Jedinstvo, September 19, 1961

              J
Тf
I џ
--тмштшшшшшттштшшшшшш
5TRANA 2
0 R G A N I ZA C 1 0 X A Р1ТАУ.ТА = Osma konvencija SJK
i njeni zadaci 1
Pocctkom oktobra mescca t.g. odrzava se u To- - §
rontu Osma konvencija naseg Savcza, koja trcba =
opct da razmotri nas rail za poslednje dvc godine i =
da u duhu danasnjeg vremena donese korisne od-- =
hike.
Osma konvencija SJK odrzava se u vrlo zna- - =
cajnom periodu istorijc nasc zemlje i naseg pokre- -
ta. Situacija u svctu je ozbiljna pa s toga ce biti §
nuzno da i mi poklonimo najozbiljnije paznje pi-- 5
tanju: kako i na koji nacin mozemo mi najbolje i 5
naicfikasnije doprineti nas skromni deo borbi za: =
1
1 1 II
i
i
ocuvanjc n svetit, za naprcdak i zivot u § je Jos osnivac
nasoj = koj Canadian
Knn tlpn кт,п,1Л-- llnsP. i dm kn- - I Labor Congressa, kada je
nadskog progresivnog pokrcta, mi smo suoccni sa 5
tcskim problcmima i pogodjcni istim ncdacama E
kojc pogadjajn kanadskog naroda. Mi nismo 5
postedjeni od opasnosti nuklearnog rata, nczaposle- - =
nosti, uzasne skupocc i sve ncsnosijih namcta, koji =
se tovarc na ledja radnicke klase sve veeim izdaci- - =
ma za svrhe. =
Tz iih razloga, mi nc mozemo odcliti nam sud- - §
binu, na.se interest od opstih intcresa kanadskog na- -
roda, u prvom redu od intcresa kanadske radnicke §
klase, niti mozemo da odclimo nasc aktivnosti od =
opstih aktivnosti progresivnog pokreta Kanadc. 5
To je jedno od osnovnih pitanja kojc trcba da =
ozbiljno razmotri ova konvencija i da po tome =
se §
lias danas, u ovoj Jabilarnoj godini, Tridcsct- - =
godisnjici opstanka nasc radnicke glavnog ga
iumaca ideologijc i programa progresivnog borima
pokrcta n Kanadi, Osma konvencija Savcza =
lovenskih Kanadjana trcba da potvrdi ispravnost 5
naseg tridcsetgodiSnjcg puta — da odluci da li ccmo E
nastaviti istim put cm i ilaljc, Hi ccmo krenuti n nc- - E
ku naSu, jugoslovensku "iskljucivost", kako su E
predlagali stanoviti ljudi iz nasih rcdova a koji
vec stall na taj §
To je osnovno. Sve ostalo je sporcdno i mi cc-- §
mo nari rcsenje, samo ako po prvom pitanju done- - E
semo pravilnc odluke. E
Sa izmenom situacije i promenom uslova u koji-- E
ma zivimo, izmenile i potrebe pa i interest na- - E
,s77i ljudi. Pitanjcse postavlja: da li struktura E
organizacija odgovara sadaSnjoj sredinif Da §
li su metodi rada i aktivnosti organizacija u =
skladu s vrcmenom i nasim potrcbama danas, kao, E
n iiv triJrsrf nndinn9 E
tome doncti odluke.
Promenom prilika izmenog citavog karaktcra
klasicnih izmenili
meri nasi liudi. iihovc notrebc. intcresi Da ukus. E
vrhovni
ideja
zivlja
tanjc
Uzeysi uobzir kojc
tridest godina, ttspo- -
redo s plus tome
kod vecinc
starih kao novih
novina davno prcstala slttzi
citaocima kao izvor vesti. Ona
mozda meri, kao vesti
srin snvrrmcmiem
pitanje = dnncc odluke najbolje =
potrebe naseg pokrcta,
.v
Kao
Osmu proslava
disnjicc dajc
znacaj.
danas.
radnicke
"ШјИЈШјД lifaihi иниЈЧаамУАнЈи!
sva nasilja nerede
izravno su
govorni glavni
nik CLC Jodoin i gospoda
Mahoney iz Steel-worke- rs
Temelj za ono to
danas
mira bolji polozen na
ZCmljl.
