Novosti, February 22, 1947

              '
'!
STRANA 2 NOVOSTI Subota 22 februar 1947 NOVOSTI litanija i zemlje novih nmm m kim mmimi
Published every Tucsday Thursdav and Saturday by ths
Novosti
In the Croatian
Publishing
Language
Company demokracija n Europi mm ¥miw ine mwm
Aalfiarlifđ a Seeond Class Mail I'ost Office Department Ottana
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4G052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa so ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Da li još jedna nepravda?
Jugoslaviji je nanesena velika nepravda time ito je od
nje otrgnut Trst predjeli Kanalske doline i Beneike Slovenije
Tu nepravdu narodi Jugoslavije neće zaboraviti niti će se ikada
odreći prava na te predjele
Medjutim još se nije ni tinta osušila na toj nepravdi što
se zove mirovni ugovor već se kuje druga ništa manja od
one prve
Svojevrijeme Jugoslavija je postavila zahtjev pred Vijeće
ministara odnosno pred njihove pomoćnike u Londonu da se
ispravi jugoslavensko-crustrijsk- a granica Prema starim grani-cama
pod Austrijom živi do 200000 Slovenaca u Koruškoj i
štajerskoj koji su tamo izvrženi najgrubljem odnarodjivanju
i teroru Na predjelu kojeg Jugoslavija traži živi 130000 Slove-naca
dakle još uvjek bi 70000 Slovenaca ostalo pod Austri-jom
i prema jugoslavenskom zahtjevu
Potrebne podatke i neoborive dokaze podnijela je Jugo-slavija
pomoćnicima ministara vanjskih poslova u Londonu i
tražila da se njene granice sa Austrijom isprave kako bi se
pravdi udovoljilo i odstranilo svaki pa i najmanji kamenčić
budućeg spoticaja izmedju ove dvije susjedne zemlje Nagla-šeno
je i to koliko su austrijski vojnici napravili štete i zločina
za vrijeme okupacije i borbe na stremi Njemačke protiv Jugo-slavije
i ostalih saveznika
Sve to izgleda nije dosta za engleske američke i francu-ske
predstavnike Ne smatraju oni jugoslavenske zahtjeve op-ravdanim
niti zločine Austrijanaca u Jugoslaviji velikim zbog
toga i predlažu konferenciji ministara vanjskih poslova u Mos-kvi
da Austrija ostane u okviru predratnih granica
Takvi su ti dojučerašnji saveznici Saveznici i dobri prija-telji
dok su u ratu jedan drugom trebali Ali dana kad je
pitanje ispravka granica koje su u duhu pangermanske politi-ke
stvorene na štetu Jugoslavije kad je pitanje isplate oštete
koju su austrijske herde počinile u Jugoslaviji — zaboravlja so
na savezništvo
Ni s takvim rješenjem (u koliko to bude rješenje) se Jugo
slavija neće složiti isto kao što se nije složila s rješenjem u
pogledu Trsta i Julijske Krajine To su jugoslavenski krajevi i
narod Jugoslavija ih se ne odriče "Prije ili kasnije oni će biti
jugoslavenski" — rekao je jednom maršal Tito
Tko je kriv za štrajk ugljenokopača?
