Jedinstvo, December 22, 1961

              i
Р? л
4}
1
Trideseta izlaienja
i
prtlplata:
za G dolara,
7 datara
Queen "West
Toronto 2-1-1,
Telefon ЕЛ 3-16- 12
VOL XIII TORONTO, DECEMBER 22, PER COPY
P0V0D0M TORONTSKIH DOGADJAJA
U prolom broju smo pisali o tome kako Je toronlika
Stampa Telegram i Globe and Mall) ignorteala pro-test
Savcza Jugoslavcnsklh Kanadjana zboj? spaljlvanja
jugoslavcnskc zaslave na ulicama Toronta, all Je objavlla
napadaj nacclnika Fhillipsa na Savcz zbog toga protesta.
Poslijc objavljivanja Phlllipsova napadaja Savcz bllo bl
samo pravllno da je objavlla I odgovor Saveza. Л11 dosad to
nlje ufinila.
ЛН nlje sc loliko c4iditi kanadskoj burioaskoj
njczina prlstranost je dobro Ono Sto пагобНо
iza7iva Cudjenjc je potpuna Sulnja sa jugoslavcnske stra-- n
c. Jugoslavcnska Stampa nc samo da nlje objavlla ni-kak- va
protesta, ncgo nl vljcsti o spaljivanju zastac.
javnost Jugoslavijc јоб nc zna Sta se je dogoililo.
Cull smo miSljcnjc da jugoslavcnska vlada nlje slu-ibe- no
protcstlrala zalo §lo ieli da poboljla svojc odnosc sa
Kanadom. I Sovjetskl Savcz icll da poboljSa odnose sa Sje-dinjen- im
Driavama, all nlje prcdutao spaljivanjc svojc za-sta- vc
Miniapolisu. Zastava jc simbol drzavnosti — kako
sc moic predutkivati gaienje toga simbola!
Л Sta da se kaie za Sutnju "Bratstva i Jedlnstva"
Stevanov ltd.) i grupa? Onl su 1511 New
York da sc "hvataju koStac" sa ustaSama i fctnicima,
nlsu se usudili da pisnu protlv ovc straSnc nacionalnc uvrc-d- e.
Lijepo su sc pokazali.
- Protlv ovog napadaja na Jugoslavlju I njczinc
ustali su prijc svega Savcz Jugoslavcnsklh Kanadjana I
"Jedinstvo", pored njih napredna kanadska radntfka Sta-mpa
(Canadian Tribune, Pacific Tribune, Cana-dian,
Ludove Zvcsti, Vcstnik ltd.). Ovi dogadjaji su poka-zali
nc samo to da Savcz i "Jedinstvo" dosljcdno stojc na
braniku osnovnih intercsa naroda Jugoslavijc, ncgo su ta-kod- jer
pokazali I ispravnost njihovc kritike jugo-slavcnskc
politikc — prc5u6ivanjc spaljivanja jugoslavcn-skc
zastaic Toronlu jc odraz pogrcSnc politickc orijen-tacij- e.
Savez Jugoslavcnsklh Kanadjana i "Jedinstvo" (c na-sta- vit
protcstiranjem protiv aktivnosti usta&kih, Cclnickih i
drugih faSistlCklh grupa Kanadi i sve poStcnc 1
svijesne Jugoslavcnc-Kanadjan- c da mu sc tome priklju-C- c.