тЛт?1'л
vccinu
ratne
done
odluke.
jugos- -
put.
nasoj
rtvimrr.
citaoca
Jodoin u zakljuc-no- m
govoru
nike u i drugim
da
voltiraju" protiv de-mokrat-ski
izabranog, ru-kovodst- va, da napuste
i da
u CLC.
Sve od onda, Jodoin
u sa vodstvom
Steelworkers unije
radio na razvijanju
pokrcta za
Mine-Mi- ll u Sudbury. On
je time isplacivao svoj
dug vodstvu Steelworkers
Stampc, = to je podupiralo u iz
naseg § za glavnog preds
su §
su se
nasih
nasih
nasih su sc
jednika CLC i na-cin
dao priznanicu Steel
workers uniji svotu od
50.000 dolara, koju ova
unija dala dobivanje
prava poslovanja u
jindustriji.
Interesantno je vidjeti
i one sile koje prik-ljucil- e
ovom takozvanom
pokre-tu- .
(Ovo nova u
njihovom rijecniku pri o-svaj- anju
prava poslo-vanj- e
teritoriju drugih
unija). Njima brzo pri-kljuci- la
stamna i zaiedno s niima
Konvencija mora razmotriti i po § postala pobornik ovog "o-- odgovarajucc
i f
"kolonija", u velikoj
i n i
prijatelj
Steel workers Prik-ljuci- la
Im I TV stanica
Prikljucio im
. . . se i radio. Pa ni Ontarijs- - asa stampa bez tkakvc sumnjc jos t danas = kI sud nije ostao
vazi ne samo kao tumac programa pro- - = ruku. Prikljucili gresivnog pokrcta, ncgo je jos uvck i (jlavni sto- - {m se i crkveni i zeroko kojeg sc okupljasvc ono Sto naklonjcno SVa desnj2arska grupa u tdejama u redovima naseg zanatsko-unijsko- m pokre- -
u hanadt. Jledjutim, postavlja sc t ovdc pi- - E tu#
ntJjconeihs: tdcanitlanioJnc:aansamio tako dkaanoasstoodjgcovoadrgaopvoartraclabamprae == rudOavraskj upouhondi.j.u. unaSvuadl,baury
svepromene su u =
poslcdnjjh naprcdak tchnike i =
timusavrscnost komunikacija, sa- - E
vladjivanjc engleskog jczika ogromnc E
naScnovinc, i doseljcnika,
nasa jc vec da njenim
glavni danas vazi,
nc u dpvoljnoj tumac i doga- -
treba
kojc
korak
doba tridcsct
Ovo
nadamo
Sefton
unije.
dogadja
svoje priklju-c- e
nepre-stan- o
metal-n- o
unije.
Sudbury.
naseg skrstenih
vodje
uslcdile
= obucena najslatkijim
rijecima o
zakonu i redu.
ele-ment!
zemlji klicu Jodo-in- u,
Mahoneyu, Seftonu,
Gillisu i kom. i
nebi? Njima
goduje radnici
ujuju. i iiHiije jiumuvijui u nasa novina = zanatsko-unijsko- m pokre dgellajnjuo, uslaogtuzabvrrasmitijmimnotgo stwom lenpc---- = posodbijoemljentuikui .kad me
t wrmaiuj =
Konvencija da razmotri i ovo i
da o tome kojc cc zadovoljiti
progresivnog ve us- -
vrcmenom. f
smo vec napomenuli, odrzavamo
konvencija has u e go--
stampc. konvenciji narociti
svi E
кии rt.nn
Za
Sudbury od
predsjed
se
ц Sudbury
sTom
rad
Sudbury
pokrajinama, se "re
svog,
se
je
suradnji
otcjepljenje
na taj
na
je
za
su se
"oslobodilackom"
je
za
na
$e
kapitalisticka
E
i ovo
slobadjanja i
se
u
E
i
ona = 8„ je
E
stampa E=
t na
je
demokraciji,
protu-radnic- ki
Pa zasto
najbolje po--
kad su u
лс- - ncui mo- -
cfikasnije jedanput tu se sredjemjim u = dju
bit i
danasnjim
sto mi
Svi
Sada se otvoreno
kako Jodoin, koji treba
da medju organiziranim
radnicima podrzava i za-gova- ra
duh solidarnosti i
jedinstva i medjusobne
potpore po lozinci — svi
za jednog, jedan za sve —
. . gazi. po snazi. .1
Aa ovaj period od ,{() godina su ljudi. po- - = borbenosti u zana
dupirajuci syoju radnicku stampn, dali mnogo od = unijskom pokretu.
