Jedinstvo, July 11, 1961

              —ј Г"- -
Trideseta godim hlalenja
hlazi svakog utorka i pctka
Godisnja prctplata:
za Kanadit G dolara,
o$tale zcmlje 7 dohra
--шШлј Adrcsa: 479 Queen Street West
Toronto 2-- H, Ontario
Tele fon EM 3-16- 12
VOL. XIII No. 52 (1146) TORONTO. JULY 11. 1961 PRICE 8c PER COPY
Politicki z i v o t
HOcE LI BITI IZBORA?
Hoce H sadasnja poIiti6ka borba izmedju konzer-vatlvnc- a
i liberala dovesti do raspisa izbora? Izgleda da
to zele i jedni i drugi. Ali pitanje kojoj bi svrsi poslu-zi- li
takvi izbori.
O Jemu se liberali i konzcrvativci spore?
Oni us posljednjih dana vojevali oko guvernora
drzavne banko James Coyne, koga je vlada od!u6iIa
smjeniti, navodno zbog toga Sto je dozvolio da mu di-rekt- ori
banke odglasaju povecanje penzije, u stvari
zato Sto je zastupao program ekonomskog razvitka zc-mlje
suprotan vladinu. Povecanje penzije je samo iz-gov- or.
Ali ni liberali nisu protiv smjenjivanja Coynea. I
oni su protiv njegovih stavova isto toliko koliko konzcr-vativci.
Oni se samo protive nacmu kojega je vlada upo-trebil- a.
Oni su izjavijivali da bi sami glasali za otpuSta-nj- e
ako bi vlada dozvolila da Coyne sasluSa odbor par-Jamcn- ta.
Stvar se sada nalazi pred senatom, u kome li-berali
tmaju vecinu. Koliko cc dalcko senat poci u ovom
pitanju? Vcc je donijeta odluka da se Coyne pozove na
saslusanje, a mozda budo pozvan i ministar financija
Fleming.
Drugo sporno pitanje jo odluka sonata da odbaci
vladin prijcdlog o izmjeni zakona o carinama koji dajc
posebna prava ministru dohodka. Prcmijcr Diefenbakcr
jo izjavio da senat ncma pravo da mijenja odluku par-lamen- ta
i ako ostane pri svojoj odluci lada ce raspisati
izborc. Pitanje da li cc senat uzmaknuti zavisi od toga
da 11 liberali smatraju da li jc sadasnja situacija pogod-n- a
za njihovu pobjcdu na izborima.
Sta bi zna£io raspis izbora na takvim pitanjima?
To bi znacilo da ce senat i njegova uloga biti gla-vn- o
izborno pitanje, a sve ostalo dobiti drugorazredno
znacenje. Zato smo mi u poceiku postavili pitanje kojoj
svrsi bi posluzili danasnji izbori.
Sto sc tice samog senata, on je zastarjcla ustanova i
treba biti ukinut ili rcformiran (donijeta odluka da se
njegovi Clanovi biraju isto kao i clanovi parlamonta, da
se jasno odrede njegova prava itd.). To jc trebalo oda-vn- o
ucmiti. Stvarno, konzervativna vlada je to bila obc-cal- a,
ali dosad nije prstom makla u torn pravcu. ZaJto
nije? Zato sto je senat odobravao njezino prijedloge i
pothvatc bez skoro ikakva protivljcnja. (Ovo je jos je-da- n
— mozda najuvjerljiviji — primjer kako se kon-zervativ- ci
i liberal! slazu u osnovnim pitanjima.)
Ako sc izbori proved u na toj osnovi to ce biti nova
obmana naroda, jer cc pitanja od sudbonosne vaznosti
za zemlju i njezinu buducnost — pitanje mira, nezavis-nos- ti
i razvitka — biti gurnuta u stranu. To ce omoguciti
pobjcdu jednc ili drugc stare partije i tako cc stvari os-ta- ti
gdjc su bile.
