000263 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I&4f' "New York Moskva. — Amerifki "New York Гјп" poMao je svog specijalnog dopisnika, C L. Sulzbergera, da sa premijerom IlruVovim odrii inter-vj- u u vezi sa naporima sovjetske vlade za pot pis mirovnog ugovora ка pohljeratnom Njemackom. II poduljent razgovoru, koji je trajao oko cetiri i pol sata, Sulz berger je pitao premijera HruScora bili fe on ponovno sastao sa Kenned) em u vrhu ras prate i sporazuma o budulnoUi Njemaj ke. Premijcr HruWov je od-govor- io, da je uvijek spreman na Hastanak, gdje bilo i kada bilo. ЛП, naglasio je IlruScov, ovakav 8as- - tanak treba donijeti koristi. Sulzberger je zatim pitao prcmi J era llrustova, je li sovjetska vlad кргетпа za pregoore o ponomom odlaganju nukleamih proba i pod kakvim uslovima? Sto misli o pri jedlozima Kenned) a i Macmillana o zabrani nuk'earnih proba u atmo-sferl- T I'remijer Hrusfov je odgovorio da je on titao prijedloge Kennedya i Macmillana i u poglcdu toga po-sl-at ce im se odgovor. Mcdjutim, iznottec'i svoje misljenje o tim IlruScov je rekao: Trijo svega, pada u ofi dj м prijedlog o (odlaga nju) ili drugim rijelima, o supen-darij- i proba odnosi na tri driavei SovjetsM Savez, Sjcdinjene Dria ve i Ilritaniju. All se nita ne kaie o Francuhkoj. 1'ran. cuska provodi atomske probe, a ona je eaveznica Sjedinjonih Driava i Hritanije i flanica NATO kao or ganizacij'e, koja je stvorena za pri premu agrcsije proliv Sovjetsk3 Savcza i drugih socialist i£kih ze-tialj- a". Mi smo Tec" izjuvill, nasiavio jc Ilruscov, kad Francuska proodi atomske pro-be- , onda cemo bit! pri siljeni i mi da ih provodimo. Sad, kad smo olpoTeli probama, Todje Sjodinjenih Driava i Itritanijc traie da ih obuMavimo, dok je Ггапсичкој ostavljcna pot puna sloboda o probama. Ali, zar nije ja sno, da (e Francu-чк-а nastavitl pro. hama ne samo zbog sebe, nego i za kori-- t zemalja ХЛТО? PomUlite, veil Hrusfov, kad bi smo mi izjaili: Dobro, obecajemo do ne cYmo provoditi atomske pro be, nego £emo, recimo, sa Cehoslo vafkom stvonti sporazum pokojem 1 (e ta zcmlja provoditi nuklearne рокиче u korlst socijalUtifkih ze malja, a mi da pomaiemo tu zem-lj- u isto onako, kao sto Sjedinjenc Driave i Itritanija otfito pomalu Franruku, koja rl probe u nji-hov- u korUt. Sto bi у rekli na to? Kakav smisao bi imao takav mora-torium? Drugo, obustavom trrmonuklear nih proba bez rjiSenja problema razoruianja, nebi se poMigao cilj. Sto koristi obustaa nukleamih proba ako e dozoli natjrcanje a i ako sve ratne ttor nice nastae punom parom proiz todnju atomkog oruija u ne re-fer- n broju? Clarna opasnot OTJeanstvi prijeti od rata i ta opasnoxt м nefe uklonuti ru pendiranjem proba. Sto !м, rekao bi, da bi to moglo uspatati јатпз ntnijenje i umanjiti budno&t fovje fanstra. Xarod bi mogao misliti da je neSto uinjeno za рНјеатапје rata, dok u Hvari nebi bilo uinje no nista, xet na proliv, militarna na malina radila bi punom parom. Pored toga, u prijedlogu Kenne-dya i Macmillana se ne ka£e nita o obuMati pndzemnih rkplozija i o takozranim eksplozijama za miro-Ijubiv- e rrhe, dok zapraTo oe "mi. roljupive втгће" ne zna?e nKta drugo, nego legaliziranje proba no ih imma atomskih i hidrogentskih bombi. Konano. ako bi prebrojili ee one рокачпе ekuplozije u Sjedinje-ni- m Driarama, Hritaniji i Francu-ko- j i uporedili sa brojem rkuplo-zij- a u Sorjetskom Satezu, idili bi kako je Sovjtteki Sarez daleko otraga iza otih zemalja. Mi rtoga Imamo moralno prato da izjedna-cim- o uMote оЛпо-е- Л na mjere naCe (tignrriosti. V ftrakom lufaju mi ve moramo oigurati niita manje, negn Sjedi-njen- e Пг£ате, Itritanija i Franru Tridescta godina izlalinja r hlazi svaUg utorka i petka JedmsTvo Godisnja pretplata: :a Kanadu 6 dolara, Adresa: ostah zemlje 7 dolara 479 Queen Street West Toronto 2-I- i, Ontario Telefon EM 3-16- 12 VOL. XIII No. Go (1159) TORONTO, SEPTEMBER 12, 1961 PRICE 8c PER COPY Clanice NATO provele mnogo vise atomskih proba nego SSSR Izjava prcmijera dopisniku Timesa" pred-sjedniko- m pri-jedlozim- a, moratorijumu Mcdjuvremeno паогиатапји termonuklearnog TUESDAY, HruScova 8ka. Zato prijedlog Kennedya Macmillana nema za cilj slgurnost naroda, nego je namijenjen u svr-h- u propagande sa narajerom da ве prrbaci odgovornast na drugog, dok oni Kami nastavljaju sojom starom politikom gomilanja termonuklear nog oruija. Mi se time ne elaiemo. Sulzberger je zatim pitao Hru§-?o- a bi li sovjetska vlada izjavila da nece nikad prva upotrijebiti atomskog oruija i da li bi takva izjata djelovala na druge zemlje da se ovako izjasne? Ilru&ov je odgoorio da Sovjet-ek- i Savez nece nikada prvi otpoce-t- i rata protiv niti jedne zemlje. U Sovjetskom Savezu ima sega Ho je potrebno za razvitak