oiti, ('immu тпици ли(11(1, (ш jc nam siampa mo-- = misia nije oa manjeg
gla (la prokret put i odigra Vrlo Vaznil Ulogu It Od- - E interesa i cinjenica, to se rcdjivanju politickog pravca nasen zivlia it Kanadi E takozvano "oslobodienie"
od 19J3i1. ngcomdionzeemdoo occkivati da cc iz svih naselja = cparosovvoidmi ab, akiadu reba
ovemisc prostrane zemlje moci da dodju prctstav- - = odrze pregovori nici i da uzmu ucesca na Osmoj konvenciji. Mi sc E vom INCO za novi
pak da cc prijatclji nasc stam- -
рШ1
u
pozvao
unije
rijec
u
ujedno
=
ozbiljnim
da se
sa
ugovor.
Tako u danima su 'kplaleoo,irotbnocmi',kok'joPijsriuaslvundlcio',kuup'pEolzdjeninamloi s"tjJroesdoiiknodsrtupvgravi"hi,hinznadocavininnjaaa- -, ==E uritasrdlaonjvkiecoivraedpzraia,sivljeapcvouavnopidlaljcnuinjeai ana da doslojno proslave ovaj veliki dogadja j u is- - = fuvanje unijskih prava i foriji naseg radmvkog pokrcta u Kanadi. § su sudburski rudari
T . GltTUO E suoceni istim problemom, """" Miiiiiiiiiiiiiiiiiiinm, iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiimiiiiiiiiii,,!,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, in,,,,,,,,,,,,, JEDiSiTVO
Cjepacima se treba suprotstaviti
jedinstvom rudara i solidarnoscu
svih radnika
konvenciji
knn
pitanje
radnu'kiniprogrcsivmni
nasc
vidi
nasi tsko--
upra- -
kad
tek
kad
PublWied every Tuesday and Friday, in Serbo-Croati- an and Slovenian lanfmages, by Jedinstvo
rublishin? Company, 47D Queen Street West,
Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone
EMplre 3-LG- 42. Editor Stjepan MioSi.}, Busf-nes- e Manager Ivan Stlmac. Subscription rates:
6-°- ° Per J-0-
3' USA n1 o-h- ef countries $7.00.
Ufhr.-f-r- d as Smnd С1ам Mail, Pout Office Dept, Ottawa.
Jodoin i kompanija, nam-jern- o
su izabrali put raz
bijanja jedinstva rudara.
Ako se ikada radnicima
zabijao noz u ledja, evo.
to se cini sada.
Onl radnici kojuna pri-vreme- no
nije jasno o ce-m- u
se sve radi, trebaju
samo da pogledaju u re-ko- rd vodstva Steelwork-ers
unije, da pogledaju
sto je ova unija postigla
u pregovorima i strajko-vim- a,
gdje se moglo dobi-t- i
mnogo vise u zahtjevi-m- a
r-dni- ka. Treba se sje-t- it
i onoga, kad je Jodoin
rekao (na veselje poslo-davcim- a), da on "jos ni-ka-d
nije predvodio straj-ka- ".
To su "oslobodioci" ko-ji
pokusavaju donijeti
"demokraciju, slobodu i
korist" radnicima u Sud-bury.
Ali stvari se ne razvi-jaj- u bas onako kako oni
zele. Ono sto je desnicari-m- a
izgledalo kao lagan
skok u pobjedu, postalo
im je tesko i nesavladivo.