Tko god bi se usudio prigovoriti ugljenokopačima u istoč-nim
provincijama za to što su izašli na štrajk u vrijeme kad
ugljena najviše treba taj neka potraži uzroke na drugoj strani
na strani Dominion Coal Co i federalnih vlasti ne kod radnika
Još pod konac prošle godine ugljenokopači su preko svo-je
unije obavjestili kompanijsku upravu da se u novom ugo
voru predvidja povišica od $2 50 po nadnici
Taj zahtjev su ugljenokopači postavili na otnovu sve veće
tkupoće koja je nastala uslijed ukidanja vladine kontrole nad
cijenama Buduć da kompanija nije pristala na opravdani za-htjev
ugljenokopača provedeno je glasanje po pitanju štrajka
pak je članstvo unije sa ogromnom većinom glasova odlučilo
da se po isteku starog ugovora stupi na štrajk
U toku pregovora koji su se vodili tokom mjeseca januara
ugljenokopači su bili spremni i na kompromis spustivši svoj
zahtjev sa $2 50 po nadnici na $140 Ni to nije pomoglo Kom-panija
je uporno odbijala zahtjev za povišicu dok vladin pred
stavnik nije bio u stanju da prisilili kompaniju na povišicu i
tako spriječi štrajk Tako je došao 31 januara dan isteka sta-rog
ugovora početak štrajka
Pod lozinkom "Nema ugovora nema rada" stupilo je
13000 ugljenokopača na štrajk za veće plaće Zatim je došao
predlog vlade da se ugljenokopači povrate na posao i nasta-ve
proizvodnjom za 15 dana dok se postigne sporazum I ov-dje
se pokazala svijest ugljenokopača i spoznaja potrebe ug-ljena
pak su pristali na vladin predlog čekajući da će se
spor rjeliti pravilno Medjutim do sporazuma nije došlo Kom-panija
je očito htjela da do sporazuma ne dodje vlada nije
uložila sve napore da sukob rješi
Tako je nastao štrajk Prestala je proizvodnja ugljena u
istočnoj provinciji Kanade provinciji u kojoj se proizvodi po-lovica
cijelokupnog ugljena u zemlji To je posljedica anti-redničk- og
držanja kompanije i vlasti Da Je kod kompanije bilo
volje a kod vlado razumjevanja do ovako teškog štrajka ug-ljenokopača
nebi bilo došlo
Zašto sve ovo navadjamo Za to što je u posljednje vrije-me
otvorena hajka reakcionarne štampe protiv radničke unije
i ugljenokopača Taj napad na radničku uniju United Mine
Wockers je toliko drzak da se izravno uniju krivi za štrajk
nazivajući ga "djelom crvenih"
Kad god je neprijatelju potrebno da napadne radnički
pokret zbog ovog ili onog pitanja uvjek se izvuče ono staro i
već toliko puta raskrinkano sredstvo "crvenog strašila" Po-moću
"crvenog strašila" pokušava se razbiti unijski pokret u
opće i tako oduzeti radnicima iz ruku najmoćnije oružje
Pa i to "crveno strašilo" ne strofi više kao ito Je "strašilo'' j
nekada Nekada je uspjevalo preko njega postizati cilj ali
danas pogotovo organizovani dio radnika na "crveno stra I
šilo" gleda kao na sredstvo borbe protiv radničkog pokreta i I
radničkih zahtjeva
Da ponovimo odgovornost za štrajk ugljenokopača snosi
federalna vlada i Dominion Coal Co — ne radnici
lila
London — Politički krugovi u
Britaniji predvidjaju da će se pred
sastanak Vijeća ministara vanj-skih
poslova u Moskvi popraviti
odnosi izmedju Britanije i zemalja
istočne i jugo-istoč- ne Europe Do
ovakvog zaključka se dolazi na os-novu
govora vodja tih zemalja i
raspoloženja kojim su ti govori
primljeni u Britaniji
Medjutim poželjno je da i bri-tanski
službeni krugovi progovore
koju riječ vise za veće prijatelj
stvo i suradnju sa zemljama novih
demokracija U koliko se kod Bri-tanaca
počelo opadati više raspo-loženja
za popravak odnosa sa tim
zemljama treba to neposredno pre-tvoriti
u službenu politiku i poka-zati
na djelu Službeni vodje no-vih
demokracija u Europi svakom
prilikom ističu jasno svoje stano-vište
prema Britaniji Britanski
krugovi eu dužni pomiriti se situa-cijom
u Europi i prihvatiti ponudu
za suradnju Dvije godine iskustva
je pokazalo da je dosadanje stanje
izmedju Britanije i zemalja istoč-ne
Europe bilo štetno za jedne i
druge i da se podupiranjem reak-cionarnih
opozicija i raznim dru-gim
intrigama ne može uplivisati
na promjenu novog života i povra-tak
na staro Nove demokracije su
tu da ostanu za stalno One su s
porodile u oslobodilačkim borbama
i uhvatile širokog korjena medju
masama naroda '
Privredu© staaaje
u Grčkoj