ekonomije, kulture i nauke. Ono malo £to manjka zbog klimatskih prilika, Sovjetski Savez kupuje od drugih zemalja. Mi ielimo trgovinsku iz mjenu sa evim zemljama eijeta. Mi nUmo ni kolonijalisti — rekao je HruScov. Mi osudjujemo impc rijalistike ciljete i imperijalisti ike ratove. Mi etojimo za mir po cijelome svijetu. Sto ке pak tice pitanja bili Re druga strana odrekla od upotreba atomskog oruija, HmVov je odgo orio primjerom Sto bi ne dogodilo kad bi imperijalisti otpoccli medju. fiobni rat? Kad bi u oakvom ratu jedna Rtrana osjeala da gubi, bili se ona odrekla atomskog oruija za Rprijecatanje atog poraza? Sulzberger je pitao Hrucova bili se nedatno objavljeni partijski pro-gram o bokoj izgradnji ekonom skog, kulturnog i naucnog iivola so jetfikih naroda nasao u opasnoMi zbog situacije na Zapadu radi Iler. lina i obnoe nukleamih pokusa? Hrusifov je odgoorio da ne ma tra da (e se zbog toga narusiti !-pu-njenje partijskag programa. Ja vjerujem u razum zapadnih driav nika, nadodao je Hrusov. Ja vje-rujem da ce oni poui potreban zakljuak da se sa NjemaJkom mo ra potpisati niironi ugoor, t.j. potpisati miroMii ugovor sa d.ije poetojee njemafke driav t i da se Antoine Gizenga pristupio centralnoj vladi Kcngu Leopoldville. — Antoine Gizenga, zamjenik umore-no- g premijera Konga, Pat-rice Lumumbe, pristupio je centralnoj vladi prcmijera Adoula. Gizenka je do sada bio vodja vlade u provinciji Onentale sa sjedi§tcm u Stanleyville. U centralnoj vladi Gizenga jc zauzeo po-loz- aj podpredsjednika. Pristupu Gizengc u cent-raln- u vladu prcdhodio je ra-ni- ji sporazum koji je postig-nu- t pregovorima izmedju njega i premijera Adoula u Stanleyville. Doznaje se da je medju toJkama po koji-m- a je postignut sporazum u kljufen Gizengin zahtjev da se generala Lundula (ko-manda- nta armije provincije Orientale) imenuje za ko-manda-nta zajedniike armi-je Konga; da se na polozaj ministra obrane i predstav-nik-a u Ujedinjenim Nacija-- ma u New Yorku imenuje slijedbenike Gizenge i da se Zavrscna ie beoerad ska konferencija Beogradska konferencija 61anica 25 takozvanih neut-ralni- h zemalja je zavrsena Sestog septembra. Na konferenciji je usvoje-n- o niz dekiaracija odnosedi se na medjunarodne proble me i apela velikim silama za miroljubivo rje§avanje svih spornih pitanja u svije tu. Deklaraciju cemo obja-it- i u slijedecem izdanju. i za Zapadni Berlin sttori status elo. bodnog grada. Iiilo bi пеитјемш, bilo bi iik I glupo otpoceti rat zato Ho mi hocemo potpisati mironi ugovor. Na Zapadu znaju sto bi znaftlo zbog toga napasti na nas. To bi znafilo uniStenje. Sulzberger se interesirao sto je razlika izmedju riji "fair" I "mi-roljubi- ve koegzistencije" o emu e toliko govori u Sovjetskom Saezu, dok on smatra da obadvoje znafi jedno teisto. Da, rekao je Hruscov, izgleda kao jedno teisto, no ipak postoji razlika. Rije5 "mir" znali to da nema rata. AH pojam "miroljubiva koflgzbtencija" ima siri smisao. Ovim pojmom razumijea se pos tojanje driav a sa razliitim drul tvenim sistemom, fija je i narav suprotna. Tu potitoji kapitalistiki eistem i socijalistiki sUtem. Da bi ova da sistema opstojala u miru jedan uz drugog, nuino je da kapi talLsticki sistem, iz kojeg je proiza Sao socijalistijki sistem prima po stojanje novog svijeta i da ne po-duzi- ma nikakvih mjera za likvida ciju istog. Socijalistiki sistem pak sa svoje strane nesmTJe poduzimati nikakvih vojnih mjera protiv sta rog kapitalLstickog gUjeta. Odrica nje ojnog mijesanja u ponlove jed nog ili drugog, znaci postojanje dr 2aa sa razlitftim ekonomskim i drustvenim sistemotn. U isto vrijemc pod miroljubivu koegzistenciju se rarumijevaju nor-mal- ni trgovacki odnosi, razvijanjc kulturnih veza, naucnih iskustva, razvijanje turizma i drugih veza koje potoje izmi-dj-u naroda bez razlike na socijalne i politifke sis tcme njihovih driava, ritanje socijalnog i politickog sistema svake driav e je stvar nje zinog narola. To гплИ pobijanjc ekporta revolucije i kontrarevolu cije. I kona?no, ne litanje u po slove jedni drugih, priznanje su vcreniteta, pobijanje rata i podr iavanje mira — to je ono sto zna{i miroljubiva koegzitencija driava sa razlifitim druStvenim sistemom. poduzmu kaznene mjere protiv generala Mobuta, ko-ji je kao komandant kongo-ansk- e armije odgovoran za predaju Lumumbe u zatvor u provinciji Katangi, gdje je brutalno umorcn. Tako-djc- r se imaju otpustiti iz vojske svi oni oficiri, koji se protivc jedinstvu i nezavis-nos- ti Konga. u Moskva, (TASS) — Ne postoje nikakve odluke 6e-tiri- jii okupacionih sila o ne-kontroliran- om komcrcijal-no- m ггабпот saobracaju prema Berlinu ili transportu Nijemaca koji nisu u sluzbi okupacionih vlasti triju za-padnih driava — kaze se u i.ovjetskoj noti koja je