Novosti, January 18, 1947

              Jli m ii(i!j
STRANA 2 NOVOSTI NOVOSTI Lenjin i StalM&C3 SSubIota 18 januara 1947
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Companv © dernek In the Croatian Language
Authorized as Second Class Mail Tost Office Department Ottana
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaido 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
23-ć- a godišnjica smrti Lenjina
Narodi velikog Sovjetskog Saveza i progresivno čovječan
stvo a opće održati će na 21 januara spomenice u počast 23
godišnjice smrti Vladimira Ilica — Lenjina osnivatelja prve
sovjetske države velikog revolucionarca i državnika genijal-nog
vodje i učitelja širokih narodnih slojeva
Lenjin čije je obiteljsko ime bilo Uljanov rodio se 22 apri-la
1870 godine u Sibirskom sada Uljanovsk Bio je sin učitelja
U svojim ranim godinama počeo je proučavati Marksova
djela i svom svojom snagom i životom posvetio se revolucio-narnim
naukama i aktivnostima aktivnostima koje su dosti-gle
vrhunac 1917 godine kad je pod njegovim rukovodstvom
provedena Velika Oktobarska Revolucija i uspostavljena prva
sovjetska država — država radnog naroda
Od onda je prošlo 29 godina Sve od onda pa do dana
današnjeg mlada sovjetska država bila je predmet žestokih
napadaja i teških iskušenja Sve te napadaje i ta ogromna is-kušenja
sovjetska država je izdržala čeličila se i rasla iz go
dine u godinu postavši tako najmoćnija i najveća država na
svijetu
Bez obzira na to kako se tko odnosio prema Sovjetskom
Savezu da li ga ljubio ili mrzio nikada nitko nije bio u stanju
pobiti historijskog značaja postojanja Sovjetskog Saveza Os-nove
sovjetske državne strukture njezine institucije njezina
domaća i vanjska politika — sve to danas pomno proučavaju
njezini prijatelji i nepr'jatelji
Sovjetska država je plod rada onih koje je predvodio
Lenjin Njegov najbliži drug i učenik koji je kasnije preuzeo
rukovodstvo države bio je Staljin
Prije oktobarske revolucije Lenjin i Staljin su mnogo pi-sali
o državi kao instituciji Isticali su koliko je potrebna državna
vlast proletarijatu za učvršćenje pobjede u revoluciji i izgrad-nji
socijalističkog sistema Nadasve oni su podvlačili da se
nova država mora razlikovati od buržoaske forme države Naj-glavni- ja
crta nove držcve isticali su Lenjin i Staljin sastoji se
u tome što ona mora biti oružje u rukama radnog naroda i
služiti za puno oslobodjenje a za porobljavanje naroda
Lenjin nije izumio formu nove države — njezinu formu je
stvorio sam život Uzorak nove
nikako
dao u Pariškoj komuni 1871 godine Ovakvu formu države za-mišljao
je narod za vrijeme revolucije 1905 godine To je bilu
sovjetska forma države Sovjeti su bili postavljeni voljom na-roda
odozdo — kaže Lenjin Revolucija od 1917 godine nije
samo ponovno uspostavila Sovjete nego ih je proširila po ci
jeloj zemlji
Sovjetska država koju su uspostavili Lenjin i Staljin se
mnogo razlikuje od obične države Vlast sovjetske države
pripada narodu Cijeli državni aparat vojska i sve borbene
narodne države Lenjin je
nego mole cvasti i
sile države uključiv i oficire sastoji se radnika i seljaka
Prema tome sovjetska država više nego ma koja druga pred-stavlja
najizrazitiji primjer narodne volje predstavlja najveću
formu narodne demokracije
Stabilnost sovjetske države leži na nerazorivom savezu
radnika i seljaka Lenjin je bio prvi ruski Marksista koji je
svratio pozornost na važnost uloge seljaštva kao saveznika
radnika u borbi za revolucionarni preobraiaj društva
Lenjin je pisao vodeću ulogu u preobražaju starih so-cijalnih
odnosa mora vršiti proletarijat kao najjača najorga-niziranija
