Jedinstvo, July 11, 1961

              r
%
STRANA 2 Gas citaaca
Petar Kurtid o svojim
utisclma iz Jugosiavije
Ovih dana javio nam se
opsirnim pismom drug Petar
Kurtic iz Montcvidea, stari
radnicki borac i vodja nap-rcdni- h
jugoslavenskih ise-ljcni- ka
u Urugvaju. Njegov
dopis o prilikama u Urugva-ju
objavili smo u proSlom
broju.
Kurtic jo prolle goding
posjetio Jugwlaviju. Evo
Sto kaie o svojim utiscima :
Hao sam sa jednim prija-teljc- m.
Kupili smo automo-bi- l
u Italiji i projurili na sve
strane. Vidili svega i svaSta
i donijcli vcliko iskustvo. In-tcrosan- tna
je na§a Jugosla-vija- .
Intorcsantno jo da ne-ki
drug ode i da razgovara
sa drugovima. Ima sta da vi-- di
i §ta da ciuje.
Lijcpc pianino, Sume, ri-jc- ke
i more — priroda. O-v- o
je najpozitivnije u Jugo-slavij- i.
A sve drugo je da ti
so sree para. VidiS kako su
idcolo§ki otrovali omladinu.
VidiS korupciju u drzavnom
aparatu, koja se vrlo malo
razlikujc od one za vrijeme
Aleksandra Karadjordjevi-ca- .
Kada vklis protusovjet-sk- u
i protukomunisti5ku
propagandu koju vode dr-2av- ni
organi ne zna§ da li
se nalazis u Frankovoj Spa-ni- ji
ili u Titovoj Jugoslaviji.
Pa kad vidi§ socijalnu nep-ravd- u
i ogromnu razliku u
standardu zivota izmedju
birokracije i radnog naro-da- ,
misHs" da si u bilo kako- -
PISMO B. PAVKOVICA
Weterdown, Ont. — Pro-§l- o
je prilitno vremena da
so nisam javio sa dopisom iz
nasc kolonije (Hamilton).
Razlog tomu je sto jo se-zo- na
za gliste, pa je nasta-l- a
trka. Ne bi vcrovali, no-ka- d
zaboravimo da nismo
jeli, setimo se kad nas neko
opomene. A pored toga vla-d- a
neumoljivi bog "Free
Enterprise" i jedan drugo-m- e
polomismo noge i vrato-v- o
u konkurenciji.
Toliko o tome ili tacnije
16. i 17. februara 1946.
.godine Torontu je odr-Zan- a
sjednica Glavnog o-db- ora
Vijeca Kanadskih
Juznih Slavena, na kojoj
donijete vazne odluke
vezi sa pruzanjem mo-raine
i materijalne pomo-c- i
narodima zemlji. Po-sli- je
sjednice odrzan je
veliki banket pocast
glavnih odbornika i gos-tij- u.
Banketu je prisust
vovao Sime Balen, savje-tni- k
amba-sad- e
u Washingtonu. On
je Vijecu izrucio orden
Zasluge za narod prvog
reda, kojim je jugoslave
nska vlada odlikovala Vi-je- ce
za njegov patriotski
rad. "Srpski Glasnik"
broju od 22. februara
1946. izvjestava:
"Balen, predajuci sck-reta- ru
Miosicu to odliko-vanje,
a koje je zatim
sam prikopcao na zasta-v-u
Veca, rekao je da je
to znak zahvalnosti i
priznanja na pomoci ko-ju
je Vece sakupilo i pos-lal- o
nasem narodu, a
svom govoru pre toga, to- -
voj zemlji. £
jedne strane luksus s dru-g- e
bijeda. Dosta je sici s
vlaka na beogradskoj zelje-zni£k- oj
stanici pak da vidis
stotine "stokrpo§a" kako
spavaju na klupama, otrca-n-i
i podrapani. Po Hrvats- -
koj i Slavoniji vidi§ na sve
strane zene i djocu bose.
onda ti vrhuSka odgovara :
1. Omladina je slobodna,
cita Jta hoce. (Da, ali sve
protisovjetsko).
2. Istina ima korupcije,
ali jo tajna. (Da, ali je svak
vidi).
3. Mi smo protiv Rusije i
protiv onih sila na Zapadu
koji nas ne shvadaju. Mi
smo neutralni i izvan bloko-v- a.
Nas napadaju zato §to
nam zavide nas ugled u svi-jet- u.
(Da, ali kod koga ima
te ugled svijetu, kod rad-nik- a
ili kod burzuja?)
