemalja. koii ot?.a-vai- u sporazumiievanio mo-di- n
rstnohuska-?Vo- m
i militnristtokom nnb'-t'ko- m dovode do
mediunarodnih odnn-- л
ohnove hladnoe rata"
' se u saonconiu CV
SSJ.
T?adn??ka klasa sindika-ti
da svoinm si-feS- eu
uvienva-Bo- at oovezanwU В{а.
svojom ieternAcicnalnom jo--
poli i Hitlorovi generali. Cilj
Bonna ju unistit
Domokratsku Republiku i
cijelu Njomacku ukljuditi u
NATO, zatim zapoceti rat.
U izjavi se kaze da je ne-prijatclj- ska
Za-padne
ne samo protiv Demokratske
hcpublikc nego i svih soci-jalistick- ih
propaga-ndom- ,
zbunjivanjem naro-da
i sabotazom.
Sjcd. Drzavc iniaju
2,700.000 ljudi pod
oruzjem
Stavljanjem jos 250 hi-Ija- da
pod oruzje (nedavna
odluka predsjednika Ken
nedya) Sjed. Drzave ce i--
mati
vojnika u
sva cetiri roda oruzanih
sila.
Saoftn ii
:a siiidihata
Beograd. — vijece Saveza sindikata
objavilo u kome se ukazuje
negativne rukovodstva
sindikalne organizacije — U nedavnoj izjavi
rukovodstva AFL — CIO o problemima
iznescne su osjene i strani naporima i
sindikata se ocuva u
AFL—
zategnutosti,
podrsku
oruzjem i stavom
se
sudbinom
se
Centralnog
znacajnija
Dru-stve- ni
jednoj
uzajamna
i
se
"Posebno
izviesnih
narodima, ?
zaostra-vani- n
i
ohavezni s
o uzaiamnoi
i
Njomacku
djelatnost
usmjerena
drzava
2,700.000
saopcenje
zveckanju
Njcma£kc
Njcniacld milijuncii
Zapadnonjomacki sckro-ta- r
za financije M. Metlidz
saopcio jc nodavno da Fede-raln- a
Ilepublika nia 3.032
milionera,
lidarnocu i aktivnoScu, pri-dono- su
savladavanju po-dijcljeno- sti svijeta i sav-ladavan- ju
svih opasnosti po
5ovje£anstvo koje noae sa-daSn- ja
podijeljenost i zate-gnuto- st
u svijetu.
Jodna od najvecih opas-nosti
po covjocanetvo nasta-j- e
zbog neprekidne trke u
naoruianju i otpora koji ra-tnohuSk- afki
krugovi pruza-j-u
postizaniu sporazuma o
razoruzanju.
Napredne snage citavog
svijeta zahtijevaju da se
prekino trka u naoruzanju,
da so jirekinu pokusi atom-ski- m oruzjem. Radnicke i si-ndikalne
organizacije na1-vee- eg broja zemalja smatra-lo
su i smatraju svojom o-bave- zom
ne samo da podrle
svo te zahtjeve, nego J da
budu u prethodnici onih sna-ga
koje se zalazu za isklju-fiv- u miroljubivu primjonu
nuVlearno onergije.
Umjesto svi j est i o svojoj
odgovornosti za mir u svi-jetu
za doprinos ciljovima
koje su pred sobe postavili
radnici cijelog svijeta. umje-sto
saznanja da ie radnicki
poknt siko zmlto duzan
da se suprosta1 svim nemi-(Nastava- k
na str 2)
Hruscov: ilkioniti ostatke rata u
Moskva — Vizi.ia atomskog rata i mogucnost mi-rovnog
riesenja medjunarodnih sporoa bili su osnovna
tema govora premijera Nikite Hruscova na mitingu
sovjetsko-rumunjsko- g prijateljstva u Kremlju povodom
boravka rumunjske partijsko-driavn- e delegacije.
Hrusiov je rekao da je
njema6ki problem ostatak
Drugog svjetskog rata koji
u interesu mira treba uklo-nit-i.
On je naglasio da ako
zbog njema6kog pitanja Sje
dinjene Drzavo i Zapadna
NjemaCka nametnu rat So-vjetsk- om
Savezu, on se nece
moci ograniditi i Sovjetski
Savez co atomskim rakcta- -
ша napasti sve baze Atlant
skog pakta.
Hruscov je istakao da da
nasnji odnos snaga u svijetu
niie isti onakav kakav je
bio poslije pnog i drugog
svjetskog rata l Sovjetski
Savez zeli da se zapadne dr-zave
prema njemu odnose
sa uvaiavanjem njegoye
snage i znadenja. Opct je
naglasio da je sadasnje spo-rov- o
moguce rje§avati mir-ni-m
putem — sovjetska via
da je spremna na sastanak
sa zapadnim silama.
