Novosti, March 16, 1944

              J3 f iit
4
f5t
fl
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 1G marča 1944 NOVOSTI
Publkhed every
Novosti
Tuesdav
Publishing
Thursdav
Companv
and Saturdav by tho M arsal Tito
In the Croatian Language
maaaaaaaamvswv PiŠ?: IlOAVAKI) V V T '
Mazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adekride Street West Toronto I Ontario
Telephone: ADeladde 1642
Registered in the Registry Office for the City oi Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bz potpisa se ne uvržćuju — Rukopisi se ne vraćaju
U procesu raspadanja
Stanoje Simić jugoslavenski poslanik pri Sovjetskom Sa-vezu
i Miodrag Lazić vojni ataše predali su ovog tjedna svoje
ostavke jugoslavenskoj izbjegloj vladi u Kairu
Ostavka Cankara u Ka: adi ostavke Sirnica i Lazića u
Moskvi i ranija izjava generala Simovića u Londonu pred-stavljaju
stvarno raspadanje jugoslavenske izbjegle vlade iz-van
zemlje koje je uvjetovano prvo: razvojem prilika u zemlji
i drugo Churchillovim govorom u britanskom parlamentu
Nisu to obične ostavke na koje smo bili naučni kroz dva- -
desetipet crnih godina raznih protu-narodni- h i krvavih režima
u Jugoslaviji Te ostavke pored velike optužbe da je ta vlada
kroz sve svoje vrijeme vodila žalosnu borbu protiv naroda u
kraju i tako pomagala neprijatelju i naroda u zemlji i savezni-ka
u opće predstavljaju i konac jedne priviligisane grupe
reakcionarnih političara i bankira koji su vladali Jugoslavi-jom
protiv narodne volje kroz posljednjih 25 godina
Ta privilegisana grupa jugoslavenskih vlastodržaca bez-uvjetno
će pokušati sa sastavom još jedne "vlade" izvan zem-lje
Tome se možemo nadati Pa upravo da su u tu i takvu
"vladu" predvidjeni i pojedini demokrate pa i oni koji su već
do sada dali ostavke ona pored one po narodu uspostavljene
vlade u zemlji ne može biti dugog vijeka niti predstavljati že-lje
naroda Jugoslavije Poslanik Simić je pravilno podvukao
pri svojoj ostavki kad je rekao--
"Mi imamo vrlo dobru i potpunu vladu u Jugoslaviji Ako
me maršal Tito hoće ja sam voljan ovdje ostati to zastupati
njega i moju zemlju Pa ako će on tražiti i nešto drugo od me-ne
biti će mi drago učiniti sve što mi naredi"
Dakle svaka vlada izvan
zemlji
zemlje bila bi na štetu one u
Jugoslaveni pod Italijom u
borbi za slobodu
Četvrt stoljeća talijanskog nasilja i fašističke okrutnosti
usijeklo je duboke i krvave brazde u život Hrvata i Slovenaca
iz onih naših starodrevnih i slikovitih jadranskih krajeva koji-ma
je od konca prvog svijetikog rata Italija bila nametnuta
kao maćeha Ali ni nasilje ni okrutnost nisu nikada postigli
cilja fašističkih sadista koji su u suludoj taštini stavili sebi za
zadaću 6a naš narod u tim krajevima od narode i da opjevani
plavi Jadran pretvore u svoje gusarsko jezero
Hrvati i Slovenci Istre Trsta Rijeke Gorice i Gradiške
Zadra Lastova i istarskih otoka Cresa i Lošinja taj naš naj-skromniji
i najžilaviji narod kojega je Austrija prezirom gazila
i koji je nakon njene propasti postao prva žrtva nadutih novih
Atila nije nikada izgubio vjeru u krijepost pravde ni nadu u mo
gućnost slobode Ta su svojstva držala njegov duh vedar i ne-slomiv
sve do najkrvavijeg doba drugog svijetskog rata da
tada novim žarom plane i svijetlim ushitom borbe za pravdu
i slobodu rastjera oblake mraka i magluštine što su se na sje-vernom
Jadranu gomilale u razmaku doba koju je uveo is-hlaplj- eni
D'Annumzio i izveo napuhnuti megaloman Mussolini
U borbi koja se danas vodi Hrvati i Slovenci pod Italijom
tijesno su povezani sa svojom braćom iz Jugoslavije U uspje-hu