Beograd — Beogradska Politi
ka donaša članak svog dopisnik
iz Atene odnoseći se na prilike u
kojima živi narod pod današnjim
monarho-fašistički- m režimom
"Od Skoplja sve do grčke gra-nice"
— kaže dopisnik Politike
"čovjek može putovati pogodnim
putevima sa kamenim pločicama
preko novih mostova mostića i vi-jaduk- ata
željeznička pruga kojom
vlakovi redovito putuju i na kojoj
nema više tragova rata ido uzduž
glavne ceste
"Medjutim čim se predje jugo-slavenska
granica situacija se
potpuno mijenja l'utevi su u lo-šem
stanju puni većih I manjih
Jama i na putu do Soluna Jedina
dva mosta preko kojih treba preći
i koji su bili razrušeni još uvjek
tu u isto: onom stanju kako su
bili kad ih Je britanska vojska pri i
vremeno popravila
"Željeznička pruga od Djevdje-lij- e
do Soluna nije još popravlje-na
Razbijeni i na sve strane raz-bacani
vagoni lokomotive i drugi
materijal leže po stanicama Kuće
fu bez prozora i vrata često he
krovova dok na telefonskim sfi-povi- ma
vise prekinute žice Želje 7
nički mostovi i vijadukti u istom
su stanju u kojem su bili kad su
Nijemci otišli is Grčke
"U blizini Soluna čitavo polje
Je pokriveno vagonima i lokomoti-vama
Usred ovog kaosa uzdiže se
Jedina nova zgrada — iandarme-rijsk- a
stanica na novo okrečena
i iskićena velikim kraljevskim gr-bom
Od svršetka rata ništa drugo
osim ove iandarske stanice nije
podignuto iz ruševina
"Od cjelokupne željezničke mre-že
i u toku pune dvije godine pu-štene
su u saobraćaj samo dvije
kraće pruge — Solun-Dedeag- ac i
Atena-Pelopone- z dok glavne že-ljezničke
linije još niu osposob-ljene
za saobraćaj Glavna cesta
Solun-Aten- a isto je tako neupo-trebljiva
"Crna burza u Grčkoj zauzela je
nevidjene razmjere Vlasti ne sa-mo
što dopuštaju nego i potpo-mažu
crno-burzijan- ce Poslije rati
Grčka Je dobila veliki zajam u En-gleskoj
za stabilizaciju svoje valu-te
čija Je vrijednost potpuno pala
tokom rata Stvorena je nova dra-hm- a
i njezina vrijednost utvrdjena
na 600 drahmi za Jednu funtu
šterlingu Razmjena starih drahmi
za nove izvršena je po rati od vi-fe
milijuna starih za jednu novu
tako da nitko nije želio mijenjati
novac Stare drahme su Jednostav-no
bačene Na taj način svi ulošci
u bankama su izgubljeni
"Nova "stabilizirana" drahma
prem sa do danas vršene Još dvije
ftabilitacije valute i dalje pada
Ministar financija Vulgarisove
vlade Valvareaos pokušavao jo
zaustaviti skakanje cijena ali je
bio prisiljen da se povuče upravi
radi ove namjere Njegov nasljed-nik
Je legalizirao crnu burzu i po-digao
vrijednost funto na 600 na
2 000 drnhnii Na crnoj burzi vri-ldn- M
funto pn laži čak i 20000
Govor novog premijera Poljske
Josipa Cyrankiewicz u Varšavi
kada je istakao da Poljska želi po-državati
prijateljske odnose sa
Britancima i objava o širokoj am-nestiji
u Poljskoj primljeno je po
Britancima sa znatnim raspolože-njem
Nadati se je da će Britanci
od sada prestati prigovaranjem
poljskoj narodnoj vladi i odustati
od daljnjeg podstrekivanja opozi-cije
Priznanjem bugarske vlade po
Britancima je veliki korak u prav-cu
ukidanja dosadanjeg stanja i
popravka odnosa izmedju Britanije
i Bugarske U pogledu toga izmi-jenjeno
je i nekoliko prijateljkih
riječi
Neito slično se opaža i u pogle-du
Rumunjske Tu su u izgledu
pregovori za ekonomsku suradnju
Devin je poručio Rumunjskoj da
Britanija sa simpatijama gleda na
rumunjsku rekonstrukciju
Stanovište zemalja istočne i jugo--
istočne Europe prema Britaniji
Je jasno i općenito poznato Te
zemlje su svakog časa spremne na
ekonomsku i političku suradnju
imajući pri tome u vidu čuvanje
svoje nacionalne nezavisnosti Još
uvjek stoji na Britancima da bace
više svjetla na njihove odnose pre-ma
tim zemljama i snjima uspo-stave
sve veze koje će biti od za-jedničkog
interesa i koristi opće-nito
drahmi
"U oči izbora bio je zaključen
anglo-grč- ki privredni sporazum i
to ponovno u cilju "stabilizacije"
drahme Stvoren je specijalni sta-bilizaci- oni
fond a grčke financije
stavljene su pod kontrolu mone-tarne
komisije sastavljene od
predstavnika Sjedinjenih Država i
Engleske Rezultat rada ove ko-misije
bio je da je sada vrijednost
drahme po utvrdjenom službenom
kursu 20000 za jednu funtu šter-lingu!