pre-dan- a ambasadama SAD, Bri tanije i Francuske u Moskvi. To je odgovor sovjetske vlade na note zapadnih sila od 26. augusta u koj ima je naglaseno da ce svako one-mogucava- nje Zapada da o drzava zracni saobracaj s Berlinom biti smatrano kao akt agrcsije. U sovjetskoj noti podsje-c- a se da jc zapadni Berlin pretvoren u bazu za diver-zantsk- u, spijunsku, speku-lantsk- u i druge podrivafckc djelatnosti uperene protiv Amerikanci i dalje osvajaju kanadsku ekonomiju New York — Prema iz-vjcsta- ju McGraw-Hi-ll Publi shing kompanije, ovogodiS-nj- i ulosci amerikih kompa nija u Kanadi iznose svotu od 618 milijuna dolara. Svo-t- a je ne§to manja od one u prosloj godini, no ipak dos-t- a velika za novo i daljnje porobljavanje kanadske e-kono- mije i izrabljivanje ka nadskih radnika po ameri-Jki- m kompanijama. Cinjenica iUo su ovogodi§-nj-i ameri6ki ulosci u Kanadi ne§to manji, prpipisuje se sve vecem otporu kanadskog naroda protiv ekonomskog i politi6kog podбinjavanja Kanade ameri6kom imperi jalizmu. Pa ni sami ulo§ci a-meri- 6kih kompanij'a nisu za-pra- vo ameriki uloki, nego dio profita kojeg ameriSke kompanije izia2e iz svojih poduzeca u Kanadi. Fond besposlenickog osiguranja se naglo iscrpljuje Ottawa. — Vladina komi sija svraca pozornost na sve brze iscrpljenje fonda za besposleni6ko osiguranje. Prema izvje§taju komisije, fond bi se rano u slijedecoj godini mogao sniziti na pos-Ijedn- ju centu. Ako se bespo- - slica slijedede zime poveca, a svi zaci govore da hoce i ako vlada ne doprinese veci dio u fond, moglo bi jos pri je nego je predvidjeno dodi do krize u fondu, sto bi te§-k- o pogodilo besposlene rad-nik- c i njihovc obitelji. Besposlcniiki fond jc na 31. decembra 195G. godinc iznosio svotu od 92G.726.930 dolara. Kako je zatim bes-posli- ca sve vise rasla, tako je i fond padao i prema po-daci- ma od proslog jula sni ziose na 120,771.909 dolara. Komisija predlaze vladi da odredi jedan dio svote u fond besposlenickog osigu-ranja dok komisija podnese parlamentu izmjenu zakona o besposleniSkom osigura nju. Kakve ce biti izmjene u zakonu, jo§ nije poznato. Njema6ke Demokratske Rc- - publike, SSSR-- a i ostalih so-cijalisti6- kih zemalja. Zapadne drzave su u vile navrata priznale da zapadni Berlin nije sastavni dio Za-padne Njema6ke — ka2e se u sovjetskoj noti i postavlja se pitanje kako se s tim sta-vo-m moze uskladiti dozvo-Ijavan-je da se u torn gradu odrlavaju zasjedanja zapa-dnonjemak- og parlamenta i da se na zapadni Berlin prosiri nadleznost bonskih zakona. Poslije potpisivanja ugo-vor- a o miru — isti6e sovjet-ska vlada — zapadni Berlin kao Slobodan grad imat c"e pravo na diplomatske, priv-redn- e i kulturne veze s bilo kojom zemljom To pravo, ka2e so u sovjetskoj noti, za-sniv- at ce se na sporazumu s vladama zemalja preko 6i-- SSSR: Zapadni Berlin je baza uperena protiv NDR Tl Vlada u Ottawi najavljuje novu regrutaciju Ottawa. — Vlada premi-jera Diefenbakera najavila je prolog tjedna, da ce ka-nadsku vojsku, mornaricu i avijaciju pojacati regrutaci-jo- m 15.000 novih vojnika za prekomprsku sluzbu. Ujed-n- o je izjavljeno da ce se preci na regrutaciju 100.000 vojnika od 18 do 50 godina Nove provokacije u Sudbury U proslu nedelju (10. se-ptembra) izbio je nercd na masovnoj skupStini Locala 598 Mine-Mi- ll unije kad je predsednik CLC Claude Jo-do- in pokusao da odrzi govor urgirajuci 61anstvo Locala da napusti svoju uniju i da se prikljuSi Steel Workers uniji. Lider najvece radniCke u stanove u Kanadi Jodoin, zajedno sa liderima Steel-worker- s, a uspomoc izdajni 6kog rukovodstva Locala vec duze vremena priprcma predaju sudburske unije u ruke Seftona i drugih reak-cionarni- h vodja Steelwork-cr- s unije. Mine-Mi- ll unija je trn u oku poslodavcima jer ona sluzi kao primer organizo-vano-m radniStvu u Kanadi u borbi za dostojnu platu i uslove rada. Njenom zaslu-gom- , Sudbury je pretvoren iz kompanijskog grada u U Francuskoj otkri- - yena ultraska orga- - fiizacija Pariz. — Francusko mini-starst- vo unutra§njih poslova saopcilo je da je posljednjih dana uhapseno oko 20 des niarskih ekstrcmista, ugla-vno- m u jugozapadnoj Fran-cuskoj. Medju uhapsenim desni6arima, koji su optuie-n- i za diverzije pomocu plas-ti(!ni- h bombi, nalaze se dva padobranska oficira, kao i nekoliko industrijalaca i tr-gova- ca. Prema informacijama francuskih vlasti, uhapSenl pripadaju tajnoj organizaci-j-i na 6ijem se 6elu nalazi Joseph Ortise, odbjegli i na smrt osudjeni vodja pobuno ultrasa u A12iru u januaru 1960. godine. Zapadna Njcmacka prcti prckidom dip- - lomatskih odnosa sva- - kome ko prizna NDR Bonn. — ZapadnonjemaS-k- i ministar vanjskih poslova fon Brentano izjavio je na predizbornom zboru u Lud-vigshafe- nu da ce Zapadna NjemaCka