Svalko tko pntiije u
Zap. Nj(
VI... __l_v
se opasnosti hapsenja
Pariz. — Svatko tko bude
putovao u Zapadnu NJemac-k- u,
bio on dlplomata, poslo-va- n
111 obican turlsta
izlaie se u buduce opasnosti
da ga njemacke vlastl gone
3bof "aloclna" koje Je izvrsio
protlv Vermahta 1 njlhovlh
savesnika" — piSe "Frans ob-servat- er",
osvrcuM se na slu-c- aj
Laara VraCarica 1 Pred-rag- a
Grabovca, konzula FNRJ
u Minhenu. Konstatujuci da
Je po drugl put, u roku od
dva njeseca, pokretan
postupak protlv
"Frans observater" se
sa pita nlsu 11, mo-zd- a,
sudovl Zapadne NJemaC-k- c
nasljedlll nadleznost 1
pravne norme sudova
raj ha, kad je
г1Јеб "teroristlma" kojl su
se borlll protiv naclstickih
trupa. "Ni najmanje, odgova-r- a
list, poSto su takozvanl
"zloCinl protiv okupatora" u-kln- utl
Jo§ 1945. godine, a me-djunaro- dno
pravo zabranju-J- e
njemadkom pravosudju
pokretanje sudskog postup-k- a
protlv njlhovih autora".
Uslasa Jclic luzi
konzula Grabovca
zbog "uvrcde"
Bonn. — Prema vljestlma
lz Mlnhcna, predsjednik us-tas- ke
organlzaclje "Hrvatskl
nacionalni odbor" Branlmir
Jelld podnio Je Mlhenskom
drtavnom tuzioStvu
protlv bivSeg Jugoslavenskog
konzula Predraga Grabovca
"zbog toga Sto ga Je javno
nazvao nacisticklm Spijunom
1 predsjednikom failstlcke or-ganlzaclje".
Agcncija dodaje
da 6c Jelie "istupiti protlv
Grabovca ako on ponovo stu-- pl
na tlo Savezne Republlke".
h godina
lilazi svakog utorka petka
a Godimja
Kanadu
ostale zcmljc
Adrcsa:
479 Street
Ontario
No 94 (1188) FRIDAY, 1961 PRICE 8c
(Star,
na
Stampl
— poznata.
Siro-k- a
u
(Kruiil, slicnih u
u a
narodc
a
Ukrainian
sluibenc
u
u poziva
u
covjek
suds-- kl
boraca ot-po- ra
lronljom
Illtle-rovo- g
Tredeg
o
prijavu
Dicfcnbakci priiniu
j'ugoslavcnskog
nmbasadora
Tanjug donosi (17. decem-bra- ):
Predsjednik kanadske
vlade John Diefcnbaker pri-ml- o
je Jugoslavenskog nmba-sadora
u Kanadi Dimca Be-lovsk- og
i zadrzao se s njlm u
duiem razgovoru. Tom prill-ko- m
razmotreni su problemi
iz bilatcralnih odnoea Капа-d- e
i Jugoslavijc kao i druga
aktuelna pitanja.
Porast radnickih
glasova u LaKchcad
U nedavnim opiinekim iz-bori- ma
u Port Arthuru rad-niC- kl
kandidat za aldermana
M. Comishin dobio Je 1.162
glasa, a kandidat za Skolski
odbor A. T. Hill 2.785 glasova.
Program
Toronto. — Ontarijski ko-mi- tet
Komunisticke partije
Je izjavlo da neCe postavljati
kandidata u dolazecim do-punsk- im
izborima, nego te
poduprljeti kandidate Nove
demokratske partije. Izbori
ce se odrzatl 18. Januara.
КР kaze da je sada zadatak
pojacatl borbu za novu nacl-onal- nu
1 ekonomsku polltiku,
podizati i proSlrlvatl lndust-rij- u,
ogranlcavatl monopole 1
stvaratl nove poslove, proSlrl-vatl
trgovlnu sa svim zemlja-m- a,
uevrstiti svjetskl mir
kroz razoruzanje, oslgurati
nacionalnu nezavisnost 1 po-dl- Ci
zivotnl standard naroda.
KP zagovara povecanje
proizvodnje kroz drzavne kor-poracl- je,
kao Sto Je Polymer
u Sarnljl, nacionallzaciju In-dustrie
automoblla I poljop-rlvrcdn- lh
strojeva, prehram-ben- u
Industriju, davanje kre-dl- ta
farmerima, ponovno us-postavlj- anje
drtavne kontro-l- e
nad prlrodnlm bogastvima
1 da se prestane subvenclonl- -
ЕЈШшнтттпЕттгЕЕРЕтЈг!