S druge strane utvrdjeni
kurs dolara je 5000 drahmi za je-dan
američki dolar Na crnoj burzi
vrijednost drahme i dalje padi
Funta se već cijeni na blizu 30000
drahmi a dolar blizu 8000 drah-mi
"Sa takvim stanjem stvari sas-vim
je razumljivo Sto su cijene
fantastično visoke Jedan kilogram !
graha stoji od prilike 2000 drah-mi
muško odijelo oko milijun dra- -
hm i Medjutim plače i nadnice i
dalje ostaju mizerne Cjelokupni
dnevni prihod Jednog činovnika ij
radnika manji Je od cijene jednog
objeda u bilo kojem skromnom re-staura- ntu
"Radi toga" — zaključuje do
pisnik Politike "šaka špekulanata
živi veoma dobre Isto taku dobro
žive i okupatorske vlasti koje i
plaćen? u zdravoj aluti Mase gr-čkog
naroda pate u najvećoj bijedi
i skapavanju"
Beograd — Na početku god
1947 pred omladinom Jugoslavije
stoje veliki zadaci a omladina će
uložiti sve svoje snage da bi op-ravdala
povjerenje koje Joj ukazu-je
čitav naš narod
Najveći radni zadatak koji jo
omladina Jugoslavije na sebe uze-la
jest izgradnja noc Omladinske
pruge šamac-Sarajev- o Ova pruga
nije samo najveći zadatak omla-dine
već i najveća novogradnja
koja će se Izvesti u god 1947 u
SUVBPOD SilomVtac t
te&JirodA - C AfotLn'
iifcHcJMC
ČS'!
'fSfavum ? _a'ito ' iu-V- — y - Nfc5-0—'t- C"a J _ s-- -' _1 Vv vVvVVv TUZLA
1— Ci me
ituev kl fCwe
t_ IJwmmk) '
0 radu anketne komisije Vijeća
Sigurnosti koja u Grčkoj istražuje
težko stanje u kojem živi narod te
zemlje pod monarho-fašistički- m
režimom dopisnik Tanjuga javlja
slijedeće:
U toku nekoliko sjednica i posli-je
izvještaja predstavnika Grčke
Kima anketna komisija je saslu-šala
predstavnike Bugarske i Al-banije
Sudeći prema onom reagi-ranju
monarhističke štampe pred-stavnici
demokratskih republika
su svojim izvještajima zadali težak
udarac već ionako dosta lošim po-zicijama
monarho-fašističk- e diplo-macije
pred anketnom komisijom
Oni su prije svega na osnovu
grčkih i engleskih zvaničnih i ne-zvanič- nih
izvora dokazali da uz-rok
gradjanskog rata u Grčkoj le-ži
u unutarnjoj politici monarho-fašističko- g
režima A što se tiče
stanja na grčkim granicama pred-stavnici
narodne republike Albani-je
i Bugarske su dokazali da sva
odgovornost opasnosti po mir na
Balkanu leii na samom monarho-fašističko- m
režimu Albanski dele-gat
je dokumentima grčkih vojnih
vlasti citatima iz grčke vladine
štampe iskazima grčkih vojnika
učesnika u provokacijama i dru-gim
dokumentima koji se nalaze u
rukama albanskih narodnih vlasti
dokazao da je monarho-fašistič- ki
režim vodio politiku komadanja
Albanije da je u tu svrhu dao
utočišta albanskim ratnim zločin-cima
da je pokušavao organizira-ti
terorističke bande protiv Alba-nije
da je preko svoje štampe vo-dio
Šovinističku agresorsku kam-panju
i da su u cilju izvodnjenjj
ove politike grčki monarho-fasis- ti
neprekidno vršili provokacije na
albanskoj granici Od olobodjenja
do kraja 1040 godine monarho-fa-šis- ti
su izvršili 172 provokacije
Bugarski predstavnik je pak
ukazao da je poslije oslobodjenja
monarho-fašistič- ki režim izvršio
38 provokacije na bugarskoj gra-nici
I'a kako bi se na neki način na-šao
izgovor za obranu od optužbi