te borbe oni vide i opravdano očekuju svoj spas i svoju slo-bodu
da u bratskoj zajednici nove Jugoslavije otvore novu
stranicu svoje stare povijesti i da svojim preporodom doprine-su
nova kulturna i materijalna bogastva preporodjenom Sla-venstvu
Europe
Mi bi zaista bili lakovjerni i naivni kad nebi bili svijesni
činjenice da za polučiti konačni dlj te borbe naše braće pod
Italijom postoje mnoge i ozbiljne zaprijeke Dvadeset i pet go-dina
talijanskog gospodovanja je ne samo ostavilo nepoželjne
i mučne tragove u tim našim lijepim i veoma važnim krajevi-ma
nego je takodjer omogućilo Italiji da u strateška i eko-nomski
probitačna središta naseli na hiljade i na desetke hilja-da
svoga pučanstva Izvjesni talijanski državnici i političari
već danas baziraju svoju propagandu na tom umjetno stvore-nom
"talijanskom karakteru" naših krajeva u svrhu da opet
svijet zavaraju i da skoro milijun našeg naroda i dalje zadrže
u okviru zemlje i države kojoj ne spadaju
Borba Hrvata i Slovenaca pod Italijom danas je sastavni
dio borbe Jugoslavenskog Oslobodilačkog Fronta Ta činjeni-ce
je najjasniji dokaz kako se naš narod pod Italijom osjeća i
za čim teži Nacionalno i političko jedinstvo Hrvata i Slovena-ca
pod Italijom sa narodima Jugoslavije neosporiv je temelj
za pravedno nješenje takozvanog "Jadranskog pitanja" u skla-du
sa načelima Atlantskoq Čartera prema kojemu sam narod
ima da odluči svojom sudbinom
Obzirom na to naša je zadaća da isticarslem istine o
ovom pitanju pospješimo njegovo pravedno nješenje i sprije-čimo
opetovanje jednog političkog zločina koji bi mogao po-novo
postati otrovna klica za prouzrokovanje daljnjih medju-narodni- h
sporova i sukoba
' UOJSA
—"Ručak je Sovjetski Savez o D
Mihajloviću
Moskva — Pod naslovom "D
Mihajlović — Hitlerovski agenat
u Jugoslaviji" napisao je S Koz-lo- v
u časopisu "Rat i Radnička
Klasa" slijedeći članak
"Jugoslavija je postala najopas-nija
točka Hitlerove 'europske tvr-djav- e' Titova Narodna Oslobodi-lačka
Vojska od oko 300000 snage
kontrolira jednu trećinu jugosla-versko- g
zemljišta
Ona je mnogo doprinijela cilju
oslobodjenja jugoslavenskog naro-da
kao i zajedničkoj borbi protu-Hitlerovsk- e
koalicije za oslobodje-nj- e
zarobljenih naroda Europe
Samo Jugoslavenska izbjegla
vlada u Kairu neće da prizna Su-deći
po brojnim činjenicama vla-dajući
krugovi Jugoslavenske vla
de u eksilu odavna su izgubili i
ono malo veze Sto su imali sa na-rodom
njihove zemlje
Pretežna većina Jugoslavenske
iseljene vlade u Londonu i Kairu
rastavljena je od reakcionarnih
službenika i kompromitiranih vo-d- ja reakcionarnih stranaka Ovi
krugovi zastupani u vladi drže u
njoj odgovorne položaje pletući In-trige
protiv gerilaca i njihovih vo-d- ja
i ustanovljujuć kontakte sa
pro-fažističk- im elementima u En-gleskoj
i Sjedinjenim Državama
zajedno sa poljskim fašistima i
držeći pomirljivo stanovilte prema
Hitlerovskom lakeju Nediću
Kraljevska vlada daleko je od
stranjena od tvarnog života Ju-guzat-ije
i njeiog naroda i nalazi
se u jednoj stalnoj političkoj krizi
U razmaku 1913 njen se je kabinet
izmijenio tri puta Jedino Mihajlo-vić
ministar rata suh tri kabine-ta
ostao je stalan"
No baš Mihajlović je ličnost oko
koje se sakupljaju sve reakcio-narne
protu-narodn- e grupe Jugo-slavena
u izbjegništvu Mihajlović
predstavlja one sebične grupe šo-vinističke
veliko-srpsk- e buržoazije
koja se uporno protivi jedinstvu
naroda Jugoslavije i koja se boji
odvaine i odlučne borbe tih naro-da
protiv invazora i njihovih ku-tono- ia
Iznad svega ovi se reakcionare!