1. Da, ima razlike ali
svak ima mogucnosti da se
snadje. (Da, ali jedan rad-ni- k
sa 7 do 1G hiljada dina-r- a
mjeseSne place no moze
da se "snadje" nikako, ru-kovodi- oci
i upravitelji sa
GO do 100 hiljada lako se
snalaze).
5. Ti §to spavaju po klu-pama
to su zaostali ljudi,
idu podrapani za to sto no
ce da se krpe. Uostalom to
su vecinom Arbanasi sa Ko-sov- a.
(Da, ali to nij'e istina.
Ima tih "Arbanasa" od sva
гебепо zanimanju bespos-leni- h
radnika, koji prcko
noci postase "poslodavci".
Kad sve obrafcunamo na§a
zarada nikad nije veca od
pet-Se- st dolara.
U listu prilazem $20.00
za sledece: moja godi§nja
obnova $G,00, nova pretpla-t- a
$6.00, kalendari $6.00 i
fond $2.00. Novom pretpla-tnik- u
saljite novinu odmah.
Primite pozdrav od mene
i moje familije—
Bo2a Pavkovlc
plo se zahvalio ime na-rod
a Jugoslavije svim ka-nadski- m
Juzmm Sloven!
ma za sve sto su ucinilt za
pomoc Jugoslaviji pod
vodstvom Veca.
Tako je odlikovan do-b- ar
i pozrtvovan rad i iz-raze- na
bratska zahval-no- st
svakom Jugoslovenu
koji je dao svoju pomoc.
Tako smo odlikovan! sv!
mi koji smo ucinili nesto
za svoj narod, i tako su,
moze se reci, jugosloven-sk-a
odlikovanja dobila
novo znacenje novoj
Jugoslaviji. Nekada su
jugoslavenske vlade del!
Ie odlikovanja onima ko-ji
su radili protiv naro-da- ".
"Srpski Glasnik" sa
biljezi da
su banketu i zasjedanju
Glavnog odbora prisust-vova- li
predstavnici nap-redni- h
americkih Hrvata
i Srba, Leo Fisher, ured-ni- k
"Narodnog Glasni-ka- ",
! Dusanka Lolic od
"Slobodne Reci" !z Pit-tsburg- ha.
Croatian and
Publishing
Toronto
EMpire
Manager
J COO рет
Authorited as Second Oase
P r c d 30-ffodisnji- cu nasc s t a m p c
Odlikovanje Vijeca Kanadskih Juznih Slavena
u
su
u
u
u
jugoslavenske
u
u
u
tmr--
kapitalistickoj
a
I
u
a
a
o
u
u
zadovoljstvom
kuda, l Srba i Crnogoraca i
Bosanaca i Slavonaca).
G. To to idu bose zene
same su krive jer nece da
napuste taj svoj stari obicaj.
Tako oni govore, a mi od-govaram- o:
"da, ali ..."
Danas se u Jugoslaviji
pred mladjim generacijama
potpuno sakriva ulogu sov-jets- ke
armije u oslobadja-nj- u
Jugoslavije. Niti se ne
spominje da su sovjetski
vojnici stupili na tlo Jugos-lavije
1914. i 1915. godine.
Kurtic zatim ukazuje na
postojanje kulta licnosti oko
Tita. Dalje pi§e :
Vidio sam it "Jedinstvu"
kako ljudi masovno pisu u
njega svoj a misljenja, za i
protiv rezima u Jugoslaviji.
Vidio sam da gotovo svi
pretjerivaju po nesto. Neki
vise, neki manje. Ali sama
cinjenica da su stranico "Je-dinstv- a"
otvoreno svima, za
mene je jedna vclika stvar,
jer sa time "Jedinstvo" do-kazu- je
da je jodina slobod-n- a
novina nase emigracije u
Kanadi. Dokazuje da se
drugovi iz "Jedinstva" ne
boje da svaki iznese svoje
misljcnje, pa makar ono bi-lo
krivo i naopako. Citaoci
ce da sude, a medjutim no-vina
dobiva sve veci broj Si-tao- ca
i to ba§ medju onima
koji se kolebaju, koji su do-bronamj-erni
ali ne mogu 6i-s- to
da prosude stvari, a ta-kov- ih je vecina po svima
nasim kolonijama.
Clanak koji je potpisao
"Kolektiv nastavnika Srbi-je- "
je pretjeran. Ima hilja-d- u
gorih stvari za osuditi
onaj rezim bez da se pribje-gav- a
ovakovim (Hancima ko-ji
nama samo Stetu prave.