da je današnji režim u Grčkoj sa
pomoću iz vana odgovoran za gra-djans- ki
rat i loše odnose sa tim
suverenim susjedima grčki pred-stavnik
Kiru je podnio dvije knjig™
"dokaza" kako su tobože susjedno
zemlje na prvom mjestu Jugosla-vija
krive za gradjanski rat Te
dvije knjige (prema svim znacima
na brzu ruku i nepromišljeno pri-premljene)
pune su ovakvih tvrd-nji
kao što Je ova:
Pod brojem 4 na listi tobožnjih
optužbi veli se da Je 10 aprila
194fi godine grčki vojnik po ime-nu
Vasilios Rusos kupio korov na
grčkom teritoriju Njega su nama-mili
na Jugoslavenski teritorij ju-goslavenski
graničari i govorili
da je kod njih bolji korov i tom
prilikom ga zarobili Odmah su gn I
doveli u Skoplje gdje mi ga jugo- - I
slavenske vlati pokušavale nago- - i
voritl da "tupi u jugoslavensku
armiju ili držanu službu nudeći
mu novac i zemlju Ru-- o jo c to
odbio i ratio se u Grčku! j
Ovako slabo fabricirani "doka ]
zi" nisu uvjerili ni najvatrenij- -
naoj zemlji Radovi na ovoj pru
zi otpočeti će 1 travnja
Pruga šamac-Sarajev- o biti će
od vrlo velikog značenja Dolina
rijeke Bosne obiluje rudnim bogat-stvom
a najviše gvozdenom ru-dom
U ovim krajevima nalaze
se i velike naslage ugljena Tu su
dakle spojena dva glavna uslova
za razvoj teške industrije Od br-zine
kojom će se izradjivati teš-ka
industrija baš u dolini rijeke
Bosne u mnogome zavisi i brzina
industrijalizacije čitave naše zem-lje
i ostvarenje našeg prvog pe-togodišnjeg
plana Predvidja se
porast transporta prugom Saraje-vo-Bro- d
zato treba izgraditi pru-gu
normalnog koloajeka kako pri-likom
većih radova transport ne
bi kočio industrijalizaciju
Izgradnja ove pruge važna Je i
zbog toga što ona predstavlja dio
buduće pruge koja bi išla do luke
Ploče na Jadranskom moru
Omladinska pruga bit će osim
toga nova velika radna škola za
omladinu za odgajanje novih ka-drova
mladog pokoljenja Da bi s
ostvarili povoljni uslovi za napre-i!l-r
i itn lriu iarntdniu Brace
'potrebno je dati veliki broj ruko
vodilaca i predavača koji će se za
kraće ili duie vrijeme morati po-vući
sa svog redovnog rada da bi
pomogli omladini prije same iz-gradnje
PRIGA AAMAC-SARAJKV- O ko-- 1 I'ruga od Samca do Sarajeva bi
ju će izgraditi jugoslavenska omla-- 1 ć duga 237 km i imat će 37 žel-din- a
kao i prugu BrčKo-Banovi- ći Jezničkih stanica Prema proraču- -
pristaše režima Njihova zabrmu
tost se pojačala poslije izvještaja
bugarskog i albanskog predstavni
ka pa su počeli od svoje vlad
tražiti bolje dokaze Fašistička no-vina
"Etnikos Kiriks" je pisala
da pošto je grčka vlada objavila
svoje "dokaze" da se ta vlada ne-smi- je
više oslanjati na svoju "mo-ralnu
prednost' nego naći Ito vi-še
dokaza
Grčke demokratske novine su
ispunjene člancima o tome kako
grčke vlasti pokušavaju prijetnja
Engleska vojska
Abesiniji
Piše: I) KIZNECOV
Godine 1935 fašistička Italija
je bez ikakvog najavljivanja rata
napala Abesiniju Sredinom 1036
godine slomivšl junački otpor
abesinske vojske okupirala Je i-t-avi
abeslnski teritorij i pripojila
Abesiniju svojim kolonijalnim po-sjedima
Abesinija Erltreja i ta-lijanska
Somalija dobili tu novi
naziv — "Talijanska Istočna
Afrika"