ItjeSenjc njemackog pita-nja
kao ostatka drugog svje-tskog
rata bi, rekao je Hru-§6o- v,
Zeljele i neke zapadne
zomlje, ali se Atlantski pakt
nalazi pod jakim utjecajem
njomackog revansizma. Za-t- o
bi te zemlje, kao Italija 1
Grcka, trcbalo da suzbiju
taj utjecaj, jer ce u protiv-no- m
obzirom na 'zestoko
zakone rata" Sovjetski Sa-vez
biti prisiljen da udari a-toms- kim raketama i orui-jo- m
i po tim zemljama, ob-zirom
da su ii njima raketno
baze, i da tako donese uniS-tenj- e
njihovim narodima.
kulturama i umjetnosti koje
visoko cijeni. Nitko ne smi-j- o
imati iluziju da hi u ato-msko- m
ratu bio postedjen,
jer u njemu ncce biti ni fro-nto- va
ni "otvorenih grado-va- ".
Sa svojc strane, nastavio
je Hruscov, Sovjetski Savoz
nikomo no ugrozava mir.
Jedino ameriCki monopoli su
navikli da im se svatko kla-nj- a,
pa sc ne mogu navik-nu- ti
da postoji druga velika
zemlja koja na to nije spre-mna.
Hruscov je zatim ispri-ca- o
kako mu je u Parizu
premijer Macmillan objaJ-njava- o
da se Eisenhower ne
more javno izviniti zbog in-cide- nta
sa 3pijunskim avio-no- m
U-- 2, jer su Sjedinjeno
Driave "velika zemlja".
"Mi smo takodjer velika
zemlja i nama treba izvinje-nje- "
— odgovorio mu je
Hruscov.
Hruscov je zatim rekao
da je cuo kako u Sjod. Drzn
vama spremaju neutronsku
bombu, koja bi ubila ljude.
a sacuvala materijalen vri-jednos- ti. To je izraz morala
imporijalista za koje covjek
no predstavlja niSta. Sovjet-ska
vlada pak zeli safuvati
iovjeka. Zato upozoravamo
Grcku. Italiiu. Norvosku.
Daasku. N"izo7m.sku i ВИ-gu- o
ia n slifio militar-ism
Adcnaicva Sklapanir- -
Zbor Crtene Armije (na flici) je u=pjc".no za..io Irodneno rusIo-апј- о
u Vancouvcru I otputoao u Virtoriju. Konrcrtima jo pnm-tvoa- l
25.000 ooba. koji su platili 100 hiljada dolara. Zbor re јоч
posjrtil IMmonlon, (alparj. Kegina. Winniprg. Toronto. Windsor.
Otlawu i Montreal.
mirovnog ugovora s Njema-ckom
bi stvorilo uvjetc za
smirenje u svijetu. Dajte, u-kin- itc ostatke drugog svjet- -
I skog rata — obratio se Hru
§6ov zapadnim zemljama.
Ako druga strana 2eli sura-diivn- ti. lnkn ce so riieSiti ni- -
tanjc Zapadnog Berlina. So-vjetska
vlada predlaie da so
gradu dade Slobodan status
uz garanciie u raznim vari-jantam- a
: lli garanciie ceti-rij- u
vehkih sila ill vecog
"lzghdalo jt kao da je tit bilo srih
7 milijuna
Moskva. — Moskva je docekala majora Titova kao
nikad nitko nije bio docekan. Ocjenjujuci broj ljudi
koji su izisli na sunccm obasjane ulicc Radio-Moskv- a
kaze da jc izglcdalo da jo tu bilo svih scdam milijuna
Moskovljana.
Na vnukovskom aerodromu Titova je doSckalo mnogo
hiljada Moskovljana na eclu sa premijerom Ilrusfiovim.
Medju docckaocima bila jc njegova tcna Tamara i ro-dite- lji.
Po izlasku iz aviona, ko-ji- m je dolctio na Vnukovo,
major Titov jo prvo stao
pred Nikitu Hruiiova i pod-ni- o
mu raport:
"Druze pivi sckretaru
CK KPSS, predsjednice Sa-vje- ta ministara SSSR — ja-vlja- m da jc zadatak CK i
sovjotske vlade izvisen. Se-st- og
i 7. augusta 19G1. oba-i-o
sam 25-sat- ni let ko-smos- om
svemirskim brodom
"Istok И". Obletio sam Ze-ml- ju
17 puta i uspjesno sam
se spustio ta6no u odredje-n- u
oblast. Svi uredjaji na
brodu su bcz grijeske. U o-dlifi- nom
sam zdravlju i spre-ma- n
sam da obavim svaki
zadatak Partije i vlade —
major Titov".
Poslije toga, German Ti-tov
nasao se u Hruscovlje-vo- m
zagrljaju. Hruscov ga
jc poljubio tri puta, a zatim
se kosmonaut, na najsrdafi-ni- ji
nacin, pozdravio s osta-lim
— sa svojom zenom, ro-ditel.ii- ma,
sovjetske vlade Mikojanom,
Vorosdovom, Budjonijem i
drugima. Na aerodromu je
bio i prvi sovjetski kosmo-naut
Jurij Gagarin. Titov,
Gagarin i Hruscov otpozd-ravlja- li
su odusevljenim Mo- -
skovlljanima, л zatim su se
otvoremm automobuom upu- -
tili ka Moskvi. Kola su bila
prekrivena cvijecom i ka
glavnom gradu su so kreta- -
la ulicom koja je danas naz- -
vana "Putem kosmonauta".