i najprogresivnija klasa Ovo je zadaća koju razu-mije
se radnička klasa mora izvršiti u tijesnom i čvrstom save-zu
sa seljaštvom i naprednom inteligencijom
Mnogo nacionalni karakter Sovjetskog Saveza je jed-na
posebnih poteškoća u organiziranju sovjetske države
Ali su Lenjin i Staljin svladali i ovu poteškoću Njihova nacio-nalna
politika osiguravala je punu ravnopravnost svim sov-jetskim
narodima omogućila ogromne uspjehe na ekonom-skom
i kulturnom polju i ukinula nacionalno tlačenje i netrpe-ljivost
Sovjetska vlast se dalje zasniva na potpuno novoj eko-nomskoj
podlozi Ekonomska osnova društva kako je propisa-no
u ustavu SSSR — je socijalistički sistem proizvodnje
tvornice talionice rudnici željeznice i ostalo narodno bogat-stvo
pripada državi t j sve je to narodno vlasništvo Industri-ja
u SSSR je socijalistička po karakteru Poljoprivreda je raz-vijana
i izgradjena na kolektivnoj osnovi
To su eto glavne karakteristike sovjetske države nove
države koja svijetli svetionik u uzburkanim valovima da-našnjeg
društva
U toku svog postojanja sovjetska država pod mudrim ru-kovodstvom
Komunističke Partije i Staljina je pokazala svije
tu da ne samo moše opstojati
gle
da rasti da
od
da
bila
od
Sve
kao
može svim narodima bez obzira na rasnu vjersku ili inu pri-padnost
osigurati sretan i bolii život
U ratu protiv fašističke Njemačke i fašizma u opće ratu
koji je počeo pod skrajno teškim uslovima za Sovjetski Savez
sovjetska država je spasila svoju zemlju i dovela narode ve-likog
velikog Sovjetskog Saveza do pune pobjede loš više
Sovjetski Savez je uz pomoć svojih zapadnih saveznika spasio
čovječanstvo od fašističkog porobljavanja i strahota
Osnivač prve sovjetske države državnik generalni vodja i
strateg klasnog rata Lenjin je umro ali lerujiniaam živi
Vječna slava velikom Lenjinu!
C 3uSSBSSSSSW i --rtr - CMlSe' t y — Vr :i9BFfe££?F £
m?wwsa&f '&&' t "
Wz?Z' vdLtJat ' a '-- 'fcki j
Na grobu
velikog čovjeka
Piše: H POLKVEJ
Konac svakog radnog dana u
sovjetskoj zemlji zabilježi dva-naest
dirljivih zvukova čiji odjek
se pronosi svijetom To su zvuko-vi
starih kremljinskih zvona na
Spaskaja tornju Njihova melodi-ja
ugodno se dojme svakog sov-jet6k- og
gradjanina Uez obzira
gdje se nalazio bilo kod kuće ili
preko granice bilo na brodovima
ili avijonima koji lete prostranim
zrakom — sovjetski gradjani os
jećaju i misle o prostranom Crve-nom
Trgu o slavnom kremljin-sko- m
zidu i poredanim smrekama
o grobnici i slikovitom kamenju
kojeg odraz mjeseca u noći još vi-še
uljepšava
Na 21 siječnja 1924 godine ci-jela
Moskva a možemo reći i cije
la zemlja prisustvovala je poko-pu
genijalnog organizatora velike
Oktobarske revolucije i stvarate-lja
soJetske države Vladimira
llića Lenjina Nad ulazom u grob-nicu
urezano je njegovo ime To
ime nije poznato samo gradjani-m- a
sovjetske zemlje ono je poz- nato u najudaljenijim krajevima
svijeta poznato je svakome bez
obzira na to kakva je njegova kul-tura
Prošle su 23 godine od kada je
umro Lenjin te vladu zemlje i ru-kovodstvo
Komunističke Partije
stavio u ruke svog lojalnog druga
i ljubljenog učenika Staljina Po
želji naroda tijelo Lenjina je bal-zamira- no
i stavljeno u kristalni li-jes
u grobnici Crvenog Trga Le-njino- va
grobnica je od tog vreme-na
stalno hodočašće naroda
Od ranog jutra kada se otvori
ulaz cijeli dan proteže se duga li-nija
naroda po cijelom trgu pone-kad- a
čak i u pokrajne ulice Ova
ko nepregledna linija polako i
strpljivo se povlači svakog dana
po ljeti i zimi Ponekada ljudi sa-tima
čekaju da bi posjetili grobni-cu
odali poeast mrtvim ostacima