Godine 1910 Engleska Je podu-zela
ratne operacije protiv tali-janske
vojske u Abesiniji U ovim
operacijama aktivno su sudjelo-vali
abesinski partizani Dovoljno
je navesti da su u najžešćim bo
jevima samo na području llarani
i Kerena abesinski partizani po
podacima engleske štampe zadr-žali
oko 75 talijanskih bataljona
Krajem 1911 godine talijanski su
osvajači protjerani iz Abesinije
Abesinski narod koji je osjetio
sav užas fašističkih vlasti vratio
se mirnom životu
Ali njega je dočekalo novo isku-šenje
ovaj puta od zemlje koja
Je zajedno s njime čistila abesin-sk- u
zemlju oj talijanskih osvaja-ča
Engleska vojna komanda je
pod izgovorom da rat u Africi jos
traje da francuskom Somalijom
upravljaju vlasti pod kontrolom
Vichva kao i pod izgovorom
opasnosti od strane Japana
— okupirala provinciju Abosinij
Ogaden i pokrajnje područje kojo
Je dobilo naziv "Rezervirana
zona" Ovaj teritorij zauzima jed-nu
trećinu čitavog teritorija Abe-sinij- e
(Čitava Abesinija zaprema
jedan milijun četvornih kilometa-ra)
Car Abesinije Halle Salasie
je 10 juna 1916 godine izjavio 'do-pisniku
Reutera da su teritoriji
Ogaden i "Rezervna zona" bili
prepušteni saveznicima privreme-no
i samo za vrijeme rata Medju-tim
kako su kasnije pokazati do-gadj- aji
Englezi postavljaju ovo
pitanje sasvim drugačije
Na okupiranom teritoriju engle-ska
komanda je smjestila svoje
južnoafričko trune obnovila i iz-gradila
čitav niz novih aerodro-ma
uspostavila i popravila stare
ceste izgradila nov? koje imaju
stratešku važnost novim putem
povezala Ogaden i "Rezervna %o-n- u"
s engleskom i talijanskom So-malijom
Englezi su postavili po
nu zemljani radovi iznosit će ura-čunavši
kopanje 3897-00- 0
m u z 3000000 m1 kao do-datak
na transport duži od 500
metara Da bi se napravili tuneli
u ukupnoj dužini od 2000 metara
računa se da će biti potrebno isko-pati
oko 80000 kubika Zajedno sa
stanicama bit će postavljeno preko
340 km kolosjeka Najteži radovi
bit će izgradnja mosta preko Save
dugog 800 m veliki tunel kod Vra-nduk- a
4 mosta preko rijeke Bos-ne
a najteži zemljani radovi bit
će izmedju Zepča i Zenice te oko
ušća rijeke Išvc do blizu Kaknja
Glavni i najveći problemi na ko-je
će omladina nailaziti Jesu pi-tanje
transporta nabavke materi-jala
alata i mašina stručno ruko-vodstvo
stručna radna snaga pa i
mobilizacija omladinskih radnih
snaga
Omladinska pruga po svojoj ve-lići-ni
i značenju nije samo omla-dinska
stvar ona Je ponos čitave
zemlje a najvažniji problemi od
kojih zavisi brzina izgradnje leže
izvan omladine i njenih organiza-cija
U dosadašnjim pripremnim
radovima pokazalo se naime da
ima ljudi koji na riječima shva-ćaju
značaj Omladinske pruge ali
u praksi sve ono što treba da za
nju učine ne osjećaju kao svoj re-doviti
posao nego kao da daju ne-ki
dobrovoljni prilog
Potrebno je da izgradnja nove
Omladinske pruge naidje u sva-koj
tvornici i ustanovi kod sva
ma i terorom pronaći provokators-koj)
bi svjedočili 'kako treba" P
što falsifikat njihovih dosadanjih
"dokaza" postaje sve očevidniji
grčka vlada i njezini pristaše u
komisiji ne pokazuju velike želje
za brzi rad anketne komisije Oni
se nadaju dobiti još više vremena