V SLUED BOZIcMH BLAG DAKA "JEDIXS-rVO- "
XEcE ГААС1 V UTOllAK 2G. DECEMB-1- 1
A. SLUEDEM BllOJ lZLAYJ Г PETAK 2.0.
DECEMBHA.
штштгЕЈНгЕШЈШГЕГ2шштЈЊ
Fordovi radnici
odglnsali za Sirajk
Fordovi radnici u Wlndsoru
i Oakvllle su odglaeali za
strajk da poetlgnu svoje zah-tjev- e.
Ticdunijski lideri
ii B.C. podupim
Mine-Ii- ll
Cctrnaest istaknutih trc-dunioni- sta
u Britanskoj
Kolumbiji (od 12 trcdunijs-kil- l
lokala) uputili su izja-v- u
IMinc-IVli- ll uniji, u kojoj
kazu da onl nc podupiru
raciju United Stcchvorkcrs
unijc u Sudbury. Onl stojc
pri odluci ncdavno cdriane
konvencije Fcderacijc rada
B.C. koja jc osudila svako
otimanjc Clanstva (raid-ing))
medju unijama.
Јоб tj'csnj'c ckonomskc
vczc sa Sjcd. Drzavania
Premijer Diefcnbaker Je
ponovo (govor u Torontu)
kritizirao britansko pristupa-nj- e
u Evropsko zaJednlCko tr-zlS- te.
NJegov govor Je ostavio
utlsak (tako ga tumace kon-zervati- vnl
Globe and Mall i
liberalnl Star) da vlada na-mjer- ava
poJaCatl ekonomske
veze sa SJedinJenim Drzava-m- a.
Ukazujuci na konfuznost
kanadskog stanovlSta u pita-nj- u
britanskog prlstupanja
ZaJedniCkom trziStu, Cana-dian
Tribune plee da Je "vla-da
slljepa na sve druge alter-native
oslm tjeinjih ekonom-skl- h
veza sa Sjed. Drtava-ma- ".
Delegacija zena
Jugoslavijc otputovala
u SSSIt
Beograd. — Delegaclja Kon
ferenclje za druStvenu aktlv-no- st
zena Jugoslavijc otputo-vala
jc u Moskvu odazlvajudl
se pozlvu Komlteta sovjetsklh
zena da posjetl Sovjetskl Sa-vez.
Delegaciju predvodi clan
predsjedniStva konferenclje
za druStvenu aktivnoet Sena
Jugoslavijc Tolfka BoetJanClC.
za Ontario
ratl velike korporaclje koje
ta bogatstva sada lskorlStava-j- u.
Dalje se trazl izgradnja
dellCne tvornlce u Lakehead
(Port Arthur 1 Fort William),
tvornlce za preradu drva u
Sioux Lookout; treba promi-ca- ti
prolzvodnju maSineriJe I
alata, plastlcnih 1 slntetlCkih
materljala, proSiritl kemljsku
Industriju ltd.
KP trail Javno vlasniStvo
prlrodnog pllna preuzlmanje
Bell Telephone Co., lzmjenu
porezne polltlke, ukidanje
poreza na promet (Sales
Tax), moratorium na sve
dugove nezaposlenlh, ozako-njen- je
40-sat- ne radne nedje-lj- c,
povetfanje starafiklh pen-zlj- a,
da provlncljalna vlada
preuzme sve troSkove osnov-no- g
Skolovanja.
Ontario treba da se izjasni
protlv nuklearnog oruija 1
trail da se uklonl raketna ba-za
(Bomarc) kod North Bay.
KP trazl da sudska lstraga
o zloCinstvIma obuhvatl 1 po-lltlc- ku
korupclju.