Ncma sumnje da su jedna i druga partija zaintere-siran- e
u to da sc izbori odr2e prije nego se Nova partija
konsolidira i ucmi ozbiljan izazov starim partijama. Os-nivac- ka
konvencija Novo partije odrzat cc sc tck kon-ce- m
ovog mjeseca i ako bi izbori bili u septembru ili
oktobru ona nece imati priliku da valjano nastupi.
U vezi toga potrebno jc istaci da su predstavnici
CCF i Nove partije u posljednjoj parlamentamoj bici
igrali sporednu ulogu. Oni su propustili da sc solidarisu
sa programom kojega je iznio Coyne. A ako Nova parti-ja
nije spremna poci ni toliko dalcko koliko Coyne,
onda narod u njoj nece vidjeti alternative starim bur-zoaski- m
partijama.
Koca Popovic Moskvi
Jugoslavcnska stampa posvecuje veliku paznju po-sje- ti
ministra vanjskih poslova Кобе Popovica u Mosk-vi.
Na odlasku iz Beograda Popovica su ispratili 61a-no- vi
vlade i drugi visoki dr2avni funkcioneri. Prisust-vova- o
je i sovjetski ambasador Jepiscv sa osobljem am-basad- c.
Popovic je pred odlazak
dao ovu izjavu:
"zelim da izrazim zado-voljst- vo
§to, na osnovu do-govo- ra
vlada Jugoslavije t
SSSR o razmjeni posjeta
ministara vanjskih poslova,
odlazim u sluzbeni posjet
SSSR i 5to cu torn prilikom
imati mogucnosti da s mini- -
strom vanjskih poslova So
kim
iz
medjusobnih odnosa, kao i
najznacajnijim medjunaro-dni- m
problcmima.
Uvjeren sam da ce ovaj
posjet i ti razgovori prido-nije-ti
boljem medjusobnom
razumijevanju i
na prolircnjc
medjusobne prijateljske su-radn- je.
Noma sumnje da je razvi'
vjetskog Saveza G"romikom janje suradnje izmedju na
i drugim istaknutim sovjcts-,5i- h zemalja u interesu pro- -
H2nostima vodim гал-govo- re
o pitanjima naiih
TUESDAY.
pozitivno
utjecati dalje
dubljivanja prijateljskih ve
za izmedju naSih naroda i
Zapad nece da pregovara o Berlin u
Cijcna radnickog
zivota
Frank Drea, suradnik
konzervativnog toronts-ko- g
lista "Telegram" u i-zvj-estaju
o radnim prili-kam- a
u gradjevinarstvn
pise:
One hundred dollars
and a stern rebuke—that
is the price you pay when
you kill an immigrant I
workman in a suburban
sewer trench.
Globa od 100 dolara i
ostar ukor — to je kazna
za bezdusne poslodavce
cijom krivicom radnik iz-gu- bi
posao.
Nesigurnost na rad je
jedan od uzroka sadas-nje- g
velikog strajka.
Organizirani ladnici
protiv nuklearnog
oruzja
Tredunijsko vijecc u To-ron- tu (Iabor Council), u
kome je zastupljeno preko
110 radnika na ! sc on nalazi
svojoj posljednjoj sjednici
poduprlo je poziv kanads-ki- h
umjetnika za zabranu
nuklearnog oruzja (vidi iz-vjeS- taj
u proSlom brojtt "Jedinstva"). Tome so
usuprotivio samo Max Fe
derman od krznarske unije,
pa mu je delcgat unije au-tomobils- kih
radnika rekao
da lici na "ameri6kog hu§-каб- а
rata" (American war-monger),
Cija ce "slijepa
mrznja protiv socijalizma
prouzroftt rat".
Prcdlozcna izmjena
zakona o gradjan- -
stvu
Kanadski drzavljanin ko
ji je u Kanadi rodjon moze
zivjeti u drugim zemljamn
koliko god hoce i nece izgu-bi- ti
drzavljanstvo. Ali natu-ralizira- ni
Kanadjanin ce ga
izgubiti ako izvan Kanade
ostane viSe od 10 godina. Li-bora-lni
poslanik i bivSi m-inistar
drzavljanstva i usc-ljcvan- ja
Pickersgill smatra
da to nije pravo, pa jc u
parlamentu predlozio da sc
poniSti ta odredba.