boje izraza narodne volje i demo-kratizacije
zemlje nakon oslobodje-nj- a
Jugoslavije od invazora oni
imaju amo jedan san a taj je —
da zadrže moć u budućoj Jugosla-viji
i proslijede sistemom tlačenja
i izrabljivanja naroda
Mihajlović je najprikladnija lič-nost
za ostvarenje ovog reakcio-narnog
pravca i najpogodniji kan-didat
za budućeg vojnog diktatora
ćiji cilj bi bio da "uvede red" u
zemlji drugim riječima da silom
uvede "pacifikaciju" i potčinjenje
jugoslavenskih naroda
U oči drugog svijetskog rata
Mihajloviću je data zadaća da sa- -
gradi jednu utvrdjenu liniju u sjV- - j
vernoj Jugoslaviji ali iz nekojih i
obsira on je taj zadatak mimoi- -
sno naprotiv baš tog časa on Je
usvojio jedno apizersko stanovište!
prema llitlcrov oj Njemačkoj
gotov ja više nikome ne nosim na krevet
Njemačko-talijan&k- a okupacija
Jugoslavije bila je popraćena va-lom
krvovog terora kroz cijelu
zemlju i rezultiralo oštrim rasko-lom
socijalnih sila
Mihajlović je tada odlučio da
čeka svoje vrijeme držeći se po
strani od dogodjaja Svoju regi- -
mentu je odveo u Bosnu Skoro na- -
kon toga on ju je raspustio zadr-žavši
tek malu grupu časnika oko
sebe Kroz 1943 — godina ko-ja
je označila zakretnu točku rata
i krize u Hitlerovom logoru M-ihajlović
je čak tada otvoreno dje-lova- o
kao llitlcrov agenat i ortak
On je otvoreno provocirao bratou-bilački
rat u zemlji i uzimao učeš-ća
u borbi njemačkih fašista pro-tiv
Titovo Oslobodilačke Vojske
koju je smatrao glavnim neprija-teljem
jugoslavenske reakcije
čak štampa u Hitlerovim vazal-skim
zemljama govori u zadnje
vrijeme otvoreno o Mihajlov icevoj
saradnji sa Nedićem i hitlerov- -
Preporuča saziv provincijalne proiz-vodne
konferencije u Torontu
Radnički predstavnik u ontarij-sko- m
parlamentu J D Salsberg
je u svom prvom govoru pozvao
vladu premijera Drew-- a da tijesno
suradjuje sa vladom u Ottawi na
usavršavanju federalnog zakona o
kolektivnom pregovaranju i da us-postavi
vlastite nezavisne zakone
koji će najbolje osigurati odnose
izmedju radnika i poslodavaca u
provinciji Moguće je učiniti pro-gresivne
reforme i poprimiti dobre
zakone samo ako svi poslanici pra-vilno
shvate svoje dužnosti prema
narodu i ako će prema tome jed-nako
suradjivati bez obzira na
partijske interese
Jož pri otvaranju parlamenta je
u govoru od strane vlade podvuče-no
da je potrebno jedinstvo jer
inače vlada neće biti u stanju svo-jih
preporuka provesti u život
"Znakovi od svih partija u parla-mentu
postoje da će vlada dobiti
suradnju samo ako krene progre-sivnim
putem" — rekao je Sals-berg
Ukazavši na prisutnost 34 CCF
poslanika i dva od Radničke Pro-gresivne
Partije kao novi nezavis-ni
politički izraz radnika farmera
i drugih progresivnih slojeva pro-vincije
Salsberg je istakao tri važ-ne
točke koje trebaju poslužiti kao
putokaz svakom poslaniku:
1 Izbornici provincije dali su po-slanicima
moć da provinciju vode
nfttm nirfMH VaUmi J haIvIS Ađtm nrui rUUAl „„„lutntlju mekion
MMiH imrM „ MrnA bmvn
-- u- v--a „ nrrta ratnom ro
{gvodnjom
2 Niti jedna partija u parlamen
skim invazorima Izdajnici su po-stali
naročito arogantni za vrije-me
žeste njemačke ofenzive protiv
okružja oslobodjenih po Titovoj
vojsci
Mihajlovićevi četnici pod zapov-jedništvom
njemačkih časnika ak- -
tivno su sudjelovali u njemačkim
operacijama
Utukavši Nijemce i četnike bli
zu Banjaluke na 1 siječnja parti-zani
su se dočepali dokumenata
koji otkrivaju sporazum izmedju
njemačke komande i Mihajlovića
po kojem sporazumu je Njemačka