Lenjina i sobom ponijeli uspome-ne
o njemu
Kretajući se stalno u svečanoj
tišini tu se nalazi naroda raznih
godiSta nacionalnosti i profesija
Nekada po cijele obitelji moskov-skih
gradjana stoje u liniji sa dje-com
koja su željna da i ona vide
Lenjina utemeljitelja njihove sret-ne
domovine Grupe Školske djece
koja putuju na stotine milja u sov-jetsku
prijestoljnicu studenti
mornari vojnici i generali svih
rodova vojske seljaci iz najuda-ljenijih
sela 1 kolektivnih farm3
umjetnici delegati raznih kongre-sa
i konferencija ljudi koji su do
šli u grad po raziim poslovimu
drugi koji su na putu prema jugu
gdje odlaze na odmarališta — svi
oni nemogu proći kroz Moskvu a
da nebi posjetili grobnicu i odali
počast mrtvim ostacima Lenjina
Mi smo takodjer zauzeli svoje
mjesto u ovakvoj liniji i kretajući
se polako za nekoliko sati stigli
prije vidimo Lenjina Našavši se
pred mirnim licem velikog čovje-ka
požudno smo razgledavali sva-ku
crtu svaki oblik i izgled kako
bi nam predodžba o genijalnom
vodji zauvjek ostala u sjećanju
Mnoštvo hodočasnika se bez
prekida i u svečanoj tišini kretalo
naprijed naprijed prema dru-gim
vratima za izlaz na Crveni
trg prostrani i slavni trg prestolj-nic- e
Sovjetskog Saveza
Divne tradicije imaju sovjetski
narodi Njihove tradicije ispunje-no
su radošću i veseljem žalošću i
tugom hrabrošću i junaštvom
Prigodom svakog velikog blagda-na
kada se ovdje održavaju para-de
sovjetskih gradjana i Sovjetske
Armije nad grobnicom sa drugim
vodjama sovjetske zemlje stoji
najveći učenik Lenjina i rukovo-dio- c
sovjetskom državom drug
Staljin Ovdje je i sniježnog no-vembarskog
jutra 1041 godine
Staljin pregledavao jedinice Crve-ne
Armije koje su poslije parade
odlazile ravno na frontu Takodjer
je ovdje Moskva i cijeli Sovjetski
Savez slavio pobjedu nad agresor-ski- m
Nijemcima i Japancima
Ovdje u grobnici na Crvenom
trgu leži tijelo Lenjina čiji rad
provode sovjetski narodi pod ru-kovodstvom
Staljina
Na Se-slatensko- m Kongre-su
u Beogradu održao je znača-jan
govor narodni svećenik
monsinjor dr Stetozar Kitig
koji je uz burno pljeskanjc i
oduševljenje prisutnih počeo
slijedećim riječima:
Predični zbore pristoji mi da
ja kao hrvatski svećenik pred va-šim
svijetlim licima na ovome
predičnom zboru slavenskih naro-da
objavim svoje slavensko osje-ćanje
Drugi su veliki narodi ponosni
na svoj narodni genij latinski na-rodi
na svoj latinski genij grčki
na svoj grčki genij anglo-sak- si na
svoj genij a i mi imamo dosta raz-loga
i to mnogo razloga da se mi
Slaveni ponosimo na svoje sla-vensko
biće (Ilurno odobravanje)
Mi slavu slavimo veliku slavu
i bratstvo slavenskih naroda Is-kre
se naše oči plamte naša srca
Urnebes pljeskanje i radost stilu
čitavom Beogradu čitavoj Jugo-slaviji
i svima slavenskim narodi-ma
Ovo pljeskanje i urnebes da-nas
u ime svoga slavenskog naro-da
tumačimo iz duše i sipamo iz
srdaca svojih
Malo čas govorio je rektor Beo
gradskog univerziteta da slaven-ska
kultura a to znači slavenska
povijest imade korjena u našim
pred vrata Došli smo do malog jugoslavenskim zemljama To Je
prostora i prošli uz počasnu stra- - ono Sto ovome malom slavenskom
žu koja stoji nepomično kao spo-- ! narodu svim naJim jugoslaven-menic- i
U grobnici vlada tako sve-- ! skIm narodima daje vrijednost u
čana tišina da čovjek osjeća kao očima slavenskih naroda kao što
da čuje kucanje srca Prolazeći [ u veljki niski narod poljski na-dalje
uz svjetle i mramorne zido- -' rod i češki narod U ovome času
ve prema lijesu nismo ni obraćali diie se preda mnom velika slika
pažnje na umjetničku izradbu li-- 1 a to je ono sto svima ama česti-jes- a