Nije sigui'no da ce prijc-dlog
biti usvojen.
Dcmonstraciic
grckih scljaka
l' Grckoj je dolo do elikih so-Ijafk- ih demons! racija protiv ladi-n- e poljopriredne pnlitike, oto-k- u Krrti 2.". 000 scljaka, uprkos
ntporu 2andarmrrije, uIo je u grad
Iraklion. Oni su traiili zatilu pro-hodja- ra
suhop proidja I rcRuli-ranj- e
problema wljackih duRoa.
Ako od 1". jula ne hudu ipunjeni
njihoti zahtiei, "krenuti e u nor-h- u do kraja".
u
uevrscenja rjiira u svijetu".
Na Vnukovo aerodromu u
Moskvi Popovica je doc"e-ka- o
sovjetski ministar vanj-skih
poslova Andrej Gromt-k-o
sa svojim zamjenikom
Firjubinom i drugim sluzbe-nicim- a.
Prisustvovalo je i o-so- bljc
jugoslavenske amba-sad- e
na icx sa ambasado-ro-m
Lazarom Mojsovom.
Za vrijeme u
Moskvi Popovic cc pregova-rati
sa Gromikom, premije-rom
HruScovim i podpreds-jedniko- m
sovjetske vlade
Kosiginom. Popovic cc pos--
Popovica s rukovodiocinu
sovjetske vlade u razgovo--
Kazu da ce "radje ratovati nego uzmaknuti"
Narodi zabrinuto posmatraju pogorsavanje medju-narodn- e
situacije.
Oni se nadaju da ce zapadni drzavnici promjemti
stanoviste i pregovarati sa sovjetskim premijerom Hru-scovi- m
za mirno rjesenje njemackog pitanja.
Hruscov je u subotu ponovo pozvao Kennedya,
Macmillana i De Gaullea da podju tim putem umjesto
ratnog pnpremanja.
Medjutim, oni ostaju uporni.
"New York Times" u izvje$4aju iz Washingtona
kaze : "U. S. BELIEVES WAR PREFERABLE TO RE-TREAT
FROM WEST BERLIN" (Sjedinjene Drzave
vjeruju da je rat pozeljeniji od povlaSenja iz Zapadnog
Berlina).
"Timesov" vasingtonski izvjestitclj Wallace Car-roll
kaze da "Sjedinjene Drzave smatraju da Zapad ne
moze dozvoliti da bude istisnut iz Zapadnog Berlina. I
to je zasto jc vlada spremna riskirati rat da ofuva slo-bed- u
stanovnika Zapadnog Berlina".
Mnogi drze da americka
I vlada misli da ce prijetnja- -
ma ratom odvratiti Sovjets-k- i
Savcz od namjere da po-tpf- ce
mirovni ugovor sa
Njemackom DemoKratskom
Republikom, koji cc rcguli- -
sati i pitanje Zapadnog Ber
hiljada posto na
Na
boravka
tcritoriju Njemackc Demo
kratske Republike. Ali a-mer- icki
upravljaci bi sc mo-g- li
prevariti u габипи. Ta-kov- o
stanovi§tc stvara ozbi-Ijn- u
opasnost rata.
Sovjetski Savcz je poka-za- o
spremnost da pregova-ra,
ali nece u.maci pred pri-jetnja- ma
oruzanom silom.
Vremena su proSla kad se
Sovjetskom Savczu moglo
diktirati.
U istom govoru u kome je
pozvao Kcnnqdya, Macmil-lana
i De Gaullea da prego-vara
ju, premijer Hru§cov jc
saopcio da jc Sovjetski Sa-vcz
obustavio sprovodjenje
u zivot odlukc o smanjiva-nj- u
svojili vojnih sila.
On je istovremeno naja-vi- o
povecanje vojnih izda-tak- a
za preko 3 milijarde
rubalja.
Pre ma izvjestajima §tam-p- c
Hruscov je kazao:
"Sovjetska vlada pomno
motri povecavanje naoruza-vanj- a
zapadnih sila. Pod ta-kvim
okolnostima sovjetska
vlada je bila prisiljena da
naredi ministarstvu obrane
da do daljnjcga obustavi
smanjivanjc oruzanih sila
planirano za 1961.