imala da snabdije četnike sa oru-žjem
i municijom U zamjenu za
to Mihajlović se obavezao izvrša-vati
sa četnicima sve naloge nje-mačke
komande
Mihajlović prezreni neprijatelj
naroda udara nož u ledja naroda u
času njegove najteže borbe protiv
Hitlerizma Ove činjenice neospo-rivo
dokazuju da je on neprijatelj
(l'renos na str 3)
tu nema čistu većinu izbornika za
sobom Ali poslanici svih partija
izabrani su na programu za jača-nje
ratnih napora uvadjanje bo-ljih
socijalnih zakona i za pripre-manje
posljeratnih planova
3 Općeniti sporazum koji već
postoji po svim većim pitanjima i
sastav poslanstva u parlamentu
zahtjeva i omogućuje tijesnu su-radnju
u donaianju svih odluka
koje su povezane sa životom naro
da provincije
Salsberg dalje kaže da je ne-davno
usvojeni federalni zakon o
kolektivnom pregovaranju važan
korak napred u rijeiavanju indus-trijskih
sporova "To je prvi veći
korak federalne vlade kojim se
prizna princip kolektivno pregova-ranja
i početak primjenjivanja is-tog
na sve važne sektore industri-je"
— nadodao je Salsberg Ali u
zakonu ima i slabosti Stoji dakle
na provincijalnoj vladi da učini
sve u njezinoj moći za ispravak tih
slabosti Kad bi se sazvala konfe-rencija
predstavnika vlade i rad-nika
u Ontario moglo bi doći do
boljeg razum jevanja radničkih in-teresa
od strane odgovornih
Radnička Progresivna Partija
pozdravlja predloge koji su izne-seni
u govoru kod otvaranja par-lamenta
i koji se odnose na osnov-ne
probleme naroda Ali mnoge
društvene reforme u provinciji ko-je
treba da su se već odavna pro-vele
još se nije na njima ništa ra-dilo
Salsberg je rekao da ništa
ne smije spriječavsti vladu i par-lamen- at
u prihvaćanju nacionalnog
plana sa zdravstveno osiguranje
Pozvao je da se povisi penzija
starcima bolja potpora udovicama
(Nastavak 3)
Recimo da je u Jugoslaviji
bila ova razlika Narod je tako
odabrao on je znao što dolazi
On je znao da nema nikakve pri-like
On je znao da je njegova
vojska junačka ali ne naoruža-na
Kada su njihovi ponosni vo-d- je
prvom prilikom svi od jed-na- m
kapitulirali narod je pla
kao i proklinjao ali se borio
On se borio gotovo sa golim ru-kama
Kada su panzeri jurili
kroz zelena polja narod se pro-tiv
njih borio sa starim puška-ma
i pištoljama isto onako uza-ludno
kako su se borili Poljaci
Ništa nije moglo zaustaviti
napredovanje Njemaca Nigdje
nije bila postavljena nijedna mi-na
Njihovih par anti-tankov-s- kih
pušaka nisu radile Top-nička
municija je bila pokvare-na
Njemačka vojska je sjekla
kroz zemlju kao nož kroz sir
U deset dana sve je bilo go-tovo
U deset te dana predalo
preko stotinu od stotinu i tri-deset
generala jugoslavenske
vojske U deset dana su Sef ge-neralštaba
i ministar rata pot-pisali
kapitulaciju Vladini lju-di
su uzeli ono aeroplana žto ih
je ostalo i odmagliše iz zemlje
Narod je plakao proklinjao i
borio se
Ali organizacioni otpor je bio
završen Seljaci se povratile na
svoju zemlju iskopale jame
zamotaše svoje puške u uljem
nakvalene krpe i sakriše ih Di-vizije
koje su iskasapljene na
komadiće formiraše se u male
grupe i povukoJe se u šume Ali
ništa nije bilo koordinirano i ni-je
ostalo nikakvog stvarnog ot-pora
Privremeno Jugoslavija
je bila osvojena Svijetu je jav-ljeno
da se još jedna skršena i
iskrvarena zemlja predala Hit-ler- u
Onda tamo gdje je vatra tako
potpuno bila ugašena počele
su se pojavljivati male iskre
Dva tjedna nakon Sto se zemlja
predala u njezinom glavnom
gradu Beogradu pojavili se pla-kati
na glavnom trgu Na pla-katima
je pisalo:
NJ EM CI!