jer nas je interesiralo da što ' tam — mi više nismo mali jugo
Stranice reakcionarne Štampe
Sjedinjenih Američkih Država i
Engleske vrve klevetničkim napi-sima
u kojima se uporno vrijedja
mlada demokracija oslobodjenih
europskih država a na sve mogu-će
načine uzdižu "ljepote" rano-gohvalje- ne
"zapadne demokracije"
Izvršujući volju svojih gazda bur-žoask- a
brzopleta piskarala upi-nju
se da dokažu da je istinska
demokracija moguća tobože sa
mo tamo gdje se pruža sloboda
rada za više partija gdje legalno
postoji opozicija vladi Pritom ra-zumije
se anglo-saksons- ke zemlje
proglašuju sebe obrascem "nad-klasn- e"
"čiste" demokracije
Ta lažna propaganda ima za cilj
da prikrije od trudbenika pravo li-c- o
buržoaske demokracije da ov-jekovječi
postojeće poretke u za-padnim
zemljama proglasivši ih
za "pravedne" "vječite" i "nepo-kolebive"
Slična buržoaska gledišta Lenjin
je u svoje vrijeme nemilosrdno ra-skrinkavao
"Ako nećemo da se
rugamo zdravom razumu i histo-riji
— pisao je Lenjin — onda je
jasno da se ne može govoriti o
"čistoj demokraciji" dokle god po-stoje
različite klase a može se
govoriti samo o klasnoj demokra-ciji
" "Čista demokracija" je
lažna faza kojoj je cilj da zaglup-ljuje
narodne mase Historija poz-naje
buržoasku demokraciju koja
je došla da smijeni feudalizam i
proletersku demokraciju koja do-lazi
da smijeni buržoaziju"
Lenjin i Staljin uvjerljivo su po-kazali
da u klasnom kapitalisti-čkom
društvu nema i ne može biti
"demokracije uopće" i da se ni-kakvim
frazama o jednakosti ne
može u tome društvu prikriti eko-nomska
i politička vladavina ka-pitalista
kao ni podjela društva
na dvije medjusobno neprijatelj-ske
klase od kojih jedna — ma-njina
stanovništva — uživa sva
materijalna i duhovna blaga a
druga — većina stanovništva —
podvrgava se eksploataciji fakti-čki
je odstranjena od vlasti i li-šena
mogućnosti da formalno ko-risti
proglašena gradjanska prava
i slobode U klasnom društvu uče
nas Lenjin i Staljin demokracija
ne može biti potpuna općenarod-na
u njemu je moguća samo og-raničena
demokracija za neznatan
dio stanovništva za vladajuću kla-su
U samoj stvari dobro je pozna-to
da su u ustavima mnogih bur-žoask- ih
zemalja formalno zapisa-na
neka demokratska prava i slo-bode
za sve gradjane Ali progla-šuju- ći
jednakost gradjana pred
zakonom buržoaski ustavi obilaze
slavenski narod nismo više mali
narod jer smo članovi onih velikih
prostora čitave naie slavenske po-rodice
Mislim da na ovom svečanom
zboru ne smijemo zaboraviti na
Jedan naš društveni sloj iz starog
vremena a to je sloj svećenika i
pravoslavnih i katoličkih koji su
u svojim crkvama slavu slavili go-spodinu
Bogu na slavenskom jezi-ku
Taj slavenski crkveni jezik Je
zaštićavao i našu domaću slaven-sku
riječ u našim kućama protiv
dušmana Jer ja ne vjerujem da
naša crkva ne bi bila grčka da je
bila grčka liturgija a crkva u na-šim
zapadnim krajevima bila bi
polatinjena da nije bilo naše gla-goljice
našeg staroslavenskog je-zika
Mi sabrani ovdje na ovome sve-čanome
zboru izričemo da se svo-ga
bratstva nikada nećemo odre-ći
Povijest i nevolje su nas pame-ti
naučile: "Nevolja gola — naj-bolja
škola" A možda je potrebno
i to reći da se mi Južni Slaveni
nikada nećemo odreći ni izlučiti iz
porodice slavenskih naroda (Bur-no
odobravanje) Mi se nećemo iz-lučiti
jer živi u nama živa vjera
da slavenska demokracija koja
opaja slavenske narode u Jednu
porodicu jeste nauk koji kaže "Ne
čini drugom ono što ne želiS da on
tebi čini' '
Braćo i drugovi kako se talasa
u nama naša duša bujnim i veli-čanstvenim
osjećajima! Kako Je
velike riječi izustio jučer naš mar-šal