I
"Obzirom na ttnjenicu da
zemlje Atlantskog pakta
(NATO) povecavaju vojnc
lzuatke, sovjetska vlada je
odlucila da povisi vojnc iz-dat- ke
za 3 milijarde i 141
milijuna rubalja, 6ime su u-ku- pni
vojni izdaci za I960
povecani na 12 milijardi i
399 milijuna rubalja".
Na 9. juna u Moskvi je
bila velika smotra avijacije,
gdje je prikazano viSe no-vi-h
tipova vojne avijacije. I
to se uzima kao odgovor za-padni- m
vojnim prijetnjama.
Izgleda da su ovi doga-dja- ji
djelovali otreznjava-juc- c
bar na nekoje zapadnc
krugove. Evo sto na uvo'd-no- m
mjcstu pise torontski
list "Globe and Mail":
"Izjava premijera Nikitc
Hruscova da ne ce biti spro-vede-no
planirano smanjiva-nj-e
sovjetskih om2anih sila
i da ce so znatno povecali
vojni izda?i ne treba da iza--
jetit Lenjingrad. rima delegacije biti razmo--
Jugoslavenska Stampa pitreni aktuelni aspekti opce
se da ce "u susretima Koce medjunarodne situacije i
i
posebno odnos-- i izmedju
FNRJ i Sovjetskog Saveza".
zove veliku uzbunu na Za-pad- u.
Ruski pothvat ne pred
stavljaju toliko novu prijet-nj- u
Zapadu koliko odgovor
na pothvate koje je Zapad
vec poduzeo."
U clanku sc zatim spomi- -
nje odluka Atlantskog pa-kta
na nedavnom zasjeda-nj- u
u Oslu da poveca vojnc
izdatke, povecanje americ-ko- g
budzcta za 2 i po mil-ijarde
dolara i odluka Fran-cusk- e
da povuee dio svojih
oruzanih sila iz Alzira.
"Globe and Mail" kaze
da "oruzje nije zamjena za
diplomac'ju" i nagla§ava da
se izlaz iz sadasnje situaci-je
nalazi u prcgovorima.
Stanoviste "Globe and
Mail" je suprotno stanoviS-t-u
premijera Diefenbakcra,
koji je proslog tjedna izja
vio da o statusu Zapadnog
Bei'lina ne moze biti prego-varanj- a.
Premijera je kritizirala i
Komunisti6ka partija Kana-de,
koja kaze da takvo sta-noviste
moze samo da oteza
rjesenje ovog "najozbiljni- -
jcg lzvora medjunaroane
napctosti i opasnosti rata."
"Dozvoliti da Zapadni
Berlin ostane sredistem int-rig- a
i provokacija u sreu
Njemadke Demokratskc Re-publike,
zna6i podrzavati
stalnu krizu i davati priliku
naoruianoj i militaristi£koj
bonskoj vladi da napad-n- e
NjcmaSku Demokra-tsk- u
Republiku i sprovede
svoje planove o obnovi prc-dratn- ih
granica impcrijalis-tiSk- c
Njemaike na stetu mi-ra
i sigurnosti drugih naro-da,
prije svega Poljske Re-publike",
kaze KomunistiS-k- a
partija.
Kanadjani moraju biti
svijesni da odbijanje
ljubivog rjesenja Berlins
Sa StrajKaskog fronlai U Torontu su sada u toku trl velika
strajka Rradjcvmarskih radnika, uposlenika Uoyal York hoiela
lufkih radnika. I'osljednji su zaitrajkali u ponedjeljak.
Strajkajuci gradjevman su ishodih punu podrku timsterAo
unijo. Ovo bi moglo pnsiliti ,po&lodavce na odstupanje.
U ponedjeljak je osudjeno 39 iitrajkasa za "nedozvoljeno sasta
janje". Dobili su sedam dana zatvora svaki. Doead su 42 polana U
zatvor.
Na lici je joi jedan prizor sa velikog mitinga itrajkaSa pro-flo- g
tjedna.