Putem drugim vise od 30 ki-lomct-ara,
Titova su pozdra-vljal- o
hiljade ljudi.
Dok se kolona automobila
kretala sa vnukovskog aero-drom- a
ka Crvenom trgu, o-duevl- jeno pozdravljana od
Moskovljana. nad njom su
l-t- iii helikopteri iz kojih su
м It prSali portrcti danas-ni'-g slavljenika — majora
C' rmana Stepanovi&i Tito-va
)acijama iz stotina hi-lia- da grla Moskovljana oku-- 1
Mniii na Crvenom trgu po-lraIj- en je dolazak dra-fi- g
kosmonauta. Posto je o- -i nt miting, zamjenik nre-Л-KMln- ika vlade Frol Koz-- 1
л dao je rUec majoru Tito- -
"Srecan sam ito Komuni-ru'-k- oi partiji, sovjetskoj
' t''i i citavom sovietakom
r,.irndu mogu saopili da se
tot Hrugofr svemirekoff Uro-f'- a "Istok II" zavriio uaoie-:-n
i Ho je izbor za ovai le
ian na гаве — iriavio ie
major Titov. Potto je rekao
и
interesu mira
Velicanstveni docek Titova
Moskovljaaa"
Sto
potpredsjednikom
bro.ia zemalja. Prilaz u grad
bio bi Slobodan svakome.
Hocemo da se sklopi mi
rovni ugovor s Njemackom.
Ako zapadne site to ne zelo,
mi cemo biti prisiljeni da
Zajedno s drugim miroljubi-vim
narodima potpisemo mi-rovni
ugovor s Demokrats-ko- m
Republikom Njemac-kom
— zakljucio je Hrul
6ov, predlozivsi jos jednom
da se sjedne za stol i sprijo--ci da ostaci drugog svjets
kog rata budu klica novili
1 ukoba. U torn smUlu on Jo
,
a. Kra4 Poz uravio nauu
posljodnioi konferonciti za
stampu izrazio u mogucnost
mirnog dogoora oko Berli-na.
da je Sovjetski Savez otvo
rio novu cm u napredku бо-vjccan- stvn, drugi sovjetski
kosmonaut jc izjavio da so
sovjetska dostignuca u ob
lasti ispitivanja kosmoso
mogu smatrati ostvarenjem
citavog iovjcianstva i da o
na slue stvari mira. Titov
je dodao da sovjetski narod
raspolaze svim sto je neop-hod- no
da, ako agrosori po-kus- aju da izazovu novi rat,
slomi agresiju.
Govoreci o radio-vez- i, Ti-tov
je rekao da je ona fun-kcionis- ala tako dobro da mu
je u toku titavog lota omo-gucava- la da bude u vezi sa
svojom domovinom. Po da-n- u, kako je izjavio drugi
sovjetski kosmonaut, vidjeli
su sc kontinenti i oceanf, a
nocu svijetla najvecih gra-doV- a.
Na mitingu je govorio i
premijer Hrusdov. Kako ja-vl- ja
TASS, Urusiov je oz-na- 6io
eimboliinom dinjeni-co- m
da se poslije 40 godina
na Trgu Lenjina pozdravlja
heroj kosmosa. 6ovjek ogro-mn- e
volje, cvrstine i sprem- -
nosti. Posto je naglasio da
ce uspjeh majora Titova u6i
u historiju {ovjefanstva,
Hruicov je drugom sovjets-ko- m kosmonautu izrazio za-hvaln- ost
u ime CK KPSS,
Prezidijuma Vrhovnog sov-je- ta
i vlade i saopcio da Jo
Prozidijum Vrhovnog sovje-t-a
dodijelio majoru Germa-n- u
Stepanovicu Titovu zva-nj- e
heroja Sovjetskog Save-za
i zvanje pilota-kosmona-u- ta SSSR.
Posto je odao priznanje
graditeljima "mocnih rako-t- a
koji su omogucili majoru
Titovu da uspjeSno obavl
dio velikog programa паиб-ni- h
ispitivanja i obogati na-u- ku novim otkricima". Hra-5co- v je rekao da niie daleko
vrijemp kada ce kosmikl.
brodovi. kojima cV uprav-lia-ti ljudi. trasirati i put na
Mjpepc { druge rdanpte sua-fev- nir s?tema. "Ne treba su-mni- ati da ce norodica oilo--
ta-koamnn-trau.
ta rasti i jaia--
Sovjetske rakete. kaVvfli
nema ni u iednoi zemlii. i-zvr-
Savain mimlinht'vo da-tk- e. гокчо ie Ifniffo- - i do-dao
da ce nspiesi sovieNke
ntnlco ii nblaxti ктпимч bi- ti dostsoni nvifti nairfi''ma.
vm nanwUma i na N na-?i- n nosluiH napredku ?ita-- ♦ fovje?antva i sh'ir? m-ira