Tito! Riječi blagorodja i pom-irenja:
Nosimo mir tražimo prav-du
za sebe je tražimo i za sve
narode hoćemo mir izmedju bije
onu osr'vui ćinjenii--u da u eks-ploatatorsk-om
društvu ne niožo
biti prave jednakosti izmedju mili-june- ra
i siromaha izmedju ugnje-tača
i ugnjetenih
"Teško mi je predstaviti si —
goorio je J V Staljin — kakva
može biti "lična sloboda" kod ne-zaposlenog
čotjeka koji hoda gla-dan
i ne može da pronadje gdje
da primjeni soj rad Prata slo-boda
postoji samo tamo gdje je
uništena eksploatacija gdje nema
ugnjetavanja jednih ljudi od dru-gih
gdje nema nezaposlenosti i
oskudice gdje čotjek ne drhti da
li će sutra izgubiti posao stan
kruh Samo u taktom društvu mo-guća
je prat a lična i štaka druga
sloboda a ne sloboda samo na pa-piru"
Kad buržoazija proglašuje slo-bodu
govora štampe sastanaka
itd ona unaprijed zna da trudbe-nici
stvarno neće moći koristiti
sve ove slobode Radnici i seljaci
to je jasno nemaju ni pogodnih
prostorija za sastanak ni štampa-rija
ni dovoljno štamparskog pa-pira
Kao dokaz "svenarodnog" ka-raktera
zapadne demokracije bur-žoaski
teoretičari obično se pozi-vaju
na sveopće izborno pravo či-me
se narodnim masama tobože
pruža mogućnost da biraju sebi
vladu koja im je po volji pa pre-ma
tome i da ostvaruju državnu
vlast Historijsko iskustvo i sadaš-nja
stvarnost potpuno negiraju ta
lažna tvrdjenja buržoaskih propa-gandista
U samoj stvari mehani-ka
parlamentarne demokracije ka-pitalističkog
društva je takva da
državnici u apsolutnoj tećini pri-padaju
bogatim vrhoima drušUa
Sveopće biračko pravo u klas-nom
antagonističkom društvu
podvlači Lenjin neminovno se u
konačnom obračunu pretvara u
sredstvo prevare i ugušivanja ve-ćine
naroda ukoliko se političko
vlast nalazi u rukama klase čiji se
interesi razilaze sa interesima te
većine
Lenjin i Staljin zahtijevaju da
se o demokraciji sudi ne samo po
vanjštini već po suštini Svaki ob-lik
buržoaske države — pa bilo to
ustavna monarhija ili demokrat-ska
republika — ustvari izražava
diktaturu vladajućc klase — bur-žoazije
njezino gospodarenje nad
eksploatiranom većinom stanovni-štva
"Oblici buržoaskih država su
veoma raznovrsni — pisao je Le-njin
— ali je njihova suština jed
Riječ monsinjora dra
Svetozara Ritiga
naka: sve ove države na ovaj ili
onaj način ali u konačnom bilansu
obavezno predstavljaju diktaturu
buržoazije" U svoje vrijeme bur-žoaska
demokracija koja je došla
le i žute rase i hoćemo mir iz-medju
bijele i crne rase To osobi-to
govorim na adresu anglosakso-nac- a
Hoćemo mir i najviše mir
izmedju istoka i zapada s kojim
smo do jučer bili saveznici i nika-da
ne želimo biti protivnici ni na
našu ni na njihovu nesreću a naj-više
na nesreču cijelog čovječan-stva
Mi slavenski narodi imamo u
velikim danima neobične i goleme
ljude kojima od srca želimo da os-tvare
ideale slavenskih naroda i
stega čovječanstva
Monsinjor dr Ritig završio je
svoj govor poklicima generalisi-mus- u
Staljinu i maršalu Titu
Pet bjelogardijaca biti
će obješeno za izdaju
Moskva 18 Jan — Vojni kolc-giu- m
Vrhovnog Sovjeta SSSR osu-dio
je na smrt vješanjem petoricu
generala i jednog Nijemca
Osudjeni u krivi za izdajstvo
domovine 1 suradnju sa njema-čkim
okupatorima U toku patriot-skog
rata oni su dezertirali i po-moću
bijele garde provodili oruia-n- u
borbu protiv jedimea Crvene
Armije špijunirali sabotirali i vr-šili
teror nad ovjetskim stanov-ništvom
da smijeni srednji vijek nesumnji-vo
je predstavljala progresivnu
pojavu Ali u poredjenju sa soc-ijalističkom
demokracijom ona po-kazuje
svoju isključivu ograniče-nost
i reakcionarnost