AFL-CI- O frazi povecanje
radnickih placa
New York. — AmerlCka si-ndik- alna
konfederacija AFL-CI- O
izjasnila se za polltiku
pove5anJa radnickih plada i
osudila odluku vlade da pod-ne- se
prljedlog "uravnoteie-nog- "
driavnog budzeta za 1-d- ucu
financljsku godinu. U
rezolucijl o nacionalnoj priv-re- dl
1 kolektivnlm ugovorima,
usvojenoj na godiSnJoJ kon-ferenc- ljl
u Miami, devet sto-tin- a
delegata AFL-CI- O istlcu
da Ce sindikalni savezi trazitl
poviSice radniCkih plada, da
bl pobolJSall svoje zlvotne us-lov- e.
U rezolucijl se takodjer
podvlaci da se deflcitarnl bu-dget
1 povedanje izdataka fe-dera- lne
vlade smatraju neop-hodni- m
za izmirenje potreba
nacije 1 za stimullranje pot-roSn- Je,
proizvodnje i zaposle-nost- l.
Time se AFL-CI- O ogluSila
o apel predsjednlka Kcnne-dy- a
radniCkim slndlkatima
da "ispolje uzdrzlvost u zah-tjevl- ma
za vete plate".
U rezolucijl AFL-CI- O se
kaze da bl кобепЈе povlSenja
pla5a smanjllo potroSnJu, po-veia- lo
nczaposlenost i dovelo
do prlvrcdne stagnaclje. Sup-rotn- o
vladlnoj politic!, u rezo-lucijl
se trazl 1 smanjenje ra-dne
nedjelje.
Zasjcdanjc
parlanicnta
Federalnl parlamenat ce sc
sastatl 18. Januara. VJeruJc
se da c na torn zasjedanju
vlada podnljetl nlz zakonsklh
prijedloga kojl ce Joj bitl od
koristl u izbornoj kampanjl.
Izbori dc bltl u proljecu 111 po-tetko- m
Ijeta.
Bcz moralnib obzira
Dr. John E. Kcyston od dr-iavn- og
National Research
Board-- a Je istupio za nukle-arn- o
naoruianje Kanade. On
Je rekao da nl jedna drtava-Clanl- ca
NATO ne smlje ima-- tl
"moralnlh rezervaclja" u
pogledu nuklearnog oruzja.
S a v c z n i c i
Amcrlfkl driavni sckre-ta- r
Dean Rusk je pohvalio
Frankou Spaniju kao vrlog
amerifkog savcznika u bor-- bi
protiv komunizma.
Bila Jc Frankova Spanija
i savcznik Hitlera i Musso-linl- ja
. . .Tamo 1 sada caru-i- rt
faSlzam . . .
Konzervativci stampa
Dva fedcralna ministra
su se javno pozalill da dnc-vn- a
(burioaska) Stampa ne
dajc dovoljno publicitcta
"postignufima" konzcrva-tivn- c
vlade. Oni su za to o-kri- vill
bivSe libcralne vlade,
koje da su kod Stampe stvo-ril- e
"predrasude" prema
konzervativcima.
Moida dnevna Stampa 1
nijc haS tako nepravedna
prema konzervativcima ka
Hi IP
FKEKO CO ZMWDNO- -
ХЈПЛ1ЛСКШ AMBASADORA
BILI U IIITLEROVOJ
SLU2BI
IMinistarstvo vanjskih pos-Io- va
NjcmaCke Demokratske
Republlke objavilo je knjigu
dokumenata o bivSim nacistl-Cki- m
diplomatskim sluibenl-cim- a
koji danas radc u apa-rat- u
ministarstva vanjskibj
poslova u I on nu. U knjizl sq
iznosi da jc GG sadaSnjih bon-sk- ih
ambasadora i poslanika
u inozcmslvu bllo u Hillcro-v- oj
sluibi.