Rudari pru2aju otpor, oni
se bore protiv prodaje nji-hovi- h
interesa i odlucni su
da nastave svoju borbu
jo? jedinstvenije i ostrije.
Ako se rudari uspiju
jos vise ujediniti i poveza-t- i
sa svim koji su spremni
braniti uniju i odstraniti
medjusobne razlike, po-hod
desnicarske grupe
bit! ce porazen. To je prvi
i glavni uslov za pobjedu
rudara. Ako se to postig
ne, stvorit ce se uslov i za
jedinstveno I odlucno istu-pan- je
Mine-Mi- ll pred up-rav- u
kempanije u prego-vorima
za novi ugovor.
U ovoj velikoj borbi ru
dara u Sudbury, bez obzi-r- a
kolikoona bila teska,ni
drug! organizirani radni-ci
diljem zemlje nemoguo-stat-i
ravnodusni i pasivni.
Radnici automobilske in-dustri- je,
na primjer, tre-baju
pitati svog vodju,
Georga Burta, je li napad
na leniorij a nig in unija
politika u United auto-worker- s.
I clanovi drugih
unija trebaju svojim vo-dja- ma
postaviti to isto pi-tanje.
A sto se pak tice radni
ka i clanova Steelworkers
unije, oni u ovom napadu
na rudarsk uuniju u Sud-bury
snose veliku odgo-vornos- t.
Hoce li oni sutke
prelaziti protiv otvorenog
napada na Mine-Mi- ll ili
ce svom svojom snagom
prisiliti Mahoneya i Sef-ton- a
da se povuku i pos-vet- e
punu paznju proble- -
mima i potrebama radni-ka
i celicnoj industriji.
Jodoin, Mahoney i Sef-ton
su proglasili rat rad-nicima
niklene industrije.
Oni su poduzeli opasne
korake zbog kojih ce pri-j- e
ili kasnije dobiti samar.
Medjuvremeno, progresi- -
vne unije posvuda, mora-j- u
pruziti ruku rudarima
u Sudbury, poraziti cjepa-c- e
i pomoci Mine-Mi-ll u-n- iji
za pristojan ugovor u
dolazecim pregovorima sa
kompanijom.
Ovaj pohod u Sudbury
moze se sprijeciti samo
snaznim jedinstvom i od-lucno- m
borbom sudburs-ki- h rudara i solidarnoscu
organiziranih radnika u
zemlji.
W. Kastan.
The Common Denominator
By George Harris, Sec'y Treasury (UE)
In all past wars it has been possible for some count-ries
and people to sit it out, even growing prosperous, while the carnage raged at a safe distance. Under such
circumstances it was possible for many to accept wars
somewhat philosophically, to find it easy to wave flags
and make passionate speeches, when the other guys left for the front.
Those days are over.' The front would have little
meaning in any future war. The front would be every- where and everyone would be at the front. This would
be the common denominator in another war.
There is, therefore, the most powerful reason for
the people of all countries to exert ever greater efforts
in the interests of peace. The lives oXmost, if not all, de-pend
on the people everywhere being able to unders
tand the issues which now moves the world headlong to- twoacrdosmpdeelstarucchtiaonng,eanindctoouraspep.ly massive public pressure
The paramount issue before mankind is that of the
peaceful co-existe- nce of states with different social
systems. International agreement on complete disarma-ment
is the necessary underlining of acceptance of
peaceful co-existen- ce. but tTheherfeirswt iallndbemtroesmt efonrdmouidsabdliefficisultthiees ptorepoavreerdconmeses,
of nations to accept the proposition. In this, the people
of the world can be diecisive by making it absolutely
clear and unmistakable to their own governments that
this is the disire and demand.
How close to war is the world ? The announcement of
the USSR that the threat of war over the German que-stion
impelled their testing new nuclear weapons,
brought with the shocking realization that the possibi-lity
of war is closer than was thought even by the most
pessimistic souls.