Jugoslavenska stampa
o Kanadi
Prigodom kanadskog na-cionaln- og
praznika jugosla-venska
Stampa je objavila
saopdenje Tanjuga, u kome
so kaze:
"Sutra (1. jula). Kanada
proslavlja svoj nacionalni
praznik, 94. godi§njicu ot-ka- ko
su so 6etiri britansko
kolonije u Sjevernoj Ameri-c- i
ujedinile i postale samo-upravn- a
drzava. Danas jo
Kanada, po prostranstvu,
treca zemlja na svijetu, a i-- ma
preko 18 milijuna sta-novni- ka.
Zemlja je podije-Ijen- a
na 10 provincija i 3
"sjeverna teritorija". Kana-da
dolazi u red razvijenih
industrijskih zemalja. Samo
1959. godine njen nacional-ni
produkt iznosio je oko 35
milijardi a izvoz u prvom
polugodistu pro§le godine,
preko 2 milijarde i 600 mi-lijuna
dolara."
U Slanku se dalje kaze da
"Kanada postaje sve utje-cajni- ji
6inilac u medjunaro-dni- m
zbivanjima", a to se
pripisuje "dinami6noj vanj-sk- oj
politici". (Mi bi rekli
da u kanadskoj vanjskoj
politici ima sve vise osim di-nami- ke.
— "Jedinstvo").
U Slanku se dalje govori
o јабапји veza izmedju Ka-na- dc
i Jugoslavije. Podvladi
se da jc ekbnomska surad-nj- a
medju njima dosad bila
skromna, ali "po obostranoj
ocjeni postoje jos mnoge ne-iskoriSt- ene
mogudnosti za u-napred- jenje
razmjene do-bar- a".
lllllllllllllllllllllllllllllllllttllllllltlllllltllllllltllllllllllllllllllMllIllllllIIlIItlllllllllllllllllltllllllltlllllllllllllllltllllllltl
Publish! sverv Tuesday and Friday. In Serbo- - jEDlilXTYO Slovenian languages, by Jedinstvo
Company, 479 Queen Street West,
2B, Ontario, "inada; telephone
3-Ш- 2. Editor Stjepan MioSif, Busi-ness
Ivan Stimac Subscription rates:
year, USA and otlier countries $7.00.
Mail, Pwt Office DepU Ottawa.
1']еаск) zbor od G00 slaoa. - Prvcg; jula u Torontu
1 - ! ukr ! k=S PJ =nika T ras Sevccnka
J ' 3 ' ) u.:-- n ka rj prasratr.a bilo i? pr I:
Petog i scstog
Ap svijeta
dao Izvrsni odbor Svjetske deinokratske
fedcracije zena; na zasjedanju je usvojen
ovaj apel zenama svijeta:
ene cijelog svijela !
Najveca teznja zena svih zemalja svi-jela
je srec-a- , sigurnost i blagostanje njiho-vi- h
porodica.
Ova zelja moze bili ispunjena samo u
mirnom svijetu, jer rat je uvijek donosio
samo smrt i unistavanje, zalost i suze.
Danas je moguc'o sprijec-it-i rat ako se ze-ne,
koje igraju sve vazniju ulogu u svjets-ki- m
poslovima, ujedine sa silama mira za
suzbijanje sila rata.
Potpuno, opce i kontrolisano razoruza-nj- e
moze poslati stvarnost kroz nase zaje-dnick- e
i pojacanc naporc.
Prijo dvije godine Generalna skupsti-n- a
UN jednoglasno je prihvatila rezoluciju
o razoruzanju, koja je izazvala velike nade
svih ljudi, ali sile rata su sprijecile poduzi-manj- e
prakticnih mjera.
skih zena u Kanadi —
kongres zona — iz-raz- ila
je svoju
zenama drugih ko-je
se bore za mir, ljudska
prava i slobodu.
Izjava glasi:
svoju
sa zenama drugih
:
U Americi: U
i Por-to
Riku — u zatvoru za svo-j- a
prava. U
Kubi 5iji narod je odlucan
da o svoj sudbini i
2ive pod
od strane Sje
Diiava.
U i Gr-cko- j:
U mucene i
prognane bez obzira na za-koni- ta
i prava.
U
rasnu mrinju i na
osvetu. Oni su
vojne baze u drugim
i
ostali svijet.