25 JHLIJARDI DOLAUA
ZA NUKLEARNO NAORU- -
2ANJE SAD
SAD utroSile su dosad oko
25 milijardi dolara za izvrSc- -
njc programa proizvodnje
nuklearnog oruzja, jaIja Al
iz Washingtona. Prema pos- -
Ijednjim podacima Komisijc
za atomsku cnergiju, samo za
prolzvodnju prvc atomskc bo- -
mbc, od 1910. do 1915. godine,
utroScno je oko 2 milijarde
233 milijuna dolara.
BRAZIL IMA 70 MILIJUNA
STANOVNIKA
Tokom posljcdnjih deset
godina stanovnistvo Brazila
poraslo jc za 3G posto i dosti-gi- o
broj od 70,528.000. Poslijc
SAD (177,8 milijuna) Brazil
je zemlja s najvedim brojem
stanovnika u Amcrici. Iza
njega slijedc Mexico — 31,-950.0- 00,
Kanada — 17,814.000,
Kolumblja — 14,132.000, Peru
— 10,857.000. Ostale amcricc
rcpublike imaju manjc od 10
milijuna stanovnika.
IUZVOJ SKEDSTAVA ZA
INFORM АС1ЈП
Forodom proelave firodlinjico
Deklaraclje o praima fovjeka,
UNESCO je objavila tudlju o
raivoju irednteva informacija u
svijetu. ,
Prema ovoj puWlkacijl, broj e-mini- onih
radlo-ttani- ca poratao jo
od 1018. da 1%0. sa 5450 a 11.-76- 0,
a broj radio prijenmika aa
161 milijuna na 366,6 milijuna.
Dok jp 11M8 godine redovan tele-vixijs- ki
program postojao samo a
USA, IlriUniji, FrancuekoJ 1 SS-S- U,
proil godine je № semalja
na svijetu imalo televfeiju. Droj
televizijakih prijemnika porartao
je u ietom rasdoblju sa 4 miliju-na
na oko 100 milijuna.
U isvjeltaju UNICO- - kon-stati- ra
e, satim, da je u Evropi
i Sjevernoj Americi itampa une-kolik- o
nasadovala, ali da je n
SSSR, Juinoj Americi i Africi
znatno oja&la. Ukupni broj liato-v- a
za 12 godina poraatao je ta
6120 na 7660. Ukupan tiral je
povwan za 31 poato.
Veliki napredak pontigle su i
novinke agencije — narofito u
Africi. Na ovom kontinentu u 18
zemaija sada poetoji 21 agencija.
Droj kinematoKrafskih dvorana
porastao je sa 95.000 na 1C7.000.
Predstave prati godiJnje oko 15
milijardi gledalaca. U proSloj go-di- ni,
Japan je proizeo 423 filnu,
Indija 312, USA 223, Francuska
158 i SSSR 140.
Iz objavljenih podataka mole
se zaklju&tl da se 67 posto listo-v- a,
kinematografa, radio i teleW-zijek- ih
aparata nalazi u Sjevemoj
Americi i Evropi, 16 posto u SS-SR,
a samo 17 posto u titavoj
Juinoj Americi, Africi i Aziji.
ko sc njima fini, nego o nji-hovi- m
"uspjesima" ne piSe
prosto zato Sto ih nema?
Uostalom, konzcrvativna
stvar kod tog dijcla Stampe
bl sigurno bolje stajala da
su joj posvetili bar pnlovlcu
paznjc koju su posve6ivaIl
takozvanoj "ctnickoj Stam-pl".
Ova (ctnifka) Stampa
Ima razloga da hvali kon-zcrvativ- ce,
jcr da nlje njih
za nji bl se slabo i znalo.
i
AW UDAtiCI KOLOMJALmiU
Likvidacija portugalskih kolonija u lndiji
Indija je upotrebila oruzanu silu da likvidira portu-gals- ke
kolonije na svom teritoriju. Akcija Je provedena
brzo 1 uspjeSno.