It is natural that a resumption of nuclear testing
should cause great alarm, and occasion wide protest,
because fear of the health-destroyin- g properties of fal-lout
is real and justified. But the most terrifying feat-ure
of testing today is that it indicates less hope for
peaceful co-existe- nce and disarmament — the one cond-ditio- n which can save all mankind, not only from the ef-fects
of nuclear testing, but from the final devastation of
nuclear war.
Disarmament, nuclear testing and the German
questions cannot today be approached as separate que-stions,
as some even well-intention- ed people tend to
do. The fact that cannot be evaded is that there can be
no setlement of other questions unless and until there is
settlement over Germany. It is the threat of war over
Germany which has led to the present highly dangerous
Misljenja i protesti
obicnih ljudi
Kanadjani nece rata.
Oni hoce mir, mir i opet
mir. To je najdraza rijec
koju oni danas izgovara-ju- .
Rekli su oni to vec ne-broje- no
puta i svatko ih
cuje, samo ih ne cuje via-d- a
u Ottawi.
Nekoji po svojoj priro-dn- oj
naravi ne govore ta-ko
mnogo, nego drze gor-cin- u
u sebi; neki sa zabri-nutosc- u
razgovaraju sa
svojim obiteljima, susje-dim- a,
znancima i s radni-cima
na poslu; neki govo-re
otvoreno i javno; a ne-ki,
pak pisu, iznose svoje
misljenje i protest preko
dnevne stampe. Oi.i pozi-vaj- u
vladu da prekine s
ludorijom, jer bi moglo
doci do milijuna nepotre-bni- h
zrtava; oni pozivaju
vladu da se okrene prema
narodu, ne prema Wash-ington- u
i slusa sto narod
govori.
To su obicni Kanadja-ni,
koji nece rata. Oni rat
kategoricki odbijaju, jer
im je mrzak i odvratan.
Znaju oni sto je Hirosima
i Nagasaki.
Kanadski dnevnici sko- -
ro svakog dana donose po
nekoliko dopisa svojih ci-taoca
i njihovo gledanje
na neizvjesnost i ratnu
histerij koju sama ta sta-mpa
raspiruje. Ima i po-gresn- ih
i nepravilnih gle-dan- ja
na prilike u svijetu,
jer mnogi nisu upuceni, a-- li
i oni se postepeno uv-jerava- ju
od kuda dolazi
opasnost.
Evo nekoliko misli, ko-je
su objavljene samo u
jednom izdanju "Toronto
Daily Stara":
Drzeci se onoga sto iz-no- si
nasa stampa i sto go-vore
politicke Hcnosti u
Ottawi i Washingtonu —
kaze Victor Campbell iz
Dundasa, Ont., pokusa-va- m
svom snagom da u
sebi razvi jem duh mrznje
protiv Rusa, protiv Kine-z- a,
protiv Istocnih Nije-mac- a
itd.
Ali nikako ne mo2em
da stupim u ovakvu liniju.
Moja krscanska nauka
me uci, da ljubim blinje-g- a
svoga, da su svi ljudi
braca i jednaki pred bo-go- m.
Nije li mozda ovo
poresno?
Sto se mene tice, nasta-vlj- a
Campbell, neuznemi-ruj- e
me nista pod kakvim
sistemom zive u Sovjets-ko- j
Rusiji, Vanjskoj Mon-goli- ji
ili u Kini. Mogu i-m- ati
sistem zivota kakvog
god hoce, ja se u njihov
zivot necu uplitatL To vri-je- di
i za Sjedinjene Drza-v- e.
Sve sto mene interest-r- a
jestc dobar i sretan zi-vot
u Kanadi.
Pod naslovom: "Tko
hoce rat", David Miller iz
Toronta pise:
Sto svaki covjek fell, bez
obzira zivio u Kanadi ili
Rusiji, u Braziliji ili Sje-dinjeni- m
Drzavama, u E--
vropi ili Meksiku
On zeli ljubav, zenu i
djecu, stalan posao da za-radj- uje
svoj dnevni kruh,
postovanje i paznju svojih
gradjana.
Mi ne tezimo za ratom,
za osvajanjem drugih na-roda,
za krvlju i mesom,
koje bi teklo potocima
smrti.