prekinut odnose sa svakom zemljom koja bi priznala Njemac'ku Demok-ratsk- u Bepubliku. Izjava je pn'enstveno na-mijenj- ena neutralnim zem-ljama koje su sudjclovale na Beogradskoj konferenci-Ji- . jih ce teritorija prolaziti ko-munika-cije sa zapadnim Berlinom, a nece biti pove-zan- o s okupacijom za domacu vojnu poslugu U novim mjerama regru-tacij- e i naoruzanja ukljucen je i plan za snabdjevanje i opremu novih vojnih sila, §to ce znatno povecati ka-nadske vojne troskove. Pre-ma izvjeStaju ministra obra-n- e, Douglas Harknessa, no-v- i vladin plan naoruzanja lpotpuno unijski grad a sud- - bursky rudari vaze kao naj-bol- je placcni u celoj rudar-- skoj industriji u Kanadi. Pokusaj poslodavaca da unisti Mine-Mi- ll uniju ostao je bezuspesan. Oni su sada u tu svrhu iskoristili liderc Kanadskog radniSkog kong" resa, koji u savezu sa trgo-vafcko- m komorom i celom reakcijom, sa blagoslovom vlasti, 2ine sve moguce da postignu ono sto nije bila u stanju da postigne INCO. Nedavno je Vrhovni sud Ontario doneo resenje u korist razbija5a, a u proSlu nedelju je policija opet istu-pil- a protiv Slanstva unije. Ali, uprkos svih ovih na-stojan- ja, radnici su, bar mo-mentaln- o, uspeli da spreSc predaju svoje unije u ruke radni6kih izdajnika. ODJEC! BORBE ZA MIR Prosle nedjelje u Englcs-ko- j odrzani su mnogobrojni sastanci i usvojene rezolu-cij- e protiv pripremanja nu-klearnog rata i za miroljubi-vo rjcsenjc pitanja Njema5-k- c i zapadnog Berlina. Hi-Ija- de naroda marSiralo je i-sp- red amcriJke ambasade u Londonu protestirajuci pro-t'- v ratne politike na Zapadu i odbijanja sovjetskih prije-dlog- a. Govornici su isticali, da mi-roljubivo snage nesmiju ni-ka- ko dozvoliti da zbog zapa-dnog Berlina i NjcmaSke ra-t- ni huSkai otpo2nu nukle-am- i rat. Ovo bi nam mogla biti posljednja prilika da sprije£imo ludjake u uniste- - nju 6ovjec"anstva — isticali su govornici. U Berlinu ne- Montgomery Kini Peking. — Britanski mar-sa- l Viscount Montgomery u-di- nio je ovih dana prijatelj-sk- i posjet Repub-lic- i Kini. Poslije zavrsene turneje odrian je banket, kojeg je u njegovu pocast priredio ministar vanjskih poslova, Chen Yi. Banketu je prisus-tvoval- o blizu 200 kineskog i britanskog osoblja. Zahvalivsi se kineskoj na-rodnoj vladi na gostoprimst-v- u i prijateljskom doeku svuda kuda je prolazio, mar. §al Montgomery je rekao, da se vise ne moze tako jc-dnostav- no prelaziti preko stojati ce kanadski narod daljnjih 35 milijuna dolara. Vladin plan o novom po-jaca- nju kanadskih oruianih sila popracen je mnogobro-jni- m izjavama o napetosti medjunarodne situacije i daljnjim napadima na Sov-jetski Savez. Ministar vanj-skih poslova, Howard Green je izjavio, da se svijet nala-zi na rubu nuklearnog rata i pozvao kanadski narod da podnese nove zrtve u intere-s- u "obrane". Medjutim, vladin plan o daljnjem naoruzavanju i si-renju ratne histerije naisao je na duboko ogorcenje me-dju kanadskom vom javnoscu. Novo naoru-zanj- e nece i ne moze niSta doprinijeti popu§tanju na-petosti u medjunarodnoj si-tua-ciji i rjesenju pi.tanja zap. Berlina i potpisivanja mirovnog ugovora sa Isto5 nom i Zapadnom Njemac-kom. Nove vladine mjero samo jos vi§e pojaSavaju hladni rat i ratnu histeriju. Kanadska miroljubiva jav-no- st ne gleda izlaz iz dana-snj- e opasne medjunarodno situacije unovom naoruia-nj- u i pripremama za rat, ne-go medjunarodnim sporazu-mo- m i miroljubivim rjesava-nje- m problema, бети i ka-nadska vlada treba doprini-jeti svoj dio. ma nista takvog §to se nebi moglo rjesiti miroljubivim putem. ♦ ♦ Papa John poslao je iz Vatikana apel na sve velikc sile, da se sustegnu od upo-tre- be oruzja, pogotovo nuk-learnog oruija, koje bi uni-iti- lo 6ovje6anstvo. Pozivamo vladare svijeta, kaze se u a-pe- lu, da pogledaju ravno u lice velikih odgovomosti, koje snose pred historijom. Trazimo od njih, da nenas-jedaj- u provokacijama, zbog kojih bi svijet postao zrt-vo- m. U sporu nesmije prev-ladav- ati sila, nego pregovort i sporazum. Samo ovako na svijetu ce prevladavati slo-bod- a, istina i sve sto je dra-- go ljudskom rodu. zna(!aja Kine u medjunaro-dnim odnosima. "Kad kaiem Kine" — naglasio je Mont-gomery, — "onda mislim na Narodnu Republiku Kinu sa vladom u Pekingu, a ne na onaj sastav u Tajvanu (For-mozi- ), koji opec u nikakvom pogledu nije kompctentan da predstavlja Kinu. Govoreci o opcoj medju-narodnoj situaciji, marSal Montgomerj' je istakao, da jc za ublaienje medjunaro-dne napetosti najvainiji ko-r- ak priznanje dviju пјетаб-ki- h driava i povlacenje svih oruzanih sila, gdje god se o--ne nalaze na tudjem terito-rij- u. u N. R. Narodnoj miroljubi-- i ¥
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, September 12, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-09-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000066 |