Portugal je Indlju proglaeio "agresorom". To su po-dup- rle
sve zapadne drzave, ukljudv Kanadu. U ViJeCu sl-gurn- ostl za oeudu Indlje palo je 7 glasova, protiv 4. Reio-lucl- ja
Je propala zahvaljujuci tome Sto se medju protlvna
Cetirl glasa nalazlo i sovjetskl, Sto Je predetavljalo veto.
Tako je lndijski narod opet imao prillku da vidi tko mu Je
prijatelj, tko neprijatelj.
Indlju Je u ovome poduprla i Narodna Republlka Kirai,
usprkos pogranifinom sporu lzmedju dvlju driava.
Optuiba da Je Indija "agresor" je doeta smIJeSna kad
se ima u vidu da Portugal drtl lndijski terltorij, 1 to ve6
preko 450 godina, a ne obratno. Indija Je trazlla da Por-tuga- lcl
napuste njezin teritorij na miran naCln, ali onl su
odbill, kao u Angoll i drugim zemljama. Indljl nije preos-tal- o
drugo nego da primjeni oruianu silu. To Je drzava od
400 milijuna ljudl 1 ona vlSe ne moze da trpi nacionalnu
sramotu i ponlzenje koje predstavlja tudja (portugalska)
vlast na njczinu teritoriju.
Na Zapadu govore da Je Indija svojom akcijom potko-pa- la
svoj ugled u svijetu? Kod koga — kod imperijallsta i
njihovlh poklonlka? All koliko Je njezin ugled porastao kod
naroda kojl teze za svojom slobodom!
Dalje se tvrdl da je Indija primjenom oruzane sile
potkopala Ujedinjene Nacije. N1 to ne drzl vode. UJe-dinje- ne
nacije potkopavaju imperialist! i kolonijalisti ko-rist- edl ih za svoje osvajaCke i lzrablJivaCke ciljeve protiv
drugih naroda — najupadnijl primjer toga Je Kongo.
Oslobadjanjem svoga teritorlja od portugalskih koloni-zato- ra Indija Je zadala udarac kolonijalizmu opdenlto (to
Je zaSto se u Washingtonu, Londonu, Parlzu ljute!) 1 zas-luzu- je
pohvalu.
NJezina akcija 5e sigurno ohrabrltl druge narode da
JoS odlu6nlje ustanu protlv svojlh ImperlJalistiCkih tlaci-tel- ja
i lzrabljlvaca. 1962. 5e sigurno donijetl daljno raspa-dan- je
kolonljalnog slstema.
#
Vijestl kazu da se Indonezlja sprema da oslobodi Za-pad- nl
Irljan od holandskih (nizozemsklh) osvaJaCa.
Slabe vijestl dolaze lz Konga: AmerlCkl lmperijalisti
su uspjeli obustavlt vojne operacije UN i uprllieit sastanak
svojlh lutaka u Leopoldville sa imperijalistickim sluznikom
Combe.
Sovjetska izjava o nuklearnim pokusima
New York. — Kako javlja TASS
stalni sovjetskl predtaxnik u VA
Zonn profitao je na zasjedaniu
Foliticikog komiteta Generalno
skupetine izjavu vlade SSSR o nu-klearnim
pokusima.
U isjavi se kale da je SovjeUki
Savez podnio novi prijedlog u ielji
da doprinese IXo skorijem rjeAenjti
problema opeeg i potpunofT razo-ruianj- a,
a u esi s obnavljanjem
pregovora o zabrani nuklearnih po-kua- a
u Zenevi 28. novembra. Ir-m- a
ovim prijeJIotima, trebalo bi
da re vet sada zakljui aporazum
o zabrani pokuaa nuklearnog oruz-ja
u zraku, pod vodom i u komo-m- x
us vriasnju usajamne kontrotd
i uz pomoC Daclonalnih redatava
za otkrivanje ovih ekspiozija.