U africkim U
Juznoj Africi se
rasna
zene se hrabro
bore. U A12iru se vodi rat
za
U Kongu je
svaku stranu
U Angoli
do to-б- ке
Na Istoku: U
Iranu, Iraku, Egi-pt- u
i Siriji — borci protiv
stranog i
domadih re2ima
nalaze se u zatvoru, podvr- -
gnuti su a mno-g-i
ubijeni.
su
medju njima i Iraki savez
zena.
a el zenama
juna u je zasje- -
U Koreji i O- -
'e zemlje su
njihovi juzni dijelovi nala-ze
se pod voj-no- m
sve to sup-rotn- o
volji naroda. Mnogi
su u ratu i
u
najveca je
vojske
iz i mirno
U Laosu: Strana
je prouzrokovala rat i
patnje naroda koji hoce da
bude i i
Mi ove na-ro- de
i
— njihovo pravo na naci
Napradne kanadske zene irazavaju svoju solidarnost
zenama drugih zemalja koje se bore za mir slobodu
Organizacija demokrat- -
Ka-nads- ki
solidarnost
zemalja
nacionalnu
kongresa
"Izrazavamo soli-darnost
zemalja
Latinskoj
Paragvaju, Dominikanskoj
Republici, Nikaragui
demokratska
odluCuje
prijetnjom agresiv-no- g
napadaja
dinjenih
5panji, Portugalu
zatvoru,
ljudska
Zapadnoj Njemackoj:
Hitlerovi generali raspiruju
pozivaju
uspostavili
zem-Ijam- a
ozbiljno ugroiavaju
zemljama:
sprovodi
najzlo5estija diskri-minacij- a.
nacionalno oslobodjenje.
glavna potreba
sprije£iti in-terven-ciju.
bezdu-In- a
portugalska diktatura
sprovodi masakraciju
genocida.
Srednjem
Jordanu,
gospodarstva rea-kcionar- nih
muSenjima
Demokratske or-ganiza- cije
raspuStene,
Berlinu
Vijetnamu:
podijeljene,
ameriSkom
kontrolom,
poginuli pobijeni
koncetracionim logorima.
Njihova potreba
povla6enje атепбке
njihovih zemalja
ujedinjenje.
interven-cij- a
Slobodan neutralan,
ujedinjen.
pozdravljamo
podupiremo:
Prema slu2benim statisti-kam- a
Ujedinjenih Nacija,
covjeJanstvo je, usprkos ve-lik- ih
napora koji se ula2u,
jo5 uvijek u opasnosti da
I prizna poraz u borbi protiv
nepismenosu u svijetu.
1951. godine 56 posto odra-slo- g
stanovnistva Zemlje bi-lo
je pismeno, a 48 posto
djece u svijetu pohadjalo
je skolu. Naro&to zastra§u- -
juci bio je ovaj drugi poda-ta- k
jer su napori bili ugla-vno- m
usredotoeni na pove-can- je
postotka djece koja
sti6u kakvo-takv- o obrazova-nje-.
Zahvaljujuci tim napo-rim-a
postotak je od 18 sko-ci-o
na 65, prema podacima
kojima se raspolagalo prije
dvije godine.
Medjutim prema podaci-ma
za posljednje dvije go-dine,
ovaj postotak, umje-st- o
da se povecava робео je
ponovno opadati, tako da
so sa sigurnoscu mo2e tvr-di- ti
da ce 1962. godine sko-l-e
pohadjati samo 53 posto
jeodrZan ve'ikl ukrajlr.ok) koncort povodcii navr mja IC
Na рг~,тагг.и 1- - natupio pjvatk) tbor od preko COO gla
- (И Or.) u dt . a gv(b strana Kanade
i
Glas zena treba da se euje na iducem
zasjedanju Generalne skupstine UN kad so
bude diskusiralo razoruzanje.
]Ii trazinio da se poduzmu praktieni
koraci za razoruzanje: neposredna zabra-n- a
nuklearnih pokusa i svega drugog oruz-j- a
za masovno unistavanje ljudi, ukidanje
vojnih baza na teritoriju dmgih zemalja i
povlacenje stranih trupa.
Ali takodjer trazimo stvaranje potpu-no
demilitariziranih zona tamo gdje posloji
najveca opasnost.
Mi pozivamo sve zene svijeta da nepo-sredn- o
povedu kampanju za razoruzanje
— sa svim raspolozivim silama — putem
peticija, poruka, delegacija, apelima na
vlade i Generalnu skupslinu UN pozivaju-c- i
na sporazum o prvim koracima ka razo-ruzanju.