Samo oni koji su na via-st- i,
bili oni vodje veceg i- -
H manjeg kalibra, oni ko-- ji zele jos vecu vlast, na-mjerav- aju da uniste svi-je- t, zbog svojih licnih am-lcij- a.
Krajnje je vrijeme da
kazemo svojoj vladi: Vi
ste na upravi zemlje da
sluzite nama- - Mi smo vam dali vlast ne da ju okre-cet-e
po svojoj volji, nego da nam osigurate mir.
Krajnje je takodjer vri-jeme
da se revoltiramo i
da odstranimo njihove Iu-dos- ti.
A ako oni zele sve
jedno ratovati, dajmo im
limene sablje i limene ie-si-re
neka se medjusobom
tuku koliko znaju, a nji-hove
zle namjere mi cemo
drzati daleko od sebe.
Samo tada, nakon toll-ko- g
prolijevanja krvi na
zemlji, mi, obicni ljudi,
konacno cemo postignuti
mir.
Osvrcuci se na clanak
"Stara" pod naslovom
"Why The Defence Build
Up?", A. Abramowitz,
takodjer iz Toronta, pise:
Odgovor na ovu opas-n- u
ratnu situaciju nije u
povecanju naoruzanja,
nego u razoruzanju. Poja-cavanje- m
i naorjlava-nje- m
vojske, izgleda da
vlada radi protiv savjeta
njezinog ministra vanjs-ki- h
poslova, koji je upra
vo opomenuo, da "ne tre-ba
dodavati ulja na vat-r- u
.
Zapadne sile najprije
su stvorile drzavu Zapa-dne
Njemacke, zatim su
je naoruzale i postavile ju
za clanicu NATO — sve
je to narusavanje savez-nicki- h
ugovora odnoseci
se na Njemacku. I sada
spremni su da stupe u
Drugom svjetskom ratu
nisu jos potpisali ni miro-v- ni
ugovor. Kako moze-mo
tako poludjeti?
Kriviti rusku vladu za-t- o
sto ona hoce mirovni
ugovor, demilitariziranu i
neutraliziranu Njemacku,
protiv je svake logike.
Kritizirajuci vlasti sto
narod upucuju na izgrad-nj- u
sklonista, koja u nu-kleamo- m
ratu nemogu ni-sta
pomoci, Mrs. L. O.
Shvemar, iz Downsview,
istice, da to znaci upuci-vanj- e
naroda da prihvati
samoubijstvo. U koliko
militarne vodje prijete
jedni drugima sa sve ve-eim
i vecim oruijem, iz-gleda
da se mnoge u nasoj
sredini uspjeva hipnotizi-rat- i
da slijede svoje via-stit- o
unistenje.
Ja dodajem svoj glas,
veil Mrs. Shvemar, zena-m- a
koje se bore za mir i
svim stanovnicima naseg
naselja, koji ne iele sudje-Iova- ti
u svjetskom samou-bijstv- u.
Odgovorni vodje nase
zemlje za sigumo se nece
prikljuciti ovom Iudilu a-- ko
mi, narod, gromko po-digne- mo
svoj glas.
ISHRAN'A
Samo 30% stanovniStva паДе
planeto hrani se dobro, uiimajufi
rrose5no viJe od 2.750 kalorija
1пел-п- о. U nkim delo-im- a Juine
Amerike, Afrike i Елторе stanov- -
niitvo so hrani slabije, primajuc'l
fzmedju 2.250 1 2.750 kalorija po
stanovniku. Cela ostala polovins
&ve5anstra, koju гаслпјагаји reti-na
azijskih zemalja, Centralna A-mer- ika
i delovi Juine Anwike,
hrani se vrlo sJabo, troJcii dnevno
po glavi manje od 2.260 kaloriji.
situation.
The crucial task before the people is to compel the
four powers to negotiate immediately the issues which
have lit the fuse of war over Germany. To put out the
fuse is necessary to survival. If the people are to be of
fective in this regard, then the facts in the German situ-ation
must be squarely faced.