Description
Title | 000263 |
OCR text | I&4f' "New York Moskva. — Amerifki "New York Гјп" poMao je svog specijalnog dopisnika, C L. Sulzbergera, da sa premijerom IlruVovim odrii inter-vj- u u vezi sa naporima sovjetske vlade za pot pis mirovnog ugovora ка pohljeratnom Njemackom. II poduljent razgovoru, koji je trajao oko cetiri i pol sata, Sulz berger je pitao premijera HruScora bili fe on ponovno sastao sa Kenned) em u vrhu ras prate i sporazuma o budulnoUi Njemaj ke. Premijcr HruWov je od-govor- io, da je uvijek spreman na Hastanak, gdje bilo i kada bilo. ЛП, naglasio je IlruScov, ovakav 8as- - tanak treba donijeti koristi. Sulzberger je zatim pitao prcmi J era llrustova, je li sovjetska vlad кргетпа za pregoore o ponomom odlaganju nukleamih proba i pod kakvim uslovima? Sto misli o pri jedlozima Kenned) a i Macmillana o zabrani nuk'earnih proba u atmo-sferl- T I'remijer Hrusfov je odgovorio da je on titao prijedloge Kennedya i Macmillana i u poglcdu toga po-sl-at ce im se odgovor. Mcdjutim, iznottec'i svoje misljenje o tim IlruScov je rekao: Trijo svega, pada u ofi dj м prijedlog o (odlaga nju) ili drugim rijelima, o supen-darij- i proba odnosi na tri driavei SovjetsM Savez, Sjcdinjene Dria ve i Ilritaniju. All se nita ne kaie o Francuhkoj. 1'ran. cuska provodi atomske probe, a ona je eaveznica Sjedinjonih Driava i Hritanije i flanica NATO kao or ganizacij'e, koja je stvorena za pri premu agrcsije proliv Sovjetsk3 Savcza i drugih socialist i£kih ze-tialj- a". Mi smo Tec" izjuvill, nasiavio jc Ilruscov, kad Francuska proodi atomske pro-be- , onda cemo bit! pri siljeni i mi da ih provodimo. Sad, kad smo olpoTeli probama, Todje Sjodinjenih Driava i Itritanijc traie da ih obuMavimo, dok je Ггапсичкој ostavljcna pot puna sloboda o probama. Ali, zar nije ja sno, da (e Francu-чк-а nastavitl pro. hama ne samo zbog sebe, nego i za kori-- t zemalja ХЛТО? PomUlite, veil Hrusfov, kad bi smo mi izjaili: Dobro, obecajemo do ne cYmo provoditi atomske pro be, nego £emo, recimo, sa Cehoslo vafkom stvonti sporazum pokojem 1 (e ta zcmlja provoditi nuklearne рокиче u korlst socijalUtifkih ze malja, a mi da pomaiemo tu zem-lj- u isto onako, kao sto Sjedinjenc Driave i Itritanija otfito pomalu Franruku, koja rl probe u nji-hov- u korUt. Sto bi у rekli na to? Kakav smisao bi imao takav mora-torium? Drugo, obustavom trrmonuklear nih proba bez rjiSenja problema razoruianja, nebi se poMigao cilj. Sto koristi obustaa nukleamih proba ako e dozoli natjrcanje a i ako sve ratne ttor nice nastae punom parom proiz todnju atomkog oruija u ne re-fer- n broju? Clarna opasnot OTJeanstvi prijeti od rata i ta opasnoxt м nefe uklonuti ru pendiranjem proba. Sto !м, rekao bi, da bi to moglo uspatati јатпз ntnijenje i umanjiti budno&t fovje fanstra. Xarod bi mogao misliti da je neSto uinjeno za рНјеатапје rata, dok u Hvari nebi bilo uinje no nista, xet na proliv, militarna na malina radila bi punom parom. Pored toga, u prijedlogu Kenne-dya i Macmillana se ne ka£e nita o obuMati pndzemnih rkplozija i o takozranim eksplozijama za miro-Ijubiv- e rrhe, dok zapraTo oe "mi. roljupive втгће" ne zna?e nKta drugo, nego legaliziranje proba no ih imma atomskih i hidrogentskih bombi. Konano. ako bi prebrojili ee one рокачпе ekuplozije u Sjedinje-ni- m Driarama, Hritaniji i Francu-ko- j i uporedili sa brojem rkuplo-zij- a u Sorjetskom Satezu, idili bi kako je Sovjtteki Sarez daleko otraga iza otih zemalja. Mi rtoga Imamo moralno prato da izjedna-cim- o uMote оЛпо-е- Л na mjere naCe (tignrriosti. V ftrakom lufaju mi ve moramo oigurati niita manje, negn Sjedi-njen- e Пг£ате, Itritanija i Franru Tridescta godina izlalinja r hlazi svaUg utorka i petka JedmsTvo Godisnja pretplata: :a Kanadu 6 dolara, Adresa: ostah zemlje 7 dolara 479 Queen Street West Toronto 2-I- i, Ontario Telefon EM 3-16- 12 VOL. XIII No. Go (1159) TORONTO, SEPTEMBER 12, 1961 PRICE 8c PER COPY Clanice NATO provele mnogo vise atomskih proba nego SSSR Izjava prcmijera dopisniku Timesa" pred-sjedniko- m pri-jedlozim- a, moratorijumu Mcdjuvremeno паогиатапји termonuklearnog TUESDAY, HruScova 8ka. Zato prijedlog Kennedya Macmillana nema za cilj slgurnost naroda, nego je namijenjen u svr-h- u propagande sa narajerom da ве prrbaci odgovornast na drugog, dok oni Kami nastavljaju sojom starom politikom gomilanja termonuklear nog oruija. Mi se time ne elaiemo. Sulzberger je zatim pitao Hru§-?o- a bi li sovjetska vlada izjavila da nece nikad prva upotrijebiti atomskog oruija i da li bi takva izjata djelovala na druge zemlje da se ovako izjasne? Ilru&ov je odgoorio da Sovjet-ek- i Savez nece nikada prvi otpoce-t- i rata protiv niti jedne zemlje. U