Sveopce razoruzanje jc danas postalo
uvjet za osiguranje zivola i slobode svih na-rod- a.
Milijuni nepismenih
onalnu nczavisnost, ekono-msk- u
i politidku;
— odupiranjo stranoj in-terven- ciji,
direktno ili indi-rcktn- o
;
— likvidiranje stranih
baza i povia6enje trupa ko-je
ugrozavaju njihovu ncza-visnost;
— obranu vec postignute
nezavisnosti ;
— suzbijanje svake rasne
diskriminacije ;
— obustavljanje тибе-nj- e,
nezakonitih hapsenja,
ekonomskog izrabljivanja l
potlaSivanja.
Mi pozdravljamo njihovu
hrabrost i obecavamo im
potporu u njihovoj borbi."
od cjelokupnog broja djece
izmedju pet i Cetrnaest go-din- a.
Кабипа se da jc danas
u svijetu oko 550 milijuna
djece tog uzrasta a da je
samo 300 milijuna obuhva-cen- o
bilo kakvim sistemom
obrazovanja.
Velika razlika u broju
nepismenih postoji izmedju
pojedinih dijelova svijeta.
NajloSija situacija je u Af-rici,
gdje je 80—85 posto-tak- a
nepismenih. Zato pro-gram
UNESCO-- a predvidja
najenergiSnije mjere upra-v- o
u Africi, gdje ce na suz-bijanje
nepismenosti biti u-tros- eno
12,000.000 dolara.
Mada velika, ova suma ni
izdaleka nece podmiriti sve
potrebe. RaJuna se da bi za
efikasnu borbu protiv nepi-smenosti,
makar za onaj dio
borbe koji bi pokusao obuh-vati- ti
sistemom obrazovanja
onih 250 milijuna djece ko
ja trenutno ne pohadjaju
nikakvu skolu — bilo potrc-bn- o
odmah osigurati oko 90
milijuna dolara.
Ocenjaci raskrinka-vaj- u
rasizam
Hasizam jo ponovo akludan. Krai progonl domacVg eta
nuvni;ta u Juinoafrifkoj Uni-j- i,
nepriznaanje ustaom~ia-garantirani- h
gradjanskih prava
gradjanima SJcd. Drzava erne
rase, fasizmom inspirirani an-(i-cmit- ski
izgrt4li ц raznim zc-mlja- ma,
nemirenje nekadaSnjih
kolonizatora a gubitkom koloni-jalno- g
carhtta, nacionalne mri-nj- e
i prrasude — ee to evje-do- fi
o tome da je rasizam prill
fno krupan faklor u svijetu.
nom svijetu".
Nekad ви м protagonist!
shvacanja o rasnoj ili nacional.
noj superiornohti pozivali na
religiju ili civilizaciju. Ka&nije
je rasizam u svom najzvjerski-je- m
vidu, od Cobineaua do Ito.
senberga traiio fizicko istreb-Ijcnj- e
milijuna ljudi, nazitajuct
to "naufnom doktrinom".
U ieto vrijeme u?enjaci yei
pola vijeka, strpijivo i metodi-- Ш
sakupljaju cinjenifni mate
rijal koji pobija e argumente
takozvanog "naunog" rasizma.
Rezultali rada mnogih ucenja
ka rczimirani u traganju desc-toric- e
autora vclikog naucnog
renomena izneseni su u djelu
"ISasizam кинсп s naukom",
koje su zajednifki objavili UN-ESC- O
i parisko izdavafko po-duze- lo
Gallimard.
U ovoj knjizi antropolozl. et
nografi, biolozi 1 sociolozi iz-n- oe
na jasan i pristupafan
nain rezultate naufnih istra-iitanj- a,
svaki u svojoj obIa.sH,
analizirajuci tobolnje argumen-te
raUta i raiclanjiijufi priro-d- u
ranih predrasuda i mitora
na kojima su te predraude za-snova- ne.
Premda je rasizam kao star
suprotan svakom razumu, tako
da mnMi i nije stvar ufenjaka
da pobijaju rasizam, oni su
ipak smatrali da treba pobijati
i najfantatinije leorije, anali-ira- tl
i najapsurdnlja shvaa-nj- a,
iznijetl i najbnitalnije sta-rov- e
kako Sutnja n svemu tome
ne bi omoguc'ila da i?itav nil
obmana i dalje sluZe onima ko-jima
je to potrebno za potlza-nj- e
polilickih riljeva i domina-cij- e.