za fabriciranje drugih "dokaza"
U isto vrijeme monarho-fašis- ti se
nadaju pobiti dokaze o njihovoj
krivici za gradjanski rat i agre-sivne
namjere prema susjednim
zemljama
u
voj-ničke
temelja
jačanu stražu na svim ovim ko-munikacijama
što ometa norma-lan
život mjesnog stanovništva i
sputava unutarnju trgovinu En-gleska
komanda je uspostavila
svoju administraciju u dijelu oku-pirane
Abesinije i zabranila ula
zak u Ogaden ne samo stranci-ma
nego i abeslnskim državnim
činovnicima štoviše u ovom dije-lu
Abesinije zabranjeno je izvje-siti
abesinsku državnu zastavu
Umjesto nje visi državna zastavi
Engleske
Englezi oslanjajući se na svo-je
trupe koje prema saopćenju
strane štampe broje u Ogadenu
i "Rezervnoj zoni" oko 10000 ljudi
— provode sistematsku propagan-du
medju Somnlijancima Ogade-n- a
raspirujući mržnju prema
Abesiniji te ih uvjeravaju da su
Im Abesinci tudji po rasi jeziku
i vjeri Na taj se način trude di
istaknu njihovu nacionalnu pove-zanost
sa Sonialijancima koji se
nalazo u engleskoj Somaliji Čili
ove propagande potpuno je jasan
Novine "Novo Doba" i "Abesin-ske
Novosti" koje Izlaze u Lon-donu
više puta navode činjenice
o bespravnom položaju stanovni-štva
u dijelu Abesinije pod oku-pacijom
Engleza naročito u Oga-den- u
navodeći da je tamo stvar-no
uspostavljen kolonijalni režim
Prisilno razoružavanje nomada
Ogadena najbolje osvjetljuje tla-čiteljs- ku
ulogu engleskih trupa
ObjavivJi da je potrebno pre-dati
oružje koje su posjedovali
Ogadenski nomadi da bi očuvali
svoju stoku od drugih nomada en-gleske
i talijanske Somalije engle-sko
su vlasti postavile pojačane
odredo oko malobrojnih bunara
izjavivši da će Somalije! i njiho-va
stoka ostati bez vode sve dok
se ne preda oružje Posljedica '
ga Je bila velik! broj smrtnih t'u
čajeva medju stanovništvom l"
Je bilo HSeno vode Radi poman i
kanja vode takodjer je urinrl
mnogo stoke Time su vi i ni i
stoke pretrpjeli ogromnu mute i
jalnu štetu Ovim postupcima
gleskih vojnih vlasti mnoge i
obitelji nomada prisiljene pn-'- ti
se a druga područja Abosim
Takav Je civilizatorski rad rngl-k- e
vojske na teritoriju suveren"
Abesinije — članice Ujed I n jer li
Nacija
(Prenos na str J)
kog radnog čovjeka na punu po-moć
i razumijevanje kako bi om-ladina
Jugoslavije izvršila zadatak
koji joj je postavio maršal Tito I
izvojevala Još jednu veliku radnu
pobjedu za procvat naše zemlje i
sreću svih naših naroda
PARTIZANSKI POKRET
NA FILIPINAMA
Filipini su postali tobože neza-visni
ali vlada koja odlučuje sud-binom
Filipinaca ne odgovara po-trebama
i željama naroda Za vri-jeme
Japanske okupacije izrasla je
u borbi protiv Japanaca partlzn-k- a
organizacija filipinskih selja-ka
Ova organizacija koja predstav-lja
najveći dio seljaka udruženu
sa svim naprednim krugovima u
prvom redu a radnicima vodi bor
bu protiv tadanje vlade koja nu
ništa drugo nego obično oružje
rukama američkih financijskih
industrijskih magnata
Kako američke novine javlin
često dolazi do otvorenih sukob i
jer vladina vojska otvara vat ni i
radnički i seljački narod koj m
vlada nameće novi američki jaram
Nova omladinska pruga Samac - Sarajevo