Sovjetskom Savezu ima sega Ho je potrebno za razvitak ekonomije, kulture i nauke. Ono malo £to manjka zbog klimatskih prilika, Sovjetski Savez kupuje od drugih zemalja. Mi ielimo trgovinsku iz mjenu sa evim zemljama eijeta. Mi nUmo ni kolonijalisti — rekao je HruScov. Mi osudjujemo impc rijalistike ciljete i imperijalisti ike ratove. Mi etojimo za mir po cijelome svijetu. Sto ке pak tice pitanja bili Re druga strana odrekla od upotreba atomskog oruija, HmVov je odgo orio primjerom Sto bi ne dogodilo kad bi imperijalisti otpoccli medju. fiobni rat? Kad bi u oakvom ratu jedna Rtrana osjeala da gubi, bili se ona odrekla atomskog oruija za Rprijecatanje atog poraza? Sulzberger je pitao Hrucova bili se nedatno objavljeni partijski pro-gram o bokoj izgradnji ekonom skog, kulturnog i naucnog iivola so jetfikih naroda nasao u opasnoMi zbog situacije na Zapadu radi Iler. lina i obnoe nukleamih pokusa? Hrusifov je odgoorio da ne ma tra da (e se zbog toga narusiti !-pu-njenje partijskag programa. Ja vjerujem u razum zapadnih driav nika, nadodao je Hrusov. Ja vje-rujem da ce oni poui potreban zakljuak da se sa NjemaJkom mo ra potpisati niironi ugoor, t.j. potpisati miroMii ugovor sa d.ije poetojee njemafke driav t i da se Antoine Gizenga pristupio centralnoj vladi Kcngu Leopoldville. — Antoine Gizenga, zamjenik umore-no- g premijera Konga, Pat-rice Lumumbe, pristupio je centralnoj vladi prcmijera Adoula. Gizenka je do sada bio vodja vlade u provinciji Onentale sa sjedi§tcm u Stanleyville. U centralnoj vladi Gizenga jc zauzeo po-loz- aj podpredsjednika. Pristupu Gizengc u cent-raln- u vladu prcdhodio je ra-ni- ji sporazum koji je postig-nu- t pregovorima izmedju njega i premijera Adoula u Stanleyville. Doznaje se da je medju toJkama po koji-m- a je postignut sporazum u kljufen Gizengin zahtjev da se generala Lundula (ko-manda- nta armije provincije Orientale) imenuje za ko-manda-nta zajedniike armi-je Konga; da se na polozaj ministra obrane i predstav-nik-a u Ujedinjenim Nacija-- ma u New Yorku imenuje slijedbenike Gizenge i da se Zavrscna ie beoerad ska konferencija Beogradska konferencija 61anica 25 takozvanih neut-ralni- h zemalja je zavrsena Sestog septembra. Na konferenciji je usvoje-n- o niz dekiaracija odnosedi se na medjunarodne proble me i apela velikim silama za miroljubivo rje§avanje svih spornih pitanja u svije tu. Deklaraciju cemo obja-it- i u slijedecem izdanju. i za Zapadni Berlin sttori status elo. bodnog grada. Iiilo bi пеитјемш, bilo bi iik I glupo otpoceti rat zato Ho mi hocemo potpisati mironi ugovor. Na Zapadu znaju sto bi znaftlo zbog toga napasti na nas. To bi znafilo uniStenje. Sulzberger se interesirao sto je razlika izmedju riji "fair" I "mi-roljubi- ve koegzistencije" o emu e toliko govori u Sovjetskom Saezu, dok on smatra da obadvoje znafi jedno teisto. Da, rekao je Hruscov, izgleda kao jedno teisto, no ipak postoji razlika. Rije5 "mir" znali to da nema rata. AH pojam "miroljubiva koflgzbtencija" ima siri smisao. Ovim pojmom razumijea se pos tojanje driav a sa razliitim drul tvenim sistemom, fija je i narav suprotna. Tu potitoji kapitalistiki eistem i socijalistiki sUtem. Da bi ova da sistema opstojala u miru jedan uz drugog, nuino je da kapi talLsticki sistem, iz kojeg je proiza Sao socijalistijki sistem prima po stojanje novog svijeta i da ne po-duzi- ma nikakvih mjera za likvida ciju istog. Socijalistiki sistem pak sa svoje strane nesmTJe poduzimati nikakvih vojnih mjera protiv sta rog kapitalLstickog gUjeta. Odrica nje ojnog mijesanja u ponlove jed nog ili drugog, znaci postojanje dr 2aa sa razlitftim ekonomskim i drustvenim sistemotn. U isto vrijemc pod miroljubivu koegzistenciju se rarumijevaju nor-mal- ni trgovacki odnosi, razvijanjc kulturnih veza, naucnih iskustva, razvijanje turizma i drugih veza koje potoje izmi-dj-u naroda bez razlike na socijalne i politifke sis tcme njihovih driava, ritanje socijalnog i politickog sistema svake driav e je stvar nje zinog narola. To гплИ pobijanjc ekporta revolucije i kontrarevolu cije. I kona?no, ne litanje u po slove jedni drugih, priznanje su vcreniteta, pobijanje rata i podr iavanje mira — to je ono sto zna{i miroljubiva koegzitencija driava sa razlifitim druStvenim sistemom. poduzmu kaznene mjere protiv generala Mobuta, ko-ji je kao komandant kongo-ansk- e armije odgovoran za predaju Lumumbe u zatvor u provinciji Katangi, gdje je brutalno umorcn. Tako-djc- r se imaju otpustiti iz vojske svi oni oficiri, koji se protivc jedinstvu i nezavis-nos- ti Konga. u Moskva, (TASS) — Ne postoje nikakve odluke 6e-tiri- jii okupacionih sila o ne-kontroliran- om komcrcijal-no- m ггабпот saobracaju prema Berlinu ili transportu Nijemaca koji nisu u sluzbi okupacionih