Sovjetska vlast je istinski na-rodna
vlast čija Je cjelokupna dje-latnost
prožeta brigom za potrebe
naroda Drukčije no može ni biti
Sovjeti sami po sebi predstavljaju
produkt stvaralaštva narodnih
masa Oni su ponikli u periodu pr-ve
ruske revolucije 1905 godin- -
iz njedara samog naroda kao or-gani
za pripremanje i rukovodje-nj- e
oružanog ustanka Sovjeti su
bili pozvani da služe narodu u in-teresu
njegovog oslobodjenja od
eksploatacije bijednog tavorenja
i političke bespravnosti
Lenjin je otkrio Sovjete kao no-vi
oblik državne vlasti "Sovjeti
radnika i seljaka — pisao je Le-njin
— to je novi tip drjžave novi
najviši tip demokracije Prvi
put demokracija tu služi masan
trudbenicima prestavši da bude
demokracija za bogate a takva je
demokracija u svima buržoaskim
čak i najdemokratskijim republ-ikama"
Sovjetska demokracija postavila
je sebi kao glavni cilj ostvarenja
ideala trudbenika — to jest soci-jalizma
Za taj zadatak koji ot-kriva
pred čovječanstvom put u
carstvo slobode dorastao je Jedi-no
proletarijat najorganiziranija
i najnaprednija revolucionarna
klasa savromenog društva koja Je
već uslijed svog podjarmljenog
položaja zainteresirana za korje-nito
preuredjenje života i oslobo-djenje
svih trudbenika To čini
proletarijat istinskim vodjom svih
potlačenih
Reakcionarni političari i pisci
svih boja optuživali su sovjetsku
vlast da ona vele narušava de-mokraciju
Oni su tvrdili da ne
može biti ni govora o demokraci-ji
tamo gdje postoji diktatura Is-kustvo
dvadesetdevetogodišnjeg
postojanja sovjetske države odav-no
je već razvijalo u prah i pepeo ta besmislena izlaganja
Diktatura proletarijata koju os-tvaruje
radnička klasa u tijesnom
savezu sa seljaštvom sa svim
trudbenicima izražava volju og-romne
većine naroda Već prvi de-kreti
sovjetske vlasti očigledno
su pokazali da sovjetska vlast
svim svojim postupcima i cjelo-kupnim
svojim radom teži samo
za jednim ciljem: da zaštiti inte-rese
trudbenika i potlačenih
Odmah poslije pobjede Oktobra
sovjetska vlast je proglasila mir
medju narodima kao osnovu svoje
vanjske politike Sva velika podu-zeća
zavodi tvornice banke že-ljeznice
dvorci i štamparije pro-glašeni
su državnom svojinom po- stali vlasništvo trudbenika Os
tvario se vjekovni san seljaka —
predano im je u besplatno koriš
ćenje preko 150 milijuna hektara
zemlje koja je ranije pripadala
spahijama manastirima i držav-nom
eraru
Sovjetska vlast Iskorijenila je
sramnu politiku huškanja naroda
jednog protiv drugoga Ona je os-lobodila
ženu davši joj podjedna-ka
prava kao i muškarcu u svim
oblastima društvenog života
Glavno i odlučujuće Sto Je sov-jetska
demokracija dala trudbeni-cima
jest to da su narodi SSSR
od velikih do malih do nedavno
zapušteni i eksploatirani postali
gospodari svog vlastitog blagosta
nja i dobili mogućnost da sami ku-ju
svoju sreću
Osnovno preimućstvo sovietske
demokracije sastoji se u tome ito
ona osigurava učešće milijuna u
upravljanju državom "Glavno os
novno u boljševizmu I u ruskoj
Oktobarskoj revoluciji — pisao Je
Lenjin — jest uvlačenje u politiku
baš onih koji su bili najviše ug-njetavani
u kapitalizmu"
Dok je buržoazija došavši na
vlast očuvala feudalnu državnu
mašinu prilagodivši je samo svo-jim
interesima i potrebama sov-jetska
demokracija Je u param-parča- d
izlomila stari državni apa- rat stvorila novi aparat pozvan
da ostvaruje interese trudbenika
"Sovjeti — kale Staljin — su ne-posredne
organizacije samih ma
a to jest najdemokratskije a t
znači najautoritativnije organi7
čije masa "
Sovjetski državni aparat sastm
se od {sabranih predstavnika na
roda ljudi ic radničke klase c
(Preno na strani 4)