Sto se tiee podzemnih pokusa
nuklearnog oruija, podvlaci se u
sovjetakoj izjavi, vlada SSSK se
iijanila za uapostavljanje mora-torijum- a
za taXve pokusa eve dok
se ne poMigne suglasnost n siste
mu kontrole za podzemne eksplo-zij- e,
kao sastevnog dijela medju- -
SOVJETSKI SAVEZ AUlANIJA
Sovjetsko saopcenje o prekidu odnosa
Moskva. — Frcd,tavnik mini--tarst- va
vanjskih poslova Firjubin
predao je notu albanskom otprav
niku poslova u kojoj se kaie:
Albanaka vlada vodcli kurs da
Ijnjeg zaotravanja prema SSSR-- u
osobito poslije XXII kongreea KP
SS razvila jc u zer.ilji klevetnicku
kampanju protlv SSSR i proracu-nat- o
provodi mjere koje imaju za
cilj sprecavanje normalnog diplo-matako- g
I trgoviiwkog predtav-nistv-a
u Albaniji.
U naatatku sovjetake note
kaie da je sovjetska ambasada u
Tirani poetavljena u situaeiju da
ne moie Tiiti svoju misiju. Sov-jetska
ambasada nalazi u iao
Iaciji, te su u torn smieki prekr-Jen- e
najelementarnije norme me-djunarodn- og
prava. SovjHski dip-lor.Ki- ti
u Tirani su Hseni oak i
mogucnosti da drie sluibenc vez
s aHanakim institucijama. S pr-vokators- kim
cilj--ni alban&e vies-- U
klevetnifki optuiuju siuibene
sovjetake predstavnike neprija- -
teljku aktivnoet protiv Albanije I
' narodn ip sistema kontrole za o- -i tananje programa op5eg i pot-pun- og
razorj.anja.
I Podnosenjom takih prijedloga,
I
se
se
za
manifestirao apramnoat da odu-stan- e
od vrftenj nuklearnih peku-s- a,
bee obzira na to, sto je on {-v-riio
znatno manje pokusa
klearnim oniijem nego 3to six to
izvrsile zapaine driav — Sjed.
Drzava, Velika Britanija '. Fran-euak- a.
Sovjtaka vlada, kaie sa u izja-vi,
ponovo podvlai da ce S№R
ko zapadne drzave budu rastavil
nuklearne pokiue raiunaj-- u i one
pod zemljom, biti primorane da u
cilju svojc fogurnosti izvisi takve
nuklearne pokuse kakiu Mitatra
neophodnim za jaoanje svoja
obrambene moi. Na kraju izjava
sovjetske vlade podvlaci so da 6a
SSSR i dalje ulagati sve napore
kako bi se potigao sporazum o
obustavljanju svih pokusa nuklear-nog
oruija.
Sa sovjeUke sc strane, kaie se
dalje u not), upozoravalo albansku
vladu na nedozvoljene akcije pre-ma
sovjotskoj ambasodi u Tirani.
Albanska vlada ne samo da je od-bi- la
da poJuzme neito ncgo, nas-tavl- ja
da i dalje komphcira uvje-t-e
boravka trudbenicima sovjete-ki- h
institucija u Albaniji.
Albanska je vlada poduzela ko-ra-k
bez preeedana u odnoslma
medju driavama, joi i tome soci-jalisticki- m,
podnijevK neosnovaal
zahtjev za smanjenje personals
sovjeiake ambasadc u Tirani za
dvije treine.
U noti Sovjetskog m:nijtarstva
dalje se kaie da metode aibaneke
lade podsjecaju na meto'e nektfi
kapitalistifkih zemaija, koje nas-tej- e
ogranielti aktinot predatav-nik- a
socijaiiatifkih vlada. Sivjet-sk- a
vlada ne meie da s indhe-rentnoM- u
promatra wenwguca м-tuad- ju
stve-ret- M aevjeiak-i- m одв-l- ji
u Albaniji. OMrem na sve
ovo i poJlje arogantne pretenalrs
(Nastavak na str. 4)