Mi vas svečano upozorujemo da
napustite Jugoslaviju!
Smrt svim fašistima!
Sloboda narodu!
To je bio ponosan izazovan
dirljiv plakat i za jedan sat
svaki Jugoslaven u gradu znao
je za njega Oni su od usta do
usta prenesli geslo po ulicama
dućanima tvornlcani i radiona-ma
Narod je klicao tu lozinku
u svojim kućama Kad su je sa-mo
čuli i opetovali ona im je
davala snagu Po prvi puta u
mnogo tjedana ljudi i žene su
molili i plakali
Istoga dana izaslanik je pro-šao
u brdine da uspostavi vezu
sa malim grupama vojnika ko-ji
su pobjegli nakon predaje i
i veća pomoć u slučaju besposlice
Po pitanju poreznih reforma
Salsberg je kasao da u govoru pri
otvaranju parlamenta nije done-sen
konkretan predlog kako riješi-ti
kritičnu situaciju kojom su suo-čene
općine u provinciji
Zatim se Salsberg osvrnuo na
industrijalno pitanje pa je prepo-ruči- o
sazivanje provincijalne pro-izvodne
konferencije od predstav-nika
vlade upraviteljstva i radni-ka
Takva konferencija pomogla
bi ispitati I upoznati se sa uslovi-m- a
rada i nadnicama radnika u in-dustriji
Najvažniji problem jesu
preniske nadnice hiljada radnika
koje se trebaju ispraviti i tako
osigurati bolji život obiteljima
radnika Salsberg ima u vidu us-postavu
ljestvice o minimalnoj
nadnici pa je u vezi toga nadodao:
"Mi predlažemo da se ispita
stanje sadanjih minimalnih nadni
ca u Ontario da li one odgovaraju
životu svih radnika — muškaraca
žena i omladine te da se prema
pronalasku preporuči osnivanje
nove minimalne ljestvice o plaća-ma
koja će jamčiti bolji stupanj
života radnika i o njima ovisnih"
Provincijalni ministar rada
Charlie Daley je poslije govora
Salsberga rekao da se on slaže sa
pitanjima koja je istakao član
Radničke Progresivne Partije No
ipak nadodao je da ne želi govori-ti
iznad onoga što je već rečeno u
vladinim govoru pri otvaranj i
parlamenta obzirom na zakon o
kolektivnom pregovaranju kojeg
se misli primjeniti na svu indrntn
ju i na sve radnike u provinciji
Nastojati će se da se od zakona
dobije najviše što on može dati
kazao im :
"Ja vam donosim pozdrav od
Narodnog Oslobodilačko fron-ta
i od našega Komandanta
Tite!"
Tito! To ime ima romantitni
i misteriozni zvuk: to je takvo
ime koje vole Jugoslaveni Ono
odstranjuje strah Sama izreka
Tito čovjeku daje snagu!