vlasti triju za-padnih driava — kaze se u i.ovjetskoj noti koja je pre-dan- a ambasadama SAD, Bri tanije i Francuske u Moskvi. To je odgovor sovjetske vlade na note zapadnih sila od 26. augusta u koj ima je naglaseno da ce svako one-mogucava- nje Zapada da o drzava zracni saobracaj s Berlinom biti smatrano kao akt agrcsije. U sovjetskoj noti podsje-c- a se da jc zapadni Berlin pretvoren u bazu za diver-zantsk- u, spijunsku, speku-lantsk- u i druge podrivafckc djelatnosti uperene protiv Amerikanci i dalje osvajaju kanadsku ekonomiju New York — Prema iz-vjcsta- ju McGraw-Hi-ll Publi shing kompanije, ovogodiS-nj- i ulosci amerikih kompa nija u Kanadi iznose svotu od 618 milijuna dolara. Svo-t- a je ne§to manja od one u prosloj godini, no ipak dos-t- a velika za novo i daljnje porobljavanje kanadske e-kono- mije i izrabljivanje ka nadskih radnika po ameri-Jki- m kompanijama. Cinjenica iUo su ovogodi§-nj-i ameri6ki ulosci u Kanadi ne§to manji, prpipisuje se sve vecem otporu kanadskog naroda protiv ekonomskog i politi6kog podбinjavanja Kanade ameri6kom imperi jalizmu. Pa ni sami ulo§ci a-meri- 6kih kompanij'a nisu za-pra- vo ameriki uloki, nego dio profita kojeg ameriSke kompanije izia2e iz svojih poduzeca u Kanadi. Fond besposlenickog osiguranja se naglo iscrpljuje Ottawa. — Vladina komi sija svraca pozornost na sve brze iscrpljenje fonda za besposleni6ko osiguranje. Prema izvje§taju komisije, fond bi se rano u slijedecoj godini mogao sniziti na pos-Ijedn- ju centu. Ako se bespo- - slica slijedede zime poveca, a svi zaci govore da hoce i ako vlada ne doprinese veci dio u fond, moglo bi jos pri je nego je predvidjeno dodi do krize u fondu, sto bi te§-k- o pogodilo besposlene rad-nik- c i njihovc obitelji. Besposlcniiki fond jc na 31. decembra 195G. godinc iznosio svotu od 92G.726.930 dolara. Kako je zatim bes-posli- ca sve vise rasla, tako je i fond padao i prema po-daci- ma od proslog jula sni ziose na 120,771.909 dolara. Komisija predlaze vladi da odredi jedan dio svote u fond besposlenickog osigu-ranja dok komisija podnese parlamentu izmjenu zakona o besposleniSkom osigura nju. Kakve ce biti izmjene u zakonu, jo§ nije poznato. Njema6ke Demokratske Rc- - publike, SSSR-- a i ostalih so-cijalisti6- kih zemalja. Zapadne drzave su u vile navrata priznale da zapadni Berlin nije sastavni dio Za-padne Njema6ke — ka2e se u sovjetskoj noti i postavlja se pitanje kako se s tim sta-vo-m moze uskladiti dozvo-Ijavan-je da se u torn gradu odrlavaju zasjedanja zapa-dnonjemak- og parlamenta i da se na zapadni Berlin prosiri nadleznost bonskih zakona. Poslije potpisivanja ugo-vor- a o miru — isti6e sovjet-ska vlada — zapadni Berlin kao Slobodan grad imat c"e pravo na diplomatske, priv-redn- e i kulturne veze s bilo kojom zemljom To pravo, ka2e so u sovjetskoj noti, za-sniv- at ce se na sporazumu s vladama zemalja preko 6i-- SSSR: Zapadni Berlin je baza uperena protiv NDR Tl Vlada u Ottawi najavljuje novu regrutaciju Ottawa. — Vlada premi-jera Diefenbakera najavila je prolog tjedna, da ce ka-nadsku vojsku, mornaricu i avijaciju pojacati regrutaci-jo- m 15.000 novih vojnika za prekomprsku sluzbu. Ujed-n- o je izjavljeno da ce se preci na regrutaciju 100.000 vojnika od 18 do 50 godina Nove provokacije u Sudbury U proslu nedelju (10. se-ptembra) izbio je nercd na masovnoj skupStini Locala 598 Mine-Mi- ll unije kad je predsednik CLC Claude Jo-do- in pokusao da odrzi govor urgirajuci 61anstvo Locala da napusti svoju uniju i da se prikljuSi Steel Workers uniji. Lider najvece radniCke u stanove u Kanadi Jodoin, zajedno sa liderima Steel-worker- s, a uspomoc izdajni 6kog rukovodstva Locala vec duze vremena priprcma predaju sudburske unije u ruke Seftona i drugih reak-cionarni- h vodja Steelwork-cr- s unije. Mine-Mi- ll unija je trn u oku poslodavcima jer ona sluzi kao primer organizo-vano-m radniStvu u Kanadi u borbi za dostojnu platu i uslove rada. Njenom zaslu-gom- , Sudbury je pretvoren iz kompanijskog grada u U Francuskoj otkri- - yena ultraska orga- - fiizacija Pariz. — Francusko mini-starst- vo unutra§njih poslova saopcilo je da je posljednjih dana uhapseno oko 20 des niarskih ekstrcmista, ugla-vno- m u jugozapadnoj Fran-cuskoj. Medju uhapsenim desni6arima, koji su optuie-n- i za diverzije pomocu plas-ti(!ni- h bombi, nalaze se dva padobranska oficira, kao i nekoliko industrijalaca i tr-gova- ca. Prema informacijama francuskih vlasti, uhapSenl pripadaju tajnoj organizaci-j-i na 6ijem se 6elu nalazi Joseph Ortise, odbjegli i na smrt osudjeni vodja pobuno ultrasa u A12iru u januaru 1960. godine. Zapadna Njcmacka prcti prckidom dip- - lomatskih odnosa sva- - kome ko prizna NDR Bonn. — ZapadnonjemaS-k- i ministar vanjskih poslova fon Brentano izjavio je na