Povecat ce se kullurna i naucna razmjena
izmedju Kanade i SSSR
Kulturna razmjena izmedju Kanade i Sovjetskog:
Saveza ce sc povecati, javlja moskovski dopisnik "Can-adian
Tribune" Mark Frank.
Frank jc to doznao od kanadskog ambasadora u Mo-skvi
Arnold K. Smitha prilikom proslavc kanadskog na-cional- nog
praznika (1. jula) u kanadskoj ambasadi.
Proslavi su prisustvovali visoki sovjetski funkcioneri.
Smith jc izjavio da je vo-- l
dio pregovorc sa predstav
nicima sovjetskog ministar--
stva kulture o gostovanju
sovjetskih umjetnika u Ka-nadi.
On je preporu6io da u
buduce sovjetski umjetnici
izvrso turncju po cijeloj
Kanadi a nc da samo navra-t- e
u jedan ili dva grada pri-likom
turneje po Sjed. Dr-zavam- a.
Iduceg mjeseca u Kana-d- u
dolazi 5uveni hor (zbor)
Sovjetske armije, koji ce na-stup- it
u svim vecim gradovi-ma- ,
робе' sa Vancouvcrom.
Sovjctsko ministarstvo ku-lture
je saopcilo da ce Ka- -
kog pitanja moze da dovc--
miro- - de do ozbiljnih posljcdica,
upozorava se u izjavi.
Jos jedan dokaz
U Ottawi je odriana konvencija Socijalkreditcrske
partije, koja je usvojila deklaraciju o njezinim ciljevi-m- a.
U nacrtu deklaracije bila je i stavka o medjunarod-no- j
zabrani nuklearnog oru2ja i da se atomska energija
u Kanadi koristi samo za miroljubivc svrhe.
Tome su se usprotivili neki dclegati, koji su kazali
da Kanada ne smije biti protiv nuklearnog oruzja.
"Mi smo protiv oruzja, ali uvidjamo da ga nioramo
imati", rekao jc jedan od njih.
Poslijc kratke debate donijeta je odluka da se ovo
pitanje ostavi buducem vodstvu partije da ono odluH.
Ovo je ipak znacajno. Socijalkrcditeri se proglasa-vaj- u
"jedinim pravim konzcrvativcima" u zemlji, kon-zervativnij- im
od samog Diefenbakera, i kad su se oni
na svojoj konvenciji skoro izjasnili protiv nuklearnog na
oruzavanja Kanade, onda to svjedoc'i koliko duboko je
prodrlo raspolozenje protiv takvog koraka.
Protiv toga oru2ja su svi razumni ljudi . . .
nadu posjetit Moskovski dr-zav- ni
cirkus i Lcnjingradski
balet. U Sovjetskom Savezu
ce gostovati Montrealska si-mfoni- jska
orkestra.
Ovih dana u Kanadu tre-ba
doputovati grupa od tri-nac- st
ukrajinskih knjizev-nik- a
na elu sa Lubomirom
Dmiterkom, predsjednikom
ukrajinskog ogranka druSt-v- a
SSSR-Kana- da Oni ce po-sjetit
Montreal, Toronto,
Winnipeg, Regina i Wind-sor.
Otpoc"ela je i паибпа raz-mjena
izmedju Kanade i So-vjetskog
Saveza. U Sovjets-kom
Savezu se sada nalazi
§est kanadskih паибепјака
a tri profesora odrzavajtr
predavanja na raznim sov-jetskim
institutima.
Atlantskc razmiticc
Iako su se danski vojni
krugovi sloiili u pogledu
dansko-пјетабк- е vojne sa-radn- je
u okviru Atlantskog:
pakta, politi'Ski krugovi u
Kopenhagonu ne mogu ni-ka- ko
da se pomire sa pers-pektivo- m
da danskim jedi-nica- ma
komanduju njema-c- ki
visi oficiri. Danska vla-da
sada namjerava da izne-s- e
predlog komandi Atlant-skog
pakta da udriiienim
snagama Danske i Federal
ne Republike NjomaSke ko-manduju
oficiri iz Velike
Britanije, Norveikc ili Ka-nade.