Pravo ime Tite je Josip Broz
Sto mi znamo o njemu? Ne
mnogo i to je razumljivo Kro
cijeli svoj odrasli život on se
borio za slobodu a na Balkanu
čovjek koji se borio za slobodu
nije tražio da se o njemu piše
On se rodio u Jugoslaviji ol
seljačke obitelji Rodio st godi
ne 1889 ili moguće 1890 Ni
tome nismo sigurni On je odra
stao na msloj farmi u Hrvat
skoj naučio je čitati i pisati od
seoskog svećenika napustio j farmu u desetoj godini i prošao
je u jedno hrvatsko mjesto gdje
je dobio radnja kao metalski na-učnik
Onda je Hrvatska bila
pod Austro-Ugarsko- m vladavi-nom
i kada je buknuo prvi
svjetski rat Josip Broz je uzet
u austrijsku vojsku
Broz jo bio Jugoslaven kao
Jugoslaven on je mrzio haps-buržk- u
imperiju i obožavao je
Ruse protiv kojih je bio prisi-ljen
da se bori Prvom prilikom
on se predao ruskoj vojsci
U Rusiji je osnovan jugosla-venski
bataljon U njega je
stupio Broz i kada je došla Ru-ska
revolucija on i većina nje-govog
bataljona priključiše se
revoluciji Za njega je revolucija
značila slobodu riječ sloboda je
bila skoro prva riječ koju je on
naučio čitati od seoskog sveće-nika
Jugoslaveni su razumili
vrijednost te riječi Za vrijeme
ruske revolucije Josip Broz je
postao komunista
Broz je ostao u Rusiji za vri-jeme
gradjanskog rata On se
borio u komunističkim redovi-ma
naučio je njihove metode
partizanskog ratovanja i onda
sredinom dvadesetih godina po-vratio
se u Jugoslaviju
On je prošao da radi u željez-ničarskoj
tvornici u Zagrebu i
tamo je organizirao metalske
radnike Jugoslavenska vlada
teroristička onog puta bacila ga
u zatvor Kad je Broz izašao iz
zatvora jugoslavenska diktatu-ra
je natjerala Komunističku
Partiju pod zemlju Za neko vri-jeme
Broz je radio podzemno i
onda je napustio zemlju
Ovdje imamo za neko vrijeme
prazninu Nekoliko godina kas-nije
Josip Broz već poznat kao
Tito pojavio se u španiji kao
anti-fašistič- kl član Medjunarod-n- e
Brigade Ja sam govorio sa
čovjekom koji ga onda sastao u
republikanskom uredu u Madri-du
Ovaj je čovjek primjetio da
je Tito fizički sličan Abrahatnu
Lincolnu da ima iste velike če-ljusti
košćat brazde na liru
duboko usadjene oči i veliki nos
U Spsniji Tito je organizirao
jugoslavenske anti-fašis- te On
im je pomogao da predju fran-cusku
granicu i suradjivao je sa
francuskim anti-fašisti- ma
Kada je Frankova diktatura
uz pomoć Hitlera i Mussolinija
konačno porazila španjolsku re-publikansku
vojsku Tito je bio
jedan od onih koji su pobjegli
preko granice u Francusku
On je na neki način izbjegao
koncentracionim logorima i do-šao
u Pariz Ja sam govorio sa
ljudima koji su ga tamo vidjeli
i prikazivali su ga da je bio
mnogo vile iscrpljen nego što je
bio u Madridu da više znade da
je više umoran ali isto tako od-lučan
i uvjeren nego ikad prije
Sad je on znao da će njegova
uloga u životu biti borbenog
anti-fašis- te On je vidio da se
Hitlerova sila povećava i znao
j da će prije ili kasnije doći
red na njegovu rodnu zemlju
Jugoslaviju On je odlučio da
ide kući i da organizira narod
za borbu protiv fašizma koji je
imao prije ili kasnije doći u Ju-goslaviju
Predstavnik zajedničkog anti-fašističkog
odbora sa izbjeglici
došao je u dodir sa Titom i taj
odbor mu je dao sredstva 71
povratak u Jugoslaviju Kako 1
što je on radio u Juaoslavin
zadnjih godina ne može c 7 ni ti
iz očiglednih razloga Tamo ]
Komunistička Partija bila il-gal- na
Korumpirana pm-nan- s
tička jugoslavenska vlada je vo-dila
hajka protiv komunista Ali
kada je ta vlada bila zbačena a
pucom oficira i Jugoslavija stav-ljena
na stranu Britanije Tito
je znao da će njegova organiza-cija
naskoro biti vrlo važna
(Nastavit će c)