predizbornom zboru u Lud-vigshafe- nu da ce Zapadna NjemaCka prekinut odnose sa svakom zemljom koja bi priznala Njemac'ku Demok-ratsk- u Bepubliku. Izjava je pn'enstveno na-mijenj- ena neutralnim zem-ljama koje su sudjclovale na Beogradskoj konferenci-Ji- . jih ce teritorija prolaziti ko-munika-cije sa zapadnim Berlinom, a nece biti pove-zan- o s okupacijom za domacu vojnu poslugu U novim mjerama regru-tacij- e i naoruzanja ukljucen je i plan za snabdjevanje i opremu novih vojnih sila, §to ce znatno povecati ka-nadske vojne troskove. Pre-ma izvjeStaju ministra obra-n- e, Douglas Harknessa, no-v- i vladin plan naoruzanja lpotpuno unijski grad a sud- - bursky rudari vaze kao naj-bol- je placcni u celoj rudar-- skoj industriji u Kanadi. Pokusaj poslodavaca da unisti Mine-Mi- ll uniju ostao je bezuspesan. Oni su sada u tu svrhu iskoristili liderc Kanadskog radniSkog kong" resa, koji u savezu sa trgo-vafcko- m komorom i celom reakcijom, sa blagoslovom vlasti, 2ine sve moguce da postignu ono sto nije bila u stanju da postigne INCO. Nedavno je Vrhovni sud Ontario doneo resenje u korist razbija5a, a u proSlu nedelju je policija opet istu-pil- a protiv Slanstva unije. Ali, uprkos svih ovih na-stojan- ja, radnici su, bar mo-mentaln- o, uspeli da spreSc predaju svoje unije u ruke radni6kih izdajnika. ODJEC! BORBE ZA MIR Prosle nedjelje u Englcs-ko- j odrzani su mnogobrojni sastanci i usvojene rezolu-cij- e protiv pripremanja nu-klearnog rata i za miroljubi-vo rjcsenjc pitanja Njema5-k- c i zapadnog Berlina. Hi-Ija- de naroda marSiralo je i-sp- red amcriJke ambasade u Londonu protestirajuci pro-t'- v ratne politike na Zapadu i odbijanja sovjetskih prije-dlog- a. Govornici su isticali, da mi-roljubivo snage nesmiju ni-ka- ko dozvoliti da zbog zapa-dnog Berlina i NjcmaSke ra-t- ni huSkai otpo2nu nukle-am- i rat. Ovo bi nam mogla biti posljednja prilika da sprije£imo ludjake u uniste- - nju 6ovjec"anstva — isticali su govornici. U Berlinu ne- Montgomery Kini Peking. — Britanski mar-sa- l Viscount Montgomery u-di- nio je ovih dana prijatelj-sk- i posjet Repub-lic- i Kini. Poslije zavrsene turneje odrian je banket, kojeg je u njegovu pocast priredio ministar vanjskih poslova, Chen Yi. Banketu je prisus-tvoval- o blizu 200 kineskog i britanskog osoblja. Zahvalivsi se kineskoj na-rodnoj vladi na gostoprimst-v- u i prijateljskom doeku svuda kuda je prolazio, mar. §al Montgomery je rekao, da se vise ne moze tako jc-dnostav- no prelaziti preko stojati ce kanadski narod daljnjih 35 milijuna dolara. Vladin plan o novom po-jaca- nju kanadskih oruianih sila popracen je mnogobro-jni- m izjavama o napetosti medjunarodne situacije i daljnjim napadima na Sov-jetski Savez. Ministar vanj-skih poslova, Howard Green je izjavio, da se svijet nala-zi na rubu nuklearnog rata i pozvao kanadski narod da podnese nove zrtve u intere-s- u "obrane". Medjutim, vladin plan o daljnjem naoruzavanju i si-renju ratne histerije naisao je na duboko ogorcenje me-dju kanadskom vom javnoscu. Novo naoru-zanj- e nece i ne moze niSta doprinijeti popu§tanju na-petosti u medjunarodnoj si-tua-ciji i rjesenju pi.tanja zap. Berlina i potpisivanja mirovnog ugovora sa Isto5 nom i Zapadnom Njemac-kom. Nove vladine mjero samo jos vi§e pojaSavaju hladni rat i ratnu histeriju. Kanadska miroljubiva jav-no- st ne gleda izlaz iz dana-snj- e opasne medjunarodno situacije unovom naoruia-nj- u i pripremama za rat, ne-go medjunarodnim sporazu-mo- m i miroljubivim rjesava-nje- m problema, бети i ka-nadska vlada treba doprini-jeti svoj dio. ma nista takvog §to se nebi moglo rjesiti miroljubivim putem. ♦ ♦ Papa John poslao je iz Vatikana apel na sve velikc sile, da se sustegnu od upo-tre- be oruzja, pogotovo nuk-learnog oruija, koje bi uni-iti- lo 6ovje6anstvo. Pozivamo vladare svijeta, kaze se u a-pe- lu, da pogledaju ravno u lice velikih odgovomosti, koje snose pred historijom. Trazimo od njih, da nenas-jedaj- u provokacijama, zbog kojih bi svijet postao zrt-vo- m. U sporu nesmije prev-ladav- ati sila, nego pregovort i sporazum. Samo ovako na svijetu ce prevladavati slo-bod- a, istina i sve sto je dra-- go ljudskom rodu. zna(!aja Kine u medjunaro-dnim odnosima. "Kad kaiem Kine" — naglasio je Mont-gomery, — "onda mislim na Narodnu Republiku Kinu sa vladom u Pekingu, a ne na onaj sastav u Tajvanu (For-mozi- ), koji opec u nikakvom pogledu nije kompctentan da predstavlja Kinu. Govoreci o opcoj medju-narodnoj situaciji, marSal Montgomerj' je istakao, da jc za ublaienje medjunaro-dne napetosti najvainiji ko-r- ak priznanje dviju пјетаб-ki- h driava i povlacenje svih oruzanih sila, gdje god se o--ne nalaze na tudjem terito-rij- u. u N. R. Narodnoj miroljubi-- i ¥ |
Tags
Comments
Post a Comment for 000263